September

Na sabu ‘ghwọghwu emọ, jeghwai yono aye lele ọkpọvi Jehova,’ uphẹn ọduado rẹn emiemọ ri rhiẹ Ilele Kristi. (Ps. 127:3) E vwiẹ emọ Israel ọke ahwanren rhiẹ ihworho ri homakpahontọre rẹn i Jehova ne, ọrẹn, orhiẹ omaran inyenana-a. Habaye, a vwa ha ẹguọlọ re vwo kpahen Osolobrugwẹ ọrhẹ urhomẹmro na riuku-u. Omarana, o fori nẹ emiemọ i vwo ẹhẹn aye ina ha userhumu rẹn emọ aye mwuovwan omẹhakpahontọre ọrhẹ omebrurhame nẹ ẹdẹ aye e vwiẹ emọ na. Itiọrurhomẹmro, ọnana yọ mai ghanren. Ohworho rọ sabu homakpahontọre, bromarhame jeghwai fuevwan ga i Jehova, yọ nọ sabu vrẹn ukpokpogho rode na. (Matt. 24:13) Jenẹ are ri rhiẹ emiemọ, i mẹrẹn aghọghọ ọrhẹ evwẹnvuọn rọ havwiẹ ọke emọ are ina homakpahontọre jeghwai bromarhame uvuẹn ogame i Jehova. w18.03 12 ¶16-17

Ihworho ra hẹrokele i Jesu ọke aye a ha ọghwọghwu phia uvuẹn ekrun aye yanghene uvuẹn ukoko na, e dje ẹghwanren phia. Itiọrurhomẹmro, uruemru ọrana o djephia taghene aye a nyalele ọkpọvi Osolobrugwẹ ọrhẹ Ọmọyen. Ọ bẹnren ra na sabu hunute ọsoso ebrurhọ ra na mẹrẹn arha ha ọkpọvi Jehova ruiruo, arha jeghwai hẹrokele i Jehova ọrhẹ i Jesu ọke ra ghwọghwu ihworho. Jerẹ udje, ekrun ọwan kugbe ukoko na ne vwo ufuoma. Ohworho nọ ji mẹrẹnvwrurhe taghene e vwo ẹguọlọ kpahiẹn, a hẹrote yi, ọ jeghwai vwo omefuon, ọnana jẹ ebrurhọ ra na mẹrẹn vuọnvuọn obaro na. (Ps. 72:7) Itiọrurhomẹmro, ọghwọghwu i Jehova o yono ọwan ne nyerẹnkugbe ọrẹ ufuoma ye te bẹmẹdẹ obotọre usun ọnẹyen. (Isa. 11:9) Arha ha ukẹro ọnana ni ọghwọghwu, ene vwo ọdaremẹro kpahiẹn taghene o dje ẹguọlọ Osolobrugwẹ phia. w18.03 26 ¶15; 27 ¶17, 19

Ihworho ri John o brurhame, i ghwẹriẹ nẹ edandan aye i ruru haso Urhi Moses. (Matt. 3:1-6) Itiọrurhomẹmro, omebrurhame rọ mai ghanren ri John o ruru, o surhobọmwu ẹghwẹriẹ-ẹ. John o vwo uphẹn ọduado ro bru i Jesu ro rhiẹ Ọmọ Osolobrugwẹ rọ gbare rhame. (Matt. 3:13-17) Jesu o ruẹ ọdanda-an, omarana, o vwo oborẹ ọsoriẹ ọnọ ghwẹriẹ-ẹ. (1 Pet. 2:22) Omebrurhame i Jesu o mevirhọ ọrẹ ọnọ homakpahontọre ru ọhọre Osolobrugwẹ. (Heb. 10:7) Ọke i Jesu ọ ha otọrakpọ na, idibo yi i jeghwai bru ihworho rhame. (John 3:22; 4:1, 2) Jerẹ oborẹ ọ havwọ ọke i John, omebrurhame enana i ji mevirhọ ẹghwẹriẹ nẹ edandan aye i ruru haso Urhi Moses. Ọrẹn, ọke i Jesu o hwu, ra jeghwai rhọmiẹ nẹ uhwu, ewene ni me rhirhiẹ ye rẹn idibo yi kpahen omebruhame. w18.03 5 ¶6-7

Me yo mevirhọ re ne vwo ẹhẹn ọfuanfon i Jehova? Ohworho ro vwo ẹhẹn ọfuanfon i Jehova, o roro kpahen ogame Osolobrugwẹ ọke ephian, ọrẹn, orhiẹ omaran rẹn ohworho ro vwo vwo ẹhẹn ọfuanfon i Jehova-a. Ihworho ri vwo ẹhẹn ọfuanfon i Jehova, a damoma rẹ aye ina “hẹrokele Osolobrugwẹ.” (Eph. 5:1) Ọnana o mevirhọ taghene aye a damoma aye ine vwo iroro Osolobrugwẹ, jeghwai ni emru lele obore Osolobrugwẹ o nie. Omarana, Osolobrugwẹ no rhiẹ ohworho imwẹro rẹn aye. Aye i vẹnẹ ihworho ri vwa lẹrhẹ ẹhẹn ọfuanfon i Jehova sun aye, nime aye a damoma aye ine nyerẹnmwu iruemru-urhi Jehova. (Ps. 119:33; 143:10) Ohworho rọ lẹrhẹ ẹhẹn ọfuanfon i Jehova suien, ọ tẹnroviẹ “omamọ ẹhẹn ọfuanfon na,” ukperẹ ono rhiẹ ekwakwa erẹ ugboma. (Gal. 5:22, 23) Ne dje “ihworho ri vwo ẹhẹn ọfuanfon i Jehova” riarorhọ, roro kpahen udje ọnana: Ohworho rọ tẹn ona eyẹsuọ ye se omamọ ọleyi. Omaran ọ ji havwọ, ohworho ro vwo ọdamẹ kpahen ekwakwa erẹ ẹhẹn, yọ lẹrhẹ ẹhẹn ọfuanfon i Jehova suien. w18.02 19 ¶3, 6

