Kɛ̄ pya ue ale bu Kpa Enɔānu I Tɔɔ̄dum Pya Nɛɛ Kraist Le I Tam Zue Ue lu esu aā
LOP ENƆƆ̄ 7-13
PYA ZƆ A AABU MUƐ̄ UE BARI | JEMES 3-5
“Tɔgɛ Suānu A Aaba Bari”
(Jemes 3:17) Mɛ suānu a aa nyɔɔ lu lo tuatua a ɛɛ, lɛɛ a lu efɛɛloo, a kumalookɛ̄, ɛrɛ le beenyiɛ toesaɛ̄, le le dogo mma ye loo, naa ɛrɛ baɛ beenyiɛ, ale ɛrɛ baɛ sī.
cl 221-222 ¶9-10
“Suānu A Aa Nyɔɔ” Lege Gaa Sitam Bu O Dum Ni?
9 “Lo tuatua a ɛɛ.” Lo ele ɛɛ kura lologa le kɔ oo gbe nyɔɔ o ekpaloo le nu o lu li bu. Baibol kɔ suānu wee le bu beenyiɛ nɛɛ, mɛ suānu a aa bunyɔɔ naale edap yii bu beenyiɛ a gbe tɛ̄maloo pɔrɔ ekɛɛrɛ, taɛ le ezū. (Kam 2:10; Matiu 15:19, 20) Kerewo, lo i beenyiɛ le ɛɛ—lo ale kumakɛ̄ nɛɛ a naa mmana dap le doo—i gaa le “kiiya aaloo pɔrɔ dogo sa doo le.” (Le-yɔɔ 37:27; Kam 3:7) Ekɔ a naalee kɔ a lu esu lele ɛɛ nua tua elap dogo suānu ɛrɛ ni? Eetɔɔ̄ na bee, lo ii ɛɛ bu dogo le bu edɔɔ̄, i tɛɛ̄ doodoo wa dap tɔgɛ pya dɔɔ̄na elap dogo suānu a aa nyɔɔ ni?
10 “Lɛɛ a lu efɛɛloo.” Suānu a aa bunyɔɔ zū i kɔ i kponia efɛɛloo lo a lu ziī eyuu edɔɔ̄ Bari. (Pya Galetia 5:22) I piiga lo e’ɔbɛ dodoo nu egbee “bɔp efɛɛloo” lo a su dɛ̄dɛɛ̄ pya nɛɛ Jɛhova gbaloo ziī. (Pya Ɛfɛsɔs 4:3) I piiga nage kuma kɛ̄ i dap doo lo esere efɛɛloo sɔ̄ taāŋa bee yii. Ena anua lo ama lu ebɛɛ̄ ani? Baibol kɔ: “Tɔnaa bu efɛɛloo, e Bari wereloo le efɛɛloo gaa le yɔ i tɔɔ̄.” (2 Pya Kɔrint 13:11) Nyɔɔwo, kuma sɔ̄ i kiisī lo etɔɔ̄ bu efɛɛloo, Bari efɛɛloo ele i loo. Kɛ̄ i aara pya i wuga bu yira doo ɛrɛ pah nyɔɔ gbanialoo i ɛrɛ kumaloo Jɛhova. Bu mɛ sīdee na i dap tɔgɛ kɔ i lue pya seree efɛɛloo ani? Naa ɛp ziī edoba.
(Jemes 3:17) Mɛ suānu a aa nyɔɔ lu lo tuatua a ɛɛ, lɛɛ a lu efɛɛloo, a kumalookɛ̄, ɛrɛ le beenyiɛ toesaɛ̄, le le dogo mma ye loo, naa ɛrɛ baɛ beenyiɛ, ale ɛrɛ baɛ sī.
cl 223-224 ¶12
“Suānu A Aa Nyɔɔ” Lege Gaa Sitam Bu O Dum Ni?
12 “Kumaloo kɛ̄.” E na a kura kɔ nɛɛ kumaloo kɛ̄ a? Dookɛ̄ pya enɔa kpa kɔ doo, bee ue Grik alu etap nua “kumaloo kɛ̄” a le Jemes 3:17 a, aga etap. Pya tap ue esua pio bee ue a le doodoo “fɛgɛ,” “egerebu,” le “kɛɛrɛ pya dɔɔ̄na” su tama. Ue a le kɛɛ̄ bu New World Translation tɔgɛ kɔ nu a kura na “gbɔɔloo.” Bu mɛ sīdee na i dap tɔgɛ lo elap suānu a aa nyɔɔ bu i dum ani?
cl 224-225 ¶14-15
“Suānu A Aa Nyɔɔ” Lege Gaa Sitam Bu O Dum Ni?
14 ‘Kpɛ̄naloo egbaɛ̄tɔ̄.’ Lo bee ue Grik a lu etap nua ‘kpɛnaloo egbaɛ̄tɔ̄’ naa lu egbī muɛ̄ lɔgɔ dɔɔna kɛ̄ bu naɛsī Kpa Kaɛ pya Grik. Dookɛ̄ ziī nɛɛ nɔkpa kɔ doo, ue ama wee lu esu kɔā ue kumaloo “zuurabahtɔ̄ pya nɔ̄.” Ekɛɛrɛ a le dumɛ na lulu nɛɛ a “waɛ ezū” sa “kumalookɛ̄.” Nɛɛ suānu a aa nyɔɔ baɛloo wee doo nu Baibol kɔ dɛ̄dɛɛ̄ sɔ̄. Naa lu esuā ye loo nua nɛɛ a biaɛfii lo edoo ziī nu sa a sikɛ̄ nyaana nyiɛ ye nyɔɔ ɛrɛgeba nu. Taāwo, a nwaaba nyaana ye biaɛfii sɔ̄ a muɛ̄ nu a aabu Kpa Kaɛ a tɔgɛ kɔ biaɛfii a bee doo a naalee. Lege kɛ̄ pya dɔɔ̄na a suāloo doolo ni?
“Ɛrɛ Le Beenyiɛ Toesaɛ̄, Le Le Dogo Mma Ye Loo”
15 “Ɛrɛ le beenyiɛ toesaɛ̄, le le dogo mma ye loo.” Toesaɛ̄ lu ziī gbɛnɛ gah loo suānu a aa nyɔɔ, nyɔnɛbee a lu ekɔ lo suānu “ɛrɛ le beenyiɛ toesaɛ̄.” Yere nukuādɛɛ̄ loo kɔ “toesaɛ̄” le “le dogo” lu ekue yereloo ziī. Lo ama bɔloo nyɔnɛbee bu Baibol, lu ekɔ toesaɛ̄ na kɛkɛɛrɛ bu pya dɔɔ̄na, lo a wee lu etɔgɛ tɛ̄maloo le dogo. Ziī egbiātɛ̄nu baatɛ̄ toesaɛ̄ nua “to esaɛ̄ nɛɛ a le bu pɔrɔ kɛ̄tɔɔ̄ sa piiga lo edoo nu kumaloo.” Nyɔɔwo, suānu a aaba Bari naale kunɛ nu nɛɛ kɔā egā. Taāwo, a lu nu a tɔaloo beenyiɛ nɛɛ. Bu mɛ sīdee na i dap tɔgɛ kɔ toesaɛ̄ mmae i loo ani?
