May

Dedevwo ọghwọghwu ọ miamoma, ọrẹn, o vwo oborẹ ọ ghwẹ omiamiamo ọghwọghwu ọ rhua sa, ọrana yẹ ẹkuọn ro nie sa arha tiẹn ọghwọghwu. (Heb. 12:11) Roro kpahen udje i Cain. Ọke i Cain ọ tuekwẹre jeghwai vwo utuoma kpahen Abel, Osolobrugwẹ nọ ta riẹn: “Mesoriẹ wa tuekwẹre ji mwu ghwarorhọ? Wu rhe ruẹ oborẹ orhomurun, wu mẹrẹn ebrurhọ? Ọrẹn, we rhe ru oborẹ orhomuru-un, ọdandan o te ekete wu havwọ ne, ọ jeghwai guọlọ suon; ọrẹn, wu na sabu suien?” (Gen. 4:6, 7) Cain o kwe ha urhebro na-a. Ọdandan no firie kparobọ. Nọ rhua omiamiamo ọrhẹ ojẹrio vwe omayen! (Gen. 4:11, 12) Manẹ omiamiamo na o vwo te omara-an, orhianẹ ọ ha ọghwọghwu. Jehova ọ guọlọ nẹ aruẹ erhirhiẹ erana i phia rẹn ọwa-an! (Isa. 48:17, 18) Omarana, no fori ‘na ha ọghwọghwu neneyo a ghwanren.’—Prov. 8:33. w18.03 32 ¶18-20

Marhẹ i Daniel o ru rhe i Jehova? O mwuru ọwan ẹro taghene ọsẹ ọrhẹ izu i Daniel i dabu yonie no vwo ẹguọlọ kpahen i Jehova ọrhẹ Ẹmro ọnẹyen. Omarana, Daniel nọ sabu sẹrorẹ ẹguọlọ ọnana ọsoso akpenyerẹn yen. Uvuẹn ọke ọho, o ji se jeghwai roro kodo kpahen Eyaya Ọfuanfon na. Daniel o rhe i Jehova fiotọre, o ji rhe oborẹ i Jehova ọrhẹ emọ Israel i nyerẹn lele. A mẹrẹn ọnana vwrurhe uvuẹn ẹrhomo ri Daniel ọ nẹren uvuẹn Daniel 9:3-19. Wu na sabu ha ibiọke se jeghwai roro kodo kpahen ẹrhomo ọnana? Orhiẹ emru obẹnbẹn rẹ onyẹ i Jew ro vwo esegburhomẹmro kpahen Osolobrugwẹ ono rhirhiẹ uvuẹn i Babylon ro rhiẹ amwa egehọ. Jerẹ udje, Jehova ọ ta rẹn emọ i Jew: “Are i guọlọ ufuoma rọ ha uvuẹn amwa rẹ are e rhiẹ evrẹn na.” (Jer. 29:7) Ọrẹn, uvwre ọke ọrana, Jehova ọ ji guọlọ ẹga ro nẹ ẹhẹn rhe. (Ex. 34:14) Me yọ ha userhumu rẹn i Daniel sabu ru ekwakwa eva na serhọ ovwan? Ẹghwanren Osolobrugwẹ yọ ha userhumu riẹn mẹrẹnvwrurhe taghene o fori nọ huvwele Osolobrugwẹ vwẹrẹ, bọmọke ọnọ ki huvwele ihworho re suẹn. Ẹgbukpe uzusionrin ezẹko a vrẹn, Jesu no ji yono ihworho uruemru-urhi ọnana.—Luke 20:25. w18.02 10 ¶11-12

Wa dẹrughwaroghwẹ ebẹnbẹn emiamo, igho yanghene ẹkparehaso? Ọ bẹn ha wẹn ọkezẹko re wu na sabu sẹrorẹ aghọghọ wa mẹrẹn uvuẹn ogame i Jehova? Omarana, wu na mẹrẹn erere nẹ omamọ udje i Noah, Daniel ọrhẹ i Job. Aye ihworho ri vwa gba, ri dẹrughwaroghwẹ aruẹ ebẹnbẹn ra dẹrughwaroghwẹ inyenana, ezẹko i dẹrughwaroghwu ebẹnbẹn ri joma suẹ uhwu rẹn aye. Ọrẹn, aye i sẹrorẹ emevigbanhon aye, rọ lẹrherẹ aye rhiẹ omamọ udje sekpahen esegburhomẹmro e djephia ọrhẹ uvwele ẹha. (Ezek. 14:12-14) Ezekiel ọ ya ẹmro isese i kẹdẹkẹdẹ ọrẹ inyenana, uvuẹn amwa re se i Babylonia, uvuẹn ẹgbukpe 612 B.C.E. (Ezek. 1:1; 8:1) Ọke ọrana, oghwọghọ i Jerusalem ọ joma te ne, oghwọghọ na nọ homaphia uvuẹn ẹgbukpe 607 B.C.E. Ibiẹ ihworho yi vwo aruẹ uruemru i Noah, Daniel ọrhẹ i Job, aye ni jeghwai vwo esimirhọ. (Ezek. 9:1-5) Omaran ọ ji havwọ inyenana, ihworho ri ji vabọ upe obaro i Jehova, ri họhọ Noah, Daniel ọrhẹ i Job, yi na sabu vwo esimirhọ uvuẹn ehion akpọ ọkon ọnana.—Rev. 7:9, 14. w18.02 3-4 ¶1-3

Wu rhe rhiẹ uphuphẹn, nọ oma: ‘Mie ruẹ riarorhọ fọkime ọsẹ mẹ ọrhẹ izu mẹ i guọleriẹ? Mie ruẹ onyerẹnkugbe mẹ rhẹ i Jehova nọ kpẹnkpẹnrhọ?’ Itiọrurhomẹmro, rhẹ iphuphẹn ọvo yi ne bru ẹkẹ te oma aye-e. Erhe bru ẹkẹ te oma ọwan uvuẹn ogame i Jehova, onyerẹnkugbe ọwan rhẹ ọye ọnọ kpẹnkpẹnrhọ. (Eccl. 12:13) Arha mẹrẹn ekete sansan ra vwiẹlẹ, o fori na kpare idjaghwẹ ri na ha userhumu rẹn ọwan ru riarorhọ. O fori ne vwo omamọ onyerẹnkugbe rhẹ i Jehova. Itiọrurhomẹmro, ọnana o mevirhọ arhọ yanghene uhwu rẹn ọwan. (Rom. 8:6-8) Ọrẹn, e rhiẹ ihworho ri gbare vwẹre, na ki sabu ti kẹrẹ i Jehova-a. Ẹhẹn ọfuanfon i Jehova ọnọ ha userhumu rẹn ọwan vwo omamọ onyerẹnkugbe rhẹ i Jehova. Ọrẹn, a ji guọlọ omẹdamu mie ọwan. Dedevwo uyono i Baibol ọ merhen oma, ọrẹn, o fo ne se i Baibol na jerẹ ọbe kpekpa-a. O fori na dabu guọlọ efe erẹ ẹhẹn ri na ha userhumu rẹn ọwan. w18.02 25 ¶10-11

