August

Wu na sabu roro kpahen oborẹ ọsoriẹ i Jehova ọnọ ya edẹ ihworho rẹ ẹmro aye o djephia taghene aye a zofẹn yen ji roro kodo kpahen odẹ ye rhẹ “ọbe okarorhọ” na? Ẹmro ọwan o dje kpahen oborẹ ọ ha ọmudu ọwan. Jesu ọrhọ ta: “Ekwakwa buebun ri ha ọmudu na, yẹ ugbunu na ọ ta.” (Matt. 12:34) Jehova ọ ji guọlọ taghene eri vwo ẹguọlọ kpahiẹn i riamerhen akpọ bẹmẹdẹ uvuẹn paradais. Oborẹ ọwan a tẹmro lele, ọnọ sabu djephia sẹ Jehova ono rhiabọ ha ogame ọwan. (Jas. 1:26) Ihworho ezẹko ri vwe vwo ẹguọlọ kpahen Jehova, a tuekwẹre tẹmro, izede hwainhwain, yanghene wọnma tẹmro. (2 Tim. 3:​1-5) Ọwan a guọlọ họhọ aye-e. Ọwan i vwo oruru re ne ru oborẹ ọnọ merhen i Jehova oma nyoma ẹmro ọwan. Oma ọnọ merhen i Jehova arha tẹmro esiri ri serhọ uvuẹn uyono ukoko ọrhẹ aghwoghwo, ọrẹn na tẹmro hwainhwain ri vwe serhọ rẹn ekrun ọwan uvuẹn oghwa?—1 Pet. 3:7. w22.04 5 ¶4-5

Osolobrugwẹ ono fie rhẹ ọmudu ighoro ikpe na ọrhẹ aranmo rọ djoma na, nẹ aye i ghwọghọ i Babylon Ọrode na. Jehova ono mwu egbamwa na ha aranmo rọ djoma ọbobare na, ro rhiẹ Okugbe Egbamwa na, haso okugbe ẹga efian ọrẹ akpọ na, ji ghwọghiẹ phẹlẹphẹlẹ. (Rev. 18:​21-24) Me yẹ ọnana o mevirhọ rẹn ọwan? Ofori na sẹrorẹ “aruẹ ogame rọ fonron, ro vwo vwo aghwa obaro Osolobrugwẹ.” (Jas. 1:27) A vwa ha uphẹn rẹn iyono efian, orẹ sansan ri nẹ ogame efian rhe, irueruo ọfanrhiẹn akpọ na ọrhẹ irueruo ikpodje erẹ Babylon Ọrode na owuorowu, nọ hobọte ọwa-an! O ji fo ne rhe se awọrọ nẹ aye i “nẹ uvuien rhe,” neneyo aye i je vwobọrhọ edandan yen uvuẹn obaro Osolobrugwẹ.—Rev. 18:4. w22.05 11 ¶17; 14 ¶18

Emiemọ, guọlọ uphẹn wu ne yono emọ kpahen Jehova ọrhẹ ekwakwa irhorhomu buebun ro ru wẹn ne. (Deut. 6:​6, 7) Ọnana ọ ghanren omamọ maido, orhianẹ wu sabu lelie yono kugbe uvuẹn oghwa ọke ephia-an, fọkime are riẹ ẹga sansan. Christine ọrhọ ta: “Orhiẹ ọke ephian mie vwo uphẹn ta kpahen Jehova-a, omarana ni mia ha kuphẹn kuphẹn ruiruo.” Habaye, dabu tẹmro irhorhomu kpahen ukoko i Jehova ọrhẹ imizu ri ha uvuien. Wu vwa tẹmro obiobiomu kpahen ekpako ukoko-o. Oborẹ wu ta rẹn aye kpahen ekpako na, ọnọ sabu lẹrhẹ aye brorhiẹn sẹ aye ine bru ekpako nya ọke aye i rha dẹrughwaroghwu ebẹnbẹn. Toroba ufuoma uvuẹn oghwa. Rhe dje ẹguọlọ wu vwo kpahen esa ọrhẹ emọ enọ phia. Tẹmro rẹn esa izede esiri ọrhẹ ọghọ, ji yono emọ nẹ aye i hẹrokeluo. Omarana, nu we toroba ufuoma ro fori no rhirhiẹ oghwa re yono kpahen Jehova.—Jas. 3:18. w22.04 18 ¶10-11

Urhomu ri Jesu o dje vwe imizu ri ha ukoko Ephesus, o djephia taghene aye i vwo edirin, aye e fiobọrhotọre uvuẹn ogame aye a harẹn Jehova udabọ ebẹnbẹn sansa-an. Ọrẹn, aye i sẹrerhumuji ẹguọlọ ọrukaro aye i vwori. Ofori nẹ aye i rharhumu ruẹ ẹguọlọ ọrana gbanhon—orhiomara-an, Jehova o vwo ekwerhọ kpahen ogame aye-e. Omaran ọ ji havwọ inyenana, o fori ne ru vrẹn ọrẹ ene vwo edirin. Ofori ne vwo edirin fọkiẹ iroro ri serhọ. Jehova o vwo ọdamẹ kpahen oborẹ e ruẹ ọrhẹ oborẹ ọsoriẹ ọwan e ruie. Oborẹ o mwu ọwan ruẹ ekwakwa ọ ghanren riẹn, fọkime ọ guọlọre nẹ ẹguọlọ ọrhẹ ọdaremẹro okokodo no mwu ọwan ha ogame riẹn. (Prov. 16:2; Mark 12:​29, 30) Ana vi rha dẹrẹ ọke ephian. Imizu ri ha ukoko Sardis i vwo obẹnbẹn ọrọrọ. Dedevwo aye i dabu fiomarhọ ogame i Jehova uvuẹn ọke ri vrẹnren na, aye i vwe rhe ruẹ omaran vwana-a. Omarana, Jesu nọ ta rẹn aye nẹ aye i “rhọmọ.” (Rev. 3:​1-3) Itiọrurhomẹmro, ewian ra wian rẹn Jehova, i sẹriẹ ero dẹ-ẹ.—Heb. 6:10. w22.05 3 ¶6-7