E mwu i Daniel riẹ i Babylon no rhiẹ ọvrẹn uvuẹn amwa rọ vuọnren rhẹ irueruo omẹgọ ọrhẹ irueruo eda. Habaye, itu i Babylon i vwa ji ha ukẹro ghanghanren ni itu i Jew ọrhẹ i Jehova ro rhiẹ Osolobrugwẹ aye-e. (Ps. 137:1, 3) Ọnana ghini egbobọse rẹn i Daniel ro vwo atamwu kpahen i Jehova! Emaren ọrhẹ enyo ni me rhiẹ emru ebẹnbẹn, nime Daniel ọ guọlọ “gbe omayen aghwa rhẹ emaren ọrhẹ enyo orodje na-a.” (Dan. 1:5-8, 14-17) Obẹnbẹn ọrọrọ ri Daniel ọ dẹrughwaroghwu, o sekpahen ena ro vwori, rọ lẹrheriẹ vwo ẹrhẹ eduado. (Dan. 1:19, 20) Ọrẹn, ọnana ọ lẹrhẹ i Daniel kparoma yanghene hẹroso omaye-en, ukpomaran, ọ ha ujiri ephian vwe i Jehova. (Dan. 2:30) Ọnana o mwuru ọwan ẹro, nime ọke i Daniel ọ ji ha uphuphẹn yi Jehova o kelie ba usuẹn ihworho ri vwo esegburhomẹmro ri họhọ i Noah ọrhẹ i Job. (Ezek. 14:14) Daniel o fiobọrhotọre? Ẹjo! Daniel ọ sẹrorẹ atamwu ro vwori ye te ẹta akpenyerẹn yen. w18.02 5 ¶11-12

Jesu o dje udje rọ gbare sekpahen akpẹriọ ro serhọ ovwan. O riẹ “orọnmo” ọrhẹ orẹ “ọduado.” (John 2:1-10) Uvuẹn orọnmo na, Jesu nọ nyoma igbevwunu dẹriẹ ame rhẹ enyo, nime enyo rọ hẹrhẹre orho bu-un. Ọrẹn, Jesu o fiomarhọ akpẹriọ ọrẹ akpọ ọnana pha-an. Ọ ha i Jehova karo, ọ ji ha ọsoso omẹgbanhon ọnẹyen sa awọrọ erhumu. Neneyo a sabu vwo arhọ, Jesu nọ rioja jeghwai hwu fọkiẹ ọwan. Ọke rọ ha urhebro rẹn idibo yi, Jesu nọ tare: “Omamerhomẹ ọ havwiẹ rẹn are, ihworho arha ha are djechẹẹ jeghwai kparehaso are, jeghwai mọrẹnfian barẹn are fọkiẹ omẹmẹ. Are i ghọghọ nẹ oma ọ ji dabu merhen are, nime osa ẹkwa are ọ doro obẹ odjuwu.” (Matt. 5:11, 12) Erhe ghini vwo ẹguọlọ kpahen Osolobrugwẹ, ana kẹnoma rẹn kemru kemru ri na sabu lẹrhẹ evwan ọwan biomu i Jehova.—Matt. 22:37, 38. w18.01 26 ¶16-18

Ọwan e tiobọnẹ rẹn i Jehova nime e vwo ẹguọlọ kpahiẹn. Oma ọ ghini merhen ọwan erhe roro kpahen oborẹ i Jehova o ru harẹn ọwan ne. Ọke Orodje David o kele ekwakwa ra na ha bọn oghwa ẹga na, nọ tare taghene obẹ i Jehova yi kemru kemru re vwori o nurhe, habaye, oborẹ i Jehova ọ yẹrẹ ọwan ọyẹ a rharhamu yẹ ye. (1 Chron. 29:11-14) Orhomurun erhe tiobọnu ghwologhwolo. O fori ne rhe tiobọnẹ, ukperẹ ene fiẹrorhọ ẹghẹlẹ re ne ru rẹn ọwan ọvo. Gbe roro kpahen ọmọvwerhe rọ ha nẹ ibiẹ igho rẹ eri vwiẹriẹ i yẹriẹ e ruẹ ẹghẹlẹ harẹn aye. Itiọrurhomẹmro, oma ọnọ merhen eri vwiẹriẹ omamọ! Ọmọ ọgbọtọ yanghene ọhworhare ro rhiẹ ọkobaro rọ jeghwai lele eri vwiẹriẹ rhirhiẹ, ọnọ sabu ha userhumu rẹn aye, nyoma ibiẹ igho ro no tiobọnu rẹn aye. Dedevwo, eri vwiẹriẹ aye na e fiẹrorhọ ye-e, ọrẹn, oma ọnọ merhen aye, fọkime, aye i rheri taghene ọnana izede orhorhomu rẹ emo na ine dje ọdaremẹro phia kpahen ọsoso oborẹ aye i ru rẹn emọ na ne. Omaran ọ ji havwọ, Jehova o rheri taghene erhe tiobọnu ekwakwa eghoghanren re vwori riẹn, ọnana orhomurun rẹn ọwan. w18.01 18 ¶4, 6