Ohworho o vwo roro taghene ono vwo irherhe obuebun vwẹre, nọ ki sabu homakpahontọre jeghwai bromarhame-e. Arha tobọ bromarhame ne, Ilele Kristi ephian e ji yono, neneyo irherhe aye ọ sabu rha dua riaro. (Col. 1:9, 10) Omarana, marhẹ irherhe ọwan ono bun te na ki sabu mwuovwan omebrurhame? Udje ekrun owu uvuẹn ọke inyikọ na, ọnọ ha userhumu rẹn ọwan. (Acts 16:25-33) Uvuẹn ẹgbukpe 50 C.E., Paul nọ nya ugbo onya ọreva uvuẹn owian aghwoghwo na riẹ ẹkwotọre i Philippi. Ọke rọ ha avwaye, na mọrenfian bariẹn ọrhẹ i Silas, omarana, ne fi rẹ aye rhẹ ekanron. Uvuẹn ason, otọre no kpoghori gbangbanhon, ọsoso ighwe ekanron na ni rhieri. Ohworho rọ hẹrote ekanron na nọ guọlọ kpe omayen, nime o rorori taghene aye i zẹ ne, ọrẹn, Paul no serie. Paul ọrhẹ i Silas ni dabu se oseri ro mwidjẹn rẹn ohworho rọ hẹrote ekanron na ọrhẹ ekrun ọnẹyen. Idjaghwẹ ọgo yẹ ọdaremẹro aye i vwo kpahen irhomẹmro rẹ aye i yonirin na, o mwuru aye kpare? Aye ni bromarhame ogege. w18.03 10 ¶7-8

Jehova Osolobrugwẹ rẹ oma ọ merhan, ọ jeghwai guọlọ nẹ oma ọ merhen ihworho yi. Habaye, oma ọ merhen idibo i Jehova ọke aye a ha userhumu rẹn ihworho erọrọ, aye a họhọ ihworho ri vwo ẹguọlọ ọrhẹ ọdamẹ kpahen oma aye ọvo-o. (Acts 20:35; 2 Tim. 3:2) Marhẹ ene ru rhe sẹ ẹguọlọ re vwo kpahen oma ọwan ọ ghwẹ ọrẹ e vwo kpahen Osolobrugwẹ? Roro kpahen urhebro rọ ha uvuẹn Philippians 2:3, 4, rọ tare: “Are i ruẹ kemru kemru vabọ unuẹkọ yanghene omẹkpare, ọrẹn rhẹ omeriotọre are i ni ereva are taghene aye i do ghwẹ are, are i vwa guọlọ ọdamẹ are ọvo-o, ọrẹn are i ji guọlọ edamẹ erẹ awọrọ.” Omarana, no fori na nọ oma ọwan: ‘Mia ha urhebro i Baibol na ruiruo uvuẹn akpenyerẹn mẹ? Mia damoma ha userhumu rẹn awọrọ uvuẹn ukoko na ọrhẹ uvuẹn owian aghwoghwo na?’ Ne dje ẹguọlọ phia ọ lọhọ-ọ. Ọ guọlọ omẹdamu ọrhẹ izobo eze. Ọrẹn, re rhe taghene i Jehova o vwo ekwerhọ kpahen ọwan yẹ oborẹ ọnọ yẹ ọwan obọdẹn omamerhomẹ. w18.01 23 ¶6-7

Na sabu ru ọnana, o fori na nọ ọma ọwan: ‘Mi ghini vwo imwẹro taghene mi ha usuẹn ukoko ri Jehova o vwo ekwerhọ kpahen, re ruẹ ọhọre ọnẹyen? Mia damoma ruẹ ekete omẹgbanhon mẹ o teri ni mi sabu ghwoghwo jeghwai yono awọrọ kpahen iyẹnrẹn esiri Uvie na? Mie djephia nyoma irueruo mẹ taghene mi vwo imwẹro kpahen ẹdẹ ri koba na? Mie djephia taghene mi rheri taghene usun Echu ono toba phẹrẹkpẹ? Imwẹro mi vwo kpahen i Jehova ọrhẹ i Jesu ọke mia homakpanhontọre rẹn i Jehova, yi mi ji vwo ọke ọnana?’ (Matt. 24:14; 2 Tim. 3:1; Heb. 3:14) Erhe roro kpahen ẹkpahenrhọ rẹn enọ enana, ọnọ sa ọwan erhumu sabu dje oborẹ ọwan i ghini havwọ phia. Se i Baibol na, ne wu jeghwai roro kodo kpahen eghwẹmro ri tẹmro kpahen oborẹ ọsoriẹ Ẹkarorhọ Uhwu i Jesu na ọ ghanren. (John 3:16; 17:3) Izede ro suẹn riẹ arhọ i bẹmedẹ na o mevirhọ ọrẹ ene “rhe” i Jehova ọrhẹ ọrẹ ene “vwo esegburhomẹmro” kpahen i Jesu, ro rhiẹ Ọmọyen owu ọvo na. Ne wu sabu mwuegbe hẹrhẹ Ẹkarorhọ Uhwu i Jesu na, o fori ne wu yono kpahen irhomu-ẹmro ezẹko ri na ha userhumu wẹn ti kẹrẹ i Jehova ọrhẹ i Jesu rhọ. w18.01 13 ¶5-6

