Okupopia Onondaka Onongwa Tyieta Oupanga Omuwa
“Onondaka mbenyi mbukale apeho onongwa.”—COLOSSENSES 4:6.
1, 2. Ouwa patyi watundilila konondaka onongwa mbomukuatate umwe?
OMUKUATATE umwe wapopia okuti, “puetyi ankho ndyiivisa umbo na umbo, navasa omulume umwe, anumana unene naame, otyo omilungu viae viteketa nolutu aluho. Andyipopi nae konthele yo Vihonekwa, mahi onyengo yae ankho iliyawisa vali. Omukai wae novana vae avelipake kumwe nae okunkhandukila, andyinoñgonoka okuti ndyina okutundapo. Andyipopila ombunga oyo okuti ame neya nombembwa iya ndyihanda okuenda nombembwa. Andyivelekesa Gálatas 5:22, 23, muapopiwa ohole, nombembwa, nepoleyo, nokulikondola omutima. Iya andyiende.”
2 “Konyima yotyo, etyi ankho ndyenda no pomaumbo ekahi nthele onkhuavo yetapalo, namona ombunga oyo vepumphi pombundi yondyuo yavo. Iya avandyihana. Andyilipulu okuti, ‘Pahe oityi mavamphopila?’ Omulume ankho una olufwo luomeva atenda nawa iya amphe. Andyiti otyiponyo mokonda youkalavi wae, iya amphande mokonda yekolelo liange enene. Atuliyapuka nombembwa.”
3. Omokonda yatyi tuna okulityilika okunumana tyina vakuetu vetulinga ovivi?
3 Hono mouye ou wokueyula ononkhumbi, ovikando ovinyingi tuvasa ovanthu vena ononyengo, alo umwe movilinga viokuivisa. Tyina tuvevasa, otyiwa tupopie navo “nomutima wapoleya nehumbilo enene.” (1 Pedro 3:15) Inkha omukuatate wapopiua pombanda anumanene mokonda yonyengo noukalavi womulume una, ñgeno onkhalelo yae kayapilulukile ngetyi alinga. Ñgeno tyemunumanesa vali unene. Mokonda omukuatate welikondola omutima nokupopia nawa, otyo tyaeta ouwa.
Oityi Tyitukalesa no Nondaka Onongwa?
4. Omokonda yatyi tyakolela okupopia onondaka onongwa?
4 Tyina tukahi novanthu vokondye ine ovo mokati kewaneno, alo umwe no vombunga, tyakolela okulandula elondolo lia Paulu liati: “Onondaka mbenyi mbukale apeho onongwa, mbahingwa nawa omongwa.” (Colossenses 4:6) Onondaka ombo onongwa nokuaviuka, mbakolela pala okukala netompho ewa nombembwa.
5. Okupopia onondaka onongwa katyihangununa tyi? Ava ongeleka.
5 Okupopia onondaka onongwa katyihangununa okuti una okupopia liwa-liwa ovipuka aviho usoka nevi wiivite, haunene tyina wanumana. Ovihonekwa vilekesa okuti omunthu upopia tyihasoko mokonda yonyengo, ulekesa okuti wanama, kapamene. (Tanga Provérbios 25:28; 29:11.) Moisesi, ankho ‘wokuali omutendi unene’ tyipona ovanthu aveho ankho vena omuenyo, onthiki imwe wayekele oumphuki welongo lio Isilayeli umunumanese unene, alingi otyiponyo, tyokuhavela Huku enkhimano. Moisesi wapopile monkhalelo yayandyuluka nawa oñgeni ankho eliivite, mahi Jeova ketyihambukililwe. Moisesi wahongolela ova Isilayeli omanima 40, mahi konyima Jeova kemuyekele evetuale Motyilongo Valaelwe.—Números 12:3; 20:10, 12; Salmo 106:32.
