December

Jesu ọ ha onyerẹnkugbe yi rhẹ idibo yi dje onyerẹnkugbe rọ ha uvwre osuingegede ọrhẹ igegede yi. (John 10:14) Idjedje ọrana o serhọ. Igegede i rhe ọro sun aye, aye na ji kerhọ uvwele yi. Ọhworhare owu rọ nya onya, ọ mẹrẹn ọnana vwrurhe. Nọ yare: “Ame a guọlọ ha igegede na ezẹko ifoto, ame na damoma riẹriẹ aye nẹ aye i bru ame rhe. Ọrẹn aye e kwe lele ame-e, fokime aye e rhe uvwele ame-e. Ọke oru, ibiẹ idama owu ro rhiẹ osuingegede na nọ rhere, ogege o se aye, aye ni lelirie.” Oborẹ ọhworhare ọrana o rhiẹromẹrẹn na, ọ karorhọ ọwan ẹmro i Jesu ọ ta kpahen igegede yi, nọyẹ idibo yi. Ọrhọ ta: “Aye ina kerhọ uvwele mẹ.” Ọrẹn, Jesu ọ ha odjuwu. Marhẹ ene ru kerhọ uvwele yi? Izede ọghoghanren owu e ru djephia taghene a kerhọ Onini ọwan, yẹ ọrẹ a ha iyono yi ruiruo uvuẹn akpenyerẹn ọwan.—Matt. 7:24, 25. w21.12 16 ¶1-2

Ọnyikọ Paul ohworho rọ vwọ kerhọ awọrọ, rọ kparehaso Ilele Kristi gbangbanhon. Ọrẹn ọke oru, nọ mẹrẹn orusọ ye vwrurhe ji vwo omwemẹ ro no wene uruemruie. (1 Tim. 1:12-16) Nyoma userhumu i Jehova, Paul no rhiẹ ọkpako ukoko ro vwo ẹguọlọ, arodọmẹ ọrhẹ omeriotọre. Ọye ọ hẹroso ẹharhomu i Jehova, ukperẹ ọnọ tẹnrovi edandan yen. (Rom. 7:21-25) Ọye o fiẹrorhọ taghene ono rhiẹ ohworho rọ gbare-e. Ukpomaran, ọye ọ wian gbanhon nọ sabu vwo omamọ uruemru Olele Kristi, ji vwo omeriotọre hẹroso i Jehova nọ ha userhumu riẹn wian owian aghwoghwo na. (1 Cor. 9:27; Phil. 4:13) A vwa ha ekpako mwuẹ fọkime aye ihworho ri gbare-e. Ọrẹn, Jehova o fiẹrorhọ taghene aye ine kwe orusọ aye ji vwo uruemru Olele Kristi. (Eph. 4:23, 24) O fori nẹ ọkpako ukoko ọ dabu ha i Baibol na ni omayen so, ji ruẹ ewene ro fori. Ọke ọrana, Jehova nọ nọ ha userhumu riẹn vwo omamerhomẹ ọrhẹ efikparobọ.—Jas. 1:25. w22.03 29-30 ¶13-15

Me ye ne ruo orhianẹ a mẹrẹnvwrurhe taghene a ha omizu uvuẹn ukoko na guẹnzọn? Ofori na karorhọ taghene ene vi vwo ẹguọlọ kpahen imizu ukoko na. (Jas 2:8) A dabu nẹrhomo vwe i Jehova, ji rẹ ye nọ ha userhumu rẹn ọwan dobọ iguegun ji. Ana sabu wian kpahen ẹrhomo ọwan, nyoma ra na ghwọghọ ọke kugbe rhẹ ohworho ra ha guẹnzọn na. Ana sabu ta riẹn no lele ọwan wian kugbe uvuẹn aghwoghwo, yanghene lele ọwan riẹ emaren kugbe. Ọke arha dabu rhe imizu uvuẹn ukoko na rhọ, ana sabu hẹrokele udje i Jehova ọrhẹ Jesu nyoma ra na tẹnrovi iruemru irhorhomu aye. Nyoma ọnana, ne djephia taghene ọwan a kerhọ akama i Jesu ra na dobọ iguegun ji. Jerẹ oborẹ igegede a kerhọ uvwele ohworho ro sun aye, omaran idibo i Jesu a kerhọ iyono yi. Sẹ ọwan i ha usuẹn “ibiẹ igegede” na yanghene ‘igegede ereva’ na, jenẹ arha kerhọ iyono i Jesu.—Luke 12:32; John 10:11, 14, 16. w21.12 19 ¶11; 21 ¶17-18

Ọke i Rehoboam o rhiẹ orodje Israel, ihworho na ni nekpẹn userhumu mie yi. Aye ni rẹ riẹ no ti nẹ owian rẹ ọsẹ ye Solomon, ọ yẹre aye. Ọrẹ omamerhomẹ, Rehoboam nọ nekpẹn ọkpọvi mie ekpako ri ha Israel, no rhe oborẹ ọnọ ta rẹn ihworho na. Ekpako na ni ta rẹn orodje na taghene orho ruẹ oborẹ ihworho na a nekpẹn yen, aye ina hobọtua ye ọke ephian. (1 Ki. 12:3-7) Urhebro ọrana ọ merhen Rehoboam oma-a, omarana nọ yọ guọlọ ọkpọvi mie ehworhare rẹ ọye rhẹ aye i ghwanren kugbe. Aye ni ta riẹn taghene ọ haba ewian ihworho na. (1 Ki. 12:9-11) Manẹ Rehoboam ọ sabu nọ i Jehova orhienbro ro fori nọ nyalele. Ukpomaran, nọ nyalele urhebro otuẹdẹriẹ na. Oborẹ o nerhumie rhe, ọ suẹ ẹkuọn ọgbogbanhon rẹn Rehoboam ọrhẹ ihworho Israel. Uvuẹn erhirhiẹ ọwan, ọnọ sabu rhirhiẹ taghene ọkpọvi ra yẹre ọwan orhiẹ oborẹ a guọlọ rho-on. Ọrẹn, arha bọn yen kpahen Baibol na, o fori na nyalelie. w22.02 9 ¶6