We rhe se i Baibol na, ẹbe ukoko na jeghwai riẹ uyono ukoko na, we yono kpahen ikuegbe ihworho ri Jehova ọ ha userhumu rẹn aye sabu sẹrorẹ emevigbanhon aye. Ọrẹn, we ruẹ riaro na, o fori ne wu mẹrẹn abọ i Jehova uvuẹn enyerakpọ ọnọ. Wu mẹrẹn orhorhomu i Jehova uvuẹn enyerakpọ ọnọ ne? Ihworho i Jehova ephian i rhiẹromẹrẹn orhorhomu ọnẹyen izede owu ne. Nọyẹ, ọrẹ i Jehova o se ọwan ephian ne ti kẹriẹ ọrhẹ ọmọyen. Uphuphẹn ọnọ sabu rhe roro, ‘Jehova yo se ọsẹ mẹ ọrhẹ izu mẹ, mẹmẹ i ghwai nyalele aye.’ Ọrẹn, ọke wa homakpahontọre jeghwai bromarhame hin, ne wu djephia taghene wẹwẹ ugbehian i Jehova. Omarana, Jehova no mo rhe owẹwẹ rhẹ ugbehian yen. Baibol na ọrhọ ta: “Osolobrugwẹ o rhe kohworho kohworho ro vwo ẹguọlọ kpahiẹn.” (1 Cor. 8:3) Ha ukẹro ọghoghanren ni uphẹn wu na ga i Jehova. w17.12 26 ¶12-13

Wu rhe rhon ẹmro na “ọghwọghwu,” ọkezẹko, wa karorhọ ẹfa yanghene ekpe, ọrẹn, ọghwọghwu ọ ghwẹ ọrana. Uvuẹn i Baibol na, a ha ọghwọghwu dje omamọ emru, a haye ruiruo ọke ra tẹmro kpahen irherhe, ẹghwanren, ẹguọlọ ọrhẹ arhọ. (Prov. 1:2-7; 4:11-13) Ọghwọghwu Osolobrugwẹ o djephia taghene ọye o vwo ẹguọlọ kpahen ọwan, ọ ji guọlọ taghene e vwo arhọ i bẹmẹdẹ. (Heb. 12:6) Ọghwọghwu Osolobrugwẹ ọ vwọ vrẹn ovwa-an, o vwo ji rhiẹ ọrẹ ọko-on. Itiọrurhomẹmro, “ọghwọghwu” o surhobọmwu uyono, jerẹ uyono ra harẹn ọmọ re vwo ẹguọlọ kpahen. Re rhiẹ Ilele Kristi na, ọwan nẹ ekrun owu uvuẹn ukoko i Jehova. (1 Tim. 3:15) Omarana, na ha uphẹn rẹn i Jehova no jurhi rẹn ọwan, nọ jeghwai ha ọghwọghwu rẹn ọwan erhe gbe irhi enẹyen ghwu. Habaye, orhianẹ idjaghwẹ ọwan i kparare ọ suẹ ebẹnbẹn ezẹko, ọghwọghwu i Jehova ọnọ karorhọ ọwan oborẹ ọsọriẹ ọ ghanren na huvwele yi.—Gal. 6:7. w18.03 23 ¶1; 24 ¶3

Orhianẹ wẹwẹ uphuphẹn, ọrẹn, we roro taghene irhi eri vwiẹruọ i je wẹn i gbanhon phan yanghene aye i vwe vwẹruọ-ọ, me wu ne ruo? Erhirhiẹ na ọnọ sabu lẹrhuọ vwo ẹhẹn eveva kpahen ogame i Jehova. Ọrẹn, wu rha dobọ ogame i Jehova ji fọkiẹ ẹhẹn eveva, wu na mẹrẹn vwrurhe taghene o vwo ihworho ri vwo ọdamẹ kpahuọn ghwẹ eri vwiẹruọ ọrhẹ ukoko i Jehova-a. Orhianẹ eri vwiẹruọ a yọ ọkpọvi-i, wu nọ sẹ aye i ghini vwo ẹguọlọ kpahuọn? (Heb. 12:8) Ọrẹn, ọkezẹko oborẹ eri vwiẹruọ a ghwọghwuo lele yọ lẹrhẹ evwan biomuo. Ukperẹ wu ne biomevwan kpahen oborẹ a yẹruọ ọghwọghwu na lele, damoma ne wu rhe oborẹ ọsoriẹ aye a ghwọghwuo. Omarana, gbe ziẹn ẹhẹn, wu damoma ha ọkpọvi na. Damoma ne wu rhiẹ ohworho rọ do te edje, rọ ha ọghwọghwu ruiruo izede ro serhọ.—Prov. 1:8. w17.11 29 ¶16-17

Ọkezẹko, aye i mẹrẹn iphuphẹn ezẹko ri bromarhame ne, ri tiẹn iruemru-urhi Osolobrugwẹ. Ezẹko i vi nẹ ukoko na dede. Omarana, emiemọ ina sabu rhe brudu taghene emọ aye ina nyaji Jehova vwo aye i rhe bromarhame hin ne. Me wu ne ruo nẹ ọrana ọ jọ rhọ phia rẹn ọmọ ọnọ, ne wu jeghwai ha userhumu riẹn no ru riaro? (1 Pet. 2:2) Paul nọ ya ileta vwe i Timothy, nọ tare: “Omarana, gbe rhe fioma rhọ oborẹ wu yonorin jeghwai vwo imwẹro kpahen, ru we rhe ohworho wu yonirien mie, habaye, nẹ ọke emọvwerhe rhe, ọyẹ we rhe Eyaya Ọfuanfon na, ro ru ruo ghwanren ne wu sabu vwo usimirhọ nyoma esegburhomẹmro wu vwo kpahen Kristi Jesu.” (2 Tim. 3:14, 15) Djokarhọ ye taghene i Paul ọ tẹmro kpahen (1) irherhe eyaya ọfuanfon na, (2) re vwo imwẹro kpahen oborẹ e yonorin, ọrhẹ (3) ra na ghwanren, na sabu vwo usimirhọ nyoma Kristi Jesu. w17.12 18-19 ¶2-3

Ishọshi buebun e yono kpahen amwa erhanren, aye a kwa itaiti, yanghene aye e yono kpahen usun oseghe. Ọnana yọ soriẹ ihworho buebun e roro taghene oma ọnọ sabu merhen aye, aye erhe kwomakugbe ẹga-a! Itiọrurhomẹmro, ohworho ono ghini sabu ghọghọ orhianẹ o vwo riẹ ẹga efia-an, ọrẹn, onyerẹnkugbe re ne vwo rhẹ i Jehova ro rhiẹ “Osolobrugwẹ oma ọ merhan na,” yọ nọ sabu yẹ ohworho obọdẹn omamerhomẹ. (1 Tim. 1:11) Ewian Osolobrugwẹ ephian a rhua erere sa. Oma ọ merhen idibo yi nime aye a ha userhumu rẹn awọrọ. (Acts 20:35) Jerẹ udje, roro kpahen izede rẹ ogame urhomẹmro o ru toroba omamerhomẹ uvuẹn ekrun. Ogame urhomẹmro o yono ihworho ri rọnmọ ne nẹ aye i brọghọ rhẹ owuowọnwan oma, nẹ aye i ha ukẹro ọghoghanren ni ive orọnmo aye, nẹ aye i kẹnoma rẹn ọwiẹghwọ, nẹ aye i yono emọ aye, nẹ aye i jeghwai dje obọdẹn ẹguọlọ phia. Fọkiẹ ọrana, ihworho ri ha uvuẹn ogame ọrana na sabu mẹrẹn okugbe ọrhẹ omamerhomẹ uvuẹn ọsoso akpọ na. w17.11 21 ¶6-7