6. Okukala omuna-ndunge tyina tupopia tyihangununa tyi?
6 Ovihonekwa vitutuma okulikondola omutima, nokulunguka, ine okukala nonondunge, tyina tupopia. “Ponondaka ononyingi kapakambe onkhali, mahi una ulikondola okupopia, omuna-ndunge.” (Provérbios 10:19; 17:27) Tyotyili, okukala omuna-ndunge katyihangununa okuti kupondola okupopia etyi usoka. Anthi, tyihangununa okupopia “onondaka onongwa,” okuundapesa elaka pala okuhakula ha pala okuvanga.—Tanga Provérbios 12:18; 18:21.
“Omuvo Wokukala Tyahiliya Nomuvo Wokupopia”
7. Ovipuka patyi tuhapondola okupopia? Omokonda yatyi?
7 Ngetyi tuesukisa okupopia onondaka onongwa, nokulikondola tyina tupopia na vana tuundapa navo ine ovanthu ovakuavo movilinga viokuivisa, tupu tuesukisa okutyilinga mewaneno no meumbo. Okupopia nonyengo tyihasoko, tyipondola okuihamesa vakuetu omutima, nokunyona ekolelo liavo, nekongoko liavo. (Provérbios 18:6, 7) Okukala nonkhongo, tyilekesa okuti tuvakuankhali, mahi tuna okulityilika otyituwa otyo. Okupopia onondaka mbuleva, nomukuele, nokupenya, nonyengo, otyivi. (Colossenses 3:8; Tiago 1:20) Vipondola okunyona oupanga wetu na vakuetu, na Jeova. Jesus walongesa okuti: “Kese umwe utualako nonyengo nomukuatate wae, makakoyeswa mombonge youviuki. Mahi, una upopia omukuatate wae onondaka onombi mbokupenya, makakoyeswa Mombonge Onene. Iya una upopia okuti: ‘Ove utyova tyihasilivila!’ makapakwa mo Geena yotupia.”—Mateus 5:22.
8. Onalupi tuna okupopia etyi tusoka, mahi omonkhalelo patyi?
8 Mahi, kuna ovipuka vimwe tupondola okusoka okuti okuvipopia tyikahi nawa. Inkha omukuatate wapopia ine walinga otyipuka tyimwe tyekunumanesa unene, iya otale okuti kumetyivili okutyilimbwa, uhayeke onyengo itualeko okuliyawisa momutima wove. (Provérbios 19:11) Inkha umwe wekunumanesa, kondola omutima, iya olingi etyi tyesukisa opo utetulule otyitateka otyo. Paulu wahoneka okuti: “Ekumbi lihanyingile otyo muelinumanena.” Mokonda otyitateka tyitualako okukunumanesa, tyitetulula nohole, momuvo ukahi nawa. (Tanga Efésios 4:26, 27, 31, 32.) Popia nomukuatate wove konthele yotyitateka, no ñgeni uliivite, mahi, monkhalelo yapoleya, opo mutualeko noupanga omuwa.—Levítico 19:17; Mateus 18:15.
9. Oityi tuesukisila okulikondola omutima tyina tuhenepopie ovitateka vietu na vakuetu?
9 Anthi, wesukisa okuholovona omuvo waviuka. Kuna “omuvo wokukala tyahiliya nomuvo wokupopia.” (Eclesiastes 3:1, 7) Tupu, “omutima womuviuki usokolola nawa opo akumbulule.” (Provérbios 15:28) Okupopia konthele yovitateka pamwe tyesukisa okukevelela. Mokonda okutyilinga tyina umwe nkhele anumana unene, ovitateka vipondola okuvilapo. Mahi tupu, katyaviukile okukevelela omuvo omunyingi.