Ohworho ro vwo omeriotọre ọrhẹ uruemru dẹndẹn, ọnọ tẹnrovi omẹgbanhon iphuphẹn, ukperẹ ono rhiẹ ena aye. O lele aye simoma-a, ukpomaran aye ina wian kugbe. Imizu ri kpako ne e ni iphuphẹn rhiẹ ẹghẹlẹ ro nẹ obẹ i Jehova rhe, oma ọ ji merhen aye kpahen oborẹ aye e ruẹ. Ọke omẹgbanhon aye o riotọre, oma ọ merhen eri kpako ne fọkiẹ omẹgbanhon iphuphẹn na, ọrhẹ oborẹ aye a wian gbanhan uvuẹn ukoko na. Udje i Naomi uvuẹn i Baibol na, o dje kpahen ohworho rọ kpako ne, ro rhiabọ dede userhumu mie uphuphẹn. Ọke ọmọ i Naomi o hwu hin, nọ ta rẹn aniẹ ọmọyen re se Ruth nọ ghwẹrioma bru ihworho yi. Ọrẹn, Ruth nọ tare taghene ono lele i Naomi ghwẹrioma riẹ Bethlehem, Naomi no rhiabọ dede userhumu i Ruth rhẹ omamerhomẹ. (Ruth 1:7, 8, 18) Emẹse awanva enana ni mẹrẹn ebrurhọ! (Ruth 4:13-16) Omeriotọre ono mwu eri kpako ne hẹrokele udje i Naomi. w21.09 10-11 ¶9-11

Jehova o rhe kpahen erhirhiẹ owuowọnwan. Ọkezẹko, wu na sabu ru vrẹn oborẹ imizu buebun wu rheri, ji vwo ẹguọlọ kpahen e ruẹ. Yanghene wu sabu ruẹ buẹn jerẹ oborẹ awọrọ e ruẹ-ẹ, ọkezẹko fọkiẹ ọho, emiamo yanghene ewian ekrun. Wu vwe jẹ ẹhọn seriotọre-e. (Gal. 6:4) Ewian enọ i sẹrẹ i Jehova ẹro dẹ-ẹ. Oma ọnọ merhiẹn, orhianẹ we ruẹ ekete omẹgbanhuọn o teri rhẹ uruemru ro serhọ. Jehova o rhe oborẹ wu ghini guọlọ ru. Ọ guọlọre nẹ oma ọ merhuọn ji vwo evwẹnvuọn kpahen oborẹ wu na sabu ru riẹn. Ọwan i vwo ẹhẹn ro te otọre fọkime e rheri taghene Jehova ọ ha userhumu rẹn idibo yi, ọke aye i rha ha ebẹnbẹn. (Isa. 41:9, 10) Omarana, e vwo ekwakwa ri na lẹrhẹ oma merhen ọwan ọke ra ga i Jehova, ro mwuovwan rọ nọ ‘ha ujiri ọrhẹ ọghọ’ mie emama yen ephian!—Rev. 4:11. w22.03 24 ¶16; 25 ¶18

Ọwan i guọlọ hẹrokele i Jesu, ọrẹn o fo nẹ ẹhẹn ọwan o seriotọre-e, orhianẹ a sabu hẹrokele udje i Jesu gbagba-a. (Jas. 3:2) Ohworho re yono o vwo rhe ghwẹ ohworho ro yonie-e. Ọrẹn, ọke ro yono nẹ orusọ ye, ji damoma dabu hẹrokele ọro yonie, ohworho re yono na ono ru riarorhọ. Omaran ọ ji havwọ, arha ha oborẹ e yonorin uvuẹn uyono omobọ ruiruo, ji kpọ iruemru esọsọ re vwori vi, ana sabu hẹrokele udje i Jesu kpẹnkpẹnkpẹn. (Ps. 119:59) Ọwan e nyerẹn uvuẹn akpọ ihworho buebun e vwo ufiuvwele. Ọrẹn, ihworho i Jehova i vẹnẹren. Uruemru ra ha userhumu phia ri Jesu o djephia o teri ọwan ẹhẹn, omarana e vwo omwemẹ ra na hẹrokelie. (1 Pet. 2:21) Arha damoma hẹrokele udje i Jesu ha userhumu phia, ana mẹrẹn aghọghọ ọrhẹ ekwerhọ i Jehova. w22.02 24 ¶16; 25 ¶18

Izede owu ri Jehova o ru tiobọnu ọkpọvi rẹn ihworho yi inyenana yẹ nyoma i Baibol na. Erhe fi ọke rhotọre roro kodo kpahen oborẹ i Jehova o yono ọwan, ana sabu nyalele ọkpọvi ọnẹyen, ji vwo efikparobọ uvuẹn owian aghwoghwo na. (1 Tim. 4:15, 16) Izede ọrọrọ ri Jehova o ru yẹ ọwan ọkpọvi, yẹ nyoma “ọvrẹn ra hẹrosua ro ji vwo ẹghwanren na.” (Matt. 24:45) Ọkezẹko, ọvrẹn na ọnọ sabu yẹ ọwan ọkpọvi ra vwa dabu vwẹruọ ye fiotọre. Jerẹ udje, ana sabu yẹ ọwan ọkpọvi kpahen oborẹ ene mwuegbe lele na sabu vabọ oghwọghọ kpregede, re roro taghene ọ sabu phia uvuẹn ekete re rhirhiẹ-ẹ. Me ye ne ruo orhianẹ e roro taghene ẹghwanren ọ ha ọkpọvi ra yẹre ọwa-an? Ana sabu roro kpahen iyẹnrẹn i Baibol re se ne. Ọkezẹko, ihworho i Jehova a mẹrẹn ọkpọvi ro vwo serhọ uvuẹn ukẹro ituakpọ, ọrẹn ro simirin aye.—Judg. 7:7; 8:10. w22.03 18-19 ¶15-16

