Vakainthu — Lingei Ovalanduli va Kilisitu Vekula Motyili

1. Oityi tuna okulinga tukule motyili?

TYITUHUVISA okutala otyipuka ovana vekula. Olutu mwene lukula umwe vala alwike, mahi, opo omulanduli wa Kilisitu ekule motyili otyo katyiya vala atyike.b (1 Kol. 13:11; Hemb. 6:1) Opo tukule motyili, tuna okukala noupanga wapama na Siovaa. Tupu twesukisa okukwateswako nomphepo yae ikola, tulinge evi mavimuhambukiswa, atulilongesa ovipuka mavitukwatesako pahetyino neevi maviketukwatesako komutwe wandyila. — Omih. 1:5.

2. Oityi tyitulongesa omukanda Ehimbikilo 1:27? Oityi matulilongesa monthele ei?

² Siovaa mwene otyo atunga ngootyo ovanthu, tyati umwe ava ovalume ava ovakai. (Tanga Ehimbikilo 1:27.) Tyimoneka umwe nawa okuti omulume nomukai velikalela. Kavelikalelele vala mokonda tyati ou omulume ou omukai, mahi omokonda, Siovaa wevepa ovilinga vielikalela. Pahe tyiti umwe ou ulilonga etyi, ou ulilonga etyi, etyivile okulinga ovilinga apewa. (Ehim. 2:18) Monthele ei matupopi etyi ovakainthu vena okulinga vekule motyili, monthele ilandula kweei, atupopi etyi ovakwendye vena okulinga.

LILONGA OKUKALA OMUNTHU UHAMBUKISWA SIOVAA

3-4. Opi ovakainthu mavavasi ovanthu valinga evi viaviuka vapondola okuhetekela? (Tala olutalatu.)

³ M’ombimbiliya mwapopiwa ovakai ovanyingi vali ovanthu vehole Siovaa, vemufendele. (Tala mo jw.org apa pati: “O Que Pondemos Aprender — Com as Mulheres Mencionadas na Bíblia?”) Ovakai vatyo ovo vali umwe ovanthu vekahi ngeetyi tyapopia otesitu mwapolwa onthele ei, ovanthu “veliteta kovipuka, vakakatela meyumba-nthumbi movipuka aviho.” Nomewaneno lienyi, tyipondola muna umwe ovanthu vekula motyili ove upondola okuhetekela.

⁴ Onwe ovakainthu, otyiwa mutalele kovakulu muna-vo momawaneno enyi vekula motyili, amuvehetekela. Tala kovipuka oviwa valinga, osoko kweetyi una okulinga uvehetekele. Monopalangalafu mbulandula-ko, matupopi etyi ovakainthu vena okulinga vekule motyili.

5. Oityi ovakai vesukisila okulikondola koututu opo vekule motyili?

⁵ Otyipuka tyimwe tyesukisa umwe unene tyikulisa omunthu motyili, okulikondola koututu. Tyina omukai elikondola koututu, makala noupanga omuwa na Siovaa, tupu makala noupanga omuwa na vakwavo. (Tia. 4:6) Nkhele tala vala, omukai uhole Siovaa, ulikondola umwe koututu, utavela ovitumino viapakwa-ko na Tate yetu wo keulu Siovaa viyemba kwaava vena okukalela vakwavo komutwe. (1 Kol. 11:3) Ovitumino viatyo ovio vina umwe okulandulwa tyilinge mewaneno tyilinge mombunga.c

6. Oityi ovakainthu velilongehila ku Lembeka?

⁶ Nkhele tala vala etyi tyalingile Lembeka. Lembeka wali omukai umwe omunongo, onkhengela, uta ombili ovipuka. (Ehim. 24:58; 27:5-17) Mahi tupu wali nonthilo, wali omunthu utavela etyi atolelwa. (Ehim. 24:17, 18, 65) Ine noove ulikondola koututu, otavela etyi Siovaa apopia ngeetyi tyalingile Lembeka, moeta omphepo ongwa mewaneno, vakwenyi avatalela kwoove.

7. Oityi ovakainthu vena okulinga vahetekele Sitele?

⁷ Otyipuka otyikwavo ovalanduli aveho va Kilisitu vena okulinga, okunoñgonoka etyi vapondola okulinga, neetyi vahapondola okulinga. Ombimbiliya yati: “Ounongo owa vana velikondola koututu.” (Omih. 11:2) Sitele wali omukai umwe ufenda Huku, utyii etyi apondola okulinga neetyi ahapondola okulinga. Otyo atyimukalesa umwe nawa, ahalingi omunthu vokulipaka-ko. Wetavelele etyi apopililwe nomukulu wae Molondekai velilandula nae movohe, ngatyo umwe alinga. (Site. 2:10, 20, 22) Noove mohetekela vala Sitele, tyina uti nga wahanda okulinga tyimwe, nkhele opula-pula umwe nawa, pahe olingi etyi watolelwa tyaviuka. — Titu 2:3-5.