Idibo i Jehova buebun i ji ta aruo ẹmro i Paul erana ne. Nime ọwan ephian i ha ijẹgba ọrhẹ ọdandan riuku, a vwa rha sabu ru oborẹ ọnọ merhen i Jehova oma ọke ephia-an, omarana, ẹhẹn ọwan no seriotọre. Ilele Kristi ezẹko ri ruẹ edandan eghwaghwa bi ne, e roro taghene i Jehova ọ sabu harhomu aye-e. Ọrẹn, Baibol na ọ ta rẹn ọwan taghene arha ha i Jehova ru ekete ra zẹrua, o fo nẹ ẹhẹn iborhin o kpokpo ọwan pha-an. (Ps. 34:22) Ọke i Paul ọ ta kpahen omiamiamo ro vwori, nime ọ vwọ sabu huvwele i Jehova gbagba-a, nọ tare: “Ekpẹmẹ o rhirhiẹ ye rẹn Osolobrugwẹ nyoma i Jesu Kristi ro rhiẹ Ọrovwori ọwan!” (Rom. 7:25) Ee, udabọ erhirhiẹ ọdandan i Paul ọrhẹ oborẹ o ru sọ vrẹn ne rọ ghwẹriẹ nu, o vwo imwẹro taghene Osolobrugwẹ ọnọ harhomie nyoma i Jesu. Nime i Jesu ọ tan rẹ ọwan, na sabu vwo ẹhẹn obrorhiẹn rọ fonron ọrhẹ ufuoma. (Heb. 9:13, 14) Ri Jesu o rhiẹ Orherẹn Ọduado na, “ọye nọ sabu simi ihworho re bru Osolobrugwẹ sa nyoma yen, fọkime o nyerẹn ọke ephian rọ nọ rẹ fọkiẹ aye.”—Heb. 7:24, 25. w17.11 8 ¶1-2; 12 ¶15

Marhẹ ọwan ine ru nyamwu ive omẹhakpahontọre ọwan? Oborẹ ọwan e ruẹ lele arha damu ọwan ni uvuẹn erhirhiẹ eduado ọrhẹ ekokamo, o djephia taghene a nyamwu ive ọwan i veri taghene ene jiri Jehova “nẹ ẹdẹ fiẹ ẹdẹ.” (Ps. 61:8) Jerẹ udje, orhianẹ ohworho we lele wian yanghene ohworho we lele riẹ isukuru kugbe o vwo uruemru obẹlẹme, wa mẹrẹn ọnana rhiẹ uphẹn wu ne djephia taghene wu vwo ẹguọlọ kpahen izede i Jehova nyoma wu na tiẹn orharhere uruemru na? (Prov. 23:26) Arha ha uvuẹn ekrun re riẹ ẹga sansan, a nẹrhomo vwe i Jehova nọ ha userhumu rẹn ọwan sẹrorẹ omamọ uruemru re vwori, ọrhọ tobọ rhianẹ awọrọ i vwe ru omara-an? Ọwan a kpẹmẹ i Jehova kẹdẹkẹdẹ uvuẹn ẹrhomo ọwan, fọkiẹ ẹguọlọ ọrhẹ usun ọnẹyen? Ọwan a kwaphiẹ ọke rhọ, ne se i Baibol na kẹdẹkẹdẹ? Ọke re vive omẹhakpahontọre na, a ta rẹn i Jehova taghene ene ru ekwakwa erana. Omẹhakpahontọre ọwan o sekpahen ọrẹ ana huvwele. Erhe fiomarhọ ogame i Jehova, e djephia taghene e vwo ẹguọlọ kpahiẹn, a jeghwai homakpahontọre riẹn ne. Ogame ọwan yẹ akpenyerẹn ọwan, orhiẹ oborẹ a gemai ruẹ-ẹ. w17.10 23 ¶11-12

Ohworho owu rọ ya ijoro, ro titiri omamọ nọ tare: “Ẹmro a lẹrhẹ ohworho roro. Ikpekporo, ọ lẹrhẹ ohworho roro kodo. Ọrẹn, ijoro o te ọmudu ohworho.” Iroro ego yo rhomu ghwẹ ọrẹ ọwan ine jiri jeghwai dje ẹguọlọ phia kpahen Ọsẹ ọwan rọ ha obẹ odjuwu ro rhiẹ i Jehova? Ọrana yẹ ọsoriẹ ijoro ẹsuọ o rhiẹ emru kirighwo uvuẹn ogame ra ha vwe i Jehova, sẹ ọwan ọvo ya so ijoro yanghene ukoko na ephian. Marhẹ oma o ruo lele ọke wa so ijoro uvuẹn uyono ukoko? Ofa ọ ruọ? Uvuẹn emwa buebun, ehworhare i vwa sabu so ijoro uvuẹn afiede-e. Aruo emru ọnana ọnọ sabu hobọte ukoko na ephian, maido orhianẹ ihworho ra kobaro uvuẹn ukoko na, i vwe kwe fiomarhọ irueruo ijoro ẹsuọ ọke re ruẹ uyono-o. (Ps. 30:12) Ọwan i rha ghini mẹrẹnvwrurhe taghene ijoro ẹsuọ usuẹn ogame ra ha vwe i Jehova, ọwan i vwa samọ ruẹ otafe ọke ra so ijoro yanghene rhiẹ uyono arha so ijoro hin ne-e. w17.11 3 ¶1-3

