EHIPULULO LIOMWENYO
“Ame Ankho Nahanda Okuundapela Siovaa”
ETYI tuelilekela novanthu votyikundyi tyimwe tuakatalelepo tyikala mepunda-umbo lyo Granbori monohika mbo Suriname, pahe atuende nokanowa noko Tapanahoni. Etyi tuavasa apa pena omaande omanyingi, atahe okanowa ketu atuvete memanya, liwa-liwa omutwe wokanowa aunyingila kohi yomaande iya atuho atupuila momaande. Otyipuka tyina tyanthilisile unene owoma. Namphila tyina ndyitalelapo omawaneno ankho ndyendelale kovikanowa mahi nkhele ankho hityivili-ale okuyoa!
Tyina nkhele nehenepopie etyi tyamonekele nonthwe monthiki oyo, mandyipopi oñgeni ame nanyingila movilinga viomuvo auho.
Ame natyitwa mo 1942 mepundaumbo lio Caribenha de Curação. Tate watyitilua ko Suriname, mahi pahe ailukila mepundaumbo olio, mokonda yovilinga. Tate wakalele ombangi ya Siovaa yotete mepundaumbo lio Curaçao.a Ngwe ankho ulinga ononkhono mbokutulongesa Ombimbiliya onosimanu ambuho namphila ankho tyihapepukile. Etyi ndyina omanima 14 onthwe no tate atuilukila ko Suriname opo tukakale na mee ya tate wakulupa.
OMAPANGA OMAWA ANKHUATESAKO UNENE
Mo Suriname, ame andyihimbika okulinga oupanga no vakuendye vamwe vomewaneno lietu ankho vena ombili novilinga vya Siovaa. Ovakuendye ovo ankho ovakulu vali kuame tupu ankho ovakokoli-ndyila. Tyina ankho vapopia onongeleka onongwa vakala nambo movilinga viokuivisa, ankho vetyipopia umwe nehambu. Tyina tuamatundu keliongiyo ame nomapanga ange ankho tuhipulula ovipuka Viombimbiliya iya pamwe ankho tutyilinga kokangulohi otyo tutala ononthungululu. Omapanga oo, ankhuatesako unene okunoñgonoka etyi ankho tyihanda. Ame ankho nahanda okuundapela Siovaa. Nambatisalwa etyi ndyina omanima 16. Etyi natuukisa omanima 18, andyikala omukokoli-ndyila.
NELILONGESA OVIPUKA OVIWA
Etyi ankho ndyimukokoli-ndyila ko Paramaribo
Etyi nakala omukokoli-ndyila, andyililongesa ovipuka ovinyingi oviwa viankhuatesako unene movilinga viomuvo auho. Mongeleka, otyipuka tyotete ame nelilongesa okuti otyiwa unene okulongesa vakuetu. Etyi nakala omukokoli-ndyila, omisionaliu imwe utiwa Willem van Seijl ahimbika okunkhuatesako unene.b Wandongesile umwe nawa oñgeni ovilinga meongano vilingua. Pomuvo opo, ame ankho hityii okuti nesukisa umwe okulongeswa ovipuka vimwe. Etyi pakala enima, andyikala omukokoli-ndyila wavilapo iya andyihimbika okukuatesako ovikundyi vikala monohika mbo Suriname. Ame ndyipandula unene ovipuka nalongesilwe no vakuatate! Pahe ndyivehetekela mokuovola omuvo wokulongesa vakuetu.
Otyipuka tyavali nelilongesa okuti ankho nesukisa okuehelipakela ovipuka ovinyingi. Konthyimbi ya kese hanyi ame nomukokoli-ndyila mukuetu, ankho tulipakela-mo atutale ovipuka matusukisa mono simanu mabulandulako. Umwe puonthwe ankho ulinga oungendi omule opo akalande ovipuka tuesukisa mepundaumbo. Ankho tukuata nawa onombongo tupewa opo tutyivile okulanda ovipuka matusukisa mokueenda kuohanyi aiho. Iya tyina ankho tuhena etyi matuli ovanthu voku ankho tuli vetukuatesako. Okuelilongesa okuhelipakela ovipuka ovinyingi puetyi ankho ndyimukuendye tyankhuatesako okuundapa movilinga vya Huku.