Solomon o se aghọghọ ra na sabu mẹrẹn ọke ra wian, “ẹghẹlẹ Osolobrugwẹ.” (Eccl. 5:​18, 19) Solomon o rhe oborẹ ọ ta kpahan. Ọye ọgbowian! Solomon ọ bọn eghwa, wọ ikebi, ji ruẹ ogba ọrhẹ ẹtẹrhe ame sansan. Ọ jeghwai bọn emwa sansan. (1 Ki. 9:19; Eccl. 2:​4-6) Ọrana owian ọgbogbanhon, o vwo ẹfro-o, ọrana ọ yẹriẹ aghọghọ. Ọrẹn, Solomon o fiẹrorhọ taghene ewian erana ọvo yi na yẹ ye omamerhomẹ-ẹ. Ọ ji wian rẹn Jehova. Jerẹ udje, ọ hẹrote owian ebanbọn oghwa ẹga i Jehova ro vwo erhumu omamọ—rọ ha ẹgbukpe irhiruẹ a ki bọn yen hin! (1 Ki. 6:38; 9:1) Ọke ro vwobọrhọ aruẹ ewian erana hin, Solomon nọ mẹrẹnvwrurhe taghene owian ra wian rẹn Jehova yọ mai ghanren ghwẹ owian omobọ. Ọrhọ ya: “Ifuen ẹmro na, kemru kemru re rhon ne, yẹ: Zofẹn Osolobrugwẹ urhomẹmro na ne wu ji sẹrorẹ ekama enẹyen.”—Eccl. 12:13. w22.05 22 ¶8

Baibol na o vwo idje ihworho buebun ri Jehova ọ harhomu nẹ ẹhẹn rhe. Ọrọmo wu karorhọ? Ọkezẹko we roro kpahen Orodje Manasseh. Ọhworhare ọrana o dumu ọkon ọvwiavwia haso i Jehova uvuẹn izede buebun. Ọye yọ kobaro uvuẹn ogame efian. O kpe emọyen hwu, ji ha aye ze izobo rẹn isolobrugwẹ efian. Ọ ji tobọ kpare oma osolobrugwẹ ofian ruẹ oghwa ẹga ọfuanfon i Jehova. Baibol na ọrhọ ta kpahen Manasseh: “O ruẹ oborẹ obiomurun omamọ uvuẹn ukẹro i Jehova, nọ lẹrhiẹ tuekwẹre.” (2 Chron. 33:​2-7) Ọrẹn, ọke i Manasseh o djephia taghene ọ ghini ghwẹriẹ ne, Jehova nọ dabu harhomie. (2 Chron. 33:​12, 13) Ọkezẹko, we ji roro kpahen Orodje David, ro ruẹ edandan eghwaghwa haso i Jehova, kugbe ọrẹ ọye ọ ghwọwe, ji kpe ohworho hwu. Ọrẹn, ọke i David ọ ghini ghwẹriẹ, ji kwe orusọ ye, Jehova nọ ji harhomie. (2 Sam. 12:​9, 10, 13, 14) Omarana, ana sabu vwo imwẹro taghene Jehova o mwuegbe rọ nọ harhomu. w22.06 3 ¶7

Ọ lọhọ re ne ruẹ ifiẹrorhọ ọwan gbanhon ọke ephia-an. Ofu ọnọ sabu ze ọwan ọke ra hẹrhẹ i Jehova. Ọrẹn, Jehova ọ havwiẹ bẹmẹdẹ, omarana ukẹro rọ ha ni ọke, ọ vẹnẹ ọrẹ ọwan. (2 Pet. 3:​8, 9) Ono ruẹ ọhọriẹ gba uvuẹn izede rọ mai serhọ, ọrẹn ọkezẹko o ruie lele oborẹ e fiẹrorhọ-ọ. Me yọ nọ sabu ha userhumu rẹn ọwan sẹrorẹ ifiẹrorhọ ọgbogbanhon, ji vwo erhionrin hẹrhẹ i Jehova no ruẹ ive yi gba? (Jas. 5:7) Daji kẹrẹ i Jehova, ro rhiẹ ọro no ruẹ ifiẹrorhọ ọwan gba. Itiọrurhomẹmro, na sabu vwo ifiẹrorhọ, ene vi vwo esegburhomẹmro taghene Jehova o nyerẹn, ọye ọ ji “kwosa rẹn ihworho ra guọliẹ nẹ otọre ẹhẹn sa.” (Heb. 11:​1, 6) Erhe ghini vwo imwẹro kpahen Jehova, ne ne fiudugbere rhọ taghene ono ruẹ ọsoso ekwakwa ro veri. Ne ruẹ ifiẹrorhọ ọwan gbanhonrhọ, ana vi nẹrhomo vwe i Jehova, ji se i Baibol na. Dedevwo a vwa mẹrẹn i Jehova-a, ana sabu tikẹriẹ. Ana sabu tẹmro riẹn nyoma ẹrhomo, rhẹ imwẹro na taghene ọnọ kerhọ ọwan.—Jer. 29:​11, 12. w22.10 26-27 ¶11-13

Ha ẹhẹn roro erhirhiẹ ọnana. Job o siyẹ kẹrẹ iphirhikerewi, oma ọ miamiẹ ọke ephian. (Job 2:8) Igbehian yen a ta taghene ọye rhẹ omamọ ohworho-o, ji ta taghene ekwakwa ro ruru a ghanre-en. Ebẹnbẹn yen a hiẹn yen jerẹ atita ọghwaghwa, aniẹ o mwuomarhọ fọkiẹ emọ aye ri hwuru. Ọke ukaro, Job ọ fọdu. (Job 2:13) Orhianẹ igbehian yen e roro taghene fọkime ọ fọdu, no mevirhọ taghene ọnọ nyaji Jehova vwo, aye i roro sọ. Uvwrọke owu, Job—ọkezẹko nọ kpare urhomie rierun, ji ni ehworhare ra gemai ruẹ taghene aye igbehian yen na—nọ tare: “Bọmọke mi ne hwu, mi na sẹrorẹ emevigbanhon mẹ!” (Job 27:5) Me yọ ha userhumu rẹn Job gbanhon, ji vwo uduefigbere udabọ ojẹriọ ye ephian? Ọke ẹhẹn yen o seriotọre omamọ, o vwo ifiẹrorhọ kpahen Jehova taghene ọnọ yẹ ye omefuon orho ru. O rheri taghene orho hwu dede, Jehova ọnọ rhọmiẹ nuhwu.—Job 14:​13-15. w22.06 22 ¶9