(Jemes 3:17) Mɛ suānu a aa nyɔɔ lu lo tuatua a ɛɛ, lɛɛ a lu efɛɛloo, a kumalookɛ̄, ɛrɛ le beenyiɛ toesaɛ̄, le le dogo mma ye loo, naa ɛrɛ baɛ beenyiɛ, ale ɛrɛ baɛ sī.
cl 226-227 ¶18-19
“Suānu A Aa Nyɔɔ” Lege Gaa Sitam Bu O Dum Ni?
18 “Naa ɛrɛ baɛ beenyiɛ.” Suānu a aaba Bari naa sere kee yɛɛ pya ba aa keekee edo. Lo ale suānu a le doo wo baɛ i loo, i piiga lo ebugara elap dogo wereloo ziī edo ema ziī lɛa bu i. (Jemes 2:9) Ii aara ziī eku pya nɛɛ ema ziī dɛɛa nyɔɔ kɛ̄ ba suā kpa doo, kɛ̄ ba ɛrɛ kpugi doo, dɔtam ba ɛrɛ bu bɔŋanaloo, ale ɛp pya i wuga bu yira a bee kɔ ba kiikɛ̄ kumakɛ̄. Lo Jɛhova dap wereloo pya nɛɛ a le doo wo, ili ɛrɛ e’ɛpnage wa nua pya a bɔloo kɔ i wereloo.
19 Naa “ɛrɛ baɛ sī.” Bee ue Grik a lu etap nua “baɛ sī” dap kii loo “pya a yaa elu bee.” Bu sɔ̄ akii a dumɛ, pya bira bii Grik le Rom wee yaa gbɛnɛ elu sī wa sɔ̄ ba gaa bira bii. Nyɔɔwo, bee ue Grik a kura “baɛ sī” dap kii loo nɛɛ a daādaa ale nɛɛ a kɔ esah. Lo gah suānu a aaba Bari ama a ɛrɛ pah nyɔɔ kɛ̄ i kɛɛrɛ nu kumaloo pya i wuga doo e a naale aba kɛ̄ i wa aara doo.
Gbitɛ̄ Suā Pya Nu A Kuī A Le Bu Baibol
(Jemes 4:5) Ale bui kɛɛrɛ kɔ kpa kaɛ kɔ bu yɔrɔ, “Taɛ nu gaa ye taɛ bu sī dee wiibu lo edɔɔ̄ a bee doo kɔ a tɔɔ̄ i bu?”
w08 11/15 20 ¶6
Tɛɛ̄nyɔɔ Nu A le bu Kpa Jemes le Pita
4:5—Amunu dɔ kpa kaɛ na Jems gaa kɔ ue ama aā a? Jems naa gaa bee kɔ ue ama aā lɔgɔ dɔ kpa kaɛ. Kerewo, pya dɔ kpa kaɛ a lu esu edɔɔ̄ ɛma ama dɛɛa nyɔɔ ekɛrɛ a le dumɛ dɔ kpa kaɛ a le doodoo Jɛnɛsis 6:5; 8:21; Kam 21:10; le Pya Galetia 5:17.
(Jemes 4:11, 12) Bui aa kɔ pɔrɔ kumaloo ɛnia bui, pya wuga. Nɛɛ a kɔ pɔrɔ kumaloo wuga ale a biaɛ ye wuga, kɔ pɔrɔ kumaloo lok sa bianage lok. Mɛ lo a le o biaɛ lok olo oo lu nɛɛ a sere lok mɛ nɛɛ biaɛ. 12 Aba ziī nɛɛ a nɛ lok le nɛɛ a biaɛ a le, nɛɛ a dap kpɔā sa gbeenage. Mɛ olo mɛɛ̄ na o biaɛ o wuga a ni?
w97 11/15 20-21 ¶8
Yira Doo Kɔ I Egerebu Sa Para Yere Kara
8 Bee piya lo ekɔ pɔrɔ kumaloo i wuga bu yira. (Jemes 4:11, 12) Kerewo, pio nɛɛ gbɛ wa wuga bu Kraist, naa daba nyɔɔbee ba ɛp kɔ alaba kaānae wa ee ale bee ba gbī edana wa loo nɛ nyɔɔ sa ɛp pya dɔɔ̄na kumakɛ̄. (Le-yɔɔ 50:20; Kam 3:29) Bee ue Grik a lu etap nua ‘kɔ pɔrɔ kumaloo’ tɔgɛ baaloo sa tɔgɛ nage kɔ ue yɛgɛ yeekɛ̄ ale dɛrɛ ue esah. Lo ama lu biaɛ i wuga bu pɔrɔ sīdee. Bu mɛ sīdee na lo ama lu ‘kɔ ue kumaloo le biaɛ lok Bari a’? Kɛādoo, pya ɛm kpa le pya Farisii ‘bee kpoora lok Bari lɛɛ’ sa biaɛ biaɛ dɛɛa nyɔɔ alaba daakuu. (Maak 7:1-13) Bu aba lo sīdee, lo i gbɛ i wuga lo Jɛhova naa gbɛ, ekɔ ii gaa ‘biaɛ lok Bari’ sa kɔ ye lok naa bɔloo ni? E tɛ̄maloo egbɛ i wuga, ii gaa doo gbɔ̄mɛɛ̄ lok wereloo.—Pya Rom 13:8-10.