Rhẹ imwẹro ọgbogbanhon, Jesu nọ ta ẹmro isese i kẹdẹkẹdẹ inyenana. Jesu o rheri taghene Jehova yọ nọ kwosa riẹn obaro na, o ji rhe taghene Ọsẹ ye ọnọ karorhọ ye. Me ya na sabu yono nẹ ẹmro i Jesu? Sẹrorẹ atamwu kpahen Jehova orhianẹ arhọ ọnọ, ọ ha erhirhiẹ imwofẹn dede. Ne wu sabu ruẹ ọrana, wu na vi “hẹroso i Jehova rhẹ ọsoso ọmudu ọnọ.” (Prov. 3:5) Roro kpahen udje i Joshua, idama ro rhiẹ Oseri Jehova rọ ha ẹgbukpe 15, ro vwo emiamo ọgbogbanhon. O kwe ha omesimo rọ kparehaso urhi Jehova-a. Bọmọke o ki hwu, nọ ta rẹn izie: “Mummy, Jehova ọnọ hẹrote mẹ. . . . Mi na sabu ta wẹn rhẹ imwẹro ọgbogbanhon: Mi rheri taghene Jehova ọnọ rhọme mẹ uvuẹn ẹrhọmọnuhwu na. O rhe oborẹ ọ ha ọmudu mẹ, mi ghini vwo ẹguọlọ kpahiẹn.” Ofori nẹ owuowọnwan ọ nọ omayen, ‘Mi rha dẹrughwaroghwu erhirhiẹ rọ nọ damu esegburhomẹmro mẹ, rọ nọ sabu kpe mẹ hwu, mi na sabu sẹrorẹ atamwu kpahen Jehova jeghwai hẹrosuiẹ taghene ọnọ karorhọ mẹ?’ w21.04 12-13 ¶15-16

Ihworho i Jehova a gbanhanrhọ nyoma owian aghwoghwo na. Ọke erhe yono awọrọ kpahen irhomẹmro i Baibol na, ọwan a mẹrẹn omẹrhuọnrhuọn sẹ ihworho i kerhọ yanghene aye a kerhọ-ọ. Fọkiẹ erhirhiẹ aye i havwọ ezẹko ina sabu roro taghene aye i sabu wian buẹn uvuẹn aghwoghwo na-a. Orhiomaran we roro, karorhọ taghene oma ọ merhen i Jehova kpahen omẹdamu we djephia. Jehova ọ mẹrẹn omẹdamu ọwan, o ji vwo ọdaremẹro kpahen oruru re vwo kpahen owian aghwoghwo na, orhianẹ a vwa sabu nẹ oghwa ọwan dede-e. Ọnọ sabu yẹ ọwan uphẹn re ne ghwoghwo rẹn era hẹrote ihworho re kpomẹ yanghene idọkitọ ọrhẹ inọsu. Arha ha oborẹ a wian vwana vwanvwọn oborẹ a sabu wian vrẹn ne, ẹhẹn ọwan ono seriotọre. Ọrẹn, erhe vwẹruọ oborẹ i Jehova o ru ha userhumu rẹn ọwan vwana, ene vwo omẹgbanhon ra guọlọre ne din ebẹnbẹn ephian rhẹ aghọghọ. Ọwan e rhe eri na họ jeghwai do usuẹn ikeri urhomẹmro ra wọre na-a.—Eccl. 11:6. w21.05 24-25 ¶14-17

Ufiuvwele ọ lẹrhẹ oborẹ i Jehova ọ yẹ Orodje David sẹriẹ ẹro, nọyẹ efe, otitimẹ ọrhẹ efikparobọ ro vwo kpahen evwreghrẹn yen. David ọ tare taghene ẹghẹlẹ i Jehova i ‘vrẹn oborẹ ọnọ sabu karorhọ!’ (Ps. 40:5) Ọrẹn, uvwre ọke owu, oborẹ i Jehova ọ yẹ David nọ sẹreriẹ ẹro. Dedevwo David o vwo ane buebun, ọrẹn no vwo oruru ọsọsọ kpahen ane ọwọrọ uvuẹn ọmuduie. Odẹ ọmase na i Bath-sheba, odẹ esa ye Uriah ro rhiẹ onyẹ Hitti. Ufiuvwele nọ lẹrhẹ i David lele Bath-sheba ghwọwe, nọ ji mẹrenvwan. David nọ haba orusọ na nyoma ro ruẹ ẹkwaphiẹrhotọre re ne kpe Uriah hwu! (2 Sam. 11:2-15) Me yi David o roro? David o roro taghene Jehova ọ vwọ mẹriẹ-ẹn? Dedevwo o jiri ne ri David ọ ga i Jehova, ọrẹn nọ ha uphẹn rẹn ufiuvwele jeghwai rioja omamọ. Ọrẹ omamerhomẹ, David no kwe orusọ ye jeghwai ghwẹriẹ. Oma ọ merhen riẹn ọke i Jehova ọ rharhumu vwo ekwerhọ kpahiẹn!—2 Sam. 12:7-13. w21.06 17 ¶10

Ana sabu roro taghene e vwo ona re ne yono ohworho i Baibol na-a. Ọkezẹko, ọwan e roro taghene o fori ne vwo irherhe yanghene ona buebun re ne rhiẹ omamọ oyono, bọmọke ana ki sabu yono ohworho. Orhiomaran we roro, o vwo ekwakwa esa ri na sabu yọ uduefigbere rhọ. Ọrukaro, Jehova o rheri taghene wu mwuovwan wu ne yono awọrọ. Ọreva, Jesu ro vwo “omẹgbanhon ephian obẹ odjuwu ọrhẹ uvuẹn otọrakpọ na,” o jurhi wẹn ne wu ye yono ihworho. (Matt. 28:18) Ọresa, wu na sabu hẹroso awọrọ nẹ aye i ha userhumu wẹn. Jesu ọ hẹroso oborẹ i Jehova o yonirien nọ ta, wu na ji sabu ruẹ omaran. (John 8:28; 12:49) Habaye, wu na sabu nọ oniruo rọ hẹrote ẹko aghwoghwo wu havwọ, ọkobaro ro mwuovwan, yanghene oghwoghwẹmro ro te edje nọ ha userhumu wẹn ha i Baibol yono ohworho. Izede owu wu ne ru vwo uduefigbere rhọ, yẹ ọrẹ wu na homaba imizu enana ọke aye a ha uyono i Baibol phia. w21.07 6 ¶12