Ọwan i vwo uphẹn ọghoghanren—uphẹn re ne bru Ọmemama odjuwu ọrhẹ otọrakpọ na nya ọrẹ ẹrhomo. Gbe rorie: Ana sabu ta rẹn Jehova kpahen kemru kemru rọ ha ọmudu ọwan, uvuẹn ọke ro jeri ọwan ọrhẹ uvuẹn aruẹ edjadjẹ ephian. Ana sabu nẹrhomo vwe yi arha ha ekpa uvuẹn ihọsipita yanghene uvuẹn ekanron dede, rhẹ imwẹro na taghene Jehova ọnọ kerhọ ọwan. Oma ọ merhen ọwan fọkiẹ uphẹn ọnana. Orodje David ọ ha ukẹro ọghoghanren ni ẹrhomo ẹnẹ. Nọ so ijoro rẹn Jehova: “Jenẹ ẹrhomo mẹ o rhiẹ ajijan ra dabu mwuegbe yi obaruọ.” (Ps. 141:​1, 2) Uvuẹn ọke i David, a dabu jomarhotọre mwuegbe ajijan ọfuanfon rẹ irherẹn na a ha ruiruo uvuẹn ogame urhomẹmro. (Ex. 30:​34, 35) Fọkime David ọ ta kpahen ajijan, no djephia taghene ọ guọlọ gbẹro rhotọre roro kpahen oborẹ ọnọ ta uvuẹn ẹrhomo rọ nẹ vwe i Jehova. Ọrana yẹ oborẹ a ji guọlọ ru. Ọwan i guọlọre nẹ ẹrhomo ọwan ọ merhen i Jehova oma. w22.07 20 ¶1-2; 21 ¶4

Jehova yo ruẹkele. Jehova ọ yẹ ọwan omẹgbanhon re ne rukele ọke ohworho orho ru ọwan sọ-ọ. (Rom. 12:​20, 21) Fọkiẹ ijẹgba ọrhẹ ibiẹ irherhe re vwori, ọwan i sabu guẹnzọn izede rọ gbare jerẹ Osolobrugwẹ-ẹ. (Heb. 4:13) Ọkezẹko, a ha uphẹn rẹn iroro ọwan no sun ọwan, rọ lẹrhiẹ bẹn re ne brorhiẹn ro serhọ. Jehova orho mwu i James ya: “Ekwẹre onyakpọ ọ vwọ rhua irueruo ọsoso Osolobrugwẹ sa-a.” (Jas. 1:20) Ana sabu vwo imwẹro taghene Jehova ono ruẹ oborẹ ọgbare, ji ha orhienbro ọsoso te orugba. Arha harhomu, ne djephia taghene a hẹroso orhienbro ọsoso i Jehova. Arha hẹroso i Jehova no guẹnzọn izede rọ gbare, ne djephia taghene e vwo imwẹro taghene ọnọ kwaphiẹ ẹkuọn rẹ ọdandan ọ soro rhọ. Uvuẹn akpọ ọkpokpọ re ve kpahen na, arha ‘karorhọ ekwakwa omiamiamo ra rioja ye ghwomara-an, aye i rha tobọ kọn ruẹ ọmudu na-a.’—Isa. 65:17. w22.06 10-11 ¶11-12

Fọkime ọwan e rhiẹromẹrẹn ekwakwa enana, o djephia taghene e vwo ekwerhọ i Jehova. (Matt. 5:​11, 12) Dẹbolo yọ ha oberhumu ẹkparehaso na. Ọrẹn, o vwo omẹgbanhon te i Jesu-u! Nyoma userhumu i Jesu, e ghwoghwo iyẹnrẹn esiri na rẹn ihworho egbamwa ephian ne. Jene yono kpahen oborẹ o djerie phia. Re rhiẹ ighwoghwẹmro Uvie na, e ji vwo obẹnbẹn re ne ghwoghwo rẹn ihworho ra djẹ edjadjẹ sansan. Uvuẹn emena arudo ri Jesu ọ yẹ ọnyikọ John, Jesu ọ tare taghene iyẹnrẹn esiri na ono fi obẹnbẹn ọrana kparobọ inyenana. (Rev. 14:​6, 7) Izede ọgo? Ọwan a ha uphẹn rẹn ihworho buebun nẹ aye i kpahenrhọ urhomu edje Uvie na. Inyenana, ihworho uvuẹn akpọ na, a sabu se ẹbe sansan ra bọn kpahen i Baibol na uvuẹn iwẹbsaiti jw.org, fọkime o vwo iyẹnrẹn sansan uvuẹn edjadjẹ ri vrẹn 1,000! Ugboma Usuon na, o kwenu rẹn imizu nẹ aye i rhian ọbe na, Riamerhen Akpenyerẹn Bẹmẹdẹ! ro rhiẹ ọbe ra yono ihworho nẹ aye i rhiẹ idibo, rhẹ edjadjẹ ri vrẹn 700! w22.07 9 ¶6-7

Jesu o vwo ẹguọlọ kpahen ihworho. Ọnyikọ Matthew ọrhọ ta: “Ọke rọ mẹrẹn ihworho na, aro aye nọ dọn riẹn, fọkime aye i djabọ jeghwai họhọ igegede ra nya sa nya rie, ri vwe vwo ohworho ro sun aye.” (Matt. 9:36) Marhẹ oma o ji ruẹ Jehova? Jesu ọrhọ ta: “Ọsẹ mẹ rọ ha obẹ odjuwu ọ guọlọ nẹ owu usuẹn eri kamurun enana i ghwọghọ-ọ.” (Matt. 18:14) Ẹmro erana i ghini merhen ọwan oma! Ọke ra dabu rhe i Jesu rhọ, ẹguọlọ re vwo kpahen Jehova no kodorhọ. Wu na sabu yono oborẹ wu ne ru dje ẹguọlọ phia rhọ, ji ruriaro uvuẹn ogame i Jehova nyoma wu na ha imizu ri te edje ne uvuẹn ukoko wu havwọ mwu igbehian. Djokarhọ oborẹ oma ọ merhen aye lele. Aye i vwa vioja kpahen orhienbro aye ina ga i Jehova-a. Nọ aye nẹ aye ta wẹn kpahen ekwakwa ezẹko aye i rhiẹromẹrẹn ne uvuẹn ogame i Jehova. Wu rhe vwo orhienbro ọghoghanren wu guọlọ bru, nọ aye nẹ aye i yọ ọkpọvi. Karorhọ, “efikparobọ ọ havwiẹ nyoma ibrurhe buebun.” w22.08 3 ¶6-7