Ọwan ephian i guọlọ enyerẹn ufuoma, rọ vabọ ọfiamu. Oma ọ merhenren ọwan taghene e vwo “ufuoma ọrẹ Osolobrugwẹ” rọ lẹrhẹ ẹhẹn ọwan totọre jeghwai sẹrorẹ ọwan nẹ iroro esọsọ re kpokpo ọwan ẹhẹn! (Phil. 4:6, 7) Fọkime ọwan i homakpahontọre rẹn i Jehova ne, ọwan ne ji vwo “ufuoma rhẹ Osolobrugwẹ,” nọyẹ omamọ onyerẹnkugbe rhẹ Osolobrugwẹ. (Rom. 5:1) Ọrẹn, o ji te ọke Osolobrugwẹ ọnọ ha ufuoma rhiẹ akpọ na-a. Ẹdẹ ri koba na i vuọnren rhẹ ozighi, habaye, ihworho buebun i vwo uruemru ẹghwọ. (2 Tim. 3:1-4) Re rhiẹ Ilele Kristi na, o fori na wọnrọn haso Echu ọrhẹ iyono efian rọ haphia. (2 Cor. 10:4, 5) Ọrẹn, imwofẹn rọ maido harẹn ufuoma ọwan yẹ ẹkparehaso ro nẹ obẹ ekrun ri vwa ga i Jehova sa. Ihworho ezẹko ina sabu ha ogame ọwan djechẹẹ, aye ina sabu ta taghene ọwan e fi oghalẹ rhẹ ekrun na, yanghene aye ina sabu le ọwan nẹ oma orhianẹ a nyaji ogame i Jehova vwo-o. w17.10 12 ¶1-2

Nime edjadjẹ e wene, ọnana nọ ji hobọte edjadjẹ ra ha rhian i Baibol na. Erhianrhian i Baibol rẹ ihworho e vwẹruọ ye bi, ọnọ sabu wene orho jiri ne. Roro kpahen udje ro sekpahen i Baibol owu ra rhian rhẹ edjadjẹ oyibo. E fomu i Baibol i King James phia uvuẹn ẹgbukpe 1611. Ihworho buebun ni me rhe i Baibol ọrana omamọ, nọ jeghwai hobọte edjadjẹ oyibo rẹ ihworho buebun a djẹ. Ọke e tu rhian i Baibol ọrẹ i King James na, ihworho i vwẹruọ edjadjẹ oyibo ra ha ya ye. Ọrẹn, ọke ro jiribẹn, ẹmro erana ni rhiẹ ẹmro ahwanren, e vwe rhe vwẹruọ aye-e. Omaran edjadjẹ ra rhian i Baibol erọrọ rhọ, i ji rhiẹ erẹ ahwanren ne. Oma ọ merhen ọwan taghene e vwo Baibol ọrẹ New World Translation of the Holy Scriptures uvuẹn edjadjẹ oyibo ra ha ruiruo ọke ọnana? A rhian ọsoso i Baibol ọnana yanghene owuobọ ye rhẹ edjadjẹ ri vrẹn 150 ne, omarana, ihworho buebun ri ha uvuẹn akpọ na i vworie ne. Ọnana nọ lẹrhẹ ẹmro ri ha uvuẹn i Baibol na te ọmudu ihworho. w17.09 19 ¶5-6.

Iphuphẹn ri rhiẹ Iseri Jehova a dẹrughwaroghwu erhirhiẹ sansan rẹ aye a guọlọ uduefigbere nẹ aye i sabu ga i Jehova. Aye e dje uduefigbere phia, nyoma aye e brorhiẹn ẹghwanren kpahen aruo igbehian aye ine vwo, aruo ughe yanghene akpẹriọ aye ine vwobọrhọ, aruo akpenyerẹn aye ine nyerẹn kugbe omebrurhame. A guọlọ uduefigbere uvuẹn erhirhiẹ enana, nime iphuphẹn a damoma rẹ aye ina haso ọhọre Echu ro rhiẹ ohworho rọ ha Osolobrugwẹ djechẹẹ na. Orhienbro ọghoghanren owu rẹ iphuphẹn i vwori, o sekpahen ẹkẹ rẹ aye ine bru te oma. Uvuẹn ẹkwotọre ezẹko, iphuphẹn a dẹrughwaroghwẹ ọhiẹn rẹ aye ine riẹ isukuru eduado yanghene vwo omamọ iruo. Uvuẹn ẹkwotọre erọrọ, fọkiẹ erhirhiẹ ogbere ihworho a dẹrughwaroghwẹ, nọ lẹrhẹ iphuphẹn roro taghene o fori nẹ aye i tẹnrovi oborẹ aye ine ru hẹrote ekrun aye. Jehova ọnọ ha ebrurhọ rẹn aye. Jehova ọnọ ha userhumu rẹn aye, nẹ aye i sabu hẹrote ekrun aye. Uvuẹn ọke inyikọ na, idama owu re se Timothy o bru omamọ ẹkẹ te oma uvuẹn ogame i Jehova, wu na ji sabu ru omaran inyenana.—Phil. 2:19-22. w17.09 29-30 ¶10-12

Arha dabu fiomarhọ uyono i Baibol na, ọnọ ha userhumu rẹn ọwan vwo uruemru omerhesun. Izede ọgo? Baibol na o vwo idje kpahen oborẹ o nẹ erhumu irueruo ọwan sa. Jehova ọ sẹrorẹ iyẹnrẹn enana neneyo a sabu yono emru nẹ aye rhe. (Rom. 15:4) Itiọrurhomẹmro, ọ ghanranren omamọ re ne se aye, roro kokodo kpahen aye jeghwai yono kpahen aye! Roro kpahen oborẹ o ru sekpahuọn ọrhẹ ekrun ọnọ. Nẹrhomo vwe i Jehova nọ ha userhumu wẹn ne wu sabu ha ẹmro i Baibol na ruiruo. Wu rha mẹrẹnvwrurhe taghene wu vwiẹlẹre uvuẹn erhirhiẹ omerhesun, gba wian kpahiẹn. Nẹrhomo vwe i Jehova kpahen ovwiẹlẹme na, jeghwai guọlọ izede wu ne ru riaro. (Jas. 1:5) O vwo ẹfro-o, wu na mẹrẹn iyẹnrẹn sansan ri sekpahen omerhesun uvuẹn ẹbe ukoko na ri na ha userhumu wẹn. w17.09 6 ¶15-16

