October

Ọwan ephian ina sabu toroba efikparobọ uyono ukoko na, nyoma ra na homaba awọrọ so ijoro, ji kpahenrhọ enọ ra dabu mwuegbe rhọ. Ọ bẹn rẹn imizu ezẹko aye ina so ijoro yanghene kpahenrhọ enọ uvuẹn afiede. Ọ ji bẹn wẹn? Orhiomaran, roro kpahen oborẹ awọrọ i ruru nẹ aye i sabu fi ofẹn aye kparobọ. Sekpahen ijoro, imizu ezẹko i mẹrẹn erere ne ọke aye a suiẹ sasasa. Ọke ra so ijoro Uvie na, oborẹ ana tẹnrovi yẹ ọrẹ ene jiri Jehova. Omarana, mwuegbe rhẹ ijoro na uvuẹn oghwa jerẹ oborẹ we mwuegbe rhẹ eghọn erọrọ uvuẹn uyono ukoko na, ji damoma so ijoro na ji riẹnrioma rhẹ ikerẹmro ijoro na, ne wu sabu rhe oborẹ ijoro na o ru surhobọmwu urhomu-ẹmro re yono kpahan na. Habaye, tẹnrovi ẹmro ijoro, ukperẹ ono rhiẹ oborẹ wu ne ru suiẹ. Ọnọ sabu rhiẹ obẹnbẹn ọduado rẹn imizu ezẹko aye ina kpahenrhọ enọ. Me yọ nọ ha userhumu rẹn aye? Damoma rhe ruie ọke ephian. Karorhọ taghene ono rhomu orhianẹ ẹkpahenrhọ na ọ kpẹtẹre, lọhọre, ji dje uhwẹnmro na phia. Jehova o vwo ọdaremẹro okokodo kpahen omẹdamu ọwan re ne jirie uvuẹn uyono ukoko. w22.04 7-8 ¶12-15

Ẹmro na ‘ọrọ ha userhumu phia,’ o mevirhọ ohworho rọ zẹ ya ha userhumu rẹn ọwọrọ rọ guọleriẹ. Gba ha ẹhẹn roro i Jehova ro brokpakpa ya ha userhumu rẹn ohworho rọ ha ebẹnbẹn. O mwẹro taghene ọnana o dje omwemẹ ri Jehova ọnọ ha userhumu phia, nọyẹ o vwo oruru ro no rhiẹ Ọrọ ha userhumu rẹn ọwan. Nyoma userhumu i Jehova, ana sabu diẹn edamuni rhẹ aghọghọ. Izede ezẹko ego yi Jehova o ru tiobọnu userhumu rẹn ọwan? Na kpahenrhọ ye, jene riẹ ọbe Isaiah. Mesoriẹ? Fọkime aruẹmẹrẹn sansan rẹ Isaiah ọ ya kpahen, i sekpahen idibo i Jehova inyenana. Habaye, ọgbọ buebun Isaiah ọ ha ẹmro ra dabu vwẹruọ ye, e dje kpahen Jehova. Jerẹ udje, ọbe Isaiah urhomu-ẹmriẹn 30. Uvuẹn avwaye, Isaiah nọ ha ẹmro idjedje, ha dje kpahen oborẹ i Jehova ọ ha userhumu rẹn ọwan ri rhiẹ ihworho yi (1) nyoma rọ dabu kerhọ, ji kpahenrhọ ẹrhomo ọwan, (2) nyoma rọ yẹ ọwan ọkpọvi, ọrhẹ (3) nyoma rọ yẹ ọwan ebrurhọ vwana ọrhẹ uvuẹn obaro na. w22.11 8 ¶2-3

Uvuẹn ẹmro ri Jesu o dje vwe ikoko ri ha Smyrna ọrhẹ Philadelphia, nọ ta rẹn imizu na taghene aye i vwa zofẹn aye ina rioja ẹkparehaso-o, ra mẹriẹn taghene ana kwosa rẹn aye fọkiẹ atamwu aye. (Rev. 3:10) Ene vi fiẹrorhọ ẹkparehaso, ji mwuegbe re ne din aye. (Matt. 24:​9, 13; 2 Cor. 12:10) Ọbe i Revelation ọ ta rẹn ọwan taghene ana kparehaso idibo i Jehova uvuẹn ọke ọwan na, nọyẹ uvuẹn “ẹdẹ Ọrovwori na.” (Rev. 1:10) Revelation urhomu-ẹmriẹn 12 ọ ta kpahen uvweri rọ homaphia obẹ odjuwu ogege ra ha i Jesu mwu no rhiẹ Orodje Uvie Osolobrugwẹ. Michael—ro rhiẹ Jesu Kristi ro vwo odidi—ọrhẹ emakashe enẹyen ni wọnrọn haso Echu ọrhẹ ikpodje yi. (Rev. 12:​7, 8) Omarana, ne fiẹ evwreghrẹn Osolobrugwẹ kparobọ ji donron aye rhiẹ otọrakpọ na, aye na suẹ ebẹnbẹn ọrhẹ ojẹriọ egbogbanhon rẹn ituakpọ.—Rev. 12:​9, 12. w22.05 5 ¶12-13