Okulinga Ovipuka Oviwa Tyieta Oupanga Omuwa
10. Oñgeni okulinga ovipuka oviwa tyipameka oupanga?
10 Okupopia onondaka onongwa nokupopia monkhalelo yaviuka, tyieta oupanga wombembua nokuupameka. Tyotyili, okulinga ononkhono mbokupameka oupanga na vakuetu, tyipondola okutukalesa netompho ewa navo. Okulingila vakuetu ovipuka oviwa nomutima auho, nokuovola onomphitilo mbokuvevatela, nokuveavela ovipuka nehambu, ine okuvekonga veye meumbo lietu, tyipondola okutuvatela okukala netompho ewa. Otyo tyipondola alo umwe ‘okuongiya omakala atema’ pomutwe womunthu, okumukuatesako okukala novituwa oviwa, iya atyipepuka okutetulula ovitateka.—Romanos 12:20, 21.
11. Oityi Jako alingile opo atetulule otyitateka ankho ena na Esau? Otyo atyieta tyi?
11 Otyo, ankho ohongoi yombunga Jako wetyinoñgonoka nawa. Ondenge yae epaha Esau, wanumanene unene nae, iya Jako aende nkholo mokonda yowoma wokuti Esau memuipaa. Etyi palamba omanima omanyingi, Jako akondoka. Esau eya novalume 400 okuwanena nae. Jako elikuambela ku Jeova okuita ombatelo. Konyima, atumu komutwe ovipako ovinyingi pala okuavela Esau. Otyo alinga, atyiande omutima wa Esau. Etyi velivasa, ankho omutima wa Esau wapilulukale, iya ahateka ahumbakana Jako.—Gênesis 27:41-44; 32:6, 11, 13-15; 33:4, 10.
Popia Onondaka Onongwa Mbupameka Vakuenyi
12. Omokonda yatyi tuesukisila okupopia onondaka onongwa novakuatate vetu?
12 Ovakristau vaumbila Huku, kavaumbila ovanthu vakuavo. No ngotyo, atuho tuhanda okupandwa na vakuetu. Onondaka mbetu onongwa mbupondola okupepukisa omutengi wovakuatate vetu no nomphange. Mahi, okupopia onondaka mbuihamesa, tyipondola okulemesa vali omutengi wavo. Vamwe vapondola alo umwe okusoka okuti kavapandelwe vali na Jeova. Ngotyo, tupopiei ovipuka vipameka vakuetu, “onondaka onongwa pala okupameka, tyitei komasuka-suka, opo mbukuateseko vana vembutehelela.”—Efésios 4:29.
13. Oityi ovakulu vewaneno vesukisa okuhinangela (a) tyina vaava omalondolo? (b) tyina vahonekela omikanda vakuavo no kombetele?
13 Haunene ovakulu vewaneno, vesukisa okukala “ovatendi” nokuyunga otyunda noluembia. (1 Tessalonicenses 2:7, 8) Tyina tyesukisa okuava elondolo, ovakulu vewaneno vesukisa okutyilinga “nepoleyo,” alo umwe tyina vapopia na vana “vehetavela.” (2 Timóteo 2:24, 25) Tupu, ovakulu vewaneno vesukisa okupopia onondaka onongwa, tyina tyesukisa okuhonekela ovakulu vakuavo vewaneno ine oko mbetele. Vesukisa okukala nohole nokupunga nawa, ngetyi tutanga mu Mateus 7:12.
Okupopia Onondaka Onongwa Mombunga
14. Elondolo patyi Paulu aavela ovalume? Omokonda yatyi?
14 Onondaka mbetu, netyi tupopia notyipala, nolutu luetu, vipondola okukalesa vakuetu omapita unene. Mongeleka, ovalume vamwe, pamwe kavaimbuka oñgeni onondaka mbavo mbukalesa ovakai vavo. Omphange umwe wati, “Ndyikala nowoma tyina omulume wange apopila peulu nonyengo.” Onondaka onombi, mbupondola okukalesa unene omapita omukai, tyipona omulume, iya oe upondola okumbuhinangela mokueenda kuomuvo omunyingi. (Lucas 2:19) Haunene, tyiihama vali tyina onondaka mbatyo mbupopiwa na una omukai ehole, nokuhanda okumuhumba. Paulu walondola ovalume okuti: “Tualeiko okukala nohole novakai venyi, muhevetekulei nonyengo.”—Colossenses 3:19.