Ọ vrẹn ọrẹ wu na ghwai ta rẹn ọmọ na oborẹ ọgbare ọrhẹ oborẹ ọ vwọ gba. Wu na ji sabu lẹrhẹ aye roro kpahiẹn, nyoma wu na nọ enọ jerẹ: ‘Mesoriẹ i Baibol na ọ tiẹn ekwakwa ezẹko re je ọwan? Me yọ yẹre mẹ imwẹro taghene uruemru-urhi Baibol na i rhomu mẹ?’ (Isa. 48:17, 18) O fori ne lele ọmọ ro brorhiẹn taghene ono bromarhame tẹmro, kpahen oborẹ ọye o rorori kpahen ewian ri surhobọmwu omebrurhame ọnẹyen. Me yẹ erere ri havwiẹ? Me yẹ ekwakwa ezẹko ro no tiobọnu? Marhẹ erere rọ nọ mẹrẹn o ru bun ghwẹ ekwakwa ro tiobọnu? (Mark 10:29, 30) Enana yẹ ekwakwa ezẹko rọ nọ dẹrughwaroghwu orho bromarhame hin. Omarana, o fori no roro kpahen enọ enana vwẹre, no ki bromarhame. Erhe yono emọ kpahen ekwakwa enana, ọnọ ha userhumu rẹn aye vwo imwẹro. Imwẹro ọgo? Imwẹro taghene iruemru-urhi Baibol na a rhua erere vwe ọwan ọke ephian. w17.12 21 ¶14-15

Buebun imizu re ha uvuẹn ukoko na, a dẹrughwaroghwẹ emiamo ọgbogbanhon. Awọrọ ri kpako ne, a ji hẹrote ihworho uvuẹn ekrun aye ri ho ne. Ọrẹn, awọrọ a damoma rẹ aye ina hẹrote edamẹ ekrun aye. Ọwan i ji rhe taghene buebun imizu ọwan a dẹrughwaroghwẹ aruẹ ebẹnbẹn erana sansan ọke owu. Orhianẹ i Jehova o dje ọdamẹ kpahen ikereti na ri vwe nyerẹn, nọyẹ o ji vwo ọdamẹ okokodo kpahuọn nime wa ga ye nẹ otọre ẹhẹn sa. (Ps. 19:1, 3, 14) Jehova ọ dabu rhe owẹwẹ fiotọre. “Ọ tobọ rhe uchunu ẹton ri ha” urhomuo. (Matt. 10:30) Obọ ijoro na nọ yẹrẹ ọwan imwẹro taghene: “Jehova o rhe oborẹ ihworho ri vwe vwo ipe a dẹrughwaroghwẹ.” (Ps. 37:18) Ee, ọ djokarhọ edamuni wa dẹrughwaroghwẹ, ono ji tiobọnu omẹgbanhon wẹn wu na sabu din aye ephian. w18.01 7 ¶1; 8 ¶4

Ẹrhọmọnuhwu ọrana nọ lẹrhẹ ihworho buebun “vwo esegburhomẹmro kpahen Ọrovwori na.” Aye na sabu se oseri kpahen Ọrovwori na jeghwai djephia rẹn ihworho taghene i Jehova o vwo omẹgbanhon rọ rhọmọ eri hwuru na. (Acts 9:36-42) Ihworho erọrọ i ji rhiẹromẹrẹn ẹrhọmọnuhwu ọrọrọ. Ọke owu, ọnyikọ Paul ọ ha ẹmro otu phia uvuẹn egedege owu uvuẹn amwa i Troas re me rhe rhẹ i Turkey vwana. Paul nọ tẹmro te erhẹrhẹ ason. Idama owu re se Eutychus ro siyẹ ivakpo oghwa na, ọ ji kerhọ. Ọrẹn, omerhẹn no sunrien, no se nẹ egedege na. Ọkezẹko, Luke yo kiki zẹ te avwaye nime ọye idọkitọ, nọ jeghwai nieso: Eutychus ọ ghwai kon yanghene dophie-e, ukpomaran, Eutychus o hwu ne! Paul nọ ruotọre nẹ egedege na jeghwai gbalọ orinmi na, nọ tare: “O nyerẹn.” Itiọrurhomẹmro, ọnana ọ ghini hobọte ihworho ri ha avwaye! Ra mẹriẹn taghene aye i rhiẹromẹrẹn ẹrhọmọnuhwu na, ọnana nọ yẹrẹ aye “urhebro rọ vrẹn ovwan.”—Acts 20:7-12. w17.12 5 ¶10-11

Onyakpọ ọnọ sabu fiẹ ebẹnbẹn ri ha uvuẹn akpọ na kparobọ? Ituakpọ a ji sabu dobọ uvweri ji-i. ozighi erọrọ jerẹ ihworho ra nyoma ikọmputa so uhi, owọnren rọ homaphia uvwre ekrun, ọrhẹ ihworho ra ghwọghọ ekete, e buẹnrhọ kẹdẹkẹdẹ. Habaye, ihworho buebun i rheri taghene akpọ na ephian o biomu ghwẹ oborẹ ọ havwọ bi. Onyakpọ ọ sabu ti ozighi nie-e—ọrẹn Uvie Osolobrugwẹ ọvo yọ nọ sabu ti aye nie. Roro kpahen oborẹ Osolobrugwẹ ono ruo harẹn ituakpọ. Uvweri: Uvie Osolobrugwẹ ono tiẹ ekwakwa ra suẹ uvweri nie, nọyẹ, eri vwo ufiuvwele, evwọkon, era ha ẹga rẹn amwa aye ukperẹ ono rhiẹ Osolobrugwẹ, ẹga efian, ọrhẹ Echu. (Ps. 46:9) Ozighi: Inyenana, Uvie Osolobrugwẹ o yono iduduru ihworho buebun oborẹ aye ine ru sabu vwo ẹguọlọ jeghwai hẹroso owuowọnwan, ro rhiẹ oborẹ igọmẹti owuorowu inyenana ọ vwọ ji sabu ru. (Isa. 11:9) Emiamo: Jehova ọnọ yẹ idibo yi omọkpokpọ. (Isa. 35:5, 6) Erhirhie Ogbere: Jehova ono ti erhirhiẹ ogbere nie jeghwai tiobọnẹ efikparobọ rẹn aye izede ọrẹ ugboma ọrhẹ ọrẹ ẹhẹn, ro rhiẹ oborẹ ọ ghanren ghwẹ efe.—Ps. 72:12, 13. w17.11 24 ¶14-16