Ọwan ephian ine rhiẹromẹrẹn aruẹ ebẹnbẹn ezẹko. Ọrẹn, orhiẹ ọwan ọvo yi ne fi aye kparobọ-ọ. Jerẹ ọsẹ ro vwo ẹguọlọ, Jehova ọ hẹrote ọwan ọke ephian. Ọye rhẹ ọwan i havwiẹ, o mwuegbe ro no rhon ẹrhomo ọwan, ji ha userhumu rẹn ọwan. (Isa. 43:2) E vwo imwẹro taghene ana sabu nyerẹn ghele ebẹnbẹn, fọkime Jehova ọ yẹre ọwan kemru kemru ra guọlọre na sabu vwo edirin. Ọ yẹre ọwan ẹghẹlẹ ẹrhomo ẹnẹ, Baibol na, iyono sansan buebun ọrhẹ imizu ukoko na ra ha userhumu rẹn ọwan uvuẹn ọke ebẹnbẹn. Oma ọ dabu merhen ọwan taghene e vwo Ọsẹ rọ hẹrote ọwan! “Ọmudu ọwan ọ ghọghọ fọkiẹ ọye.” (Ps. 33:21) Ana sabu dje rẹn Jehova taghene e vwo ọdaremẹro kpahen ẹruete ọnẹyen, nyoma ra na ha ọsoso iyono ro tiobọnẹ ruiruo nẹ aye i ru ọwan gbanhon. O ji fo ne ru ekete omẹgbanhon ọwan o teri na daji otọre ẹruete i Jehova. Nọyẹ, arha damoma huvwele i Jehova, ji ruẹ oborẹ ọgbare uvuẹn ikẹruiẹ, ọye nọ nọ hẹrote ọwan bẹmẹdẹ! w22.08 13 ¶15-16

Ihworho buebun inyenana e rhe ohworho aye ina sabu hẹroso-o. Aye roro sẹ ihworho aye i hẹroso jerẹ igọmẹti, otu isayẹnsi ọrhẹ ileyi, i ghini vwo ọdamẹ kpahen aye. Habaye, aye i vwe mwuọghọ rẹn ilori ẹga-a. Omarana, o vwo gbe ọwan unu taghene aye a ha ukẹro sakamu ni Baibol na ro rhiẹ ọbe ilori ẹga erana a ta taghene aye a nyalele-e. Fọkime ọwan idibo i Jehova, e vwo imwẹro taghene Jehova yẹ “Osolobrugwẹ urhomẹmro na,” ọ ji guọlọ oborẹ orhomurun rẹn ọwan ọke ephian. (Ps. 31:5; Isa. 48:17) E rheri taghene ana sabu hẹroso oborẹ ọ ha i Baibol na. E kwerhọ oborẹ ọgba irherhe i Baibol na owu ọ tare: “O vwo ẹmro efian yanghene emru owuorowu rọ nọ lẹrhẹ oborẹ Osolobrugwẹ ọ tare sefughwẹ-ẹ. Ihworho Osolobrugwẹ ina sabu hẹroso oborẹ ọ tare fọkime aye i hẹroso Osolobrugwẹ rọ tariẹ.” w23.01 2 ¶1-2

Ọwan a bọn imizu ukoko na, ọke erhe ruẹ esegburhomẹmro aye kpahen Jehova gbanhonrhọ. Ihworho ri vwe rhiẹ Iseri Jehova, a ha imizu ukoko na ezẹko djechẹẹ. Awọrọ e kpomu emiamo ọgbogbanhon, yanghene nyerẹn ghele ẹhẹn ro seriotọre. Habaye, o jiri ne imizu ukoko na a hẹrhẹ ọke enyerakpọ ọnana ono toba. Erhirhiẹ enana ina sabu damu esegburhomẹmro ọwan ni inyenana. Ukoko Ilele Kristi erukaro na i rhiẹromẹrẹn aruẹ ebẹnbẹn erana. Ọnyikọ Paul ọ ha Eyaya Ọfuanfon na bọn esegburhomẹmro imizu na gbanhon. Jerẹ udje, ọkezẹko itu i Jew ri rhiẹ Ilele Kristi, e rhe oborẹ aye ina ta rẹn ihworho ekrun aye ra ta taghene ogame i itu Jew o rhomu ghwẹ iyono Ilele Kristi-i. O vwo ẹfro-o, ileta ri Paul ọ ya vwe itu i Hebrew na, o ruru aye gbanhon. (Heb. 1:​5, 6; 2:​2, 3; 9:​24, 25) Aye ina sabu ha omẹgbanhon iroro aye rhe oborẹ aye ina ta rẹn ihworho ra kparahaso aye. w22.08 23-24 ¶12-14