15. Popiapo ongeleka ilekesa omokonda yatyi omulume esukisila okutekula omukai wae noutendi.
15 Moluotyo, omukuatate umwe utekula nawa omukai wae, walekesa omokonda yatyi omulume esukisila okutekula omukai wae noutendi, “ngombiya yahapamene.” Oe wati, “Tyina ukuata ombiya uhole unene yahapamene, kuikuate nononkhono ononene, mokonda ipondola okuyatuka omunkhia. Namphila, omunkhia oo upatwa, utualako okumoneka. Inkha omulume apopia omukai wae onondaka onombi, upondola okumuihamesa komutima. Otyo tyipondola okueta omunkhia uhapate vali pokati kavo.”—Tanga 1 Pedro 3:7.
16. Oñgeni omukai apondola okupameka ombunga yae?
16 Tupu, ovalume vapondola okupamekwa ine okusoyeswa no nondaka mba vakuavo, alo umwe mbovakai vavo. “Omukai omuna-ndunge,” una omulume wae tyili “ayumba onthumbi,” ulinga nawa omulume wae, ngetyi oe ahanda okulingwa. (Provérbios 19:14; 31:11) Tyotyili, omukai upondola okuava ongeleka ongwa ine ombi mombunga. “Omukai omuna-ndunge utunga eumbo liae, mahi otyova ulihanya nomaoko ae muene.”—Provérbios 14:1.
17. (a) Oñgeni ovakuendye novahikuena vesukisa okupopia novohe? (b) Oñgeni ovakulu vesukisa okupopia novakuendye novahikuena, iya omokonda yatyi?
17 Ovohe novana, tupu vesukisa okupopia nawa kese umwe na mukuavo. (Mateus 15:4) Tyina tupopia novana monkhalelo ongwa, matyitukuatesako okulityilika ‘okuvenumanesa’ ine ‘okuvekalesa nonyengo.’ (Colossenses 3:21; Efésios 6:4, okatoi.) Alo umwe tyina ovana vesukisa okuviyulwa, ovohe novakulu vewaneno vesukisa okupopia navo nehumbilo. Ngotyo, ovakulu vakuatesako ovakuendye novahikuena okuviukisa omuenyo wavo nokutualako noupanga wavo na Huku. Otyo, otyiwa vali unene tyipona okuveyekelela, ngatyina vehevilwa vali okuvatelwa. Iya navo vapondola okusoka ngotyo konthele yavo muene. Ovakuendye novahikuena hamwe kavahinangela omalondolo aeho vapelwe, mahi mavahinangela onkhalelo vakuavo vapopile navo.
Popia Ovipuka Oviwa Vitunda Momutima
18. Oñgeni tupondola okupola omalusoke omavi nonyengo momutima?
18 Okukondola onyengo, hakuhambukwa vala kotyipala. Tuesukisa okulinga vali unene tyipona okukondola vala onyengo yetu. Okulikuatehila okuhiliya vala kombanda, mahi mokati otyo tufiluka nonyengo, matyituihamesa omutwe. Tyikahi ngatyina waliata kopendale yokuendesa etukutuku otyo waliata kombiliki. Otyo tyitokotesa vali unene etukutuku iya atyilinyono. Ngotyo, uhaholeke ononyengo mokati iya oiyeke itutane konyima. Likuambela opo Jeova ekukuateseko okupola onyengo momutima wove. Yeka ospilitu ya Jeova ipilulule omalusoke ove nomutima opo ulinge ehando liae.—Tanga Romanos 12:2; Efésios 4:23, 24.
