Okuhika aha Mperu Y’Ensi Egi Embi Turi Hamwe
“Turi engingo za bagyenzi baitu.”—Efe. 4:25.
1, 2. Ruhanga naayendeza ki abato n’abakuru abarikumuramya?
ORI omunyeeto? Ku kiraabe nikwo kiri, guma noijuka ngu noosiimwa munonga ahabw’okuba omwe aha bari omu kibiina kya Yehova. Omu mahanga maingi, baingi aha barikubatizibwa n’eminyeeto. Ka nikigaruramu amaani kureeba eminyeeto baingi nibeehayo kuheereza Yehova!
2 Ku oraabe ori omunyeeto, nookunda kuba hamwe n’eminyeeto bagyenzi baawe? Ekyo noobaasa kuba nookikunda, ahakuba butoosha nitushemererwa kuba n’ab’orwingano rwaitu. Kwonka, n’obu twakuba turi bato nari bakuru, nari tukuriire mu mbeera ki, Ruhanga naayenda ngu tukwatanise omu kumuramya. Entumwa Paulo akahandiika ngu Ruhanga naayenda “abantu boona bajunwe, bamanyire kimwe amazima.” (1 Tim. 2:3, 4) Okushuuruurwa 7:9, nihagamba aha bantu “abaarugire omu mahanga goona n’enganda zoona n’abantu boona n’endimi zoona.”
3, 4. (a) Ni miteekateekyere ki ei eminyeeto baine obunaku obu? (b) Ni miteekateekyere ki erikuhikaana n’ebiri omu Abaefeso 4:25?
3 Eminyeeto abarikuheereza Yehova ka nibataanira kimwe n’eminyeeto ab’ensi egi! Baingi abatarikuheereza Yehova nibeefaho bonka, barikuta omutima aha ki barikwenda. Abacondooza abamwe nibabeeta “Ab’omurembe gwa Nyowe Eki Ndikwenda.” Oku barikugamba n’oku barikujwara, nikworeka ngu tibarikuha kitiinisa ab’omurembe gwa ira abu barikureeba nk’abatarikwetegyereza.
4 Emiteekateekyere nk’egyo eri buri hamwe. N’ahabw’ekyo, abaheereza ba Yehova abato nibareeba ngu nikyetengyesa okuteeraho n’amaani kugyetantara kandi bakaikiriza emiteekateekyere ya Ruhanga. N’omu kyasha ky’okubanza, entumwa Paulo akareeba ngu nikyetengyesa kuhiga ab’eishe-emwe bagyenzi be kwetantara ‘omwoyo ogurikukorera hati omu batarikuhurira’ ogu ‘baabaire bagyenderamu ira.’ (Shoma Abaefeso 2:1-3.) Eminyeeto abarikureeba ngu nikyetengyesa kwetantara omwoyo ogwo kandi bakakorera hamwe n’ab’eishe-emwe abandi nibasiimwa. Emiteekateekyere nk’egyo neehikaana n’ebigambo bya Paulo ngu “turi engingo za bagyenzi baitu.” (Efe. 4:25) Obu turiyo nitwiririra emperu y’ensi egi, okukorera hamwe nikyetengyesa munonga. Ka tureebe bamwe abarikugambwaho omu Baibuli ekiraatuhwere kureeba ngu twine kuhamira ahari bagyenzi baitu, kubaasa kugira obumwe.
BAKAGUMA HAMWE
5, 6. Nitwega ki aha ku Looti n’abahara baagumire hamwe?
5 Ira, Yehova akaba arinda abaheereza be baaba baine obumwe kandi barikuhwerahwerana omu bwire bw’oburemeezi. N’abaheereza ba Ruhanga ab’obunaku obu yaaba bato nari bakuru, nibabaasa kugira eki baabeegyeraho. Omwe aharibo ni Looti.
