Oñgeni Siovaa Etukuatesako Atulingi Nawa Ovilinga Viokuivisa?

1. Oityi onthwe tukevelela, iya onthumbi patyi tuna?

ONTHWE tukevelela okuti ovanthu mavetuyale mokonda yovilinga vietu viokuivisa. Iya komutwe wandyila, otyipuka otyo matyivili-po vali. (Dan. 11:44; 2 Tim. 3:12; Ehol. 16:21) Mahi no ngotyo onthwe tuna onthumbi yokuti Siovaa metukuatesako. Omokonda yatyi? Omokonda Siovaa apeho ukuatesako-ale ovaumbili vae okufuisapo ovilinga viae, natyina umwe ovilinga ovio vimoneka ngoti vialema unene. Opo tutyinoñgonoke umwe nawa, matulilongesa ovipuka viamonekele nomuuli Esekiele etyi akaivisa kova Sundeu ankho veli koukonde ko Mbambilonia.

2. Siovaa wapopile okuti ovanthu Esekiele ankho aivisa vekahi ñgeni, iya oityi matulilongesa monthele ei? (Ezequiel 2:3-6)

² Ovanthu Esekiele aivisa ankho vekahi ñgeni? Siovaa wevepopia okuti ovanthu “vokuehetavela, vokuatena omutima, onomphuki.” Mokonda ovanthu ovo ankho vekahi ngomakete atoma tupu vekahi ngononge, Siovaa apeho ankho upopila Esekiele okuti: “Wehevetile owoma”! (Tanga Ezequiel 2:3-6.) Esekiele wetyivilile umwe okufuisapo nawa otyilinga tyae tyokuivisa mokonda (1) ankho utyii umwe okuti watumwa na Siovaa, (2) ankho ukuatesuako nononkhono mba Huku, iya (3) ankho ukuatesuako Nondaka ya Huku. Oñgeni ovipuka ovio vitatu viakuatesileko Esekiele? Iya oñgeni hono nonthwe vipondola okutukuatesako?

ESEKIELE ANKHO WATUMWA NA SIOVAA

3. Onondaka patyi mbapamekele Esekiele, iya oñgeni Siovaa emukuatesileko?

³ Siovaa wapopilile Esekiele okuti: “Ame ndyikahi nokukutuma.” (Eze. 2:3, 4) Onondaka ombo mbapamekele unene Esekiele. Omokonda yatyi? Tyipondola Esekiele wahinangelele okuti onondaka ombo, ombo ñgo Siovaa apopile etyi atumine Muisesi nomuuli Isaiya. (Êx. 3:10; Isa. 6:8) Tupu Esekiele ankho utyii okuti Siovaa wakuatesileko ovauuli ovo vevali okukoleleya ovitateka vakalele navio movilinga viavo. Etyi Siovaa apopila Esekiele okuti: “Ame ndyikahi nokukutuma,” pahe Esekiele akala umwe nonthumbi yokuti Siovaa memukuatesako. Momukanda wa Esekiele, onondaka mbokuati “ondaka ya Siovaa aindyendela,” tumbuvasa-mo ovikando ovinyingi. (Eze. 3:16) Tupu no nondaka mbokuati “ondaka ya Siovaa aiya vali kuaame” nambo mbapopiwamo ehimbwe. (Eze. 6:1) Tyotyili, Esekiele ankho utyii umwe nawa okuti watumwa na Siovaa. Tate ya Esekiele wali omunakwa. Tyipondola Esekiele watolelelwe na tate yae oñgeni Siovaa akuatesileko-ale ovauli vae mokueenda kuomanima omanyingi. Siovaa wapopilile Isake na Sakoo na Selemiya okuti: “Ame ndyina ove.” — Gên. 26:24; 28:15; Jer. 1:8.