8. Ngeetyi tyipopia 1 Timotiu 2:9, 10, oñgeni okukala nonondunge matyikwatesako ovakainthu okukoya nawa omivalo viavo novivindo?

⁸ Pena vali pamwe tyamonekele umwe nawa okuti Sitele utyii etyi ahapondola okulinga. Sitele wali “omuhikwena omuwa unene, okumutala umupeleya.” Mahi no ngootyo kelipakele-ko. (Site. 2:7, 15) Oityi ovakainthu vafenda Huku velilongesila ku Sitele? Tyimwe velilongesila-ko, tyapopiwa umwe nawa mu 1 Timotiu 2:9, 10. (Tanga.) Omutumwa Paulu wapopilile ovalanduli va Kilisitu aveho okuti vena okuvala nonthilo, nonondunge. Onondaka Paulu apopia, mbulekesa okuti ovakai vafenda Huku vena okuvala nawa nonondunge, otyo vasoka oñgeni matyikalesa vakwavo vevetala. Onthwe tuhambukwa unene tyina tutala ovakainthu tuna-vo mewaneno vekula motyili, vavala umwe nawa nonondunge!

9. Oityi tulilongehila ku Ambingaili?

⁹ Otyikwavo ovakainthu vekula motyili vena okulilonga, okukungunyika ovipuka. Okukungunyika otyityi? Okukungunyika, okupunga nawa ovipuka, okunoñgonoka umwe otyiwa notyivi, pahe okoyo-po etyi tyaviuka. Tala etyi tyalingile Ambingaili. Omulume wae walingile otyipuka tyimwe tyapenga, maa tyeetela umwe vomeumbo liae aveho. Ambingaili kasetele-ale etyimono etyi ena okulinga. Etyi alingile atyiyovola umwe vakwavo. (1 Sam. 25:14-23, 32-35) Okukungunyika nawa ovipuka matyitukwatesako atutyimono onalupi tuna okupopia, onalupi twahapondola okupopia. Matyitutwala kokusuka na vakwetu, mahi tupu atwahalingi evi vivekalesa omapita. — 1 Tes. 4:11.

LILONGA EVI MAVIKUKWATESAKO PAHETYINO

10-11. Mopolo-po-tyi ine ulilongesa okutanga nawa nokuhoneka nawa? (Tala olutalatu.)

¹⁰ Ovanthu va Huku vena okulilonga evi mavivekwatesako pahetyino. Ovakainthu, ovipuka vimwe vevilongesilwa-ale meumbo tyina ovatutu, avekekula umwe navio. Mahi pahe tala ovipuka ovikwavo upondola okulilongesa.

¹¹ Lilongesa okutanga nawa nokuhoneka nawa. Ovanthu vamwe vati tyokutanga nokuhoneka ha tyovakai-ko. Mahi otyo tyesukisa unene kovalanduli aveho va Kilisitu.d (1 Tim. 4:13) Naina, tutumba umwe, pahamone natyike tyikutyika kokutanga nawa nokuhoneka nawa. Okutanga nawa nokuhoneka nawa matyikupe-tyi? Ine utyivila okutanga nawa nokuhoneka nawa, pokutaindya ovilinga upondola okuvivasa liwa. Moti umwe ove utyivila okulilongesa nawa Ondaka ya Huku, ove tupu utyivila okwilongesa vakwenyi. Mahi otyiwa otyinene vali mopolo-po, oupanga omuwa na Siovaa, mokonda motange Ondaka yae otyo usoka kweetyi utanga. — Susu. 1:8; 1 Tim. 4:15.