6 Looti n’ab’omu ka ye bakaba bari omu mbeera zigumire, ahabw’okugira ngu orurembo Sodoma oru baabaire nibatuuramu rukaba niruza kucwekyerezibwa. Maraika wa Ruhanga akeeshengyereza Looti kugyenda akasherura obuhungiro omu nshozi arikumugira ati: “Hunga otafa.” (Kut. 19:12-22) Looti akahurikiza, kandi abahara babiri bakakwatanisa nawe baaruga omu rurembo. Eky’obusaasi, abanyabuzaare baabo abandi bakanga kuhurikiza. Abashaija abaabaire nibagamba obugyenyi bahara ba Looti bakamureeba “nk’orikuteera obuyaga.” Ekyo kikabarugiramu okucwekyerezibwa. (Kut. 19:14) Looti hamwe n’abahara abaagumire nawe, nibo bonka abaahonokireho.
7. Obu Abaisraeli baaruga Misri Yehova akabahwera ata ahabw’okukwatanisa?
7 Yetegyereze eky’okureeberaho ekindi. Obu Abaisraeli baaruga Misri, tibararugireyo omu guruupu nyingi buri emwe erikugyenda okwayo. Kandi obu Musa “yaagorora omukono gwe aha nyanja” reero Yehova akagibaganisamu, Musa tararabiremu n’Abaisraeli bakye bonka, kureka boona bakarabamu barikurindwa Yehova. (Kur. 14:21, 22, 29, 30) Bakooreka ngu nibakwatanisa, kandi bakaba baine “omutwe muhango gw’ebijwangye by’abantu,” abaabaire batari Baisraeli. (Kur. 12:38) Ku ogire ngu eminyeeto bakye bakacwamu kugyenda bonka ahabwabo barikutoora omu muhanda ogu barikureeba ngu ni murungi, ekyo tikikaabaire eky’obushema baaheza kufeerwa oburinzi bwa Yehova?—1 Kor. 10:1.
8. Omu bunaku bwa Yehoshafaati, abantu ba Ruhanga bakooreka bata ngu baine obumwe?
8 Omu bunaku bw’Omugabe Yehoshafaati, hakaba hariho “omutwe muhango gw’engabo” abaabaire batwire haihi n’abaheereza ba Ruhanga kandi barikubateganisa. (2 Bus. 20:1, 2) Kwonka, abaheereza ba Ruhanga tibarateireho kusingura abazigu abo omu maani gaabo. Omu mwanya gw’ekyo, bakeesiga Yehova. (Shoma 2 Obusingye 20:3, 4.) Kandi tibarakikozire buri omwe okwe nk’oku yaabaire naareeba kishemeire nari nk’oku yaakunzire. Baibuli neegira eti: “Abashaija ba Yuda boona bakaba beemereire omu maisho ga MUKAMA n’abeereere baabo n’abakazi baabo n’abaana baabo.” (2 Bus. 20:13) Boona abato n’abakuru, bakakorera hamwe, baine okwikiriza bakagyendera aha buhabuzi bwa Yehova, kandi Yehova akabarinda abazigu baabo. (2 Bus. 20:20-27) Mbwenu shi tibarateereireho abaheereza ba Ruhanga ab’obunaku obu eky’okureeberaho kirungi omu kusingura oburemeezi?
9. Nitwega ki aha Bakristaayo aba ira ahabw’okugira obumwe omu bikorwa n’emiteekateekyere?
9 Abakristaayo aba ira nabo bakaba nibakorera hamwe. Nk’eky’okureeberaho, Abayudaaya baingi n’abaahindukire ku baabaire Abakristaayo, bakaguma nibeezirikira “okwegyesa kw’entumwa, n’okukwatanisa nazo omu kubega omugaati n’omu kushaba.” (Byak. 2:42) Na munonga obumwe obu bukaba bureebwa baaba nibahiiganisibwa, obu buri omwe aharibo yaabaire naayetenga mugyenzi we. (Byak 4:23, 24) Mbwenu shi torikwikiriza ngu omu bwire bw’oburemeezi, ni kikuru kukorera hamwe?
