Okuti Ankho Utyiyale?
Mombimbiliya ondaka “eunuku” ihangununa-tyi?
Olutalatu luo ko Asiria pena omu eunuku
Pamwe ondaka oyo ilekesa omulume watukanua. Kohale, ovalume vamwe putyina vena etyi valinga tyapenga vatukanwa ine vapakua moupika. Ovalume vokuatukanwa vayumbwa onthumbi, ankho vayunga onondyuo mukala ovakai mo maumbo onohamba. Mongeleka, ovalume vevali ankho ova eunuku, Hegai na Saasgaz, ankho vayunga ovakai no nombalehi mbo Hamba yoko Persia, Assuero, iiwe okuti o Xerxes I—Ester 2:3, 14.
Mahi, ha aveho Ombimbiliya ipopia okuti ova eunuku ankho vatukanwa. Ovanongo vamwe vapopia okuti ondaka oyo, tupu ipopia vana vena otyilinga meumbo lio hamba. Hamwe otyo Ebedemeleke epanga lia Jeremia atilwa omu eunuku. Tupu hamwe otyo omu Etiopia waivisilue na Filipe atilwa omu eunuku. Tyafuile Ebedemeleke ankho onkhalamutwe ya vakuavo, otyo ankho apopila no Hamba Zedekia. (Jeremias 38:7, 8) Iya omu Etiopia wapopiwa okuti ankho omuhona “waile ko Jelusalei okukafenda.”—Atos 8:27.
Omokonda yatyi ovanthita kohale ankho vayapulila onongi kovinkhombo?
Etyi Jesus apopia konthele yomphela maikalingwa komutwe, wati: “Tyina Omona womulume amehiki menkhimano liae, .?.?. makayapula ovanthu, ngetyi omunthita ayapula onongi kovinkhombo.” (Mateus 25:31, 32) Omokonda yatyi ovanthita ankho vayapulila onongi kovinkhombo?
Onongi novinkhombo ankho viliswa kumwe. Iya kounthiki viyeililwa motyinyongo pala okuviyakulila kovinyama viomohika, no kovimphulu, no koutalala. (Gênesis 30:32, 33; 31:38-40) Onongi novinkhombo, ankho kavilala motyinyongo tyike mokonda ovinkhombo vipondola okuyaha onongi, haunene onondema, noviketa. Omukanda umwe wapopia okuti, ovanthita tupu vayapula onongi kovinkhombo tyina “ononthimba, na tyina mbunyamisa, na tyina mbatetwa omainya.” Jesus wapopia ongeleka oyo, mokonda ankho ovanthu ovanyingi mo Isilayeli kohale ovanthita.