Emru kirighwo rọ soriẹ a bọn emwa ra zẹrua na, yẹ ọrẹ aye ina sẹrorẹ emọ Israel na nẹ abọ iborhin ọbara. Jehova o vwo ẹguọlọ kpahen arhọ, ọ jeghwai vwo utuoma kpahen “abọ re biomu ọbara.” (Prov. 6:16, 17) Osolobrugwẹ ọfuanfon ọwan rọ jeghwai brorhiẹn ọsoso na, ọ sabu kpare iroro vrẹn ọbara ra vwa tobọ ha arudo biomu-u. Eyẹbe ọrhẹ otu i Pharisee na a họhọ i Jehova-a, fọkime aye e ni arhọ ghanghanre-en. Izede ọgo? Jesu nọ ta rẹn aye: “Are i ti usaphẹ irherhe na nu. Are vwa ruẹ uvuie-en, are i vwe ji kwe nẹ awọrọ i ruẹ uvuie-en!” (Luke 11:52) Ukperẹ aye ine yono ihworho na oborẹ Ẹmro Osolobrugwẹ o mevirhọ jeghwai ha userhumu rẹn aye nya uvuẹn izede arhọ na, otu i Pharisee ọrhẹ eyẹbe na ne suẹn ihworho na beghe riẹ oghwọghọ ukperẹ aye ine sun ihworho na vwe i Jesu ro rhiẹ “Olori ra nyoma yen vwo arhọ.” (Acts 3:15) Otu i Pharisee na ọrhẹ eyẹbe na i vwa damerhọ arhọ ọrhẹ erhumu ihworho na-a, fọkime aye i vwo uruemru omẹkpare. Ọnana ghini ọkon, aye i vwe ji dje arodọmẹ phia-a! w17.11 15 ¶9-10

Ukukaro, ọwan i vwa samọ ta rẹn ekrun ọwan taghene e kwomakugbe Iseri Jehova ne-e. Ọrẹn, rẹ esegburhomẹmro ọwan ọ gbanhanrhọ, na mẹriẹnvwrurhe taghene ọ ghanranren ra na ta rẹn aye. Orhianẹ orhienbro ọnọ ọ suẹ oghalẹ rhẹ ekrun ọnọ, roro kpahen idjaghwẹ ezẹko ri na ha userhumu wẹn kẹnoma rẹn ẹghwọ jeghwai lẹrhuọ sẹrorẹ emevigbanhon ọnọ, damoma ne wu vwẹruọ oborẹ ekrun ọnọ o roro. Dedevwo oma ọ merhen ọwan fọkiẹ ekwakwa re yono nẹ i Baibol na rhe, ọrẹn, ekrun ọwan ina sabu rhe roro taghene a phiẹ rẹ ọwan rhọ ruẹ ukoko efian. Fọkime e vwe lele aye riorẹ ri vwa ha uvuẹn i Baibol na kugbe ghwomara-an, aye ina sabu rhe roro taghene e vwo ẹguọlọ kpahen aye-e. Ofẹn ọnọ sabu mwu aye taghene emru obiobiomu ọnọ phia rẹn ọwan erhe hwu. O fori ne djephia taghene e vwẹruọ aye nyoma ana dabu kerhọ oborẹ o rhiẹ ọdamẹ aye. (Prov. 20:5) Ọnyikọ Paul ọ damoma ro no vwẹruọ “aruo ihworho ephian” neneyo ọ sabu ghwoghwo iyẹnrẹn esiri na rẹn aye, ana ji sabu ru omaran inyenana.—1 Cor. 9:19-23. w17.10 15 ¶11-12

Ọkezẹko, ọwan e tiẹ rierhumu fọkime e rhe oborẹ ana so ijoro na lele-e. Ọrẹn, ana sabu ru ijoro ẹsuọ nọ merhen oma, nyoma ana nyalele ọkpọvi ezẹko ri sekpahen ijoro ẹsuọ. Wu na ji sabu yono oborẹ a so ijoro rhẹ omẹgbanhon ọrhẹ uvwele gorigori nyoma wu na dabu mwuẹhẹn totọre. Jerẹ oborẹ ẹlẹtriki ọ lẹrhẹ ukpẹ ọwan lo, omaran ẹhẹn re mwuẹ totọre, ọ lẹrhẹ uvwele ọwan ruẹ gorigori ọke ra tẹmro yanghene arha so ijoro. O fori ne wu ha uvwele wa tẹmro so ijoro, yanghene tobọ rierun ghwẹ omaran. Itiọrurhomẹmro, Baibol na ọ tare taghene idibo i Jehova ra so ijoro vwe yi, i “korunu rhẹ aghọghọ.” (Ps. 33:1-3) Ha idjaghwẹ enana ruiruo: Sanọ ijoro rọ mai jo uvuẹn ọbe ijoro na. Se ẹmro ri ha uvuẹn ọbe ijoro na phia rhẹ uvwele gorigori. Orho ru, gba ji ha aruo uvwele gorigori ọrana se urhie owu uvuẹn ọbe ijoro na ukwọgbọ. Orho ru, gba so urhie owu na rhẹ aruo uvwele gorigori we se yi na. (Isa. 24:14) Uvwele wa ha so ijoro na nẹ ono fiotọre jeghwai serhọ. Wu we jenẹ ofẹn yanghene ofa lẹrhuọ ja so ijoro-o! w17.11 5-6 ¶11-13