Buū Baibol
(Jemes 3:1-18) Doolo booboo bui naa lu pya tɔgɛ nu, pya na wuga, nyɔnɛbee bui suā kɔmɛ ili pya i tɔgɛ elu ebiaɛ i bu gbɛnɛ e’agaba. 2 Nyɔnɛbee dɛ̄dɛɛ̄ i tɛɛ̄ ekwɔ bu booboo nu, e lo a le nɛɛ naa tɛɛ̄ ekwɔ bu nu a kɔ, alɛ lu nɛɛ a mma, sa lu nɛɛ a danage aa dɛ̄dɛɛ̄ ye loo. 3 Lo a le i su ekpo-kpe yere bu egā enyanya kɔ ba a yira i nɛ, i dap kiira dɛ̄dɛɛ̄ wa loo. 4 Ɛpnage fah; kere ba kuī e e’agaba efɔp kiira wa, lu elere wa sī tɛ̄maloo nwī dɔɔ̄-zimɛ-fah kuma ɛrɛgeba kɛ̄ nɛɛ zimɛ fah gbī kɔ ba a kii. 5 Bu aba lo sīdee ama edɛm lu ziī nu a tera a le loo nɛɛ sa dana loo ye lo gbɛnɛ nu. ɛp kɛ̄ kuɛ a kuī doo lo nwī miā taa lɛɛ kɛ̄! 6 E edɛm lu miā. Edɛm lu nyɔuwe a naa kaāna taɛ yɛɛ keekee kɛ̄tɔɔ̄ nu a i le loo, a lu kpu lo dɛ̄dɛɛ̄ i ekpaloo, tɛrɛ miā loo gɛrɛ dum. Miā bu Gɛhɛna bee lu efuuri nɛ edɛm. 7 Nyɔnɛbee dɛ̄dɛɛ̄ nam le enuɛ pɛɛ le nu a kuŋɛni kɛ̄, le lo a le bu pɛnɛ, dap lu edoo kɔ dɛɛ̄ wa a kii kɛ̄, e a edoolo dɛɛ̄ wa kii kɛ̄ tɛ̄ma bah nɛɛ. 8 Mɛ lɔgɔ nɛɛ naa dap doo kɔ edɛm a kiikɛ̄—pɔrɔ nu a naa dap tɔɔ̄ aba dɔ, taā a wee nua luh mma ye bu. 9 I su ye nɛ leelee Nɛɛ-a-i-ɛrɛ lo Tɛ, e i suna ye ge kama nu nɛ pya nɛɛ, pya a bee lu edɛm bu bera Bari.” 10 Leelee le kaɛ nu aa bu aba lo egā sira. Pya na wuga, alɛ ama naa ɛrɛ ele doo wo. 11 Tɔɔ-maā le maā-lah dapge pɔm aa bu aba ezi-maā? 12 Pya na wuga, te fig dapge mum olive, ale te-vine mum fig? Maā-lah naa damanage nua tɔɔ-maā. 13 Mɛɛ̄ na nɛɛ buā-bee a dap suā nu a i le yɛɛ? Tɛ̄maloo ye le dogo doolo a tɔgɛ tam bu kuma nyiɛ kɛ̄ loo suānu. 14 Mɛ lo a le o ɛrɛ wiibu a lu lee le epī bu beenyiɛ, o a dana loo a nɛ nyɔɔ ale kɔ esah lo kaka ue. 15 Lo dua suānu ama naa aa bunyɔɔ lu, mɛ lo nyɔuwe, lo beenyiɛ nɛɛ bɛɛ, sa lu tɔgɛ pya pɔrɔ edɔɔ̄. 16 Nyɔnɛbee kɛ̄ wiibu le epī gaa nyim kɛ̄ ama na nu elagara, e dɛ̄dɛɛ̄ pɔrɔ dogo elenage a. 17 Mɛ suānu a aa nyɔɔ lu lo tuatua a ɛɛ, lɛɛ a lu efɛɛloo, a kumalookɛ̄, ɛrɛ le beenyiɛ toesaɛ̄, le le dogo mma ye loo, naa ɛrɛ baɛ beenyiɛ, ale ɛrɛ baɛ sī. 18 E sɔ̄ mum kaāna dogo lu e’egara bu efɛɛloo pya ba doo efɛɛloo.
LOP ENƆƆ̄ 14-20
PYA ZƆ A AABU MUƐ̄ UE BARI | 1 PITA 1-2
“Bɔɔlo Ɛrɛ Ele Kaɛ”
(1 Pita 1:14, 15) Doodoo gbomiɔŋɔ a gbaɛ̄tɔ̄, bui aa su loo i bɔp loo bui taɛ lo pɔrɔ kɛ̄ bui zuuga bee le doo tua sɔ̄, 15 mɛ dookɛ̄ nɛɛ a bee i kue tua sɔ̄ le kaɛ doo, bɔɔlo lunaage kaɛ bu dɛ̄dɛɛ̄ bui dogo,
w17.02 9 ¶5
A’agara Lu Gbɛnɛ Dɔɔ̄nu A Aaba Tɛ
5 Bu mɛ sīdee na i dap tɔgɛ kɔ i wereeloo bee Jɛhova ani? Tɛ̄maloo i dogo. Jɛhova kɔ i ɛrɛ ele kaɛ. (Buū 1 Pita 1:15, 16.) Lo ama kura kɔ i taāŋabah aba Jɛhova le kɔ i gbaɛ̄ ye tɔ̄ loo tɛ̄maloo dɛ̄dɛɛ̄ i beenyiɛ. Kere sɔ̄ a lu etɛŋa i loo, i piiga kuma kɛ̄ i dap doo lo etɔɔ̄ gbanialoo kaāna daakuu le lok. Tɛ̄maloo edoo kaana dogo, i doo kɔ i ɛɛdee a mɔ sa su ka nua loo bee Jɛhova. (Mat 5:14-16) Doodoo pya a le kaɛ, i tɔgɛ tɛ̄maloo i sīdee tɔɔ̄dum kɔ dɛ̄dɛɛ̄ lok Jɛhova lee le kɔ ue Setan bee ye dɛrɛ lu esah. Sɔ̄ i tɛɛ̄ ekwɔ, lo a lu nu dɛ̄dɛɛ̄ ii wee doo, i kiiya kaāna sa lɛɛbaloo pya dogo a naa nɛ ka Jɛhova.—Yɔɔ 79:9.
(1 Pita 1:16) nyɔɔbee a bee lu e’ɛm, “Bɔɔlo ele kaɛ, nyɔnɛbee mda le kaɛ.”
lvs 77 ¶6
Sīdee Esagɛ I Nu Ɛā Ekpeloo
6 Jɛhova kɔ i nɛ kɔ: “Bɔɔlo ele kaɛ, nyɔnɛbee mda le kaɛ.” (1 Pita 1:14-16; 2 Pita 3:11) Aba lo a le i taāŋabah loga sa ɛɛ na Jɛhova esu a. (Deuteronomi 15:21) I taāŋabah naale edap ɛɛ lo a le i doo pya nu Jɛhova baaloo doodoo kunagā, dogo lumiī, ale doo yɔ. (Pya Rom 6:12-14; 8:13) Mɛ a biire nage bu Jɛhova lo a le i doo kɔ pya nu a ye bɛā a nia i. Lo ama dap doo kɔ i taāŋabah aa ɛɛ e Jɛhova naale esu sa dap gbee gbanialoo i ye ɛrɛ kumaloo.