Rẹ oba enyerakpọ ọnana o tiẹkẹrẹ ne na, ofori na hẹroso i Jehova vrẹn ọke bi. Mesoriẹ? Uvwre ọke ukpokpogho rode na, ana sabu mẹrẹn ọkpọvi re vwe vwẹruọ ye, yanghene ọ bẹnren ra na nyalelie. Itiọrurhomẹmro, Jehova ọ vi tẹmro rẹn ohworho owuorowu-u. Ọye ọnọ ha ọkpọvi rhe nyoma ihworho rọ ha mwu uvuẹn ukoko na. Ọrana rhẹ ọke re ne roro taghene ọkpọvi na ọ ghwai serhọ-ọ, yanghene a vwa ta, ‘Ọkpọvi ọnana o ghini nẹ obẹ i Jehova rhe, gbinẹ imizu ra ha mwu na ye ru oborẹ ẹhẹn aye ọ tare?’ Wu na hẹroso i Jehova ọrhẹ ukoko yi uvuẹn ọke ọgbogbanhon ọrana? Ẹkpahenrhọ rẹn enọ erana, o sekpahen oborẹ we ni ọkpọvi ukoko lele ọke ọnana. Orhianẹ wa hẹroso ọkpọvi ra yẹ ọwan ọke ọnana ji nyalele aye, wu na ji sabu ru omaran ọke ukpokpogho rode ọrhọ tonrhọ ne. w22.02 6 ¶15

Nyoma userhumu i Jehova, Gideon ọrhẹ isodja ye ri te 300, ni fiuvweri kparobọ rọ nọ sabu lẹrhẹ aye kparoma bi. Ehworhare Ephraim ni bru i Gideon, orhiẹ ọrẹ aye ina kpẹmiẹ-ẹ, ọrẹn ọrẹ aye ine lelie kunu, fọkime ọ ha use rẹn aye nẹ aye i lelie fiuvweri na-a. (Judg. 8:1) Gideon nọ karorhọ aye oborẹ i Jehova ọ ha userhumu rẹn aye ruẹ ekwakwa eduado ne. Omarana, “ẹhẹn aye no totọre.” (Judg. 8:3) Gideon o vwo omeriotọre neneyo ọ sabu sẹrorẹ ufuoma uvwre ihworho i Jehova. E yonorin nẹ udje ehworhare Ephraim na, taghene o fori na tẹnrovi ọrẹ ana ha ujiri vwe i Jehova, ukperẹ ono rhiẹ oma ọwan. Urhomu ekrun ọrhẹ ekpako ukoko ina sabu yono mie Gideon. Orhianẹ ohworho o biomevwan fọkiẹ oborẹ ọwan i ruru, o fori na damoma vwẹruọ oborẹ ọsoriẹ ọ tuekwẹre. Ana ji sabu jiri ohworho na fọkiẹ oborẹ ọ sabu rhe ru. Ọrana ọ guọlọ omeriotọre mie ọwan. Ọrẹn, ufuoma ọ ghanren ghwẹ oborẹ ọwan i rorori taghene ọ gbare. w21.07 16-17 ¶10-12

Jehova o brọghọ rhẹ ọwan nyoma rọ ma ọwan ọrẹ ohọhọme ọnẹyen. Fọkime a maren ọwan uvuẹn ohọhọme Osolobrugwẹ, ana sabu vwo jeghwai dje iruemru irhorhomu enẹyen phia, jerẹ ẹguọlọ, aruẹdọn, atamwu ọrhẹ uruemru ọsoso. (Ps. 86:15; 145:17) Ọke re dje iruemru enana phia, ọwan na ha ujiri vwe i Jehova jeghwai dje ọdaremẹro ọwan phia. (1 Pet. 1:14-16) Erhe ruẹ oborẹ ọnọ merhen i Jehova oma, ọwan ni ne ji vwo aghọghọ. Fọkime ọ maren ọwan uvuẹn ohọhọme ọnẹyen, Jehova nọ yẹre ọwan omẹgbanhon re ne rhiẹ aruẹ ihworho rọ guọlọre uvuẹn ekruien. Jehova o mwuegbe otọrakpọ oghẹnrensan rẹn ọwan. Bọmọke i Jehova ọ ki ma ọhworhare ọrukaro na, no mwuegbe otọrakpọ na rẹn ituakpọ. (Job 38:4-6; Jer. 10:12) Fọkime o vwo ẹghwanren ọrhẹ uruemru ghwologhwolo, Jehova nọ ma ekwakwa irhorhomu buebun rẹn ọwan na riamerhiẹn. (Ps. 104:14, 15, 24) Ọke oru, Jehova nọ dabu roro kpahen ekwakwa rọ maren, nọ “mẹrenriẹn taghene orhomurun.”—Gen. 1:10, 12, 31. w21.08 3 ¶5-6

Ọwan ephian i vwo owian re ne ghwoghwo jeghwai ruẹ idibo. (Matt. 28:19, 20; Rom. 10:14) Wu guọlọ ruẹ ena enọ uvuẹn owian ọghoghanren ọnana rhomurhọ? Bru ẹkẹ kirighwo te oma ọke we yono, ji ha oborẹ wu yono nẹ ibroshọ na Fiomarhọ Isese Ọrhẹ Uyono ruiruo. We rhe roro kpahen ẹkẹ wu na sabu bru, wu vwa kpariroro vrẹn ẹkẹ owu usuẹn eri mai ghanren na-a—ọrẹ wu ne vwo iruemru Olele Kristi. (Col. 3:12; 2 Pet. 1:5-8) O vwo ẹfro-o, ọwan ephian i vwo ẹhẹn ra na wian rhọ rẹn Jehova vrẹn oborẹ e ruẹ vwana. Uvuẹn akpọ ọkpokpọ na, ana sabu ga i Jehova vuọnvuọn. Ọrẹn vwana, arha ha uphẹn re vwori ephian ruiruo, ana sabu toroba aghọghọ ọwan, rọ nọ lẹrhẹ ẹhẹn ọwan je seriotọre phan. Ọrọ mai ghanren, ana họghọ ọrhẹ ujiri vwe i Jehova, ro rhiẹ “Osolobrugwẹ oma ọ merhan.” (1 Tim. 1:11) Omarana, jene vwo aghọghọ uvuẹn uphẹn ẹga re vwori! w21.08 25 ¶18-20