TUKWATANISE OBU EKIRO KYA YEHOVA KIRI HAIHI
10. Ni ryari obu obumwe buraabe buri bukuru munonga?
10 Obwire bw’okubonabona kwingi omu byafaayo by’abantu buri haihi kuhika. Nabi Yoeli eizooba eryo akaryeta “eizooba ry’omwirima n’ekibunda.” (Yoel. 2:1, 2; Zef. 1:14) Aha baheereza ba Ruhanga, nibwija kuba obwire bw’okukwatanisa. Guma noijuka ebigambo bya Yesu ebi: “Obugabe bwona ku bwebaganisamu, buhwerekyerezibwa.”—Mat. 12:25.
11. Ebiri omu Zaaburi 122:3, 4 nibikwata bita aha baheereza ba Ruhanga obunaku obu? (Reeba ekishushani aha kutandika.)
11 Obu ensi egi embi eraabe neecwekyerezibwa, nikiija kutwetengyesa kukwatanisa. Obumwe obw’eby’omwoyo obu turikwija kwetenga, nibubaasa kugyeragyeranisibwa n’oku amaju g’omuri Yerusaalemu gaabaire gahikaine. Amaju ago gakaba gahikaine munonga ekyareeteire omuhandiiki wa zaaburi kugira ngu Yerusaalemu ekaba eyombekirwe “nk’orurembo orukwataine.” Eki kikaba nikibaasisa abarikutuurayo kuhwerahwerana kandi bakarindana. Kandi, okuhikaana kwabo kukaba nikujwekyera gye obumwe by’eby’omwoyo obw’eihanga ryona omu bwire obu ‘enganda za’ Yehova zaabaire zeteeranira hamwe kuramya. (Shoma Zaaburi 122:3, 4.) Obunaku obu hamwe n’omu kubonabona kwingi okuri haihi kubaho, twine kuguma nitukwatanisa nk’omuntu omwe.
12. Niki ekirikwija kuhwera abaheereza ba Ruhanga kuhonokaho ku baraataahirirwe?
12 Ahabw’enki ‘okukwatanisa’ kwaitu nikwija kuba kukuru omu bunaku obwo? Ezekieli eshuura 38 neegamba aha ku “Googi omu nsi ya Magoogi” araataahirire abaheereza ba Ruhanga. Omu bwire obwo titushemereire kwikiriza ekintu kyona kutubaganisa. Buzima titurikwija kushaba obuhwezi omu nsi. Omu mwanya gw’ekyo, nitwija kuhamira aha b’eishe-emwe bagyenzi baitu. Kwonka, tikirikumanyisa ngu nitwija kuhonokaho ahabw’okugira ngu turi hamwe n’abaheereza ba Ruhanga. Yehova n’omwana we nibaija kucungura abo abarikutakira eiziina Yehova omu bwire bw’oburemeezi. (Yoel. 2:32; Mat. 28:20) Mbwenu shi nikiba kiri eky’obwengye kuteekateeka ngu abo abatagumire hamwe n’obusyo bwa Ruhanga, abacwiremu kuhaba bakatoora omuhanda ogwabo ngu nibaija kucungurwa?—Mik. 2:12.
13. Eminyeeto abarikuheereza Ruhanga nibabaasa kwega ki omu bi twaheza kushwijuma?
13 Mbwenu shi tikirikureebwa butunu ngu ti ky’obwengye kugyenda n’eminyeeto abarikwetaanisa aha bandi bakakora ebyabo? Turiyo nitwiririra obwire obu omuntu araabe naayetenga mugyenzi we. Kandi eki nikikwata ahari twena abato n’abakuru! Buzima, obu nibwo bwire bw’okwega kukorera hamwe, kandi tukagira obumwe oburaije kuba buri bukuru omu biro ebirikwija.
“TURI ENGINGO ZA BAGYENZI BAITU”
14, 15. (a) Yehova naatendeka abato n’abakuru obunaku obu aine kigyendererwa ki? (b) Yehova naatuha buhabuzi ki kutuhwera kugira obumwe?