Gbitɛ̄ Suā Pya Nu A Kuī A Le Bu Baibol
(1 Pita 1:10-12) Pya zue ue a bee zue ewonu lo a ebee lu bɔɔlo, bee gbī sa bip nu akiiloo lo kpɔā ama. 11 Ba bee bip dua nɛɛ ale sɔ̄ Edɔɔ̄ Kraist a wa le bu bee tubobaloo sɔ̄ ba bee dasī kɔ muɛ̄ pɔrɔ Kraist le ka a nyɔɔnɛ. 12 Bee lu emuuna wa nɛ kɔ ba naa bee si tam nɛ alaba loo mɛ bɔɔlo, bu lo nu a ebee lu ekɔ i nɛ tɛ̄ma bah pya ba bee zue le yereue i nɛ tɛ̄maloo Kaɛ Edɔɔ̄ lo a bee lu eyere aā bunyɔɔ, nu a bee taɛ pya ɛnjɛl lo e’ɛp bu.
w08 11/15 21 ¶10
Tɛɛ̄nyɔɔ Nu A le bu Kpa Jemes le Pita
1:10-12. Pya ɛnjɛl bee ɛrɛ taɛ lo e’ɛp bu sa dābeeloo togatoga kaka ue lo pya zue ue Bari sɔ̄ a kii a dumɛ bee ɛm kumaloo bɔŋanaloo pya Nɛɛ Kraist alu etɔ̄ nɔɔ̄ bee. Kerewo, pya nu ama bee sira leere sɔ̄ Jɛhova bee bɔātɛ̄ enyɔɔnɛ ye bɔŋanaloo dania nu. (Ɛfɛs 3:10) Naalee kɔ i nyɔɔnɛ edoba pya ɛnjɛl ama sa piiga lo egbītɛ̄ pya “nu a toga kii kɛ̄ loo Bari” ni?—1 Kɔr 2:10.
(1 Pita 2:25) Nyɔnɛbee bui bee kiā pe doodoo naana pee, mɛ nyaawo bui e’obia lu loo Nɛɛ-tɔɔ̄loo-naana-pee le Nɛɛ-a-baɛ loo bui piogi.
it-2 565 ¶3
Nɛɛ Kuūdɛɛ̄loo
Lo Gbɛnɛ Nɛɛ Kuūdɛɛ̄loo. Sirapie kɔ Tua Pita 2:25 kɔ ue a le Aisaia 53:6 doodoo bee a gaa kɔ nɛ ‘gbo naana pee a edaga pe,’ sa Pita sikɛ̄ kɔ: “Mɛ nyaawo bui e’obia lu loo Nɛɛ-tɔɔ̄loo-naana-pee le Nɛɛ-a-baɛ loo bui piogi.” Ɛrɛge elu taɛ Jɛhova na ue ama gaa kii loo a, kuma sɔ̄ pya nɛɛ Pita bee ɛm lo ue ma sii bee dag pe aaloo Kraist Jizɔs a, tɛ̄maloo alɛ ebee lu e’obara wa ma Jɛhova Bari, lo Gbɛnɛ Nɛɛ Kuūdɛɛ̄loo pya ye nɛɛ. (Yɔɔ 23:1; 80:1; Jer 23:3; Ezek 34:12) Jɛhova lunage nɛɛ kuūdɛɛ̄loo, lo a le nɛɛ a wee ɛp nu alu esi. (Yɔɔ 17:3) Lo ɛp kɛ̄ (Gr., e·pi·sko·peʹ) dap ɛrɛ nu edoo kumaloo ye biaɛ, dookɛ̄ a bee le doo bu tua sɔ̄ o’oo tup zua C.E. loo pya Jerusalɛm, lo ba naa bee suā wa “sɔ̄ ɛ’ɛp [Gr., e·pi·sko·pesʹ].” (Luk 19:44) Ale a dap su le nu nua, dookɛ̄ a bee le doo loo pya a gaa nɛ ka Bari bu ye dee “ɛp kɛ̄ [Gr., e·pi·sko·pesʹ].”—1 Pit 2:12.
Buū Baibol
(1 Pita 1:1-16) Pita, nɛɛ lɛɛratam Jizɔs Kraist, ma pya a yaara sa tɔɔ̄ doodoo saanɛɛ bu Pɔntus, Galetia, Kapɔdosia, Esia, le Bitinia, 2 pya a bee lu esagɛ dookɛ̄ Bari lo Tɛ a bee dasī suā doo, sa sere nua kaɛ tɛ̄maloo Edɔɔ̄ lokwa bui gbaɛ̄tɔ̄ loo Jizɔs Kraist lokwa a lu esu ye miī i pinɛ loo: Ewonu le efɛɛloo a yii loo i nɛ. 3 Leelee a le nɛ Bari lo Tɛ Nɛɛ-a-i-ɛrɛ Jizɔs Kraist! Tɛ̄maloo ye gbɛnɛ toesaɛ̄ i esiakɛ̄ mɛā lu aā loo bɛābu a le dum tɛ̄maloo aakɛ̄ bu luh Jizɔs Kraist lo pya a ebee u, 4 le lo e’ɛrɛ epoo loo nu a naa ɛrɛ gbegbee, e biaɛ naale loo, e a naa ɛrɛ kikiiya, lo a bee lu esere bunyɔɔ i sɛɛ, 5 pya tɛ̄maloo ekpo Bari a lu ekpeg tɛ̄ma bu yira mmɛ loo kpɔā lo a bee lu esere lo emuuna bu sɔ̄ kpɛdumɛ. 6 Bu lo ba ama ɛɛŋaa eenyɔɔ, kere nyaawo lo nwī gbagbara sɔ̄ bui gaa le ɛrɛ ekiɛ̄nu lo keekee ɛma ɛp, 7 lokwa bui yira a ebee lu egbī bu eleenage ee gold, lo kere a pe, a elu esu miā doā-ɛp, ebee lu egbī muɛ̄ loo nɛnɛ leera, le ka, le enwadɛɛ̄ bu mumuuna Jizɔs Kraist. 8 Kere buii bee ye muɛ̄ bui wereaa ye loo, kere buii ye dap muɛ̄ anyaawo bui yiraa ye nɛ sa ɛɛŋaa gbɛnɛ tɛ̄maloo ɛɛbu lo ii dap kɔ sa a daā nɛ nyɔɔ. 9 Kɛ̄ bui ɛrɛ bui yira doo bui ɛɛnɛge kpɔā nɛ bui piogi. 10 Pya zue ue a bee zue ewonu lo a ebee lu bɔɔlo, bee gbī sa bip nu akiiloo lo kpɔā ama. 11 Ba bee bip dua nɛɛ ale sɔ̄ Edɔɔ̄ Kraist a wa le bu bee tubebaloo sɔ̄ ba bee dasī le kɔ muɛ̄ pɔrɔ Kraist le ka a nyɔɔnɛ. 12 Bee lu emuuna wa nɛ kɔ ba naa bee si tam nɛ alaba loo mɛ bɔɔlo, bu lo nu a ebee lu ekɔ i nɛ tɛ̄ma bah pya ba bee zue le yereue i nɛ tɛ̄maloo Kaɛ Edɔɔ̄ lo a bee lu eyere aā bunyɔɔ, nu a bee taɛ pya ɛnjɛl lo e’ɛp bu. 13 Nyɔɔbee wo simaa nu kɛ̄tɛ̄ bui ekɛɛrɛ, kumaa dɛɛ̄ kɛ̄, suaa bui bɛābu sere mmɛ nyɔɔ ewonu lo a gaa i lu loo bu mumuuna Jizɔs Kraist. 14 Doodoo gbomiɔŋɔ a gbaɛ̄tɛ̄, bui aa su loo i bɔp loo bui taɛ lo pɔrɔ kɛ̄ bui zuuga bee le doo tua sɔ̄, 15 mɛ dookɛ̄ nɛɛ a bee i kue tua sɔ̄ le kaɛ doo, bɔɔlo lunaage kaɛ bu dɛ̄dɛɛ̄ bui dogo; 16 nyɔɔbee a bee lu e’ɛm, “Bɔɔlo ele kaɛ, nyɔnɛbee mda le kaɛ.”