4. Oityi tyapamekele Esekiele?

⁴ Okuti ova Isilayeli ankho vetavela tyina Esekiele eveivisa? Siovaa wapopia okuti: “Mahi veumbo lya Isilayeli kamavekwiivi, mokonda kavahande okunthehelela.” (Eze. 3:7) Ovanthu ovo tyina ankho vaanya okutehelela Esekiele, mwene-mwene ankho o Siovaa vekahi nokuanya. Namphila ovanthu ankho vehetavela etyi Esekiele apopia, mahi otyo ankho katyilekesa okuti kekahi nokulinga nawa otyilinga tyae. Siovaa wapopilile omuuli Esekiele okuti kumbi onondaka ombo mbukafuisua-po, ovanthu “maveketyinoñgonoka okuti pokati kavo ankho pali omuuli.” (Eze. 2:5; 33:33) Onondaka ombo mbapamekele unene Esekiele etyivili umwe okulinga nawa otyilinga tyae.

NONTHWE HONO TUATUMWA NA SIOVAA

5. Ngetyi tyipopia Isaías 44:8, oityi tyitupameka?

⁵ Tyitupameka unene, okunoñgonoka okuti nonthwe hono tuatumwa na Siovaa. Siovaa walekesa okuti utuhole mokuetuluka okuti “tunombangi” mbae. (Isa. 43:10) Okuihanwa ngotyo na Siovaa, elao limwe enene! Ngetyi Siovaa apopilile Esekiele okuti: “Wahatile owoma,” nonthwe hono utupopila okuti: “Muahatilei owoma.” Omokonda yatyi tuhapondola okutila owoma vana vetuyele? Omokonda nga Esekiele, nonthwe hono tuatumwa na Siovaa, iya Siovaa ukahi nokutukuatesako. — Tanga Isaías 44:8.

6. (a) Oityi Siovaa apopia tyilekesa okuti metukuatesako umwe? (b) Oityi tyituhambukiswa?

⁶ Siovaa wapopia okuti mandyimukuatesako. Mongeleka etyi ehenepopie okuti: “Onwe munombangi mbange,” tete wapopia okuti: “Tyina ove ukuata mokati komeva, ame mandyikala no ove, tyina uyauka onondongi, omeva kamaekutwala. Tyina ukuata motupia, kumapi, nii omutemo kamaukuyoko.” (Isa. 43:2) Tyina tuli movilinga viokuivisa, pamwe matukala umwe novitateka ovinene viaelekwa notupia tupu viaelekwa nondongi. Mahi mokonda Siovaa utukuatesako, onthwe tutualako okuivisa. (Isa. 41:13) Ngo vanthu vo pononthiki mba Esekiele no vanthu ovanyingi hono kavetavela tyina tuvelongesa. Mahi tuna okunoñgonoka okuti, tyina ovanthu vehetutavela otyo katyilekesa okuti katukahi nokulinga nawa otyilinga tyetu. Tyina onthwe tutualako okuivisa namphila ovanthu vetuyele, Siovaa uhambukwa unene iya otyo tyitupameka. Apositolu Paulu wapopia okuti: “Kese umwe makatambula ondyambi yae movilinga viae alinga.” (1 Kol. 3:8; 4:1, 2) Omuhikuena umwe omukokoli-ndyila uli-ale movilinga ovio omanima omanyingi wapopia okuti: “Tyihambukiswa unene okunoñgonoka okuti Siovaa uyamba ononkhono tulinga.”

ESEKIELE ANKHO UKUATESUAKO NO NONKHONO MBA HUKU

7. Etyi Esekiele asoka kovilelenya amuene, oñgeni tyemukalesile? (Tala olutalatu.)

⁷ Esekiele wamuene umwe okuti ononkhono mba Huku ononene. Tupu Esekiele wamuene oñgeni ononkhono ombo mbukuatesako ono oandyu no ñgeni mbukuatesako omalola etuku-tuku lina. (Eze. 1:20, 21) Otyipuka otyo tyakalesile ñgeni Esekiele? Esekiele wapopia okuti: “Ame okutala otyipuka otyo, andyilipupika-po.” Mokonda otyipuka otyo ankho tyemuhuvisa unene, Esekiele elipupika-po. (Eze. 1:28) Apeho tyina Esekiele ankho asoka kemonekelo lina, tyimukalesa nonthumbi yokuti ononkhono mba Huku mambumukuatesako etyivili okulinga nawa otyilinga tyae.