Ihworho uvuẹn akpọ Echu e rhe ọrẹ aye ina hẹroso-o. Ọgbọ buebun, uruemru ileyi akpọ na, ere suẹn ọrhẹ ilori ẹga, ọ lẹrhẹ aye je rhe ohworho aye ina hẹroso. Aye ina ji sabu roro taghene aye i sabu hẹroso igbehian, ere rhirhiẹ kẹrẹ aye, ọrhẹ ihworho ekrun aye-e. Ọnana o vwo gbe ọwan unu-u. Baibol na ọrhọ ta: “Uvuẹn ẹdẹ ri koba na . . . , ituakpọ . . . i vwo atamwu-u, . . . ere biomawan, . . . era rhẹ awan.” Nọyẹ, ihworho ine dje uruemru osolobrugwẹ ro sun akpọ ọnana phia, ro rhiẹ ohworho ra na ja sabu hẹroso. (2 Tim. 3:​1-4; 2 Cor. 4:4) Ọrẹn, fọkime ọwan Ilele Kristi, e rheri taghene ana sabu hẹroso i Jehova ọke ephian. E vwo imwẹro taghene o vwo ẹguọlọ kpahen ọwan, ọ ji “sẹrerhumuji” igbehian yen vwo dẹ-ẹ. (Ps. 9:10) Ana ji sabu hẹroso Kristi Jesu, fọkime ọ ha arhọ ye kpahontọre rẹn ọwan. (1 Pet. 3:18) Ọwan i ji yono nẹ ekwakwa re rhiẹromẹrẹn ne taghene i Baibol na ọ yẹ ọwan ọkpọvi ra na sabu hẹroso.—2 Tim. 3:​16, 17. w22.09 2 ¶1-2

Obọdẹn omamerhomẹ orhiẹ ẹhẹn ro totọre re vwo ibiọke-e. Ọnọ sabu rhirhiẹ ye uvwre ọsoso akpenyerẹn ohworho. Izede ọgo? Jesu o djerie fiotọre uvuẹn Ẹmro rọ haphia oberun Ugbenu na: “Omamerhomẹ ọ havwiẹ harẹn ihworho ri vwo ọdamẹ aye ine yono kpahen Osolobrugwẹ.” (Matt. 5:3) Jesu o rheri taghene a ma ituakpọ rhẹ ojemẹ ọgbogbanhon aye ine rhe, ji ha ogame rẹn Ọmemama aye, ro rhiẹ Jehova. Ra mẹriẹn taghene Jehova yẹ “Osolobrugwẹ rẹ oma ọ merhan na,” oma ọnọ ji rha merhen ihworho ra ga ye. (1 Tim. 1:11) Erhirhiẹ akpenyerẹn ọwan ono vi serhọ vwẹre ne ki vwo omamerhomẹ? Ẹjo. Uvuẹn ẹmro ri Jesu ọ haphia oberun ugbenu na, nọ tare taghene oma ọnọ sabu merhen “ihworho ri mwuomarhọ.” Jesu ọ ji ta taghene oma ọnọ sabu merhen “ihworho ra kparahasua fọkiẹ irueruo ọvwata.” (Matt. 5:​4, 10, 11) Jesu o yono ọwan taghene ana sabu vwo omamerhomẹ fọkime e vwo ọdamẹ re ne yono kpahen Jehova, ji tikẹriẹ, orhiẹ fọkime erhirhiẹ ọwan ọ dabu serhọ-ọ.—Jas. 4:8. w22.10 6 ¶1-3

Ọmẹrẹnvwrurhe ọnọ ha userhumu rẹn Olele Kristi rhe ‘ọke ro no kudu ọrhẹ ọke rọ nọ tẹmro.’ (Eccl. 3:7) Uvuẹn amwa ezẹko a tare taghene “ẹmro ẹta idọlọ ọfuanfon, ọrẹn arha fọdu oro.” Nọyẹ, o vwo ọke ro fo na fọdu, ukperẹ ana tẹmro. Roro kpahen udje ọnana. Ọgbọ buebun, a ta rẹn ọkpako ukoko owu ro te edje ne, nọ userhumu rẹn ikoko erọrọ rhẹ ebẹnbẹn aye. Djokarhọ oborẹ ọkpako ọrọrọ ọ ta kpahen ọkpako ọrana: “Ọ jomarhotọre nọ jọ ta kpahen ẹmro odjahen ikoko erọrọ.” Ọmẹrẹnvwrurhe ọkpako na, ọ lẹrhẹ ekpako erọrọ ra ga uvuẹn umẹ ugboma ekpako họghọ riẹn. Aye i rheri taghene ọ tẹmro odjahen aye rẹn awọrọ-ọ. Urhomẹmro ẹta emru ọrọrọ rọ lẹrhẹ ọwan rhiẹ era hẹrosua. Ọwan a hẹroso ohworho urhomẹmro, fọkime ọ ta urhomẹmro ọke ephian.—Eph. 4:25; Heb. 13:18. w22.09 12 ¶14-15

Ihworho buebun i vwe kwe kerhọ ọke obọdẹn ẹghwanren “o kperẹ phia uvuẹn udumu” na-a. (Prov. 1:20) Uvuẹn i Baibol na, o vwo ẹko ihworho awansa ra tiẹn ẹghwanren: “eri vwe vwo ẹghwanren,” “era ha awan djechẹẹ,” ọrhẹ “idjigbo na.” (Prov. 1:​22-25) “Eri vwe vwo ẹghwanren” na yẹ ihworho ri vwe vwo ọhọ te, ra kiki riẹriẹ yanghene ra phiẹrhọ. (Prov. 14:15) Jerẹ udje, roro kpahen iduduru ihworho rẹ ilori ẹga yanghene ere suẹn e suẹn vrẹ. O gbe ezẹko unu ọke aye i rha mẹrẹnvwrurhe taghene ilori ẹga na i mọrenfian rẹn aye. Ọrẹn, era hunute uvuẹn Proverbs 1:​22, i djẹ odjẹ aye ine rhiẹ eri vwe vwo ẹghwanren, fọkime o jeri aye omaran. (Jer. 5:31) Aye a guọlọ yono kpahen oborẹ i Baibol na ọ tare-e, yanghene nyalele irhi ri ha uvuie-en. Ọwan a guọlọ hẹrokele ihworho ra ha arudo rhiẹ ivwidjigbo-o!—Prov. 1:32; 27:12. w22.10 19 ¶5-7