14 Yehova ariyo naatuhwera ‘kumuheereza n’omutima gumwe’ tukwataniise. (Zef. 3:8, 9) Ariyo naatutendeka kuhikaana n’ekigyendererwa kye. Eki nikitwariramu ki? Aine ekigyendererwa ‘ky’okuteeranira atyo byona’ omuri Kristo. (Shoma Abaefeso 1:9, 10.) Eego, naayenda kuteeranira hamwe ebyahangirwe eby’obwengye kandi, eki naija kukihikiiriza. Mbwenu omunyeeto eki nikikuhwera kureeba ngu oine kukorera hamwe n’ekibiina kya Yehova?
15 Yehova ariyo naatwegyesa kugira obumwe hati, arikwenda ngu twije tugire obumwe ebiro byona. Ebyahandiikirwe nibiguma nibituhiga kugirirana esaasi, kukundana, kuhuumurizana, n’okwombekana. (1 Kor. 12:25; Rom. 12:10; 1 Tes. 4:18; 5:11) Yehova naamanya ngu abakristaayo tibahikiriire, kandi eki nikitureetera kugumirwa kugira obumwe, n’ahabw’ekyo twine kwega ‘kusaasirana.’—Efe. 4:32.
16, 17. (a) Kimwe aha bigyendererwa by’enteerane z’Ekikristaayo niki? (b) Eminyeeto nibabaasa kwegyera ki ahari Yesu obu yaabaire ari omunyeeto?
16 Kandi Yehova atuteeraireho enteerane kutuhwera kwega kuguma turi kumwe. Nitukira kushoma okuhiga okuri omu Abaheburaayo 10:24, 25. Ekigyendererwa kimwe eky’enteerane ezi n’okuteekateeka “oku twakwezirikisana kukundana n’okukora ebirungi.” Kwonka ni kikuru, kukimanya ngu enteerane zitairweho kugira ngu “tugumyane, kandi nk’oku [turikureeba] ngu ekiro ekyo kiri haihi n’okuhika.”
17 Yesu obu yaabaire ari muto, akataho eky’okureeberaho kirungi eky’okusiima entebeekanisa nk’ezo. Obu yaabaire aine emyaka 12, akaba aine abazaire be aha ruteerane ruhango rw’eby’omwoyo. Akahika yaabura, kwonka tikugira ngu akaba ahabire ari hamwe n’eminyeeto bagyenzi be. Kureka, Yosefu na Mariamu bakamushanga arikugaaniira aha by’omwoyo n’abeegyesa omu hekalu.—Luk. 2:45-47.
18. Okushaba kwaitu nikubaasa kwongyerera kuta aha bumwe?
18 Okwongyerera aha kukundana n’okuhamya obumwe bwaitu omu nteerane, nitubaasa kushabirana. Twashabira ab’eishe-emwe turikugambira Yehova oburemeezi bwenyine obu baine, nikituhwera kwijuka ngu nitufayo aha bandi. Ebi ti bintu ebi Abakristaayo abakuzire bonka baine kukora. Ku oraabe ori omunyeeto, naiwe nooteeraho kubikora kugira ngu obaase kuhamya omukago ogu oine n’eka yaawe ey’eby’omwoyo? Waaguma nookora otyo, nikiija kukuhwera kuhamya ngu toine mukago n’ensi egi ku eraabe neecwekyerezibwa.
Twena nitubaasa kushabira ab’eishe-emwe bagyenzi baitu (Reeba akacweka 18)
OKWOREKA NGU “TURI ENGINGO ZA BAGYENZI BAITU”
19-21. (a) Ni mu muringo ki ogw’omutaano ogu turikubaasa kworekamu ngu “turi engingo za bagyenzi baitu”? Ha eby’okureeberaho. (b) Nooyega ki aha ku ab’eishe-emwe baatwarize omu bwire bw’ebihikiirizi?