LOP ENƆƆ̄ 21-27
PYA ZƆ A AABU MUƐ̄ UE BARI | 1 PITA 3-5
“Kuma Dɛ̄dɛɛ Nu Etɔ̄na Waɛloo”
(1 Pita 4:7) Mɛ kuma dɛ̄dɛɛ̄ nu ewaraloo; nyɔɔbee wo ɛrɛaa kaāna ekɛɛrɛ, nwaɛ̄dɛɛ̄ bu yere kara.
w13 11/15 3 ¶1
“Nwaɛ̄dɛɛ̄ Bu Yere Kara”
ZIĪ nɛɛ a wee kaɛdaa bee kɔ “ziī sɔ̄ a wee aga etɔɔ̄ yeere na sɔ̄ dee esaa eyira. Bu kaka, pya nɛɛ a wee kaɛdaa suā lo ama leere. Pya Nɛɛ Kraist bu ilii dee ama kpenage sī dua nu finiaba ama nyɔnɛbee lo nyɔuwe Setan ama esaa e’ina kuma. (Rom 13:12) Ɛp kɛ̄ ebee piya doo lo a le i daa a taɛ sɔ̄ sɔ̄ naa lena ama! Lu ebɛɛ̄ kɔ i “ɛrɛ kaāna ekɛɛrɛ” sa su zuurabahtɔ̄ a le bu Baibol a kɔ i “nwaɛ̄dɛɛ̄ bu yere kara.”—1 Pit 4:7.
(1 Pita 4:8) Lo a eenyɔɔ dɛ̄dɛɛ̄, aaraa bui wereloo agɛrɛ loo ɛnia bui, nyɔnɛbee wereloo uu gbɛnɛ-edo pɔrɔ.
w99 4/15 22 ¶3
Kɛ̄ Etɛɛ̄ Doo Suā Sa Be Eeba I E’ɔaloo Bu Edɔɔ̄
Bu kpɛdumɛ su zuurabahtɔ̄ Pita ama yaa bu ekɛɛrɛ, lo a kɔ: “Mɛ kuma dɛ̄dɛɛ̄ nu ewaraloo; nyɔɔbee wo ɛrɛaa kaāna ekɛɛrɛ, nwaɛ̄dɛɛ̄ bu yere kara. Lo a eenyɔɔ dɛ̄dɛɛ̄, aaraa bui wereloo agɛrɛ loo ɛnia bui, nyɔnɛbee wereloo uu gbɛnɛ-edo pɔrɔ.” (1 Pita 4:7, 8) A waɛ kɔ i aaloo kɔ ilii kɛ̄tɔɔ̄ kɔ ii mmana le lo pya dɔɔ̄na a lu nu kum tɔ loo i nɛ. Setan suā i e’ɔaloo ama leere. Popoo i sa i be eeba lu ziī ye kiaŋana. Nyɔɔwo i nwaabah uu pɔrɔ pya i wuga ama tɛ̄maloo wereloo i ɛrɛ loo ɛnia ii sa ii le e “nɛ lɔgɔ dee pɔrɔ edɔɔ̄.”—Pya Ɛfɛsɔs 4:25-27.
(1 Pita 4:9) Aaraa saanɛɛ ɛnia bui sa buii nuumi.
w18.03 14-15 ¶2-3
Lu Ebɛɛ̄ Kɔ I Ɛrɛ Elap Dogo Aara Saanɛɛ!
2 Yɛɛ dɛ̄dɛɛ̄ nu Pita bee kɔ, a bee kɔ nɛ pya ye wuga kɔ: “Aaraa saanɛɛ ɛnia bui.” (1 Pit 4:9) Nu bee ue “aara saanɛɛ” bu muɛ̄ ue Grik kura na “ɛrɛ ɛɛbu loo, ale lu fɛgɛ loo, pya saanɛɛ.” Yere nukuādɛɛ̄ loo kɔ, Pita bee kɔ nɛ pya ye wuga bu yira kɔ ba a aara saanɛɛ, “ɛnia aba,” pya ba suāloo le pya wa gbo. Bu mɛ sīdee na aara saanɛɛ edap wa yerebah nɛ a?
3 Edoo kɔ ba a tɔɔ̄ waɛloo ziī kaāna. Naa kɛɛrɛ nu ebee a sira loo. Ziī nɛɛ ebee a kuege kuma ye be ni? Ekɔ kɛ̄ o bee si ama naa bee a yere mɛm loo ni? Sɔ̄ o bee aara saanɛɛ pya dɔɔ̄na nɛɛ a le bu bui bɔŋanaloo, naa bee agɛrɛtɛ̄ bui nyinia gbo ni? I suāloo pya i wuga nɛɛdam le nɛɛwa leere sɔ̄ i wa aara saanɛɛ. Bee lu ebɛɛ̄ kɔ pya Nɛɛ Kraist a bee le bu dee Pita a tɔɔ̄ waɛloo ziī kuma sɔ̄ nu gaa agɛrɛbah bee piya. Le nage doo wo loo pya Nɛɛ Kraist bu “kpɛdumɛ dee” ama.—2 Tim 3:1.
Gbitɛ̄ Suā Pya Nu A Kuī A Le Bu Baibol
(1 Pita 3:19, 20) Bu kɛ̄ a bee si wee zue ue nɛ pya edɔɔ̄ a le kpɔgɔrɔ, 20 pya a naa bee yira tua sɔ̄, sɔ̄ gbɛnɛ nyɔɔnyɔɔ egerebu Bari bee tɔɔ̄ baɛ bu dee Noa, sɔ̄ a gaa bee lu ekwa fah, bu lo nwī epoo, lo a le ɛrɛtaa nɛɛ, bee lu ekpɔā tɛ̄ma bu maā.
w13 6/15 23
Ebip Pya A Buū Bip
Baibol kɔ Jizɔs bee “zue ue nɛ pya edɔɔ̄ a le kpɔgɔrɔ.” (1 Pit 3:19) E na lo ama kura a?