Ọke itu i Jew na a nyarhẹn uvuẹn izede, ọkezẹko, aye i dabu roro kpahen ekete aye a nya na. Aye i rhonrin taghene Jerusalem o rhomurun omamọ bi. Ihworho ri kpako ne uvwre aye i mẹrẹn oborẹ oghwa ẹga na o rhomu te. (Ezra 3:12) Orhianẹ we lele aye nya ugbo onya na, marhẹ oma ono ruo ọke are e te i Jerusalem? Manẹ we mwuomarhọ ọke wa mẹrẹn Jerusalem rọ ghwọghọ totọre, rẹ odin ọ ji vuọn ne? Manẹ wa ha ugbomoghwa ọduado eva erẹ i Babylon ha vwanvwọn anurẹsẹ i Jerusalem rọ ghwọghọ totọre? Udabọ ọrana, ẹhẹn ihworho na e seriotọre-e. Aye i rhiẹromẹrẹn oborẹ i Jehova o simi rẹ aye lele uvuẹn ugbo onya na. Emru ukaro aye i ruru ọke aye te i Jerusalem, yẹ ọrẹ aye a suẹ agbarha rhẹ ekete ọghwa ẹga na ọ havwọ bi, aye ne ze izobo rẹn i Jehova kẹdẹkẹdẹ.—Ezra 3:1, 2. w17.10 26-27 ¶2-3

Ọkezẹko, Solomon o yono uduefigbere mie David ro rhiẹ ọsẹ ye. David o dje uduefigbere oghẹnrensan phia, ọke ọ dẹrughwaroghwu aduaran rọ tẹn ona owọnren. Itiọrurhomẹmro, nyoma userhumu i Jehova ọrhẹ atita owu, David nọ sabu kpe i Goliath. (1 Sam. 17:45, 49, 50) Orodje David ọ karorhọ i Solomon taghene i Jehova ọrhẹ ọye ine gbe rhirhiẹ ye, bọmọke owian ebanbọn oghwa ẹga na ono hin. Solomon ọ ha urhebro ọsẹ ye te ọmudu, ọye ọrhọ lẹrhẹ uphuphẹn rọ havwọ ọrhẹ je rhe ekwakwa bun rhiẹ ukọ riẹ-ẹn. Solomon o dje uduefigbere phia, nọ wian owian na, nyoma userhumu i Jehova nọ sabu bọn oghwa ẹga ọduado na hin uvwre ẹgbukpe irhiruẹ gbẹ uphrophro. Jerẹ oborẹ i Jehova ọ ha userhumu rẹn i Solomon, ọnọ ji sabu yẹ ọwan uduefigbere ra na wian owian ọwan, uvuẹn ekrun na ọrhẹ uvuẹn ukoko na. (Isa. 41:10, 13) Erhe fiudugbere uvuẹn ogame ra harẹn i Jehova, ana mẹrẹn ebrurhọ ọke ọnana ọrhẹ ọke rọ sa na. w17.09 28 ¶3; 29 ¶4; 32 ¶20-21

Idibo i Jehova i vwo imwẹro taghene ẹmro Osolobrugwẹ “o nyerẹn ọ jeghwai vwo omẹgbanhon.” Buebun ọwan i mẹrẹn ọnana vwrurhe uvuẹn akpenyerẹn ọwan ne taghene i Baibol na o vwo omẹgbanhon ro wene akpenyerẹn ohworho. Vẹrhẹ bi, buebun ọwan i fioma rhọ uhi eso, uruemru ọfanrhiẹn ọrhẹ imwu egbogbanhon ẹha, e ki me rhiẹ Iseri Jehova. Awọrọ i feri omamọ, ọrẹn, aye e ji nie taghene emru ọ kanrenrẹn aye. (Eccl. 2:3-11) Ọgbọ buebun, ihworho ri vwe vwo ifiẹrorhọ bi, i mẹrẹn ọkpọvi ọrhẹ aruefirhọ nyoma omẹgbanhon i Baibol na rọ sabu wene ohworho. Ọkezẹkọ, wu se ikuegbe re rhiẹromẹrẹn ra homaphia uvuẹn Watchtower ri vwo urhomu-ẹmro na “The Bible Changes Lives.” Ọwan i ji mẹrẹnvwrurhe taghene arha tobọ rhiẹ Oseri Jehova ne, o ji fo ne rhe ruẹ riaro nyoma userhumu i Baibol na. w17.09 23 ¶1

Oborẹ ọ phia rẹn i Lot na o djephia taghene i Jehova o vwẹruọ erhirhiẹ egbogbanhon rẹ ihworho yi a dẹrughwaroghwẹ? (Isa. 63:7-9; Jas. 5:11, ekete ra djokarhọ; 2 Pet. 2:9) Jehova o yono ihworho yi oborẹ ọsoriẹ o fo nẹ aye i dje arodọmẹ phia. Roro kpahen urhi ri Jehova ọ yẹ emọ Israel kpahen uruemru ra ha ewun ohworho orhianẹ ọ riosa. (Ex. 22:26, 27) Ohworho ra riosa ye na, ọnọ sabu ha izede ọkon rhe roro taghene ọrhọ ha ewun ohworho rọ riosa ye na, ọ mẹrẹn ewun ro no kurhọ semerhẹ-ẹn. Ọrẹn, Jehova o yono ihworho yi nẹ aye i kẹnoma rẹn uruemru ọkon ọrana. O fori nẹ ihworho yi, i dje arodọmẹ phia. Me yẹ uruemru-urhi ọrana o yonirin ọwan? Orhianẹ ọwan ina sabu ha userhumu rẹn omizu rọ ha erhirhiẹ ọgbogbanhon, o fori na ha userhumu riẹn?—Col. 3:12; Jas. 2:15, 16; 1 John 3:17. w17.09 9 ¶4-5