Otyipuka tyatatu nelilongesa okuti otyiwa okulongesa ovanthu melaka liavo mwene. Ame andyihimbika okulilongesa okupopia o Holandês no Inglês, no Papiamento no Sranantongo, (tupu liiwe okuti Sranan), omalaka amwe ankho apopiwa vali unene mo Suriname. Ame netyimona okuti komaumbo ovanthu vatehelela vali nawa onondaka onongwa tyina tuvepopila momalaka avo mwene. Omalaka amwe ankho emphuilisile unene okuepopia, ngetyi elaka litiwa Saramaccano. Mokonda yononkhono nalingile ame pehepano ndyina ehambu enene. Momanima alandulako andyilongesa ovanthu ovanyingi Ondaka ya Huku mokonda yokupopia omalaka omanyingi.
Tupu pena ovipuka vimwe viemphuilisile unene. Mongeleka, nthiki imwe atulivasi nomulongwa umwe ankho upopia elaka lyo Saramaccano uvela meimo. Pahe ankho nahanda okumupula oñgeni ekahi, mahi etyi napopia naina nemupula inkha omulemi. Otyipuka otyo napopia atyimukalesa vala otyipuka ñgaa. Namphila pamwe ankho ndyipopia ovipuka ovio viehekahi nawa, mahi apeho ankho ndyilinga ononkhono mbokupopia umwe nawa elaka liavo.
ANDYIPEWA OVILINGA OVIKUAVO
Mo 1970, andyikala omutalelipo womawaneno. Menima liatyo olio andyilekesa o video “Yomutumwa Wombala Yonombangi Mba Siovaa” kovikundyi ovinyingi vyo ko Suriname. Opo tulekese o video oyo kovakuatate, ame novakuatate vamwe ankho tuenda ehimbwe nokanoya. Mokanowa ankho tuatyindamo osilandole no ngasolina no no nolambata, no nomakina mbokulekesa ono vidiu. Tyina tuamahiki apa tuehikila ankho tuna okutyinda onomakina ombo pala okukalekesa ono vidiu ovakuatate vakala kokule. Otyipuka ankho tyinthyambukiswa vali moungendi oo, okutala okuti ovanthu tualekesa ono vidiu navo vahambukwa. Ankho tyinthyambukiswa unene okukuatesako vakuetu okunoñgonoka Siovaa neongano liae. Tyina ankho ndyitala okuti etyi ndyikahi nokulinga movilinga vya Siovaa tyikahi nokukuatesako vakuetu okupameka oupanga wavo na Siovaa, tyinthyambukiswa umwe unene.
OKUPANDA EPANDA LIOMAPANDA ETATU
Ame na Ethel tuelinepa mu Setembro yo 1971
Namphila ankho ndyiete ouwa utundilila kokuundapela Huku tyihanepele, andyimono okuti nesukisa omunthu umwe upondola okunkhuatesako. Andyihimbika umwe okulikuambela unene ku Siovaa opo ndyivase omuhikuena upondola okunkhuatesako okutualako okuundapa movilinga viomuvo auho. Etyi palamba enima like, andyihimbika okuhanda omuhikuena umwe omukokoli-ndyila wavilapo utiwa Ethel, ankho uta ombili ovilinga vya Huku. Etyi Ethel ankho omona, wahuvile unene etyi anoñgonoka ovipuka omu apositolu Paulu ankho alinga movilinga vya Huku iya pahe ahimbika okumuhetekela. Atulinepe mohanyi ya Setembro yo 1971 iya andyihimbika okuundapa nae movilinga viokutalelapo omawaneno.