8-9. (a) Oityi Siovaa apopilile Esekiele? (b) Oñgeni Siovaa apamekele Esekiele motyilinga tyae ankho tyepuiya unene?

⁸ Siovaa wapopilile Esekiele okuti: “Mona womulume, katuka, talama, ndyipopie no ove.” Etyi Siovaa apopila Esekiele okuti katuka, otyo atyimupameka umwe etyivili okukatuka. Esekiele wapopia okuti: “Etyi apopia naame, omphepo aiya muame, ainkhatula, andyitalama.” (Eze. 2:1, 2) Omanima aeho Esekiele aundapa movilinga viokuivisa ankho ukuatesuako “nokuvoko” kwa Huku, tyilekesa okuti ankho ukuatesuako nononkhono mba Huku. (Eze. 3:22; 8:1; 33:22; 37:1; 40:1) Ononkhono mba Huku mbakuatesileko Esekiele etyivili okuivisa kovanthu “vatena omitwe, vatena omitima.” (Eze. 3:7) Siovaa wapopilile Esekiele okuti: “Ame nateneka otyipala tyove tyilinge ngo viavo, nateneka ombamba yove ilinge ngonombamba mbavo. Nateneka ombamba yove itene ngondiyamande, yatena vali kemanya. Wehevetile owoma, ovipala viavo viehekuteketese.” (Eze. 3:8, 9) Monondaka ononkhuavo, ongatyina Siovaa ankho ekahi nokupopila Esekiele okuti: ‘Wahayeke ovanthu wokuehetavela vekusoyese, ame mandyikupameka.’

⁹ Etyi Huku emupopila onondaka ombo, pahe ononkhono mbae ambumutuala pomphangu pana ankho makaivisa. Esekiele wapopia okuti: “Okuvoko kwa Siovaa akundemena.” Esekiele wakalele osimanu nokusoka konondaka apopilwa opo etyivile okumbupopia nonthumbi. (Eze. 3:14, 15) Konyima, Siovaa emutuala no kelola limwe “opo emunyingiye ononkhono mbae.” (Eze. 3:23, 24) Okutuka opo Esekiele pahe ankho wafuapo opo aivise.

ONONKHONO MBA HUKU HONO MBUTUKUATESAKO

10. Oityi onthwe tuesukisa opo tutyivile okulinga nawa otyilinga tyetu tyokuivisa, iya omokonda yatyi?

¹⁰ Oityi onthwe tuesukisa opo tutyivile okulinga nawa otyilinga tyetu tyokuivisa? Opo tukumbulule epulo olio tuesukisa okunoñgonoka etyi tyamonekele na Esekiele. Etyi ehenehimbike okuivisa Siovaa wemuavelele ononkhono mbae mbumukuateseko muetyi ankho esukisa. Nga Esekiele nonthwe hono opo tutyivile okulinga nawa otyilinga tyetu tyokuivisa, tuesukisa okukuatesuako no nonkhono mba Huku. Omokonda yatyi? Omokonda Satanasi una umwe nokututumba opo atalameke ovilinga vietu viokuivisa. (Ehol. 12:17) Ovanthu ovanyingi vasoka okuti Satanasi una unene ononkhono kevilwa-ale. Mahi tyina onthwe tuivisa, ngotyo tukahi nokulwisa Satanasi. (Ehol. 12:9-11) Ñgeni ngotyo? Tyina onthwe tuivisa, tulekesa okuti katutili owoma Satanasi iya apeho tyina tuivisa tukahi nokumulwisa. Omokonda yatyi tutyivilila okuivisa naapa ovanthu vetuyele? Tutyivila tupu, omokonda tukahi nokukuatesuako no nonkhono mba Huku iya ngwe upanda unene etyi onthwe tukahi nokulinga. — Mat. 5:10-12; 1 Pet. 4:14.