Jesu ọ nẹrhomo vwe i Jehova nọ harhomu ihworho re kpe yi. Itiọrurhomẹmro, ọnana ghini udje kirighwo re dje erhionrin ọrhẹ uruemru dẹndẹn phia udabọ erhirhiẹ emiamiamo ọrhẹ ebẹnbẹn ra dẹrughwaroghwẹ! (1 Pet. 2:21-23) Marhẹ ene ru dje uruemru dẹndẹn ọrhẹ erhionrin phia? Paul ọ hunute izede owu ra na sabu dje yi phia, ọke rọ ya vwe Ilele Kristi ri ha uvuẹn Colossae: “Are i rha kwaphiẹrhọ jeghwai rha harhomu owuowọnwan nẹ ẹhẹn sa, ọrhọ tobọ vwo oborẹ ọnọ lẹrhẹ ohworho biomevwan kpahen ọreva ye. Jerẹ oborẹ i Jehova ọ harhomu are nẹ ẹhẹn rhe na, are i gbe ji ru omaran.” (Col. 3:13) Arha harhomu ihworho, ne toroba okugbe uvuẹn ukoko na. O fori nẹ Olele Kristi ọ vi ha uruemru dẹndẹn ọrhẹ erhionrin ruẹ ewun kurhọ. Arha guọlọ simirhọ, ene vi dje uruemru erana phia. (Matt. 5:5; Jas. 1:21) Maido, a nyoma iruemru enana họghọ rẹn i Jehova jeghwai ha userhumu rẹn awọrọ nẹ aye i lele urhebro rọ ha uvuẹn i Baibol na.—Gal. 6:1; 2 Tim. 2:24, 25. w17.08 25-26 ¶15-17

Ọwan erhe yono i Baibol na, na mẹrẹn idje buebun ri Jehova o ru oborẹ e vwe fiẹrorhọ. Orodje Hezekiah o nyerẹnren ọke Orodje Sennacherib ro sun Assyria ọ kpare owọnren riẹ ẹkwotọre Judah, ọ ghwọghọ emwa eduado ri ha uvuien jokpanẹ i Jerusalem ọvo. (2 Ki. 18:1-3, 13) Ọke oru, Sennacherib nọ dẹrughwaroghwu Jerusalem. Me yẹ Orodje Hezekiah o ruru ọke rọ dẹrughwaroghwu ẹkparehaso ọrana? Hezekiah nọ nẹrhomo vwe i Jehova jeghwai bru ọmẹraro Osolobrugwẹ re se Isaiah nọ ta riẹn oborẹ ono ruo. (2 Ki. 19:5, 15-20) Hezekiah ọ jeghwai kpare idjaghwẹ ẹghwanren nyoma o toro osa urhomu rẹn Sennacherib. (2 Ki. 18:14, 15) Hezekiah no ji mwuegbe oborẹ ọnọ sẹrorẹ aye, orho rhianẹ isodja Assyria i gbogba kinhariẹ amwa na. (2 Chron. 32:2-4) Marhẹ e ru kwaphiẹ erhirhiẹ na rhọ? Jehova no dje ọmakashe owu, no kpe isodja Sennacherib ri te 185,000, uvuẹn ason owu ọvo. Itiọrurhomẹmro, Hezekiah o fiẹrorhọ taghene emru ọrana ọnọ phia-a!—2 Ki. 19:35. w17.08 10 ¶7; 11 ¶12

Marhẹ wu ne ru mwuegbe ne wu sabu vwobọrhọ owian ọkobaro ọke ephian? Emru ọghoghanren owu rọ nọ ha userhumu wẹn fikparobọ yẹ omamọ uruemru Ilele Kristi. Omarana, gba dabu rhe yono i Baibol na, roro kodo kpahiẹn, jeghwai bọn esegburhomẹmro ọnọ gbanhon nyoma uyono ukoko ẹnya. Uvwre ọke we riẹ isukuru, wu na sabu vwo ena ri na ha userhumu wẹn ghwoghwo iyẹnrẹn esiri Uvie na. Vwo ọdamẹ kpahen ihworho nyoma wu na nọ aye oborẹ aye e roro, ne wu jeghwai kerhọ ẹkpahenrhọ aye. Habaye, homakpahontọre ruẹ Aghwẹlẹ Uvie na fon. Oma ọ merhen i Jehova kpahen ihworho ra homariotọre, ri jeghwai vwọ ẹhẹn rẹ aye ina ga. (Ps. 110:3; Acts 6:1-3) Ọnyikọ Paul o se i Timothy nọ homaba ye uvuẹn owian imishọnari, nime imizu na i dabu nẹ omamọ iyẹnrẹn kpahiẹn.—Acts 16:1-5. w17.07 23 ¶7; 26 ¶14

Ra mẹriẹn taghene ituakpọ ọrhẹ emakashe ephian e ji rhe ọrẹ o fo ohworho ro no su-un, ẹghwọ no ji rhirhiẹ uvwre emwa, ihworho, uvwiẹ, ọrhẹ ekrun. Ọrẹn, arha mẹrẹnvwrurhe taghene i Jehova yo fo ohworho ro no sun ne, ituakpọ ọrhẹ emakashe ephian ni na homariotọre rẹn usun i Jehova. Ufuoma nẹ ono rhirhiẹ odjuwu ọrhẹ otọrakpọ. (Eph. 1:9, 10) Arha mẹrẹnvwrurhe taghene i Jehova yo fo ohworho ro no sun ne, ọke orana, nẹ ana ghwọghọ usun Echu ọrhẹ usun ituakpọ. Usun Osolobrugwẹ nyoma i Messiah na ono vwo efikparobọ, ọke ọrana ihworho ri sẹrorẹ emevigbanhon aye i djerie phia ne taghene ituakpọ ina sabu hobọtua usun i Jehova. (Isa. 45:24) Wu guọlọ rhiẹ usuẹn ihworho ra ya odẹ aye rhotọre taghene i hobọtua usun i Jehova? O vwo ẹfro-o, wu guọlọ rhiẹ usuẹn aye. Neneyo a sabu mevigbanhon, o fori na rha karorhọ ẹmro ọghoghanren na, jeghwai roro kpahen oborẹ ọ ghanren te. w17.06 23 ¶4-5