Ombunga ya Ethel ankho havahona-ko, mokonda yotyo katyemupuiyile okukala naame oku ankho ndyikala. Mongeleka, tyina ankho tukatalelapo omawaneno, ankho katutyindi ovipuka ovinyingi. Ankho tulikoha nokukoha ovikutu vietu monondongi. Tupu ankho tulia vala ovikulia vina ankho vetuavela ngetyi ovikulia vimwe vaihana okuti iguanas novikuavo vali ankho vayeva, nevii ankho vapola monondongi. Tyina ankho pehena omalonga ankho tulila pomafo onombanana. Iya tyina ankho pehena onongutwo ankho tulia umwe vala nomankhanya. Ame na Ethel tuelimonena-ko umwe okuti tyina tuyekapo ovipuka vimwe opo tutyivile okuundapa nawa movilinga vya Siovaa, tyipameka otyinepo tyetu. (Ecl. 4:12) Petupu otyipuka natyike tyielekwa notyo!
Otyipuka napopia konthyimbi tyamonekele nonthwe etyi tuakatalela-po ovakuatate vamwe vakala kokule. Etyi tuavasa pamwe pena omaande omanyingi okanowa ketu akatahua nomeva akanyingila kohi mahi liwa-liwa akayalala vali iya mokonda ankho tuavala ovikutu viokuyalala atuahatoko-ko, mahi okanowa akeho akeyula omaande. Okulia kuetu atukuyumbu momaande iya onosaku mbatyo ngambo tukenana nambo momaande.
Mokonda okulia kuetu akuho tuekuyumba momaande pahe atuhimbika okufwa ombisi mahi nii vala atuahakwate naike. Atulikuambela ku Siovaa opo etuavele okulia kuomonthiki ina. Etyi pakala, omukuatate umwe ayumbu owanda momaande iya akuate-mo ombisi imwe onene ituuka pala onthwe atuho vetano.
ANKHO NDYIMUTALELIPO WOMAWANENO OTYO OKU NDYITEKULA OMBUNGA
Etyi tuakala omanima etano nokutalelapo omawaneno, Ethel akala omulemi. Otyipuka otyo tyanthyambukisilwe namphila ankho nehei etyi matyimoneka naame. Ame na Ethel ankho tuhanda okutualako okuundapa movilinga viomuvo auho. Mahi mo 1976 atukala nomona utiwa Ethniël. Etyi palamba omanima evali atukala vali nomona omukuavo utiwa Giovanni.
Ndyikahi nokumbatisala ovanthu mondongi itiwa Tapanahoni ponthele yo Godo Holo mepundaumbo lyo Suriname mo 1983
Mokonda ovatalelipo womawaneno ankho nkhele kavehi, Ombetele aitupopila okuti matutualako okukala ovatalelipo womawaneno oku otyo tutekula ovana vetu. Puetyi ovana vetu ovatutu, ankho ndyitalelapo vala omawaneno ehehi. Otyipuka otyo ankho tyinkhuatesako okukatalelapo omawaneno onohanyi mbumwe iya onohanyi ononkhuavo andyikala vala omukokoli-ndyila mewaneno. Tyina ankho ndyikatalela-po omawaneno eli popepi Ethel novana ankho ndyenda navo. Mahi tyina ndyikatalela-po omawaneno nokukalinga otyonge konohika mbokokule, ankho ndyenda vala andyike.