Orhianẹ eri vwiẹruọ Iseri Jehova, nọyẹ wu yono kpahen Jehova nẹ ọke ọmọvwerhe. Aye i yoniruon taghene Jehova yẹ Ọmemama na, taghene o vwo iruemru irhorhomu sansan, habaye o ji vwo omamọ egbemwuo rẹn ituakpọ. (Gen. 1:1; Acts 17:24-27) Ihworho buebun e vwo imwẹro taghene Osolobrugwẹ o nyerẹ-ẹn, yanghene ọye yẹ Ọmemama na-a. Ukpomaran, aye i vwo imwẹro taghene arhọ ọ varhe, ọke oru ekwakwa erọrọ ni va nẹ ekwakwa re nyerẹn na rhe. Usuẹn ihworho ri vwo aruẹ imwẹro ọnana yẹ ihworho ri riẹ isukuru kodo. Aye ina sabu ta taghene isayẹnsi o dje i Baibol na rhiẹ ofian ne, ji ta taghene eri vwo esegburhomẹmro kpahen Ọmemama, ihworho ri vwe riẹ isukuru, eri vwe rhe emru owuorowu yanghene era sabu phiẹrhọ. O toro oborẹ o jiri te ne re rhiẹ Iseri Jehova-a, o fori nẹ ọwan ephian i rha bọn esegburhomẹmro ọwan gbanhanrhọ. Erhe ruẹ omaran, a ha uphẹn rẹn “iyono erẹ akpọ na ọrhẹ iyono ọphiẹrhọ” nọ sun ọwan vru-u, rẹ ituakpọ e yono ri kparehaso i Baibol na-a.—Col. 2:8. w21.08 14 ¶1-3

Abel, Noah, Abraham, ọrhẹ Job, i dje ọghọ ọrhẹ ẹguọlọ aye i vwo kpahen Jehova phia, nyoma aye a huvwele, dje esegburhomẹmro, ji ze izobo. Aye i ruẹ ekete omẹgbanhon aye o teri jiri Jehova, ọye no ji rhiabọ ha ogame aye. Ọke oru, Jehova nọ ha Urhi rẹn emọ Abraham nyoma i Moses. Irhi enana i vwo ọkpọvi sansan kpahen oborẹ aye ina ga i Jehova lele uvuẹn izede ro vwo ekwerhọ kpahen. Ọke i Jesu o hwu, ra ji rhọmiẹ hin, Jehova ọrhọ guọlọ nẹ ihworho i nyalele Urhi Moses na-a. (Rom. 10:4) Ilele Kristi, ina nyalele urhi ọkpokpọ, nọyẹ, “urhi ọrẹ i Kristi na.” (Gal. 6:2) Aye ina sabu huvwele “urhi” ọnana, orhiẹ ọrẹ aye ina nyalele irhi buebu-un, ọrẹn nyoma aye ina hẹrokele udje ọrhẹ iyono i Jesu. Inyenana, Ilele Kristi a damoma hẹrokele Kristi neneyo aye i sabu ruẹ oborẹ ọnọ merhen i Jehova oma, ji “mẹrẹn omẹrhuọnrhuọn” rẹn oma aye.—Matt. 11:29. w22.03 20-21 ¶4-5

Jehova ọ kerhọ emọyen. O ghini rhon ẹrhomo buebun ri Jesu ọ nẹren ọke rọ ha otọrakpọ na. O rhonrin ọke i Jesu ọ nẹrhomo kpahen orhienbro eghoghanren rọ guọlọ bruie, jerẹ ọke rọ djẹ inyikọ 12 na. (Luke 6:12, 13) Jehova o ji rhon i Jesu rọ nẹrhomo ọke rọ ha obẹnbẹn. Bọmọke a ki rhẹ i Jesu, ọ nẹrhomo gbangbanhon vwe i Jehova kpahen ọdamuni rọ guọlọ dẹrughwaroghwẹ na. Jehova o rhon ẹrhomo i Jesu jeghwai dje ọmakashe vwe yi no ruie gbanhon. (Luke 22:41-44) Inyenana, Jehova ọ ji kerhọ ẹrhomo idibo yi, ọye ọ kerhọ aye uvuẹn ọke ọrhẹ izede ro serhọ. (Ps. 116:1, 2) Roro kpahen oborẹ i Jehova o ru rhon ẹrhomo omizu ọmase owu obẹ India. Ọye o vwo obẹnbẹn ro brudu omamọ, omarana nọ nẹrhomo vwe i Jehova kpahiẹn. Nọ yare: “Ẹkwaphiẹrhotọre i JW Broadcasting^® ọrẹ May 2019, rọ ta kpahen oborẹ ene ru nyerẹn ghele uduebro ọrhẹ ọfiamu ọgbogbanhon, ghwai oborẹ mi ghini guọlọ. Ọyẹ ẹkpahenrhọ rẹn ẹrhomo mẹ.” w21.09 21-22 ¶6-7