Ukoko i Jehova o tiobọnu ọkpọvi ri na sẹrorẹ arhọ ọwan. Ọke ephian ya karorhọ ọwan na yẹ ekpako ukoko na inọmba ifonu ọwan, neneyo aye i sabu se ọwan uvwrọke ukpokpogho. Ana sabu ji mẹrẹn ọkpọvi sekpahen ekete re ne rhirhiẹ uvwrọke ukpokpogho, oborẹ ana zẹ lele ọrhẹ oborẹ ene ru mẹrẹn emaren, yanghene ọke ọrhẹ oborẹ ene ru ha userhumu rẹn awọrọ. Arha huvwele-e, ana sabu fiẹ arhọ ọwan ọrhẹ erẹ ekpako ra hẹrote ọwan na, rhẹ erhirhiẹ imwofẹn. (Heb. 13:17) Imizu ukoko na buebun, ri kwa nẹ ekete aye erhirhiẹ fọkiẹ oghwọghọ, uvweri yanghene ozighi, e ruẹ ekete omẹgbanhon aye o teri nẹ aye i sabu riẹnrioma rhẹ ekete ọkpokpọ aye i havwọ, ji rhe vwobọrhọ ogame i Jehova. Jerẹ Ilele Kristi erukaro na, rẹ ẹkparehaso o le nẹ ekete owu riẹ ọrọrọ, aye ne ji “ghwoghwo iyẹnrẹn esiri na.” (Acts 8:4) Aghwoghwo na ọ ha userhumu rẹn aye tẹnrovi Uvie na ukperẹ ono rhiẹ ebẹnbẹn egbogbanhon. Omarana, aye ni vwo aghọghọ ọrhẹ ufuoma. w22.12 19 ¶12-13

Jehova ọ ha ukẹro ọghoghanren ni owuowọnwan. Bọmọke i Jesu o ki dje inyikọ yen ye ghwoghwo, nọ ha userhumu rẹn aye fiẹ ofẹn ẹkparehaso kparobọ. (Matt. 10:​29-31) O ruẹ ọrana nyoma rọ ta kpahen owu usuẹn afen ra mai mẹrẹn ọke ọrana uvuẹn Israel: nọyẹ ighwe. Efen erana a ghanren uvuẹn ọke i Jesu-u. Ọrẹn, nọ ta rẹn idibo yi: “O vwo ọrẹ ono se totọre rẹ Ọsẹ are o vwo rhe kpahe-en.” Nọ ji habaye: “Are i ghanren ghwẹ ighwe buebun.” Omarana, Jesu nọ yẹ idibo yi imwẹro taghene Jehova ọ ha ukẹro ọghoghanren ni aye owuowọnwan, omarana o vwo oborẹ ọnọ lẹrhẹ aye zofẹn ẹkparehaso-o. Idibo na i ghini karorhọ ẹmro i Jesu ọke aye a mẹrẹn ighwe uvuẹn owian aghwoghwo aye. Kọke kọke wu rha mẹrẹn ibiẹ afen, karorhọ taghene Jehova ọ ha ukẹro ọghoghanren ni owẹwẹ, fọkime wu “ghanren ghwẹ ighwe buebun.” Nyoma obẹhatua ọnẹyen, wu rha zofẹn ẹkparehaso-o. w23.03 18 ¶12

Ọkezẹko, ọwan e rhiẹromẹrẹn akpenyerẹn ọgbogbanhon—jerẹ udje, ekrun ra kparahaso ọwan, yanghene iruo rọ vare ọwan obọ. Erhe diẹn ebẹnbẹn uvwrọke jijiri ne, ẹhẹn ọwan ọnọ sabu seriotọre ji roro taghene erhe vwo ifiẹrorhọ-ọ. Echu ọ ha aruẹ uphẹn erana ruiruo, ji damoma lẹrhẹ ọwan vwo ẹhẹn eveva kpahen ẹguọlọ i Jehova. Dẹbolo ọ guọlọre ne roro sẹ Jehova yanghene ukoko yi, yọ suẹ ojẹriọ ọwan. Aruẹ emru omaran ọ ji phia rẹn emọ Israel ezẹko uvuẹn Egypt. Ọke ukaro, aye i kweri taghene Jehova ọ ha i Moses ọrhẹ Aaron mwu, nẹ aye i simi aye nẹ erhirhiẹ evrẹn. (Ex. 4:​29-31) Ọrẹn, ọke i Pharaoh o ruẹ akpọ bẹn rẹn aye, aye ne kperi Moses ọrhẹ Aaron fọkiẹ ebẹnbẹn aye. (Ex. 5:​19, 20) Aye ne kperi idibo i Jehova. Ọrana ọ miamo oma! Orhianẹ we diẹn ebẹnbẹn uvwre ọke jijiri ne, ta ọsoso ẹhọn rẹn Jehova uvuẹn ẹrhomo, ne wu ji guọlọ userhumu ọnẹyen. w22.11 15 ¶5-6

Jehova yọ yẹre ọwan arhọ, o ji vwo omẹgbanhon rọ nọ rhọmọ ihworho nuhwu. Ọ ha omẹgbanhon rẹn ọmẹraro Elijah nọ rhọmọ ọmọ ọmase uku owu ro rhirhiẹ i Zarephath nuhwu. (1 Ki. 17:​21-23) Ọke oru, nyoma omẹgbanhon i Jehova, ọmẹraro Elisha nọ ji rhọmọ ọmọ ọhworhare ọmase owu ro rhirhiẹ Shunem nuhwu. (2 Ki. 4:​18-20, 34-37) Iyẹnrẹn ẹrhọmọnuhwu erana ọrhẹ erọrọ, i djerie phia taghene Jehova o vwo omẹgbanhon rọ nọ rhọmọ ihworho nuhwu. Ọke rọ ha otọrakpọ na, Jesu o djerie phia taghene Jehova ọ yẹriẹ omẹgbanhon rọ nọ rhọmọ ihworho nuhwu. (John 11:​23-25, 43, 44) Vwana ri Jesu ọ ha odjuwu na, a yẹriẹ “omẹgbanhon ephian obẹ odjuwu ọrhẹ uvuẹn otọrakpọ na ne.” Omarana, ọnọ sabu ha ive na te orugba taghene “ọsoso ihworho ri ha uvuẹn usin okarorhọ” na, ina rhọmọ rhiẹ akpọ rhẹ ifiẹrorhọ aye ine nyerẹn bẹmẹdẹ.—Matt. 28:18; John 5:​26-29. w22.12 5 ¶10

