Elias Hutter No Nombimbiliya Mbae Mbo Hebreu
OKUTI ove utyivila okutanga elaka lio va Hebreu? Tyafuile kutyivili. Tyipondola kunemone Ombimbiliya yo Hebreu. Mahi, pokati komanima 1.501 alo 1.600, kuali omunongo umwe ankho utiwa Elias Hutter, wapitiyile ono Mbimbiliya onombali mbo Hebreu.
Elias Hutter watyitua menima 1553 ko Görlitz, epunda umbo limwe etutu likala popepi no Alemanha, no Polônia no República Tcheca. Elias welilongesile omalaka okovilongo vio koutundilo, Mosikola Onene yoko Lena. Puetyi ankho ena omanima 24, akala omulongesi welaka lio Hebreu ko Leipzig ko Alemanha. Mokonda ankho omulongesi, atungu osikola yae ko Nuremberg. Ava ankho alongesa vapondola okulilongesa o Hebreu, no Gregu, no Latin, no Alemão, momanima vala ekuana. Pomuvo opo ankho petupu osikola onkhuavo ilinga ngotyo.
“OUWA WOMUKANDA WATYO”
Osapi Yombimbiliya yo Hebreu Elias Hutter apitiya menima 1587
Menima 1587, Elias Hutter wapitiya Ombimbiliya imwe mo Hebreu, hono iiwe okuti Otestamento Onkhulu. Ankho ina osapi yati: “Derekh ha-Kodesh” (Ondyila Yousukuki) yapolwa momukanda wa Isaías 35:8. Ankho yahonekwa nonondaka mbumwe mbehiwa. Omuhoneki umwe wati: “Kese ndaka ankho ilekesa ouwa womukanda watyo oo.” Mahi, otyipuka ankho tyilingisa Ombimbiliya oyo ikale ongwa, omokonda ankho ikuatesako ovalongwa okulilongesa o Hebreu.
Opo unoñgonoke omokonda yatyi Ombimbiliya ya Elias Hutter ankho ikuatesako unene ovanthu, tala ovipuka vivali vipondola okutatameka omunthu tyina elilongesa o Hebraiku ili Mombimbiliya. Tete, omunthu melilongesa o Hebreu, o ambesendaliu yatyo keii. Vali, onoletela mbokuhimbikila no mbokumanuhula, mbupuilisa okuimbuka onondaka. Mongeleka, tala ondaka yo Hebreu נפשׁ (ipitiyua okuti néfesh), tyihangununa okuti, “hande.” Momukanda wa Ezequiel 18:4, muna ondaka yokuhimbila ה (ha), ihangununa okuti “o,” tyina yamahonyenkwa no nonkhuavo aiti הנפשׁ (hannéfesh), ine “ohande.” Inkha kutale nawa, ondaka הנפשׁ (hannéfesh) ipondola okumoneka ngoti yelikalela nondaka (néfesh).
Opo Elias Hutter akuateseko ava alongesa, Ombimbiliya ina weilinga monkhalelo imwe ikahi nawa. Onondaka mbumwe ankho mbelipeta. Onondaka mbatyo mbokonthuku ankho mbelikalela. Pahe, mbokuhimbika no mbokumanuhula ankho mbelipeta. Otyo ankho tyikuatesako ovalongwa okunoñgonoka elaka, mokonda ankho pahe vetyivila okuimbuka onondaka mbokonthuko mbo Hebreu. Nombimbiliya Tradução do Novo Mundo das Escrituras Sagradas com Referências otyo yalingwa moutoi watyo.a Onondaka mbokonthuko mbuli molutalatu, mbanthikoveleswa vali tyipona onondaka ononkhuavo. Omalutalatu eli kombanda alekesa ono Mbimbiliya mba Elias Hutter mu Ezequiel 18:4, ngetyi tyalingwa moutoi Wombimbiliya com Referências.
OMBIMBILIYA YO HEBREU “OTESTAMENDU OMPHE”
Elias Hutter, tupu wapitiya Ombimbiliya iihanwa okuti, Otestamendu Omphe momalaka 12. Omukanda oo walingwa menima 1599 ko Nuremberg, iiwe vali unene okuti Poliglota de Nuremberg. Elias Hutter ankho uhanda okupitiya Ovihonekwa vio Gregu evipake mo Hebreu. Mahi, ngwe wati, “nankho ndyifeta onombongo ononyingi-nyingi” opo Ombimbiliya oyo ilingwe mo Hebreu, mandyilipuilisa vala.b Ngotyo muene atokola okupitiya aike Otestamendu Omphe okupola mo Gregu eipake mo Hebreu. Elias Hutter ayekepo ovilinga ovikuavo iya apitiya Ombimbiliya menima like vala!
Okuti Ovihonekwa vio Gregu Elias Hutter apitiyile yakuatesileko umwe ovanthu? Omunongo umwe ankho wii nawa o Hebreu waliko momanima 1801 alo 1900, utiwa Franz Delitzsch wahoneka okuti: “Ombimbiliya apitiyile melaka lio Hebreu tyilekesa okuti ankho wii vali nawa o Hebreu tyipona vamwe po va Kristau. Ombimbiliya apitiya iyumbwa onthumbi, mokonda wapopia onondaka mbotyotyili.”
OMBIMBILIYA IMWE YAKOLELA
Elias Hutter kakalele omuhona mokonda yetyi alinga, mokonda ankho ono mbimbiliya mbae kembulandesile unene. Mahi no ngotyo, etyi alinga tyakolela unene, na hono nkhele itualako. Mongeleka, Ombimbiliya yae Otestamendu Omphe, yaviukiswa nawa menima 1661 na William Robertson. Tupu menima 1798 na Richard Caddick, nae eiviukiswa vali. Puetyi Elias Hutter ati pokuapitiya okupola mo Gregu, wapitiya umwe nawa omanyina omunkhima Kýrios (Tatekulu) no liokuti Theós (Huku) na “Jeova” (יהוה, JHVH ine YHWH) mo noversikulu mbupopia Ovihonekwa vio Hebreu. Otyo tyikahi nawa mokonda ono Mbimbiliya ononkhuavo mbo Testamendu Omphe kambupopi enyina lia Huku. Mo Nombimbiliya Elias Hutter apitiya walekesa nawa omokonda yatyi apakela enyina lia Huku Movihonekwa Vio Gregu.
Tyina wamamono enyina lia Huku, Jeova Movihonekwa vio Gregu, ine tyina wamatale poutoi Wombimbiliya com Referências, hinangela otyilinga Elias Hutter alingile no Nombimbiliya mbae.
a Tala okatoi kavali momukanda Ezequiel 18:4 no Apendise 3B mo Mbimbiliya com Referências.
b Ovanongo vamwe ankho vapitiyiliale Otestamendu Omphe mo Hebreu. Umwe puvo o Simon Atoumanos woko Bizantino menima 1360. Omukuavo o Oswald Schreckenfuchspor woko Alemanhã menima 1565. Omikanda ovio kaviayandyanesilwe movanthu iya hono viavomba.