11. Oñgeni ononkhono mba Huku mbutukuatesako, iya oityi tuesukisa okulinga opo tutualeko okukala no nonkhono mba Huku?

¹¹ Oityi tulilongesila konondaka Siovaa apopilile Esekiele mbokuati mandyiteneka ombamba yove aitene vali kemanya? Onondaka ombo mbutulongesa okuti ononkhono mba Huku mbutukuatesako movitateka aviho tukala navio movilinga viokuivisa. (2 Kol. 4:7-9) Oityi tuesukisa okulinga opo tutualeko okukala no nonkhono mba Huku? Tuesukisa okulikuambela apeho nonthumbi yokuti Siovaa matehelela omalikuambelo etu. Sesusi wapopila ovalanduli vae okuti: “Tualeiko okuita, tualeiko okuovola, tualeiko okutotola.” Iya Siovaa metukumbulula, ‘mokutuavela ononkhono mbae.’ — Luka 11:9, 13; Ovil. 1:14; 2:4.

ESEKIELE WAKUATESILWEKO NONDAKA YA HUKU

12. Ngetyi tyipopia Ezequiel 2:9–3:3, opi ankho kuatunda ombuingwa, iya oityi ankho tyivasiwa-mo?

¹² Esekiele kakuatesilueko vala no nonkhono mba Huku, mahi tupu nondaka ya Huku yemukuatesileko. Movilelenya Esekiele akalele navio, wamuene okuvoko kwa Huku kuakuata ombuingwa. (Tanga Ezequiel 2:9–3:3.) Opi ankho kuatunda ombuingwa oyo? Oityi ankho tyivasiwa-mo? Iya oñgeni otyipuka otyo tyakuatesileko Esekiele? Matulilongesa omapulo oo. Ombuingwa ankho yatunda ku Huku. Iya tyipondola hamwe Huku watumine imwe pono andyu ononkhuana Esekiele amuene opo imuavele ombuingwa. (Eze. 1:8; 10:7, 20) Mombuingwa oyo ankho muna onondaka mba Huku, onondaka mbekoyeso Esekiele ankho ena okupopila vana wokuhetavela ku Huku veli koukonde ko Mbambilonia. (Eze. 2:7) Ombuingwa oyo ankho yahonekwa nthele-na-nthele.

13. Oityi Siovaa apopila Esekiele ankho ena okulinga ombuingwa, iya omokonda yatyi?

¹³ Siovaa wapopilile Esekiele okuti liaapo ombuingwa “okuta.” Esekiele etavela eilipo umwe aiho. Otyipuka otyo tyalingile Esekiele ankho tyilekesa-tyi? Ankho tyilekesa okuti Esekiele una okunoñgonoka nawa onondaka ombo. Ankho wesukisa umwe okunoñgonoka etyi mbuhangununa opo etyivile okukembupopila ovanthu. Konyima pahe akumoneka otyipuka otyikuavo tyemuhuvisile unene. Esekiele weivile okuti onondaka mbombuingwa ankho “mbaoholola ngowiki.” (Eze. 3:3) Omokonda yatyi? Omokonda ku Esekiele okupopila ovanthu onondaka ombo mba Siovaa, kwe ankho otyiwa unene. (Sal. 19:8-11) Esekiele ankho wahambukwa unene mokonda o Siovaa wemukoya opo akale omuuli wae.

14. Oityi tyakuatesileko Esekiele okulinga nawa otyilinga tyae?

¹⁴ Konyima, pahe Siovaa apopila Esekiele okuti: “Onondaka mbange ndyikupopila ambuho mbupaka momutima, mbutehela umwe nawa.” (Eze. 3:10) No nondaka ombo, Siovaa ankho uhanda okupopila Esekiele okuti onondaka ombo una okumbupaka momutwe nokusoka kumbo. Otyipuka otyo tyapamekele onthumbi ya Esekiele iya etyivili umwe okupopila ovanthu ondaka ya Huku. (Eze. 3:11) Mokonda Esekiele ankho wanoñgonoka umwe nawa onondaka Huku emupopila iya tupu embupake umwe momutima, otyo atyimukuatesako okulinga nawa otyilinga tyae. — Tyieleka no Salmo 19:14.