12. Oityi tyapopia Omihe 31:26 matyikukwatesako utyivile okutomphola nawa na vakwenyi?

¹² Lilonga okutomphola nawa na vakwenyi. Ovanthu aveho va Huku, vena okutomphola nawa na vakwavo. Pokwapopia etyi tyiyemba kwootyo, omulongwa Tiaku wapopia otyipuka tyimwe tyikahi nawa, wati: “Omunthu una okulumbana kokutehelela, elipulukwa kokupopia.” (Tia. 1:19) Ine uti tyina vakwenyi vapopia, ove otehelela umwe nawa, matyimoneka umwe nawa okuti ove una ‘okankhenda novanthu.’ (1 Pet. 3:8) Ine kwetyinoñgonokele nawa etyi mukwenyi apopia, neetyi eli nokusoka, pula umwe nawa utyinoñgonoke. Tyina wehenepopie, nkhele soka umwe nawa. (Omih. 15:28, okatoi) Lipula ñgaa: ‘Etyi nahanda okupopia otyili umwe, tyipameka? Omu mandyityipopila, matyiivala umwe okuti napopia nonthilo, nokankhenda?’ Lilongesila kovakulu muna-vo mewaneno vetyivila okutomphola nawa na vakwavo. (Tanga Omihe 31:26.) Vetehelela umwe nawa tyina vapopia, noomu vapopila. Ine ulilonga okutumphola nawa na vakwenyi, mokala noupanga omuwa navo.

13. Oityi una okulinga ukale omunthu wokulinga ovilinga meumbo? (Tala olutalatu.)

¹³ Lilonga okulinga ovilinga. Movilongo vimwe, ovakai ovo valinga vali ovilinga ovinyingi vyo meumbo. Ove upondola okulongesiwa nawa ovilinga vyo meumbo na mee yove, pamwe onomunthu omukwavo vali wo mewaneno. Omukainthu umwe utiwa o Cindy wati: “Otyipuka otyiwa vali natalelele ku mee, okuti okulinga omunthu uta ombili ovilinga tyeeta ehambu. Mokonda mee wandongesa okuteleka, nokukomba, nokunyika, nokuhanyane nonombongo, tyankhwatesako umwe andyityivili okuundapa vali unene movilinga vya Siovaa. Mee tupu wandongesa ndyilinge omunthu wokuyakula nawa ovaenda, otyo pahe tyankhalesa nomapanga omawa mewaneno, ovanthu vekahi nawa ndyina okuhetekela.” (Omih. 31:15, 21, 22) Omukai uta ombili ovilinga, uyakula nawa ovaenda, ulinga ovilinga vieumbo, weeta omphepo ongwa meumbo no mewaneno. — Omih. 31:13, 17, 27; Ovil. 16:15.

14. Oityi ulilongehila ku Crystal? Oityi una okusuka vali natyo?

¹⁴ Linga omunthu wokuti etyi una-tyo oti tyatuuka. Ovanthu aveho va Huku, otyiwa velilonge-tyo tyokuti etyi vena-tyo avati tyatuuka. (Fili. 4:11) Omukai umwe ombangi utiwa o Crystal wati: “Ovo tate vamphopilile unene okuti, kosikola ndyina okulongesiwa andyitundu-ko umwe nounongo haa maukankhwatesako. Tate wanthile ndyina okulongeswa oñgeni tyiundapwa nonombongo, mahi tyina ndyityitala ngoti pomuwo opo ankho katyesukisile-ale.” Otyiwa umwe okuti ove ulongeswa oñgeni tyiundapwa nonombongo, ove tupu ulongeswa oñgeni tyikwatwa nawa onombongo, wahanyane vala nambo. (Omih. 31:16, 18) Motyivili vala okupaka komutwe ovilinga vya Huku, tyina uliyunga umwe ohelipeke vala monongele naapa tyehesukisile-ale, na tyina wehelipake vala mokwovola ovipuka ovinyingi. — 1 Tim. 6:8.

LINGA EVI MAVIKEKUKWATESAKO

15-16. Oityi tutila vokwahanepelwe vakwatesako unene vakwavo? (Maluku 10:29, 30)

¹⁵ Ine ulilonga umwe okukala omunthu wa Huku ukahi nawa, olilongo evi mavikukwatesako pahetyino, motyivili okulinga ovilinga ovikwavo haa upondola okukakala navio. Tala ovipuka vimwe upondola okulinga.

¹⁶ Upondola okukoya okukala vala ngootyo tyahanepwa. Onondaka Sesusi apopile, mbulekesa okuti vamwe vakoya umwe okukala vala ngootyo nkhele tyahanepwa, na tyina umwe apa vakala tyipondola okuvepopisa omapita. (Mat. 19:10-12) Ava vamwe vakala umwe ngootyo tyahenepwa, mokonda yovipuka ovikwavo vali. Mahi hinengela okuti, ovo Siovaa na Sesusi kavati mokonda vala kwanepelwe ngootyo kusilivila. Mouye auho, muna ovahikwena ovanyingi onombangi vahanepelwe, veli nokukwatesako omawaneno. Pahe valinga ngatyina uti onomphange mba vakwavo, onondenge mba vakwavo, ovakulu vavo, ovo ina yavo, mokonda yolwembia vena-lo notyipuka vesuka navo. — Tanga Maluku 10:29, 30; 1 Tim. 5:2.