▪ Nɛɛ lɛɛratam Pita bee suāloo edɔɔ̄ ama nua “pya a naa bee yira tua sɔ̄, sɔ̄ gbɛnɛ nyɔɔnyɔɔ egerebu Bari bee tɔɔ̄ baɛ bu dee Noa.” (1 Pit 3:20) Bu kaka, Pita gaa bee kɔ nu akiiloo pya edɔɔ̄ ba biaɛfii lo enyɔɔnɛ Setan lɛɛbeekɛɛ̄. Jud bee kɔ nu akiiloo pya ɛnjɛl ba “bee aaloo wa dɔ ba wee tɔɔ̄, sa kɔ Bari “sere wa bu bɔp a naa wee tah bu zii mmɛ dee biaɛ lo gbɛnɛ dee a.”—Jud 6.
Bu mɛ sīdee na pya edɔɔ̄ bee lɛɛbeekɛɛ̄ bu dee Noa a? Lɛɛ gbɛnɛ yii maā a gae lu, pya edɔɔ̄ a lu bag bee yaa namloo nɛɛ—nu Bari naa bee nɔɔ kɔ a mɛa doo wo. (Jɛn 6:2, 4) Gbaāloo wo, pya ɛnjɛl ba bee nyɔɔnɛ pya nɛɛwa maniakɛ̄ ama gaa bee bɔbɛɛ kɛɛ aba aba. Bari naa bee dɛm pya ɛnjɛl kɔ ba a nyɔɔnɛ pya nɛɛwa maniakɛ̄. (Jɛn 5:2) Bari egbeesī pya ɛnjɛl ba lɛɛbeekɛɛ̄ ama taɛ sɔ̄ a bee sere. Mɛ dookɛ̄ kpa Jud kɔ doo, taɛ nyaawo ba le bu “zii”—kpɔgɔrɔ bu edɔɔ̄.
Mɛ sɔ̄, e bu mɛ sīdee na Jizɔs zue ue nɛ “pya edɔɔ̄ a le kpɔgɔrɔ” a? Pita bee ɛm kɔ lo ama bee sira sɔ̄ elua e’obara Jizɔs “sere dum bu edɔɔ̄” sah. (1 Pit 3:18, 19) Yere nukuādɛɛ̄ loo kɔ Pita kɔ Jizɔs “bee zue ue.” Pita kɔ ue ama doodoo nu ebee tɛɛ̄ lo a tɔgɛ kɔ Jizɔs bee si tam zue ue lɛɛ Pita gae ɛm ye tuatua kpa. A bee dap lu sɔ̄ Jizɔs e’aarakɛ̄ bu luh na a bee kɔ siā kɔ biaɛ gaa le lu nyɔɔ pya edɔɔ̄ a lu bag ama a. Lo yereue naa bee wa nɛ lɔgɔ bɛābu. A bee le yereue biaɛ. (Jona 1:1, 2) Sɔ̄ Jizɔs etɔgɛ ye yira le yira agɛrɛ mmɛ loo luh sa e’aara kɛ̄ bu luh, lo a tɔgɛ kɔ Pɔrɔ edɔɔ̄ naa ɛrɛ ye lɔgɔ bah ekpo loo sah, a bee dap kɔ lo yereue gbeerasī ama siā.—Jɔn 14:30; 16:8-11.
Deesī li, Jizɔs gaa le bɔp Setan le pya ɛnjɛl ama tɛrɛ bu abyss. (Luk 8:30, 31; Mum 20:1-3) Mmɛ lo sɔ̄, pya edɔɔ̄ a lɛɛbeekɛɛ̄ ama le bu gbɛnɛ ziī bu edɔɔ̄, e bugia gbegbee gaa le dɔ wa nyɔɔ.—Mum 20:7-10.
(1 Pita 4:6) Nyɔnɛbee lo nu ama na a bee nua le yereue bee lu ezue, nɛ kunɛ pya a e’ua, kɔ kere a bee lu ebiaɛ wa ue loo bu namloo doodoo nɛɛ, ba dap tɔɔ̄ dum bu edɔɔ̄ doodoo Bari.
w08 11/15 21 ¶8
Tɛɛ̄nyɔɔ Nu A Le Bu Kpa Jemes le Pita
4:6—Ba mɛɛ na “pya a e’ua” lo “le yereue bee lu ezue” nɛ a? Ba lo ama na pya ‘ba bee u bu wa doo gbee,’ ale pya ba bee u bu edɔɔ̄, lɛɛ ba gae dā le yereue. (Ɛfɛs 2:1) Sɔ̄ ba edaā le yereue sah, ba bee le “dum” bu edɔɔ̄.