Oborẹ ihworho e mwuomarhọ jirẹ te ọ vẹnẹren. Omarana, homakpahontọre ọke ephian, nẹ ẹdẹ emru na o tu phia ye te ọke ihworho buebun i ghwẹrioma riẹ owian aye ne. O fori nẹ ọwan i ha urhebro rẹn ihworho re mwuomarhọ bọmọke ẹhẹn aye ọnọ gbanhon. (1 Thess. 3:7) Karorhọ taghene ekwakwa ezẹko ina sabu lẹrhẹ ihworho rẹ ihworho aye i hwuru rharhumu mwuomarhọ, ọkezẹko, fọkiẹ ẹdẹ irueruo ezẹko re ruẹ uvuẹn ẹgbukpe na, ifoto, ọrhen yanghene edon ezẹko. Ekwakwa ezẹko ohworho esa ye yanghene aniẹ ro hwuru o tu ru, ọnọ sabu lẹrhiẹ mwuomarhọ, jerẹ omẹvwa ẹnya ọrhẹ Ẹkarorhọ Uhwu i Jesu. Karorhọ taghene ihworho re mwuomarhọ i guọlọ urhebro ọke ephian. w17.07 16 ¶17-19

Erhe dje ọdamẹ phia kpahen awọrọ, ọ lẹrhẹ ọwan kpare iroro vrẹn iroro esọsọ. Imizu emẹse ri rọnmọ ne ọrhẹ eri vwa ji rọnmọ, a mẹrẹn obọdẹn omamerhomẹ ọke aye a wian rẹn Osolobrugwẹ nyoma aye e ghwoghwo iyẹnrẹn esiri na. Ọdamẹ aye ọrẹ aye ina họghọ rẹn Osolobrugwẹ nyoma aye ine ru ọhọre ọnẹyen. Ezẹko a tobọ ni owian aghwoghwo na jerẹ omẹsasa. Itiọrurhomẹmro, ọwan e toroba omamọ onyerẹnkugbe rọ ha uvuẹn ukoko na, erhe dje ọdamẹ rẹn ihworho re ha uvuẹn ẹkwotọre ọwan ọrhẹ ukoko na. Ọnyikọ Paul omamọ udje. Paul o ru omayen jerẹ ‘ọmiọmọ rọ dabu hẹrote emọyen’ harẹn ihworho ri ha uvuẹn ukoko Thessalonica; ọ jeghwai họhọ ọsẹ uvuẹn ukoko na. (1 Thess. 2:7, 11, 12) Emọvwerhe re yono kpahen Osolobrugwẹ jeghwai nyalele ọkpọvi ọnẹyen, a sabu ha urhebro phia uvuẹn ekrun aye. Aye e ruẹ ọnana, nyoma aye a họghọ okokodo rẹn ọsẹ ọrhẹ izu aye, jeghwai ha userhumu rẹn aye izede ọrẹ ugboma. Aye a jeghwai ru ọnana nyoma aye e toroba eru riaro ekrun na uvuẹn ogame i Jehova. w17.06 7 ¶13-14; 8 ¶17

Inyenana, ihworho buebun ivwiegbere, ọrẹn, ezẹko i vwo igho rẹ aye ina hẹrote emọ aye, tobọ te emọ aye buebun re vwe ji vwiẹ. Jesu o rheri taghene Uvie Osolobrugwẹ ọvo yọ nọ sabu ti erhirhiẹ ọgbogbanhon ọnana nie. Revelation 18:3, o djerie phia taghene egba ileyi akpọ na ọrhẹ usun oseghe kugbe ẹga efian ephian, i ha usuẹn akpọ Echu na. Dedevwo ihworho Osolobrugwẹ i tiomanẹ usun oseghe ọrhẹ ẹga efian akpọ na ne, ọrẹn, ezẹko usuẹn aye a ji sabu tiomanẹ eyẹsuọ ọrẹ akpọ na hi-in. O fori nẹ Ilele Kristi i nọ oma aye enọ enana kpahen eyẹsuọ akpọ ọnana: ‘Marhẹ mi ne ru sabu ha efe mi vwori a hobọtua ogame i Jehova? Marhẹ mi ne ru kẹnoma rẹn uruemru re fioma rhọ eyẹsuọ akpọ na phan? Idje ego yi djerie phia taghene ihworho Osolobrugwẹ i hẹrosuiẹ uvuẹn akpọ ọgbogbanhon ọnana?’ w17.07 7-8 ¶1-3

Jesu o rheri taghene ọwan ine vwo ọfiamu uvuẹn ẹdẹ ri koba na. Jesu ọ tare uvuẹn udje rọ haphia kpahen ọghwẹrẹ na, taghene ihworho ezẹko ine rhiabọ dede iyẹnrẹn esiri Uvie na jeghwai ru riaro, ọrẹn “ọfiamu kpahen enyerẹn ọnana ọrhẹ ọphiẹrhọ omẹgbanhon efe” ono “kenken ẹmro na.” (Matt. 13:19-22; Mark 4:19) Itiọrurhomẹmro, ọwan arha dabu ni oma ọwan so-o, uduebro kpahen oborẹ ọwan i guọlọre kẹdẹkẹdẹ ọnọ sabu lẹrhẹ ẹguọlọ ọwan i vwo kpahen ogame i Jehova seriotọre. O fori ne dje ẹguọlọ re vwo kpahen i Kristi phia nyoma ana ha iruo Uvie na karo. Marhẹ ene ru sabu ru ọnana? O fori na nọ oma ọwan enọ enana kọke kọke: ‘Me yi mi mai vwo ẹguọlọ kpahen? Ekwakwa ugboma mi vwori yọ lẹrhẹ oma merhen mẹ gbinẹ ogame i Jehova?’ w17.05 23 ¶3-4