Wu na sabu ha ẹhẹn roro kpahen oborẹ ọ gbanhon te rẹn Ilele Kristi erukaro na ri nyaji joma ọsoso ekwakwa aye i vwori vwo, ji rharhumu tuẹn akpenyerẹn ọkpokpọ rhọ? Aye i guọlọ esegburhomẹmro aye ina hẹroso i Jehova nọ hẹrote edamẹ aye. Ọrẹn, o vwo oborẹ ọnọ ha userhumu rẹn aye. Ẹgbukpe isionrin bọmọke itu i Roman i ki gba kinhariẹ Jerusalem, ọnyikọ Paul nọ yẹ itu i Hebrew urhebro eghoghanren ezẹko: “Jenẹ akpenyerẹn are ọ vabọ ufiuvwele igho, nẹ are i vwo ẹhẹn otemẹ kpahen ekwakwa are i vwori. Fọkime ọye ọ tare: ‘O vwo ọke owuorowu mi na nyajẹ owẹwẹ vwo-o, mi jeghwai zẹ jẹ owẹwẹ vwo-o.’ Neneyo ọwan i sabu fiudugbere ta: ‘Jehova yọ sa mẹ erhumu; mi zofẹ-ẹn. Me yẹ onyakpọ ọnọ sabu ru mẹ?’” (Heb. 13:5, 6) O vwo ẹfro-o, ọ lọhọ rẹn imizu ri ha urhebro i Paul ruiruo bọmọke itu i Roman i ki kparehaso amwa na, aye ine nyerẹn akpọ otemẹ. Aye i vwo imwẹro taghene Jehova ọnọ hẹrote edamẹ aye. w22.01 4 ¶7, 9

Ọke erhe roro kpahen ohworho ro dje arodọmẹ phia, ana sabu ha ẹhẹn roro kpahen ohworho esiri, ro vwo ẹhẹn bọrọbọrọ, ro dje aruẹdọn phia, ro ji tiobọnẹ ghwologhwolo. Ana sabu karorhọ ikuegbe i Jesu kpahen onyẹ i Samaria ro dje uruemru esiri phia. Ọhworhare ọrana ro nẹ ẹkwotọre ọrọrọ rhe na, o “dje arodọmẹ rẹn” onyẹ i Jew rẹ ihi i kperi jeghwai so igho yi. Onyẹ i Samaria na no ‘gbe arodọmẹ’ rẹn onyẹ i Jew ra konron na, no ji ruẹ ẹkwaphiẹrhotọre re ne simie. (Luke 10:29-37) Udje ọnana, o dje omamọ uruemru Osolobrugwẹ owu phia—arodọmẹ. Jehova o dje arodọmẹ phia fọkime o vwo ẹguọlọ kpahen ọwan, o ji dje yi phia uvuẹn izede ro lele ọwan ruẹ kugbe kẹdẹkẹdẹ. O ji vwo oghọn ọrọrọ ro surhobọmwu arodọmẹ ra na karorhọ. Ọnana o sekpahen ọrẹ ana kpariroro vrẹn ọghwọghwu, dedevwo erhirhiẹ na o fo ọrẹ ana ghwọghwu ohworho. Uvuẹn ọhọ ọrana, Jehova o ghini dje arodọmẹ phia rẹn ọwan. Ọbo ijoro na ọrhọ ta, “O vwo ru ọwan lele oborẹ edandan ọwan e havwọ-ọ.” (Ps. 103:10) Ọrẹn ọkezẹko, Jehova ọnọ sabu ha ọghwọghwu ọgbogbanhon rẹn oruọdandan. w21.10 8 ¶1-2

Jehova o dje ẹguọlọ atamwu ọnẹyen rẹn eri vwo obọdẹn onyerẹnkugbe rhẹ ọye, nọyẹ idibo yi. Ọnana o fiotọre nyoma ẹmro Orodje David ọrhẹ ọmẹraro Daniel i tare. Jerẹ udje, David ọrhọ ta: “Rhe dje ẹguọlọ atamwu rẹn eri rheruo.” “Ẹguọlọ atamwu i Jehova ọ havwiẹ bẹmẹdẹ rẹn ihworho ra zofẹn yen.” Daniel ọrhọ ta: “O Jehova Osolobrugwẹ urhomẹmro na, [ro] dje ẹguọlọ atamwu rẹn ihworho ri vwo ẹguọlọ kpahiẹn ra ji sẹrorẹ irhi enẹyen.” (Ps. 36:10; 103:17; Dan. 9:4) Sekpahen ẹmro erana, Jehova o dje ẹguọlọ atamwu rẹn idibo yi, fọkime aye i rherie, aye a zofẹn yen, aye i vwo ẹguọlọ kpahiẹn, aye a ji nyalele irhi enẹyen. Jehova o dje ẹguọlọ atamwu ọnẹyen rẹn era ga ye ọvo, ihworho enẹyen. Bọmọke a ki tuẹn ogame i Jehova rhọ, ọwan i mẹrẹn erere nẹ ẹguọlọ ri Jehova o dje rẹn ituakpọ ephian. (Ps. 104:14) Ọrẹn, re rhiẹ idibo yi na, ọwan na ji mẹrẹn erere nẹ ẹguọlọ atamwu ọnẹyen. w21.11 4 ¶8-9

O vwo oborẹ erhirhiẹ na ọ havwọ-ọ, e vwo omwemẹ ra na nyalele ẹmro i Jesu ọ ta rhẹ oberun na. Inyenana, ihworho buebun a kerhọ iyono ilori ẹga ri titiri. Aye i vwo ojemẹ kpahen ilori ẹga enana te erhirhiẹ aye a joma ha ẹga rẹn aye. Ihworho a ghwiẹ riẹ ishọshi aye, dẹ ẹbe aye, ji toro igho buebun rẹn aye yanghene ukoko aye. Ezẹko e vwo imwẹro kpahen kẹmro kẹmro aye i tare. O mwu ẹro taghene oma ọ merhen ihworho enana ghwẹ omana orhianẹ i Jesu ọ homaphia rẹn aye-e! Ọrẹ ovẹnẹ, era ga i Jehova i vwa ghwiẹ lele onyakpọ-ọ. Dedevwo ọwan họghọ rẹn era kobaro uvuẹn ukoko na, ọwan a nyalele uyono i Jesu rọ tare: “Are ephian imizu.” (Matt. 23:8-10) Ọwan i vwa ha ẹga rẹn ituakpọ-ọ, sẹ aye ilori ẹga yanghene ere suẹ-ẹn. A vwa hobọtua ekwakwa aye e jirẹ-ẹ. Ukpomaran, ọwan a sẹrorẹ emevigbanhon ọwan ji tioma nẹ irueruo akpọ na. Uvuẹn erhirhiẹ enana, ọwan i vẹnẹ ẹga erọrọ ra ta taghene aye Ilele Kristi.— John 18:36. w21.10 20 ¶6-7