ONDAKA YA HUKU NA HONO ITUKUATESAKO

15. Opo tutyivile okukoleleya oityi tuesukisa “okupaka momutima” wetu?

¹⁵ Opo tutyivile okukoleleya movilinga viokuivisa, tuesukisa okutualako okutanga ondaka ya Huku. Nonthwe tuesukisa “okupaka momutima” wetu ovipuka aviho Siovaa etupopila. Hono Siovaa upopia nonthwe pokati ko Mbimbiliya. Oñgeni matuyeke ondaka ya Huku ituhongolele, movipuka aviho tulinga ononthiki ambuho?

16. Oityi tuna okulinga nondaka ya Huku, iya oñgeni matuinoñgonoka nawa?

¹⁶ Ngetyi opo omunthu akale nekongoko likahi nawa wesukisa okulia, nonthwe opo tukale noupanga wapama na Siovaa tuesukisa okutanga ondaka ya Huku nokusoka kuetyi tuatanga. Otyo, otyo otyipuka tulilongesila kehipululo liombuingwa. Onthwe tuesukisa “okulia” ondaka ya Huku tyilekesa okuti tuesukisa okunoñgonoka nawa etyi tutanga mo Mbimbiliya. Otyo tutyilinga tyina tulikuambela, nokutanga, nokusoka kuetyi tuatanga. Tete tulikuambela opo tufuiike omutima wetu mautambula omalusoke a Huku. Pahe atutange Ondaka ya Huku. Konyima atutalama-po katutu opo tusoke umwe nawa kuetyi tukahi nokutanga. Inkha tulinga ngotyo, oityi matyitundilila-ko? Tyina tusoka umwe nawa kuetyi tukahi nokutanga, opo vala matutyivili okunoñgonoka umwe nawa Ondaka ya Huku.

17. Omokonda yatyi tuesukisila okusoka kuetyi tutanga mo Mbimbiliya?

¹⁷ Omokonda yatyi tuesukisila okusoka kuetyi tutanga mo Mbimbiliya? Omokonda tyina tulinga ngotyo, opo vala matutyivili okutualako okuivisa onondaka onongwa Mbouhamba pehepano, nokukaivisa onondaka mbekoyeso komutwe wandyila. Tupu tyina tusoka kuetyi tutanga opo vala matutyivili okumona ovituwa oviwa vya Siovaa iya oupanga wetu nae aupame vali. Tyina tulinga ngotyo, nga Esekiele matumono okuti Ondaka ya Huku yahoholola, tyilekesa okuti matukala nombembwa nehambu. — Sal. 119:103.

MATUTUALAKO OKUKOLELEYA

18. Oityi ovanthu tuivisa mavakanoñgonoka iya omokonda yatyi?

¹⁸ Esekiele ankho omuuli, mahi onthwe katuvauuli-ko. Mahi no ngotyo matutualako okuivisa onondaka onongwa mba Siovaa mbuli mondaka yae Ombimbiliya, atee apopia okuti tyapwa, muhaivisei vali. Tyina omuwo wekoyeso wamehikipo, petupu omunthu nawike makapopia okuti ame heetyiivile. (Eze. 3:19; 18:23) Mahi ovanthu vatyo aveho mavakanoñgonoka okuti ovipuka ankho tulongesa o vya Huku.

19. Oityi tyitukuatesako atutualako okuivisa?

¹⁹ Oityi tyitukuatesako atutualako okuivisa? Ovipuka vitatu viakuatesileko Esekiele. Tyotete, omokonda tutyii okuti tuatumwa na Siovaa, tyavali, tuna ononkhono mba Huku iya tyatatu, tukuatesuako nondaka yae. Mokonda Siovaa utukuatesako, onthwe tuhanda okutualako okuivisa onondaka onongwa atee “konthyulilo.” — Mat. 24:13.