Uruemru ọkpokpọ o sekpahen uruemru “ra maren lele ọhọre Osolobrugwẹ.” (Eph. 4:24) Ana sabu ku uruemru ọkpokpọ na rhọ. Mesoriẹ? Nime i Jehova ọ ma ituakpọ uvuẹn ohọhọme ọnẹyen, ọrana nọ lẹrhẹ ọwan dje iruemru enẹyen phia. (Gen. 1:26, 27; Eph. 5:1) Ọke i Paul ọ yẹ ọwan urhebro taghene e ku uruemru ọkpokpọ na rhọ hin, nọ ji ta taghene uruemru ra vwa sanọ ihworho, ọ ha usuẹn uruemru ọkpokpọ re ne kurhọ na. Paul ọrhọ ta: “O vwo onyẹ Greek yanghene onye Je-ew, ihworho ri samo ne yanghene ere vwa je samo-o, ọpha, itu Scythia, ọvrẹn yanghene ọmuvwiẹ-ẹ.” Mesoriẹ o vwo fo ne ni oma ọwan taghene e rhomu ghwẹ awọrọ uvuẹn ukoko na fọkiẹ kete re nurhe, ophianron ugboma ọwan yanghene ẹrhẹ ra havwọ? Nime Ilele Kristi urhomẹmro na owu ọvo. (Col. 3:11; Gal. 3:28) Ihworho ri ku uruemru ọkpokpọ na rhọ, a họghọ rẹn ihworho ri ha uvuẹn ukoko na ọrhẹ awọrọ, o toro ekete aye i nurhe yanghene ẹrhẹ aye i havwọ-ọ.—Rom. 2:11. w17.08 22 ¶1; 23 ¶3-4

Jehova ọ vwọ ta rẹn ọwan ne ru oborẹ ọye ọ vwọ guọlọ ru-u. Jehova o dje omamọ udje rhotọre kpahen uruemru re vwo omwemẹ ra na hẹrhẹ. (2 Pet. 3:9) Jehova ọ havwọ ẹhẹrhẹ ẹgbukpe buebun ne, neneyo ihworho ephian i mẹrẹnvwrurhe taghene ọsoso ẹmro Echu ọ tare uvuẹn ogba Eden kpahen ọye, ofian. Ọye o vwo erhionrin hẹrhẹ ọke re ne ru odẹ ye fon. Ọnana nẹ ọnọ jeghwai rhua erere buebun vwe ihworho ra hẹrhiẹ rhẹ erhionrin. (Isa. 30:18) Jesu o ji vwo omwemẹ rọ nọ hẹrhẹ. Dedevwo, Jesu ọ sẹrorẹ atamwu kpahen i Jehova ọke rọ ha uvuẹn otọrakpọ na, jeghwai yẹ i Jehova ọghanronmẹ izobo otan na uvuẹn ẹgbukpe 33 C.E., ọrẹn, ọ ji hẹrhẹ te ẹgbukpe 1914, ọ ki tuẹn usun rhọ obẹ odjuwu. (Acts 2:33-35; Heb. 10:12, 13) Jesu ọnọ hẹrhẹ te oba Ẹgbukpe Uriusionrin ọrẹ Usun ọnẹyen, nọ ki ghwọghọ evwreghrẹn yen ephian. (1 Cor. 15:25) Ọwan i vwo imwẹro taghene ọ hẹrhẹ fughwẹ-ẹ. w17.08 7 ¶16-17

Susi ọ tare: “Ame i mwuomarhọ joma te ẹgbukpe owu ọke ọmọ ame ọhworhare o hwu, ọ lẹrherẹ ame vwo omiamiamo ọgbogbanhon ọke ọrana.” Omizu ọrọrọ nọ tare taghene ọke aniẹ o hwu, ọ lẹrheriẹ vwo omiamiamo ọgbogbanhon. Ọrẹ omemwurhọ, ihworho buebun e rhiẹromẹrẹn aruo omiamiamo erana. Ilele Kristi buebun e fiẹrorhọ taghene imizu aye ine hwuo bọmọke Armageddon ọnọ rhe-e. Sẹ ohworho wu vwo ẹguọlọ kpahen o hwuru yanghene wu rhe ohworho ro mwuomarhọ fọkiẹ ohworho yi ro hwuru, wu na sabu nọ, ‘Marhẹ ye ne ru ha userhumu rẹn ihworho re mwuomarhọ nẹ aye i sabu nyerẹn ghele omiamiamo aye?’ Ọkezẹko, wu rhon ihworho ra ta taghene ọke o simi ora. Ọrẹn, ọke ọvo ọnọ sabu simi ohworho rẹ ẹhẹn yen o seriotọre? Ọmase uku owu nọ mẹrẹn emru owu vwrurhe, nọ tare: “Mi mẹrẹnvwrurhe taghene oborẹ ohworho ọ ha ọkiẹ ru, yọ ha userhumu riẹn simi ora ye.” Itiọrurhomẹmro, jerẹ ora, omiamiamo ohworho o riotọre bibiesuọn orhianẹ ọ hẹrote yi. w17.07 12-13 ¶1-3

Iroro ọgo yi Jehova ọ guọlọre ne wu djẹ uvuẹn akpenyerẹn ọnọ? Jehova ọ ma onyakpọ neneyo aye i sabu yono kpahiẹn, nẹ aye jeghwai mẹrẹn omamerhomẹ uvuẹn akpenyerẹn. (Ps. 128:1; Matt. 5:3) Ituakpọ a họhọ eranmo ri vwe vwo iroro-o, nime, ọdamẹ eranmo ọrẹ aye ina re, da jeghwai vwiẹ emọ ọvo. Jehova ọ guọlọre ne wu mẹrẹn omamerhomẹ nyoma wu na djẹ omamọ iroro harẹn omobọ ọnọ. Ọmemama ọwan, ọye “Osolobrugwẹ ẹguọlọ,” jeghwai “Osolobrugwẹ oma ọmerhan,” rọ marẹn ọwan uvuẹn “ohọhọme” ọnẹyen. (2 Cor. 13:11; 1 Tim. 1:11; Gen. 1:27) Oma ọnọ merhuọn wu rha hẹrokele Osolobrugwẹ. Wu rhiẹromẹrẹn orugba ẹmro i Baibol ọnana ne, rọ tare taghene: “Omamerhomẹ ọ havwiẹ harẹn ọrẹ o tiobọnẹ ghwẹ ọrẹ a yẹre”? (Acts 20:35) Uruemru ọnana usuẹn enyerakpọ ọwan. Omarana, Jehova ọ guọlọre nẹ ọwan i djẹ iroro kpahen oborẹ ene ru dje ẹguọlọ phia harẹn awọrọ ọrhẹ Osolobrugwẹ.—Matt. 22:36-39. w17.07 23 ¶3