Puetyi ankho ndyitalelapo omawaneno, ankho ndyiendela kovikanowa opo ndyikatalelepo omawaneno akala kokule
Ame ankho ndyifuika nawa ovipuka opo ndyityivile okufuisapo nawa ovilinga viange aviho. Ankho ndyilinga atyiho opo onosimano mbatyo ambuho tulinge efendelo liombunga. Tyina namakatalela-po omawaneno akala kokule, Ethel oe ulinga efendelo liombunga. Apeho tyina tyitavela ankho tulingila kumwe ovipuka. Ame na Ethel ankho tuovola okulingila kumwe ovipuka no vana vetu ngetyi okukaenda-enda nokuyumba ono video games. Ononthiki mbumwe pamwe ankho ndyilangala-po umwe eli lietaka mokonda yokufuika ononthele mbange. Mokonda Ethel omukai omuwa wapopiwa mu Provérbios 31:15, apeho ankho umphindula-po komuhuka opo tulinge otesitu yonthiki nokulila kumwe novana tyina nkhele veheneende kosikola. Ame ndyipandula unene mokonda ndyina omuhikuena ukahi nawa wankhuatesako okufuisapo nawa ovilinga viange!
Tualingile ononkhono opo tukuateseko ovana vetu okuhumba Siovaa nokuundapa movilinga viokuivisa. Onthwe ankho tuhanda ñgeno ovana vetu vaundapa movilinga viomuvo auho mahi ankho katuhande vetyilinge vala mokonda otyo onthwe ankho tuhanda. Ankho tuhanda ñgeno ovo mwene vetyikoya. Ankho tuvepopila oviwa vitundilila kokuundapa movilinga viomuvo auho. Mahi tupu ankho tuvepopila umwe ovitateka tuakala-kala navio no ñgeni Siovaa etukuatesako okulambela movitateka ovio. Tupu ankho tuovola okunoñgonoka ankho omapanga ovana vetu ehole umwe Siovaa.
Siovaa wankhuatesako okutekula ombunga yange mahi no ngotyo ame ankho nesukisa okulinga onthele yange. Ovipuka nalingile puetyi ankho ndyimukokoli-ndyila wavilapo konohika mbono Suriname viankhuatesako okutala nawa ovipuka nesukisa. Namphila pamwe tulinga umwe ononkhono mahi hapeho tuna etyi tuesukisa. Apeho ankho ndyilimonenako umwe okuti Siovaa ekahi nokutukuatesako. Mongeleka, konthyulilo yomanima 1980 no 1990, ovipuka ko Suriname vialemene unene. Pomuvo opo, okuvasa okulia ankho tyipuilisa unene. Mahi nongotyo Siovaa ankho utukuatesako. — Mat. 6:32.
OKUSOKA KOVIPUKA NALINGILE KOHALE
Okuhimbikila kokumbili okuenda nokokulio: Ame nomukai wange Ethel
Omona wetu omukulu watyo Ethniël nomukai wae Natalie
Omona wetu Giovanni nomukai wae Christal
Tundee kohale Siovaa apeho ankho utukuatesako. Otyipuka otyo tyetuetela ehambu limwe enene. Ovana vetu otyipuka tyimwe otyiwa Siovaa etuavela iya okuvekuatesako okuumbila Siovaa kuame tyakala elao limwe enene. Tuahambukwa unene etyi navo vakoya okuundapa movilinga viomuvo auho. Ethniël na Giovanni vaile monosikola mbouhamba iya pehepano pahe vaundapa Mombetele yoko Suriname novakai vavo.
Ame na Ethel pahe tuakulupa-le, mahi nongotyo nkhele tuvakokoli-ndyila vavilapo. Na hono nkhele ndyina umwe vala ovilinga ovinyingi iya nkhele hinekale-ale nomuvo wokulilongesa okuyoa! Mahi nii vala katutu hilivele. Tyina ndyisoka kovipuka nalinga konyima, ndyityimona umwe okuti okuakoya okuundapela Siovaa movilinga viomuvo auho puetyi ankho ndyimukuendye, otyipuka tyimwe otyiwa nalinga.
b Ehipululo liomuenyo wa Willem van Seijl, liapopiwa mo Pahukei! 8 ya Outubro yo 1999, posapi yati: “Realidades que superaram minhas expectativas.”