Fọkime aye i tiẹn Ezekiel, ihworho na ni ji tiẹn Jehova. Ẹmro isese i kẹdẹkẹdẹ inyenana, i yẹ Ezekiel imwẹro taghene ihworho i rha tiẹn dede, o mevirhọ taghene ọ sabu wian owian ọmẹraro ọnẹyen gba-a. Jehova ọ ji yẹ Ezekiel imwẹro taghene ọke ẹzenguon ro ghwoghwo na i rhe rugba, ihworho na ni ne “ghini rhe taghene ọmẹraro ọ ha uvwre aye.” (Ezek. 2:5; 33:33) O vwo ẹfro-o, ẹmro urhebro erana i bọn Ezekiel gbanhon nọ sabu wian owian aghwoghwo na gba. Ọwan a ji mẹrẹn omẹgbanhon fọkime e rheri taghene Jehova yo djeri ọwan ne ye ghwoghwo. O brọghọ rhẹ ọwan oma nyoma ro se ọwan “iseri” Enẹyen. (Isa. 43:10) Ọnana ghini uphẹn ọduado! Jerẹ oborẹ i Jehova ọ ta rẹn Ezekiel: “Wu vwa zofẹ-ẹn,” Jehova ọ ji ta rẹn ọwan: “Are i vwe ghweghwe-e.” (Ezek. 2:6) Mesoriẹ ana ja zofẹn era kparahaso ọwan? Jerẹ Ezekiel, Jehova yo djeri ọwan, ọnọ ji hobọtua ọwan.—Isa. 44:8. w22.11 3-4 ¶4-5

Inyenana, ọwan i vwo ọdaremẹro okokodo kpahen ekpako ukoko ọrhẹ idibo owian ra sabu hẹrosua. Imizu enana ra kobaro na a dabu hẹrote ọwan, a kpẹmẹ Jehova fọkiẹ aye! Ọrẹn, izede ego ye ne ru rhiẹ ihworho ra hẹrosua? E vwo ẹguọlọ kpahen imizu ukoko na, ji vwo ọdamẹ kpahen aye. Ọrẹn, ofori na họghọ rẹn ẹmro omobọ aye. Imizu ezẹko uvuẹn ọke Ilele Kristi erukaro, e “gun iguegun ji fiomarhọ ẹmro awọrọ, tẹmro ro vwo fo nẹ aye i ta kpahen.” (1 Tim. 5:13) Ọwan a guọlọ họhọ aye-e. Ọrẹn, orhianẹ omizu owu nọ tẹmro odjahen rẹn ọwan, ji ta rẹn ọwan taghene a vwa ta rẹn awọrọ kpahiẹn vwo-o. Jerẹ udje, omizu ọmase ọnọ sabu ta rẹn ọwan kpahen aruẹ emiamo ro vwori, yanghene obẹnbẹn ọrọrọ rọ dẹrughwaroghwẹ, ji ta taghene a vwa ta rẹn awọrọ-ọ. Ofori ne ru oborẹ ọ tare na. w22.09 10 ¶7-8

Ẹmro i Greek ra rhian rhẹ “wene iroro are,” ọnọ sabu mevirhọ “ọrẹ ana kwaphiẹ iroro ọwan rhọ.” Omarana, o mevirhọ ọrẹ ana ghwai ruẹ ibiẹ ewian irhorhomu ezẹko ọvo-o. Ukpomaran, o fori na dabu ni aruẹ ohworho ra havwọ uvuien so, ji ruẹ ewene ra guọlọre, na sabu nyerẹn mwu evwan i Jehova. Ofori ne rhe ruẹ ọnana ọke ephian. Erhe rhiẹ ihworho ri gba ne, ene rhe ruẹ oborẹ ọ merhen i Jehova oma ọrẹ i kemru kemru. Ọrẹn vwana, ofori na rha damoma nyamwu ẹkẹ ọrana. Djokarhọ oborẹ i Paul o ru surhu ọrẹ ene wene iroro ọwan mwu ọhọre i Jehova re ne ruo, jerẹ oborẹ ọ ha Romans 12:2. Ukperẹ ene kwe nẹ akpọ ọnana ọ ma ọwan, ene vi ni oma ọwan so vwẹre na sabu rhe sẹ iroro Osolobrugwẹ yo suẹn ẹkẹ ọrhẹ orhienbro ọwan. w23.01 8-9 ¶3-4

Jehova ọ sẹrorẹ ọwan nẹ erhirhiẹ ephian ra dẹrughwaroghwẹ? O wene erhirhiẹ ibiobiomu ephian uvuẹn akpenyerẹn ọwan neneyo ọ rhua ebrurhọ rhe? Ẹjo, Baibol na ọ hobọtua iroro ọrana-a. (Eccl. 8:9; 9:11) Ọrẹn, ọwan i rhe ọnana: Arha dẹrughwaroghwu ebẹnbẹn, Jehova o rhe kpahiẹn, ọnọ ji kpahenrhọ orẹ ọwan. (Ps. 34:15; Isa. 59:1) Ọrọ mai ghanren, Jehova ọnọ sabu ha userhumu rẹn ọwan din ebẹnbẹn rhẹ efikparobọ. Izede ọgo? Izede owu ri Jehova o ru ha userhumu rẹn ọwan, yẹ nyoma urhebro ọrhẹ ọkpọvi ro tiobọnẹ rẹn ọwan uvuẹn ọke ro serhọ. (2 Cor. 1:​3, 4) Wu na sabu roro kpahen ọke uvuẹn akpenyerẹn ọnọ, ri Jehova ọ sẹroruọ nyoma ro tiobọnẹ urhebro ọrhẹ ọkpọvi wẹn, uvuẹn ọke wa mai guọliẹ? Ọgbọ buebun, a vwa djokarhọ userhumu i Jehova-a, jokpanẹ ọ ha userhumu rẹn ọwan fiẹ ebẹnbẹn kparobọ ne. w23.01 17-18 ¶13-15