Ilele Kristi ephian ri guọlọ fon, ina vi damoma neneyo emru owuorowu yanghene ohworho owuorowu, ọ jọ jaghwẹrhọ onyerẹnkugbe aye rhẹ Jehova. Habaye, fọkime ọwan Iseri Jehova, na damoma ra na kẹnoma rẹn irueruo ephian ri na sabu gbe odẹ ọfuanfon i Jehova ghwu. (Lev. 19:12; Isa. 57:15) Emọ Israel e djephia taghene Jehova yẹ Osolobrugwẹ aye ọke aye i rha nyalele irhi enẹyen. Leviticus 18:4 ọrhọ ta: “Are i ru lele orhienbro mẹ ephian, are i ji sẹrorẹ irhi mẹ jeghwai nyalele aye. Mẹmẹ yi Jehova Osolobrugwẹ are.” Urhomu-ẹmriẹn 19 ọ ta kpahen “irhi” ezẹko ra yẹ emọ Israel. Jerẹ udje, oghwẹmro 5-8, 21, 22 ọ ta kpahen izobo eranmo. O fori nẹ emọ Israel i ze izobo erana izede ro no jo ‘gbe ekwakwa ọfuanfon ọrẹ i Jehova ghwu.’ Ọke erhe se eghwẹmro erana, o fori no mwu ọwan damoma ruẹ oborẹ ọnọ merhen i Jehova oma, ji ze izobo ujiri ro vwo ekwerhọ kpahen, jerẹ oborẹ Hebrews 13:15 ọ tare ne ru. w21.12 5-6 ¶14-15

Eri rọnmọren obọ ina sabu yono nẹ idje ihworho ri hẹroso i Jehova. Imizu buebun ri rọnmọ ne, i havwọ owian aghwoghwo Uvie na ẹgbukpe buebun ne. Wu na sabu nekpẹn urhebro mie aye orhianẹ wa guọlọ ni ẹkẹ wu bru te oma sua? Ọnana izede owu wu ne djephia taghene wa hẹroso i Jehova. (Prov. 22:17, 19) Karorho, orọnmo ẹghẹlẹ ro nẹ obẹ i Jehova rhe. (Matt. 19:5, 6) Ọ guọlọre nẹ eri rọnmọ ne i riamerhen ẹghẹlẹ ọnana. Are ri rọnmọren obọ, are ina sabu roro kpahen oborẹ are a ha akpenyerẹn are ruẹ? Are e ruẹ ekete omẹgbanhon are o teri, nẹ are i djephia rẹn Jehova taghene are i vwo ọdaremẹro kpahen ọsoso ẹghẹlẹ rọ yẹrẹ are? Nẹrhomo vwe i Jehova. Guọlọ iruemru-urhi Baibol na ri sekpahen erhirhiẹ are. Are i gba ha urhebro i Jehova ruiruo. Are i rha ha ogame i Jehova karo uvuẹn orọnmo are, are ina sabu vwo imwẹro taghene are ine nyerẹn obọdẹn akpọ omamerhomẹ! w21.11 19 ¶16, 18

James ọ ha ukẹro ro serhọ ni omayen. James o roro taghene ọye ọ ghanren ghwẹ Ilele Kristi erọrọ, fọkime ọye omizu i Jesu yanghene fọkiẹ uphẹn ẹga ro vwori-i. O se imizu na, “imizu mẹ mi vwo ẹguọlọ kpahen.” (Jas. 1:16, 19; 2:5) O djephia taghene ọye ọ gbare-e. Oborẹ e yonorin: Karorhọ taghene ọwan ephian iruedandan. O fo ne roro taghene e rhomu ghwẹ ihworho re yono-o. Mesoriẹ? Arha lẹrhẹ ihworho re yono roro taghene e vwe ruẹ sọ-ọ, aye ine roro taghene aye i sabu ruẹ oborẹ i Jehova ọ guọlọre-e. Ọrẹn, arha ta urhomẹmro taghene ọ ji bẹn rẹn ọwan ọkezẹko ra na nyalele iruemru-urhi Baibol na, ji dje kpahen oborẹ i Jehova o ru ha userhumu rẹn ọwan fiẹ ebẹnbẹn ọwan kparobọ, na na ha userhumu rẹn ohworho re yono mẹrẹnvwrurhe taghene ọnọ ji sabu ga i Jehova. w22.01 11-12 ¶13-14

Ọke erhe roro jerẹ i Jesu, ne vwo ẹhẹn ra na hẹrokele uruemru enẹyen, ọke ọrana na na sabu vwo efikparobọ ọke ra hẹrokele udje yi. (Heb. 1:3) Ana sabu roro: ‘Jesu ohworho rọ gbare. Mi sabu ghini họhiẹ hiẹ-ẹn!’ We rhe roro omaran, karorhọ irhomẹmro enana. Ọrukaro, a maren ọwan na họhọ i Jehova ọrhẹ Jesu. Omarana wu na sabu djẹ odjẹ wu na hẹrokele aye, wu na sabu vwo efikparobọ te erhirhiẹ ezẹko. (Gen. 1:26) Ọreva, ẹhẹn ọfuanfon i Jehova yẹ oborẹ ọ mai gbanhon uvuẹn ọsoso akpọ na. Nyoma userhumu ẹhẹn ọfuanfon na, wu na sabu ruẹ ekwakwa wu na ja sabu ru rhẹ omẹgbanhon ọnọ. Ọresa, Jehova o vwo fiẹrorhọ taghene ene dje omamọ ẹhẹn ọfuanfon na phia gbagba vwana-a. Itiọrurhomẹmro, Jehova o fiẹ ẹgbukpe 1,000 rhotọre harẹn eri ne rhirhiẹ otọrakpọ nẹ aye i rhiẹ ihworho ri gbare. (Rev. 20:1-3) Oborẹ i Jehova ọ guọlọ mie ọwan vwana, yẹ ọrẹ ene ruẹ ekete omẹgbanhon ọwan o teri, ji hẹroso userhumu ọnẹyen. w22.03 9 ¶5-6