Orhianẹ ukoko ra djẹ edjadjẹ epha o serabọ rẹn aye, o fori nẹ aye i kwomakugbe ukoko ra djẹ edjadjẹ ẹkwotọre aye i havwọ na. (Ps. 146:9) Ọrẹn, orho vwo ukoko ra djẹ edjadjẹ epha na, o fori nẹ urhomu ekrun i brorhiẹn kpahen ukoko rọ mai rhomu rẹn ekrun aye. O fori nẹ urhomu ekrun ọ dabu lele ekrun ọnẹyen roro kpahiẹn jeghwai nẹrhomo, no ki brorhiẹn. (1 Cor. 11:3) O fori nẹ emiemọ i dabu ni edamẹ emọ aye so. Neneyo emọ na i sabu mevigbanhon uvuẹn urhomẹmro na, o fori ne yono aye vrẹn oborẹ aye e rhon uvuẹn uyono. Habaye, orhianẹ e ru uyono uvuẹn edjadjẹ emọ na a dabu vwẹruọ ye, emọ na ina sabu yono ekwakwa buebun nẹ uyono na rhe. Ọrẹn, emọ na i sabu yono ekwakwa buebu-un, orhianẹ aye i vwe vwẹruọ edjadjẹ na-a.—1 Cor. 14:11. w17.05 10 ¶10-11

O fori nẹ ọwan i nọ oma ọwan: ‘Mi vwo esegburhomẹmro ọrhẹ uduefigbere ra guọlọre ne mi sabu nyalele akama i Jehova? Orhianẹ mia guọlọ riẹ amwa yanghene ẹkwotọre ọrọrọ fọkiẹ igho ẹ guọlọ, mi nẹrhomo kpahen oborẹ orhienbro mẹ na ono ru hobọte ekrun mẹ ọrhẹ ukoko na?’ Jehova ọ yẹrẹ ọwan uphẹn ọduado nyoma ọ ta rẹn ọwan na hobọtua usuon ọnẹyen. Ra mẹriẹn taghene Dẹbolo yọ kiki phiẹ ihworho rhọ nẹ aye i hobọtua usuon ọnẹyen na, ọwan i rha hobọtua usuon i Jehova no dje Echu rhiẹ ọmọrenfian. Esegburhomẹmro ọrhẹ emevigbanhon ọnọ ọ lẹrhẹ oma merhen i Jehova. (Prov. 23:15, 16) Wu rha hobọtua usuon i Jehova, ọ lẹrhiẹ mẹrẹn ẹmro kpahanrhọ rẹn Echu. (Prov. 27:11) Omarana, ọwan i rha homariotọre jeghwai sẹrorẹ atamwu rẹ ọwan i vwo kpahiẹn, Jehova o nie taghene emru ọghoghanren, ọnana ọ jeghwai lẹrhẹ oma merhiẹn. w17.04 32 ¶15-16

Urhi Moses ọrhọ ta: “Ohworho orho vive harẹn Osolobrugwẹ yanghene dumirhonrin  . . . , o fo no wenie-e. O fori nọ nyamwu ive ọnẹyen na.” (Num. 30:2) Ọke oru, Solomon nọ ya ẹmro isese i kẹdẹkẹdẹ ọrẹ inyenana. Jesu ọ dabu dje ọghanromẹ re ne vive ọke rọ ta: “Are i rhon oborẹ a ta rẹn ihworho ọke ahwanren: ‘Are i vwe vive nẹ are i ja kwa ye-e, ọrẹn are ina vi nyamwu ive are i ve rẹn i Jehova.’ ” (Matt. 5:33) O fiotọre taghene ive re ve harẹn Osolobrugwẹ, ọ ghanranren omamọ. Oborẹ ọwan a nyamwu ive ọwan te, ọ hobọte onyerẹnkugbe ọwan rhẹ i Jehova. David ọrhọ ta: ‘Ọrọmo yọ nọ sabu riẹ ugbenu i Jehova? Ọrọmo yọ nọ sabu mevi ekete ọfuanfon ọnẹyen? Kohworho kohworho . . . rọ vwọ ha arhọ i Jehova dumirhonrin efian, yanghene o dumirhonrin ọphiẹrhọ.’—Ps. 24:3, 4; ekete ra djokarhọ. w17.04 4 ¶3-4

Olele Kristi orho vwo imwẹro taghene e sehiẹn yen, o fori no ni omayen so neneyo o jo rho gun iguengun. Itiọrurhomẹmro, o fori nọ guọlọ userhumu mie ekpako ukoko na, jeghwai ta rẹn aye kpahen oborẹ ohworho na o ru sọ. (Lev. 5:1) Ọrẹn, orho rhianẹ orhiẹ ọdandan ọghwaghwa-a, aye awanva ina sabu kwaphiẹrhọ, ọrẹn aye i ta rẹn ekpako ukoko yanghene ohworho owuorowu-u. (Matthew 5:23, 24; 18:15) Jenẹ a ha iruemru-urhi Baibol ruiruo na sabu kwaphiẹ ẹmro erana rhọ. Uvuẹn erhirhiẹ ezẹko, ọwan ina sabu mẹrẹnvwrurhe taghene e ru ọwan sọ-ọ. Oma ọnọ merhen ọwan orhianẹ ọwan a lẹrhẹ ẹmro na do vrẹn ovwan nyoma ọwan ina raphiẹ omizu na-a. Karorhọ taghene sẹ ọwan i ru sọ yanghene oborẹ ọwan i ruru na o serhọ, ọwan i rha rhaphiẹ ohworho na, ọ kwaphiẹ erhirhiẹ na rhọ-ọ. Atamwu rẹ ọwan i vwo kpahen i Jehova ọrhẹ imizu ọwan, ọnọ lẹrhẹ ọwan je ru oborẹ ọsọre. w17.04 21 ¶14