Jehova o brọghọ rhẹ idibo yi oma. Ọye ọ hẹrote ọwan ghwẹ oborẹ ọwan a hẹrote oma ọwan. Jehova o vwo ẹguọlọ kpahen idibo yi ephian. Ọrẹn, ọye o ji vwo ọdamẹ kpahen owuowọnwan. Jerẹ udje, ọke ahwanren, Jehova ọ ha iguẹnzọn mwu nẹ aye i yẹ emọ Israel ọkpọvi, jeghwai lẹrhẹ aye fi evwreghrẹn aye kparobọ, ọnana ọ phiare uvwre ẹgbukpe uzusionrin akwasa. Uvwre ọke ọnana, Jehova nọ djokarhọ i Ruth ro vwo rhiẹ onyẹ Israel. Ruth o tiobọnu ekwakwa buebun nọ sabu ga i Jehova. Jehova ọ ha ebrurhọ riẹn nyoma ọ yẹ ye esa ọrhẹ ọmọ ọhworhare. Orhiẹ ọrana ọvo-o. Jehova ọrhọ rhọmọ Ruth nẹ uhwu rhe, Ruth ọnọ mẹrẹnvwrurhe taghene uvwioghwa ọmọyen, yi Messiah na o nurhe. Ọnọ tobọ ghọghọ omamọ, ọke rọ nọ mẹrẹnvwrurhe taghene a ya ikuegbe ọnẹyen rhẹ uvuẹn i Baibol na!—Ruth 4:13; Matt. 1:5, 16. w17.06 28-29 ¶8-9

Roro kpahen oborẹ omizu owu re se i Peter o rhiẹromẹrẹn. Uvuẹn ẹgbukpe 1970, ọke rọ ha ẹgbukpe 19, nọ ga uvuẹn oghọn ukoko rọ ha uvuẹn i Britain. Ọke o ghwoghwo nẹ oghwa riẹ oghwa, nọ mẹrẹn ọhworhare owu ro vwo ẹtuẹngban buebun. Peter nẹ ọ nọ ọhworhare na sẹ ọ guọlọ vwẹruọ i Baibol na. Ọnana o gbe ọhworhare na unu, nime ọye onyẹ i Jew ro yono urhi na. Ọhwarhare na nẹ ọ nọ i Peter, nọ damiẹ ni: “Ọse, edjadjẹ ọgo ya ha ya ọbe i Daniel?” Peter nọ kpahenrhọ riẹn taghene a ha edjadjẹ Aramaic ya owuobọ ye. Ọke oru, Peter nọ tare: “No gbe ọhworhare na unu taghene mi kpahenrhọ ye gba, ọ ji tobọ gbe mẹ unu dede. Marhẹ mi ru rhe ẹkpahenrhọ ye? Ọke mie te oghwa, ni mi ni Watchtower ọrhẹ Awake! erẹ ibiamo ri vrẹnren na, ni mi mẹrẹn urhomu-ẹmro owu uvuẹn aye ro djerie phia taghene edjadjẹ Aramaic ya ha ya ọbe i Daniel.” (Dan. 2:4, ekete ra djokarhọ) Itiọrurhomẹmro, ẹhẹn ọfuanfon na ọnọ sabu lẹrhẹ ọwan karorhọ iyono ra sẹroriẹ rhẹ ọmudu ọwan.—Luke 12:11, 12; 21:13-15. w17.06 13 ¶17

Ane ọrhọ ta rẹn esa ye taghene ọye ọ mẹrevwan, ọnana ọ sabu suẹ ọfiamu. Itiọrurhomẹmro, aye a ghọghọ, ọrẹn aye e ji brudu kpahen oborẹ aye ine ru hẹrote ọmọ na uvuẹn evwan izie ọrhẹ ọke re vwiẹ riẹ ne. Aye ine roro kpahen igho ra na ha ghẹrẹ ọmọ na ọke e vwiẹriẹ ne ọrhẹ ọke ọ ghwanran ne. Aye ine ru ewene sansan ọke aye i vwiẹ ọmọ na ne. Izu ọmọ na, nọ kpomaviẹ rẹn ọmọ na ọrhẹ oborẹ ono ru hẹrote yi. Esa buebun ne ni oma aye taghene aye e rhe fiemru rẹn ane aye-e, fọkime ọmọ re vwiẹre na ọvo, nọ yẹ ane na o vwo ọdamẹ kpahan. Ọrẹn, ọsẹ ọmọ na o vwo ewian buebun rẹ ọye ọnọ wian. Ewian enẹyen ni ne bunrhọ, nime ọye o vwo ekrun rọ nọ hẹrote ne. O ji vwo aruo ukpokpogho ọrọrọ rẹ ihworho ri rọnmọ ne a dẹrughwaroghwẹ. Aye i guọlọ vwiẹ ọmọ, ọrẹn aye e ji vwiẹ-ẹ. Orhianẹ ane ọ ji mẹrevwa-an, ọnọ sabu lẹrhiẹ mwuomarhọ. w17.06 4 ¶1; 5 ¶5-6

Ilele Kristi urhomẹmro, i vwo ẹguọlọ kpahen urhomẹmro na. Baibol na yẹ esiri urhomẹmro. Uvuẹn ẹrhomo i Jesu ọ nẹ vwe i Jehova, ọrhọ ta: “Ẹmro ọnọ urhomẹmro.” (John 17:17) Omarana, ẹguọlọ ọwan i vwo kpahen urhomẹmro na ọ tuanrhọ nyoma ọwan ine vwo irherhe rọ gbare kpahen i Baibol na. (Col. 1:10) Ọrẹn, ne vwo irherhe, o sekpahen ekwakwa buebun. Djokarhọ oborẹ ohworho rọ ya ọbe Psalms 119, ọ ha userhumu rẹn ọwan vwẹruọ oborẹ o mevirhọ re ne vwo ẹguọlọ kpahen i Baibol na. (Ps. 119:97-100) Ọwan e se i Baibol na jeghwai roro kodo kpahiẹn kẹdẹkẹdẹ? Erhe roro kodo kpahen erere ọwan i mẹrẹnren ọke a ha i Baibol na ruiruo uvuẹn akpenyerẹn ọwan, ọnọ lẹrhẹ ọwan vwo ọdaremẹro kpahen i Baibol na. O fori nẹ ọwan i roro kodo kpahen oborẹ ọwan e se uvuẹn i Baibol na, jeghwai haye yono awọrọ.—Eccl. 12:10. w17.05 19-20 ¶11-12