Orhiẹ ẹrhomo ọvo yẹ izede ene ru ruẹ onyerẹnkugbe ọwan rhẹ Jehova gbanho-on. Uyono i Baibol omobọ ọrhẹ uyono ukoko ẹnya, ina ji ha userhumu rẹn ọwan tikẹrẹ i Jehova rhọ. O vwo oborẹ wu na sabu ru ne wu dabu ha ọke we ruẹ uyono omobọ, ji riẹ uyono ukoko ruiruo izede ro serhọ? Nọ oma, ‘Me yọ lẹrhe mẹ ja kerhọ uvuẹn uyono ukoko yanghene kpomavi rẹn uyono omobọ mẹ?’ Ọnọ sabu rhiẹ use ifonu, urhomu re dje vwo uvuẹn ifonu yanghene ekwakwa erọrọ ra ha ruiruo? Wu rha djokarhọ taghene ẹhọn ọ ha ekete ọrọrọ ọke we ruẹ uyono omobọ yanghene uvuẹn uyono ukoko, nẹrhomo vwe i Jehova nọ ha userhumu wẹn tẹnrovi oborẹ we ruẹ. Ọkezẹko ọ vwọ lọhọ wu ne ruẹ omara-an, ọrẹn o fori wu kpomavi rẹn oborẹ we yono na. Nẹrhomo ne wu vwo ufuoma ro no suẹn ọmuduo ọrhẹ “oghwa iroro” ọnọ.—Phil. 4:6, 7. w22.01 29-30 ¶12-14

Orodje Uzziah ọ tiẹn ọkpọvi. Ọ ruẹ ekete uvuẹn oghwa ẹga i Jehova rẹ irherẹn ọvo a rua, ji damoma ro no ze izobo ajijan. Irherẹn i Jehova ni ta riẹn: “O fo nẹ owẹwẹ, Uzziah, i torhẹ ajijan rẹn Jehova-a! Irherẹn na ọvo yi na sabu torhẹ ajijan.” Marhẹ Uzziah ọ kpahenrhọ ye lele? Orhianẹ ọ homariotọre ha ọkpọvi na, ji nẹ oghwa ẹga na ogege, manẹ Jehova ọ sabu harhomie. Ukpomaran, “Uzziah . . . nọ tuekwẹre gbangbanhon.” Mesoriẹ ọ tiẹn ọkpọvi na? O roro taghene ọye o rhiẹ orodje na, o vwo ugbomọphẹ ro no ru oborẹ ọ guọlọre. Ọrẹn, Jehova ọ mẹriẹn omara-an. Omarana, fọkiẹ irueruo omẹkpariẹ, Uzziah no vwo emiamo oti, ji “daji erhirhiẹ oti na te ẹdẹ ro hwu.” (2 Chron. 26:16-21) Udje Uzziah o yonirin ọwan taghene o toro aruẹ ohworho ra havwọ-ọ, arha tiẹn ọkpọvi ro nẹ i Baibol na rhe, ekwerhọ i Jehova ọnọ va ọwan obọ. w22.02 9 ¶7

Ohworho rọ ha uphẹn rẹn “uruemru ahwanren na” no suien, o roro ji vwobọrhọ ojemẹ esọsọ. (Col. 3:9) Ọnọ sabu vwo ufiuvwele, kiki tuekwẹre, o vwo dje ekpẹmẹ phia-a, ọ ji kparoma. Ọnọ ji sabu rhe ni ifoto yanghene ughe ihworho ri banfirhọ, ughe ọfanrhiẹn yanghene ozighi. O vwo ẹfro taghene o vwo omamọ iruemru-u, ọnọ ji sabu vwo ẹhẹn iborhin fọkiẹ ekwakwa esọsọ ro ruẹ yanghene ọ tare. Ọrẹn, o vwo omwemẹ ro no ruẹ ewene sekpahen iroro yanghene uruemru ọnẹye-en. (Gal. 5:19-21; 2 Tim. 3:2-5) Ọwan a gba-a, omarana o vwo ọrẹ ọnọ sabu tiẹ ọsoso iroro ọrhẹ ojemẹ ibiobiomu nẹ ọmudu ọrhẹ iroro yi phẹlẹphẹlẹ-ẹ. Ọkezẹko, ana tẹmro yanghene ru oborẹ ọnọ lẹrhẹ ọwan vioja orho ru. (Jer. 17:9; Jas. 3:2) Ọrẹn, erhe ku uruemru ahwanren na nu, iruemru ọrhẹ irueruo esọsọ i rhe sun ọwan ghwomara-an. Ọwan ne rhiẹ ihworho ri vẹnẹren.—Isa. 55:7. w22.03 3 ¶4-5

Ekpako, are i guọlọ iruemru irhorhomu rẹ imizu ukoko na i vwori. Aye ihworho ri vwa gba; ọrẹn, aye i vwo iruemru ra na sabu hẹrokele. Itiọrurhomẹmro, nẹ ọke ruẹ ọke, ekpako ina sabu kpọ iroro omizu owu vi. Ọrẹn, jerẹ ọnyikọ Paul, o fori nẹ ekpako i damoma ni vrẹn erharhere ẹmro ọrhẹ irueruo imizu na. Ukpomaran, ofori nẹ aye i tẹnrovi ẹguọlọ ọrhẹ edirin imizu na i vwori uvuẹn ogame i Jehova, kugbe omamọ iruemru aye. Ekpako ra ha ukẹro ro serhọ ni imizu ukoko na, a lẹrhẹ ukoko na rhiẹ ekete ufuoma. Karorhọ taghene Jehova ọ vwọ ta taghene are i rhiẹ ihworho ri gbare-e; ọrẹn, are i rhiẹ era fuevwan. (1 Cor. 4:2) Wu na sabu vwo imwẹro taghene Jehova o vwo ọdaremẹro kpahen owian ọnọ. Jehova ọ “sẹrerhumuji ewian are ọrhẹ ẹguọlọ are i dje kpahen odẹ ọnẹye-en, nyoma are e gbodibo harẹn ihworho efuanfon na ọke ephian.”—Heb. 6:10. w22.03 31 ¶19, 21