17. Oityi ovakainthu vena okulinga velipake movilinga viomuvo auho?

¹⁷ Lipaka movilinga viomuvo auho. Ovahikwena veli nokuundapa unene movilinga viokwivisa mouye auho. (Ovii. 68:11) Okuti noove upondola okulinga omphango yokulipaka movilinga viomuvo auho? Upondola okulinga omukokoli-ndyila, nokuundapa movilinga viokutunga, nomo Mbetele. Linga umwe omphango, olikwambela. Tomphola naava vetyivila-le okulinga etyi ove wahanda okulinga, utale oityi wesukisa okulinga noove utyivile. Pahe olingi evi mavikukwatesako utyivile okulinga etyi wapanga. Ine ulipaka movilinga viomuvo auho, matyikwikulila ombundi, olingi vali ovipuka ovikwavo movilinga vya Siovaa.

18. Oityi wesukisila umwe okutala nawa ou mamulinepe nae? (Tala olutalatu.)

¹⁸ Upondola okunepwa. Ovipuka twapopia monthele ei, mavikukwatesako umwe olingi omukai omuwa weumbo. Mahi ine una nokusoka okunepwa, otyiwa okukoya umwe nawa ou mamulinepe nae. Okunepwa natyo otyipuka otyinene molingi. Wahalimbwe-ko okuti, omulume mekunepe oe pahe makala komutwe wove. (Loma 7:2; Efe. 5:23, 33) Naina, nkhele lipula ñgaa: ‘Omukwendye ou wekula umwe motyili? Upaka komutwe ovilinga vya Huku? Ulinga umwe ovipuka nonondunge? Tyina amapengesa uti umwe napengesa? Ulinga onthilo ovakai? Metyivili umwe okunkhwatesako ndyikale noupanga omuwa na Siovaa, nokulia nomuvalo? Malingi umwe epanga liange? Ovilinga alinga uvilinga nawa? Ovilinga patyi eli nokulinga mewaneno, uvilinga ñgeni?’ (Luka 16:10; 1 Tim. 5:8) Ine wahanda okuvasa omulume omuwa wonondunge, noove una okulala omukai omuwa wonondunge.

19. Oityi tutila otyilinga omukai ena-tyo ‘tyokukwatesako’ omulume wae, tyimupa omunkhima?

¹⁹ Ombimbiliya yati omukai wonondunge, ‘ukwatesako’ omulume wae, omunthu ‘wata umwe’ momulume wae. (Ehim. 2:18) Okuti otyo ngootyo okwemutomba? Au! Omukai una otyilinga tyimwe otyinene tyimupa umwe omunkhima. Na Siovaa una pamwe apopiwa atiwa ‘ukukwatesako’ ovanthu vae. (Ovii. 54:4; Hemb. 13:6) Omukai, ukwatesako omulume wae tyina ena etyi asoka tyiyama kombunga meumbo. Omukai wokuhole Siovaa, ukwatesako umwe omulume wae akale nenyina ewa potyilongo, nomewaneno. (Omih. 31:11, 12; 1 Tim. 3:11) Haa motyivili vala okulinga nawa otyilinga otyo, tyina pahetyino uhumba vali unene Siovaa, na tyina ukwatesako vakwenyi meumbo, nomewaneno.

20. Evi omukai alinga meumbo vipondola okukalesa ñgeni ovana?

²⁰ Upondola mokala novana. Tyina wamanepwa, mupondola mamumono ovana. (Ovii. 127:3) Otyo tyahandela okusoka etyi haa molingi. Ine unepwa omono ovana, ovipuka twapopia monthele ei mavikukwatesako unene. Ine ulinga omunthu wolwembia, wokankhenda, wokwapwa elundo, otyo matyeeta omphepo ongwa meumbo, novana ovakala umwe nawa, avekulu nehambu. — Omih. 24:3.

21. Oñgeni tukala tyina tusoka kovakai tuna-vo mewaneno, ya omokonda yatyi? (Tala olutalatu lwo kondye.)

²¹ Tumuhole unene amuho ovahikwena tuna-vo, mokonda yeetyi muli nokulingila Siovaa, novanthu vae. (Hemb. 6:10) Muli nokulikwatesila mulinge umwe evi vihambukiswa Siovaa, muli nokulilonga evi mavimukwatesako pahetyino, mavikwatesako na vakwenyi mukala navo, neevi mavikemukwatesako komutwe oku. Tyotyili, onwe muna otyilinga otyinene meongano lya Siovaa!