19 Abaheereza ba Yehova na hati nibagyendera aha biri omu Abarooma 12:5 aharikugira ngu “omuntu weena n’orugingo rwa mugyenzi we.” Eki nitukihamya haabaho ekihikiirizi. Omuri Desemba 2011, eihunga rikareeta omwegyemure gw’amaani aha kirwa kya Mindanao omuri Philippine. Omu kiro kimwe, amaka agarikurenga 40,000 goona gakaijura amaizi otwariiremu na maingi ag’ab’eishe-emwe. Kwonka ofiisi y’eitaagi omu ihanga eryo, neegira ngu “n’obu akakiiko akarikukora aha by’obuhwezi kaabaire katakatairweho, ab’eishe-emwe bakaba baatandikire kwohereza obuhwezi.”
20 Nikyo kimwe, obu omutsitsa gw’amaani gwateera omuri Japan, ab’eishe-emwe na banyaanyazi-itwe baingi bakafeerwa ebintu byabo. Abamwe bakatsigara bataine kintu kyona. Munyaanyazi-itwe Yoshiko, ou enju ye yaasiisikaire, akaba naatuura omu mahiro 25 kuruga aha Kyombeko ky’Obukama. Naagira ati: “Kikatutangaaza munonga kukimanya ngu bwanyima y’omutsitsa, omureeberezi orikutaayaayira ebibiina n’ow’eishe-emwe ondiijo bakaba nibatusherura.” Arikumwenya munonga akongyeraho ati: “Buzima tukasiima munonga ahabw’okugira ngu ekibiina kikaba nikifayo aha byetengo byaitu eby’omwoyo. Kandi, bakatuha eby’okwefubika, enkaito, enshaho, n’empare.” Ow’eishe-emwe owaabaire ari aha kakiiko akarikukora aha by’okuhwera akagira ati: “Ab’eishe-emwe kuruga omuri Japan yoona bakaba nibakora nk’omuntu omwe, barikuteeraho kuhwerahwerana. Ab’eishe-emwe abamwe bakaruga omuri United States baija kuhwera. Ku baabuuziibwe ahabw’enki baizire kuruga hare, bakagira bati: Turi hamwe n’ab’eishe-emwe bagyenzi baitu omuri Japan, kandi nibeetenga obuhwezi.” Mbwenu shi tikirikukushemeza munonga kuba ori omwe aha bari omu kibiina ekirikufayo aha bakirimu? Noobaasa kuhamya ngu Yehova naashemererwa kureeba okukwatanisa nk’okwo.
21 Twaguma twine omutima nk’ogwo hati, nikiija kutuhwera kworekyera oburemeezi oburaabeho, n’obu twakuba tutarikuhurizana n’ab’eishe-emwe omu bicweka ebindi eby’ensi. Nangwa okukwatanisa oku nikututendeka ahabw’embeera zigumire ezirikubaasa kwija kutuhikaho, ensi egi embi yaaba neecwekyerezibwa. Munyaanyazi-itwe Fumiko, owaafeereirwe ebintu bye obu omutsitsa gwateera Japan, akagira ati: “Emperu eri haihi. Twine kugumizamu turikuhwera ab’eishe-emwe bagyenzi baitu, obwo turikutegyereza obwire obu haraabe hatakiriho bihikiirizi.”
22. Ni birungi ki eby’obutwire ebirikuruga omu bumwe bw’Abakristaayo?
22 Abato n’abakuru abarikuteeraho kugira obumwe hati, buzima nibeetebeekanisiza okuhonokaho, ensi egi etarimu bumwe ku eraabe neecwekyerezibwa. Nk’oku kyabaire kiri ira, Ruhanga waitu naija kucungura abaheereza be. (Isa. 52:9, 10) Guma noijuka ngu noobaasa kuba omwe aha baraacungurwe ku oraagume ori n’abaheereza ba Ruhanga abaine obumwe. Ekindi ekiraatuhwere n’okusiimira kimwe eki twatungire. Nituza kureeba enshonga egyo omu kicweka ekirikukurataho.