Aranmo rọ djoma ọnana ọ joma họhọ ọro vwo irhomu irhiruẹ na, ọrẹn ọnana o vwo ikọlọ ọbobare. E serie “oma ọrẹ aranmo rọ djoma na,” e ji djeyi taghene ọye “orodje ọrẹ ẹrẹnren.” (Rev. 13:​14, 15; 17:​3, 8) A tare taghene “orodje” ọnana ọ homaphia, ọke oru no nirien, nọ rharhumu homaphia ọke oru. Idjedje ọnana ọ dabu fo Ukoko Okugbe Egbamwa na, ro jiri edamẹ usuon oseghe akpọ na ephian! Ọ kiki homaphia jerẹ League of Nations. Nọ nirien uvwre Uvweri Akpọ Ephian Ọreva. Ọke oru nọ rharhumu rhe ro rhiẹ Okugbe Egbamwa na. Igọmẹti na, a nyoma iyẹnrẹn efian ghweri ihworho oma nẹ aye i kparehaso i Jehova ọrhẹ ihworho enẹyen. Ọrẹ udje, aye e koko “irodje akpọ na ephian” hẹrhẹ uvweri Armageddon, ro rhiẹ “ẹdẹ rode Osolobrugwẹ Ọrọmaigbanhon na.”—Rev. 16:​13, 14, 16. w22.05 10 ¶10-11

Jesu ọvo no yono oborẹ e se Eyaya Ọfuanfon na rẹn omayen, Jesu no mo rhe Eyaya Ọfuanfon na ji vwo ẹguọlọ kpahiẹn, ji ha uphẹn riẹn no sun akpenyerẹn yen. Jerẹ udje, roro kpahen oborẹ ọ phiare uvuẹn oghwa ẹga na ọke i Jesu ọ ha ẹgbukpe 12. O ‘gbe ọsoso iyono na ri dabu rhe kpahen Urhi Moses unu, ọke aye a mẹrẹn irherhe [ri Jesu] o vwori ọrhẹ ẹkpahenrhọ ye.’ (Luke 2:​46, 47, 52) Ana ji sabu vwo ẹguọlọ kpahen Baibol na erhe seyi ọke ephian. Ana sabu yono nẹ oborẹ i Jesu ọ ta rẹn eri rhe Urhi na, nọyẹ eyẹbe na, otu i Pharisee ọrhẹ Sadducee na. Ilori ẹga erana e se Eyaya Ọfuanfon na ọke ephian, ọrẹn aye i vwa mẹrẹn erere nẹ oborẹ aye se-e. Jesu nọ hunute izede esa rẹ ihworho enana i vwa mẹrẹn erere nẹ isese aye. Ẹmro ri Jesu ọ ta rẹn aye ọnọ ha userhumu rẹn ọwan ru riarorhọ uvuẹn oborẹ (1) e vwẹruọ oborẹ ọwan e se lele, (2) ra mẹrẹn efe erẹ ẹhẹn, ọrhẹ (3) ra ha uphẹn rẹn i Baibol na no sun ọwan. w23.02 8-9 ¶2-3

Imwofẹn ezẹko ro fori na kẹnoma riẹn yẹ uruemru obẹlẹme, inyo ẹda vrẹn oma, ẹmro ra suẹ ẹkuọn, kugbe ughe re jiri ozighi, ihworho ri banfirhọ ọrhẹ ekwakwa erọrọ ri họhọ erana. (Ps. 101:3) Dẹbolo ọ damoma guọlọ izede rọ nọ ghwọghọ onyerẹnkugbe ọwan rhẹ Jehova. (1 Pet. 5:8) Arha jomarhotọre-e, Echu ọnọ sabu lẹrhẹ ọwan vwo ẹhẹn ra na rioma ọsoso, rha mọrenfian, vwo ufiuvwele, vwo utuoma, rha kparoma, ji rha djeghrẹn. (Gal. 5:​19-21) Arha kpare idjaghwẹ ogege ti aye nẹ ọmudu ọwa-an, aye ina rha dua jerẹ ewawọ ro vwo ọdedju, ri na sabu suẹ okpetu. (Jas. 1:​14, 15) Imwofẹn phiẹphiẹphiẹ owu ra na vi kẹnoma riẹn, yẹ orharhere okugbe. Ana vi karorhọ taghene irueruo ihworho re lele ruẹ kugbe, a hobọte ọwan omamọ. (1 Cor. 15:33) Erhe ni oma ọwan sua, ana kẹnoma rẹn orharhere okugbe rhẹ ihworho ri vwa nyamwu irhi egbagba i Jehova. (Luke 21:34; 2 Cor. 6:15) Ana mẹrẹn imwofẹn na vwrurhe, ji kẹnoma riẹn. w23.02 16 ¶7; 17 ¶10-11

Ẹguọlọ wu vwo kpahen Jehova o kodorhọ ne, ọke we yono kpahiẹn rhọ. Itiọrurhomẹmro, wu guọlọ tikẹriẹ rhọ vwana ye te i bẹmẹdẹ. Wu na sabu ru te omaran. Jehova o jiririe wẹn ne wu ruẹ ọmuduie ghọghọ. (Prov. 23:​15, 16) Wu na sabu ruẹ ọnana nyoma ẹmro ọrhẹ idjaghwẹ wa kpara. Oborẹ we nyerẹn akpọ lele vwana, ono djephia sẹ wu ghini vwo ẹguọlọ kpahen Jehova. Ọrana yẹ odjẹ rọ mai rhomu kparobọ wu na sabu djẹ. Marhẹ wu ne ru dje ẹguọlọ wu vwori phia rẹn Jehova? Ọrukaro, nẹrhomo oghẹnrensan re wu na homakpahontọre rẹn Jehova. (Ps. 40:8) Orho ru, gbe dje omẹhakpahontọre ọrana wu ruru ọrẹ odjahen na phia ọrẹ afiede, nyoma wu ne bromarhame. Ọrana ọke omamerhomẹ dẹn, ọke ewene ọduado. Wu na sabu tuẹn akpenyerẹn ọkpokpọ rhọ, nyoma wu ne nyerẹn harẹn Jehova ukperẹ ono rhiẹ oma. (Rom. 14:8; 1 Pet. 4:​1, 2) Ọrana ọnọ sabu họhọ orhienbro ọduado ha wẹn, itiọrurhomẹmro omaran ọ havwọ. Ọrẹn, ọrana o suẹn riẹ akpenyerẹn rọmai rhomu kparobọ. w23.03 5-6 ¶14-15