Buū Baibol
(1 Pita 3:8-22) Lo kpɛdumɛ, dɛ̄dɛɛ̄ bui, ɛrɛaa aba ekɛɛrɛ bu edɔɔ̄, gbaa mɔna lɛadɛɛ̄, wereaaloo pya wuga, ɛrɛaa fɛgɛ beenyiɛ le ekɛɛrɛ a kii dɛ̄. 9 Bui aa obara pɔrɔ kpɛā pɔrɔ,ale kɔ gbee loo kɔ gbee; mɛ taāwo bui nɛaa leelee, nyɔnɛbee nyɔɔ lo ba ama na a bee lu ekue i a, lokwa bui ɛrɛ leelee. 10 Nyɔnɛbee “Nɛɛ a gbī ewereloo dum le muɛ̄ le dee, doolo a sere ye edɛm lɛɛ loo kɔ pɔrɔ le ye baɛ ekpo nyɔɔnu lɛɛ loo kɔ kiaŋana ue. 11 doolo a kiiya aaloo pɔrɔ sa doo le, doolo a gbī efɛɛloo sa ye nyɔɔnɛ. 12 Nyɔnɛbee dɛɛ̄ Nɛɛ-a-i-ɛrɛ le nyɔɔ pya kaāna dogo, e ye tɔ̄ gaa kpaā nɛ wa bara. Mɛ sī Nɛɛ-a-i-ɛrɛ le loo edoo pya a doo pɔrɔ.” 13 Mɛ mɛɛ̄ naale lo edoo i gbee a, lo a le bui beenyiɛ bɛa miā loo le ni? 14 Mɛ kere lo a le bui muɛ̄ pɔrɔ nyɔɔbee kaāna dogo, leelee ele i nɛ. Bui aa wa ɛrɛ bɔɔ loo, ale nyɔnyɔŋa beenyiɛ. 15 Mɛ bu bui beenyiɛ seraa Kraist kaɛ doodoo Nɛɛ-a-i-ɛrɛ. Tɔɔ̄naa baɛ dɛ̄dɛɛ̄ sɔ̄ lo edoogee nɛ ɛrɛgeba nɛɛ a ebip i nu akiiloo bui bɛābu lo a i le bu, kerewo doo bu kumalookɛ̄ le bɔɔ. 16 Sa sere bui ekɛɛrɛ beenyiɛ leere, lokwa sɔ̄ a lu ekɔ i gbee pya ba kɔ bui le dogo gbee bu Kraist lu esere wa bu bɔp kɛɛ. 17 Nyɔnɛbee a lee lo emuɛ̄ pɔrɔ nyɔɔ doo le, lo a le a lu nu Bari gbī, ee nyɔɔ doo pɔrɔ. 18 Nyɔnɛbee Kraist bee unage nyɔɔ pɔrɔ ziī sɔ̄ loo dɛ̄dɛɛ̄ nɛɛ, nɛɛ kaāna dogo nyɔɔ pya pɔrɔ dogo lokwa a i su nua lo Bari, kɛ̄ a bee u namloo doo, mɛ a le dum bu edɔɔ̄. 19 Bu kɛ̄ a bee si wee zue nɛ pya edɔɔ̄ a le kpɔgɔrɔ, 20 pya a naa bee yira tua sɔ̄, sɔ̄ gbɛnɛ nyɔɔnyɔɔ egerebu Bari bee tɔɔ̄ baɛ bu dee Nɔa, sɔ̄ a gaa bee lu ekwa fah, bu lo nwī epoo, lo a le ɛrɛtaa nɛɛ, bee lu ekpɔā tɛ̄ma bu maā. 21 Baptism, lo a bee nu ama, kpɔā i anyaawo, naale doodoo lɛɛ biaɛ nyɔɔ ekpaloo mɛ doodoo bara loo kaāna ekɛɛrɛ beenyiɛ kɛ̄ Bari le, tɛ̄maloo aakɛ̄ bu luh lo Jizɔs Kraist. 22 Lo a le bara bale Bari kɛ̄ a ekira bunyɔɔ; lu esere pya ɛnjɛl, pya a bɛɛ, le pya ekpo ye kɛɛ̄.
LOP ENƆƆ̄ 28– LOP LE EZIĪ ENƆƆ̄ 3
PYA ZƆ A AABU MUƐ̄ UE BARI | 2 PITA 1-3
“Su Lulu Dee Jɛhova Seea Bu Nyiɛ A”
(2 Pita 3:9, 10) Nɛɛ-a-i-ɛrɛ naa wee pee sɔ̄ bu nu a bee yira, dookɛ̄ pio nɛɛ buū kɔ a pee sɔ̄ doo, mɛ a ɛrɛ nyɔɔnyɔɔ egerebu i kumaloo. A naa gbī kɔ lɔgɔ nɛɛ a pe, mɛ kɔ dɛ̄dɛɛ̄ nɛɛ a lu ina loo kikiiya. 10 Mɛ dee Nɛɛ-a-i-ɛrɛ elu doodoo nɛɛ biu, e lo sɔ̄ bunyɔɔ etɛɛ̄ aa bu gbɛnɛ kɔma, e dɛ̄dɛɛ̄ nu a le bunyɔɔ miā etaa lɛɛ, e nyɔuwe le tam a bee lu esi bu elu e’ɔp lɛɛ.
w06 12/15 27 ¶11
Jɛhova “Edoo Kɔ A Lu Ebiaɛ Kaāna Biaɛ”
11 Kerewo, bu mɛ sīdee na i dābeeloo ue Jizɔs a kɔ Jɛhova gaa le doo kɔ alu ebiaɛ kaāna biaɛ bu ‘nwaanwaabah’ ani? Muɛ̄ Ue Bari tɔgɛ kɔ kere “[Jɛhova] ɛrɛ nyɔɔnyɔɔ egerebu i kumaloo,” a gaa le biaɛ ye biaɛ taɛ ye sɔ̄. (Luk 18:7, 8; 2 Pita 3:9, 10) Bu dee Noa, sɔ̄ Gbɛnɛ Yiimaā bee lu a, naa bee lu epee sɔ̄ loo egbeesī pya bag dogo. Bu aba lo sīdee bu dee Lɔt, sɔ̄ miā bee dɔɔ aa bunyɔɔ bee boo, pya pɔrɔ bee penage. Jizɔs bee kɔ: “Kɛ̄ a elenage doolo dee a elu emuuna Nwiī nɛɛ.” (Luk 17:27-30) Kɛ̄ pya bag dogo emuɛ̄nage “bugere gbegbee” doolo. (1 Pya Tɛsalɔnaika 5:2, 3) Bu kaka, i dap suā leere kɔ Jɛhova naa le elɛɛbaloo kɔ kunɛ ziī biradee a yii nyɔɔ sɔ̄ nyɔuwe Setan ebee tɔɔ̄ mmɛ.
(2 Pita 3:11, 12) Kuma sɔ̄ dɛ̄dɛɛ̄ pya lo nu ama epe tah, mɛ dua nɛɛ na bɔɔlo ɛrɛ elu bu bui dum a le kaɛ le lo enwadɛɛ̄ Bari, 12 lo etɔɔ̄ baɛ sa gbī agɛrɛ lulu dee Bari, lo tɛ̄maloo bunyɔɔ ebɛ miā sa gbe aa le dɛ̄dɛɛ̄ nu a le bu elege tah!
w06 12/15 19 ¶18
“Lo Gbɛnɛka Dee Jɛhova Ewara”
18 Kɛadoo a lo kɔ nɛɛ lɛɛratam Pita yere i mɛm loo kɔ i “su lulu dee Jɛhova seea bu nyiɛ” i! I dap doo lo ama doodoo wa ni? Ziī sīdee i dap doo wo na tɛ̄maloo etɔɔ̄ “dum a le kaɛ le lo enwadɛɛ̄ Bari.” (2 Pita 3:11, 12) Lulu kirikiri bu tam a le doo wo gaa le yerebah i nɛ kɔ i gbī agɛrɛ lulu “dee Jɛhova.” Nu bee ue Grik a lu etap nua “gbī agɛrɛ” kura na “gbagbarɛ.” Bu kaka ii le edap gbarɛ lo sɔ̄ a siga lɛɛ dee Jɛhova lu. Kerewo, kuma sɔ̄ i gaa tɔɔ̄ baɛ lo dee a, ebee kɔ sɔ̄ kiā kaāna lo i lu kirikiri bu esiatam Bari lo.—1 Pya Kɔrint 15:58.