19. Oityi tyipondola okutuvatela okulityilika okupopia nonyengo?
19 Himbika okulinga etyi matyikuvatela okukondola onyengo yove. Inkha ukahi nokupopia na mukuenyi konthele yotyitateka tyimwe, olitehelela okuti ukahi nokunumana, hahe vali utundepo. Otyo tyikuavela omuvo wokukondola onyengo opo mutetulule otyitateka. (Provérbios 17:14) Inkha una upopia nae uhimbika okunumana, linga ononkhono mbokupopia onondaka onongwa. Hinangela okuti: “Tyina ekumbululo liapoleya, likondola onyengo, anthi, ondaka iihamesa iyawisa onyengo.” (Provérbios 15:1) Onondaka onombi, mbuyawisa vala ononkhuii potupia, namphila umbupopia nokuapoleya. (Provérbios 26:21) Moluotyo, tyina otyitateka tyihanda okukunumanesa, ‘lipulukwa okupopia, nokulipulukwa okunumana.’ Likuambela opo ospilitu ya Jeova ikukuateseko okupopia ovipuka oviwa, ohapopi ovivi.—Tiago 1:19.
Evela Vakuenyi Nomutima Auho
20, 21. Oityi matyitukuatesako okuevela vakuetu? Tuna okulinga ngotyo mokonda yatyi?
20 Tyotyili, nawike puonthue utyivila okuyunga nawa elaka liae. (Tiago 3:2) Namphila valinga ononkhono, alo umwe vombunga yetu novakuatate no nomphange mbetu mewaneno, ovikando vimwe vapondola okupopia tyihasokele ovipuka vitunumanesa. Ngotyo, okunumana liwa-liwa katyaviukile, otyiwa okusokolola nawa omokonda yatyi vapopila monkhalelo oyo. (Tanga Eclesiastes 7:8, 9.) Okuti ankho vena otyitateka, velitehelela omapita, ine vena etyi tyiveihama momutima ine omolutu?
21 Ovipuka ovio kavipe omunthu ehunga liokupopia nonyengo. Mahi, okuviimbuka, matyituvatela okunoñgonoka omokonda yatyi pamwe ovanthu vapopila nokulinga ovipuka vahahandele, iya atyitukuatesako okuveevela. Atuho tuhole okupopia nokulinga ovipuka vinumanesa vakuetu, iya atukevelela vetuevele nokankhenda. (Eclesiastes 7:21, 22) Jesus wati opo Huku etuevele, nonthue tuna okuevela vakuetu. (Mateus 6:14, 15; 18:21, 22, 35) Moluotyo, tuesukisa okukanyauka okuita otyiponyo nokukanyauka okuevela, opo tutualeko nohole, “omuoyo wewaneko,” mombunga yetu no mewaneno.—Colossenses 3:14.
22. Omokonda yatyi tyakolela okulinga ononkhono mbokupopia onondaka onongwa?
22 Okukala nehambu, newaneko, tyikahi nokupuiya vali unene, mouye uno wonyengo ukahi nokuhika konthyulilo. Okuendela movitumino viakolela Viondaka ya Huku, matyituvatela okupopia onondaka mbupameka nokulityilika mbuna mbuihamesa. Ngotyo, matukala noupanga omuwa mewaneno no mombunga. Iya ongeleka yetu ongwa, mayavela vakuetu oumbangi omuwa konthele ya Jeova ‘Huku yetu wehambu.’—1 Timóteo 1:11.
Okuti Ove Upondola Okuhangununa?
• Omokonda yatyi tyakolela okuovola omuvo ukahi nawa pala okupopia konthele yovitateka?
• Omokonda yatyi aveho mombunga vesukisa okupopia apeho kese umwe na mukuavo no ‘nondaka onongwa’?
• Oñgeni tupondola okulityilika okupopia ovipuka vinumanesa?
• Oityi matyitukuatesako okuevela vakuetu?