O fori nẹ ọwan i ha userhumu rẹn ihworho ra rioja, jeghwai te eri vwe rhiẹ Iseri Jehova. (Luke 10:33-37) Izede rọ mai rhomu ra na sa epha erhumu, ọyẹ ọwan ine ghwoghwo iyẹnrẹn esiri na rẹn aye. Ọkpako ukoko owu rọ hẹrote epha nọ tare: “Ọ ghanranren omamọ na kiki ta rẹn epha na taghene ọwan Iseri Jehova, jeghwai lẹrhẹ aye rhe taghene owian ọwan ọrẹ ana ha userhumu rẹn aye ga Osolobrugwẹ, orhiẹ ọrẹ ana yẹ aye igho-o. Wa rha lẹrhẹ aye rhe-e, ezẹko usuẹn aye ina sabu rhe kwomakugbe ọwan fọkiẹ oborẹ aye ina mẹrẹn mie ọwan.” Ọwan i rhe dje ẹguọlọ rẹn epha, ọ rhua erere sa. (Ps. 146:9) Omizu ọmase owu ọ tare taghene ọye ọrhẹ ekrun ọnẹyen i zẹ nẹ Eritrea fọkiẹ ẹkparehaso rọ homaphia avwaye. Ọke emọyen awan ẹne a nya ọsoso ẹdẹ ẹrẹnren vrẹn ato, aye ni te Sudan. Omizu Alganesh nọ tare: “Imizu ri ha avwaye i rhiabọ dede aye, nọ họhọre taghene aye ephian ọsẹ ọrhẹ izu owu, aye ni yẹrẹ aye emaren, iwun, ekete aye ine rhirhiẹ, jeghwai yẹ aye igho aye i ha fa oma. Iseri Jehova ọvo yi na sabu rhiabọ dede epha ruẹ oghwa aye nime aye a ga Osolobrugwẹ owu!”—John 13:35. w17.05 7 ¶17, 19-20

“Onyakpọ o fiemru harẹn Osolobrugwẹ? Osolobrugwẹ ọnọ sabu mẹrẹn erere mie ohworho ro vwo ọmẹrẹnvwrurhe? O fiemru harẹn Ohworho rọ mai vwo omẹgbanhon na taghene wẹwẹ ọvwata? Gbinẹ ọ mẹrẹn erere, wu rha sẹrorẹ emevigbanhon ọnọ?” (Job 22:1-3) Wu roro kpahen ẹkpahenrhọ harẹn enọ enana dẹ ne? Ọke Eliphaz ro rhiẹ onyẹ Teman ọ nọ i Job enọ erana, Eliphaz o vwo imwẹro taghene ẹkpahenrhọ ye ẹjo. Ugbehian i Job rẹ odẹ ye orhiẹ Bildad ro rhiẹ onyẹ Shuah, ọ tare taghene ohworho ọ sabu rhiẹ ọvwata obaro Osolobrugwẹ-ẹ. (Job 25:4) Igbehian i Job, i tare taghene i Jehova ọ vwọ mẹrẹn erere, ọwan i rhe vwo atamwu kpahiẹ-ẹn, aye i jeghwai ta taghene ọwan i họhọ egẹngẹn ọrhẹ ukolowọre obaro Osolobrugwẹ. (Job 4:19; 25:6) Jehova o dje oborẹ ọye o roro phia, ọke rọ ghwọghwu Eliphaz, Bildad, ọrhẹ Zophar, fọkiẹ urhebro efian rẹ aye i yẹ i Job, ọrẹn ọye o vwo omamerhomẹ kpahen i Job, ọyẹ ọsoriẹ o seyi odibo ọnẹyen. (Job 42:7) Omarana, onyakpọ o ghini “fiemru harẹn Osolobrugwẹ.” w17.04 28 ¶1-2

Erhirhiẹ akpọ ọnana ọ rienrien rẹ ọwan oma ne te erhirhiẹ ọwan i vwe rhe oborẹ akpọ na o biomu te. Jerẹ udje, edon itreni ọnọ sabu rienrian ihworho re rhirhiẹ kẹrẹ ekete itreni buebun a ghwa, yanghene ọrhen ekwakwa igbongbon ọnọ sabu rienrian ihworho re rhirhiẹ kẹrẹ ekete e dorẹn ekwakwa igbongbon rhọ. Ọrẹn, erhe ti edon na ọrhẹ ọrhen na nie ne, omefuon no rhirhiẹ ye rẹn ihworho ephian! Me ya na ha wene ebẹnbẹn rẹ ọwan a dẹrughwaroghwẹ inyenana? Djokarhọ ive rọ ha isese i kẹdẹkẹdẹ ọrẹ inyenana. Ẹmro enana a merhuọn oma? Ọnana yẹ oborẹ i Jehova ọ guọlọ rẹn owẹwẹ. Omarana, no fori ne wu ru kemru kemru ne wu sabu daji kẹrẹ i Jehova ọrhẹ ukoko yi uvuẹn ọke egbogbanhon enana ri koba na! Ha ukẹro ọghoghanren ni ifiẹrorhọ wu vwori, roro kpahiẹn, dabu vwo imwẹro kpahiẹn uvuẹn ọmudu ọrhẹ ẹhẹn ọnọ, jeghwai ta rẹn awọrọ kpahiẹn. (1 Tim. 4:15, 16; 1 Pet. 3:15) Wu rhe ru omaran, wu na sabu vwo imwẹro taghene ọke ana ghwọghọ akpọ ọnana, a ghwọghọ owẹwẹ ba-a. Ọke ọrana ne wu ne nyerẹn bẹmẹdẹ rhẹ omamerhomẹ! w17.04 13 ¶16-17

Ọwan ina sabu mẹrẹn ọnana vwrurhe, ọrẹn, orhiẹ emru egbobọse orhianẹ awọrọ yi ru rẹ ọwan sọ. Ọwan i rha dẹrughwaroghwu erhirhiẹ ọrana, ọwan ina ha ukẹro i Jehova ọ ha ni emru ha ni erhirhiẹ na? Jerẹ udje, me wu ne ruo, orhianẹ ọkpako ukoko ọ tẹmro ro djephia taghene ọye o vwo utuoma kpahuọn? Ọkpako ukoko ọrhọ tẹmro ro biomiruon evwan, wu na lẹrhẹ ọrana rhiẹ ukọ wẹn? Ukperẹ wu ne brokpakpa ta taghene omizu na orho mwuovwan ro no rhiẹ ọkpako-o, wu ne vwo edirin jeghwai hẹrhẹ i Jesu ro rhiẹ urhomu rẹn ukoko na? Wu na damoma karorhọ ekwakwa irhorhomu rẹ ọkpako na o ruru uvuẹn ogame i Jehova ne? Orhianẹ omizu ro ruruo sọ, ọ ji ga uvuẹn ẹrhẹ ọkpako yanghene ọ ji tobọ vwo uphẹn ẹga erọrọ uvuẹn ukoko na, wu ne lelie ghọghọ? Omwemẹ wu na harhomu ono djephia taghene wa ha ukẹro i Jehova ọ ha ni emru, ha ni erhirhiẹ na.—Matt. 6:14, 15. w17.04 27 ¶18