Gbitɛ̄ Suā Pya Nu A Kuī A Le Bu Baibol
(2 Pita 1:19) E i ɛrɛ ue a bee lu ekɔ siā kɔ a yira agɛrɛ eenyɔɔ, bui doo leere loo egbaɛ̄tɔ̄ loo lo nu ama doodoo numiā a gaa bɛ kɛ̄ a lu zii, mmɛ sɔ̄ dee eyira e zina lɔɔrɛ aakɛ̄ bu bui beenyiɛ.
w08 11/15 22 ¶2
Tɛɛ̄nyɔɔ Nu A le bu Kpa Jemes le Pita
1:19—Mɛɛ̄ na “zina lɔɔrɛ” a, mɛ sɔ̄ na a bee aakɛ̄ a, e i tɛɛ̄ doodoo wa suā kɔ lo ama bee sira ni? Lo “zina lɔɔrɛ” na Jizɔs Kraist bu ye ekpo Buɛ-mɛnɛ. (Mum 22:16) Bu zua 1914, Jizɔs bee yira kɛ̄sī dɛ̄dɛɛ̄ nu a bee lu edɛm doodoo Mɛnɛ Mɛsaia, sa kɔ yaari mɛmɛa aā biradee. Ye nyanyaa bee le doodoo mɔmanudɛɛ̄ a tɔgɛ Jizɔs a le bu ka le ekpo Buɛ̄-mɛnɛ, lo a doo kɔ a lu esuā kɛ̄ nɛɛ dap dɛɛa nyɔɔ muɛ̄ ue Bari doo. Gbagbaɛ̄tɔ̄ loo lo ue nɛ ɛɛdee i beenyiɛ, sa doo kɔ i suā kɔ lo Zina lɔɔrɛ e aarakɛ̄.
(2 Pita 2:4) Nyɔnɛbee lo a le Bari naa bee lɛɛbaloo nɛ pya ɛnjɛl sɔ̄ ba bee doo pɔrɔ, mɛ a bee wa top tɛrɛ bu buɛ̄ pɔrɔ edɔɔ̄ sa wa yere bu ziizii bana kɔ ba a tɔɔ̄ mmɛ dee biaɛ.
w08 11/15 22 ¶3
Tɛɛ̄nyɔɔ Nu A le bu Kpa Jemes le Pita
2:4—E na a kura “Tartarus” a, e mɛ sɔ̄ na a bee lu etop pya ɛnjɛl a lɛɛbeekɛɛ̄ tɛrɛ bu a? Tartarus lu kɛ̄tɔɔ̄ a le doodoo kpɔgɔrɔ lo a naa dap lu e’aa nɛɛ sere mɛ aba pya nu a lu edɛm a le bu edɔɔ̄. A lu kɛ̄tɔɔ̄ lele bu ziī loo dɛ̄dɛɛ̄ ekɛɛrɛ Bari lo a lu ɛɛdee a. Pya a le bu Tartarus naa ɛrɛ lɔgɔ bɛābu kiiloo deesī. Bari bee top pya ɛnjɛl ba bee dālɛɛbeekɛɛ̄ tɛrɛ bu Tartarus bu dee Noa, e ba ele bu piya kɛ̄ ama mmɛ sɔ̄ elu egbee wa sī.
Buū Baibol
(2 Pita 1:1-15) Saimɔn Pita, zooro le nɛɛ lɛɛratam Jizɔs Kraist, Ma pya a bee ɛrɛ yira a lu kunakuna bu enwadɛɛ̄ loo ili bu kaāna dogo lo ilii Bari le Nɛɛ-kpɔā Jizɔs Kraist. 2 Doolo ewunu le efɛɛloo a kuīkpo i bu bu suānu Bari le lo Jizɔs Nɛɛ-a-i-ɛrɛ. 3 Dookɛ̄ ye ekpo-Bari bee i nɛ yɔrɔ dɛ̄dɛɛ̄ nu kumaloo dum le enwadɛɛ̄ Bari le doo, tɛ̄ma bu suānu lo nɛɛ a bee i kue tɛ̄maloo ye nyɛŋia le le dogo. 4 Lo a bee i nɛ yɔrɔ ye gbɛnɛ nu a bee yira a si gbɛnɛ du, kɔ tɛ̄maloo pya lo nu ama bui dap aa bu doo gbee lo a le bu nyɔuwe tɛ̄maloo taɛ pɔrɔ, sa ɛrɛ epoo bu bera Bari. 5 Nyɔɔ aba lo nu ama bui suaa le dogo yere loo bui yira, le su suānu yere loo le dogo, 6 sa su tɔ̄-nu-alɛɛ-loo yere loo suānu, su nyɔɔnyɔɔ egerebu yere loo etɔā-nu-alɛɛ-loo, le enwadɛɛ̄ Bari yere loo nyɔɔnyɔɔ egerebu, 7 le su wereloo wuga yere loo enwadɛɛ̄ Bari, sa su wereloo yere loo were wuga. 8 Nyɔnɛbee lo a le bui ɛrɛ pya lo nu ama emanyɔɔ, ba esere i lɛɛ loo pya a naa si tam ale pya a naa mum bee bu suānu Nɛɛ-a-i-ɛrɛ Jizɔs Kraist. 9 Nyɔnɛbee nɛɛ a naa ɛrɛ pya lo nu ama lu nɛɛ baa-dɛɛ̄ le nɛɛ a naa muɛ̄ nu ebini, e a ibere ye kɔ a bee lu elog ye lɛɛ bu ye nama pɔrɔ. 10 Nyɔɔbee wo, pya na wuga, bui agɛrɛaaloo eenyɔɔ lo ewu bui kue le tubobaloo agɛrɛ, nyɔnɛbee lo a le bui doo lo ba ama buii le dɔdɔ doo pip pip. 11 Nyɔɔbee wo elu enɛ i nu-zɔ enyima Buɛ̄-mɛnɛ a naa wee tah lo Nɛɛ-a-i-ɛrɛ le Nɛɛ-kpɔā Jizɔs Kraist. 12 Nyɔɔbee wo m gbī enyɛŋia i bu dɛ̄dɛɛ̄ sɔ̄ lo pya lo nu ama, kere bui suā wa loo, sa yira agɛrɛ bu yira bui ɛrɛ. 13 M kɛɛrɛ kɔ a lee, kuma sɔ̄ m le bu ekpaloo ama, lo elobara i bu sī dee enyɛŋia i bu, 14 kɛ̄ m suā kɔ susu na ekpaloo e’ina kɛ̄ bah, dookɛ̄ Nɛɛ-a-i-ɛrɛ Jizɔs Kraist bee mɛ tɔgɛ doo. 15 E m agɛrɛloo doo kɔ bui nyɛŋia bu pya lo nu ama dɛ̄dɛɛ̄ sɔ̄, sɔ̄ mda e’aara i loo kii.