Ẹzenguon i Jehova i gbare ọke ephian. Ọye o brorhiẹn ọsoso. Ọye ọ vwọ harhomu ohworho fọkiẹ erhumu, efe, oborẹ o titi te yanghene omẹgbanhon ro vwori-i. (1 Sam. 16:7; Jas. 2:​1-4) O vwo ọrọ nọ sabu ha ọdo rhurhu i Jehova yanghene djẹ ufan riẹ-ẹn. O vwo brorhiẹn fọkime o rhe oborẹ ono ruo-o. (Ex. 34:7) O vwo ẹfro-o, Jehova obọdẹn Oguẹnzọn fọkime o vwẹruọ i kemru kemru kpahen erhirhiẹ ọwan. (Deut. 32:4) Ihworho ri ya obọrẹ a ha edjadjẹ i Hebrew ya uvuẹn i Baibol na, i mẹrẹnvwrurhe taghene ẹharhomu i Jehova ọ havwọ san. Uvuẹn erhirhiẹ ezẹko, aye i ha ukorẹmro i Hebrew rẹ ọbe owu ọ tare taghene “ọyẹ oborẹ a ha dje izede i Jehova ọ harhomu iruedandan lele, a vwa haye dje aruẹ ẹharhomu ghemeghe rẹ ituakpọ a harhomu omoma aye-e.” Jehova ọvo yo vwo omẹgbanhon rọ nọ harhomu oruọdandan phẹlẹphẹlẹ. w22.06 4 ¶10-11

Orhianẹ owẹwẹ ọvo ya hẹrote emọ, yanghene wu ha uvuẹn ekrun re riẹ ẹga sansan, vwo imwẹro taghene udje esegburhomẹmro ọnọ, ọ hobọte awọrọ ji mwu aye kpare idjaghwẹ. Me yo fori wu ru orhianẹ ọmọ ọ vwọ nyalele oborẹ we yonie-e? Karorhọ taghene ne yono ọmọ ọ ha ọke. Wu rha wọ ukeri rhotọre, wu na sabu rhe roro sẹ ọnọ họ, ji do dẹrẹrhiẹ orhan rọ nọ mọ emamọ. Dedevwo wu sabu sun oborẹ ọnọ do lele-e, ọrẹn wu na rha kpọtiẹ neneyo ọ sabu rha dua. (Mark 4:​26-29) Ọrẹ ohọhọme, wẹwẹ izu ina sabu rhe roro sẹ oborẹ we yono ọmọ ọnọ sabu te ọmuduie. Wu sabu sun oborẹ ono nerhumie rhe-e. Ọrẹn, ọke we ruẹ ekete omẹgbanhuọn o teri ne wu sabu yonie, wa yẹ ye uphẹn rọ nọ ha ẹga ro fiotọre rẹn Jehova. w22.04 19-20 ¶16-17

Ọke rọ fuevwan ga i Jehova, Solomon ọ ha ukẹro ro serhọ ni omayen. Ọke rọ ha idama, ọ homariotọre kwe taghene o vwo ekete omẹgbanhuiẹn o teri, nọ ji nekpẹn ọkpọvi mie i Jehova. (1 Ki. 3:​7-9) Uvuẹn ọtonrhọ usuien, Solomon o ji rhe kpahen imwofẹn rọ havwiẹ ra na kparoma. Ọrẹ omemwurhọ, Solomon ọrhọ ha urhebro ọnẹyen ruiruo ọke oru-u. Ọke ro suẹn nyarhẹn, omẹkpare nọ lẹrheriẹ tiẹn irhi Jehova. Jerẹ udje, owu usuẹn irhi na ọ tare taghene o fo nẹ orodje onyẹ Hebrew, ọ “rọnmọ emẹse buebu-un, neneyo ọmudu ọnẹyen o jo rho beghe.” (Deut. 17:17) Solomon ọ nyalele urhi ọrana-a, nọ rọnmọ emẹse ri te 700, ji djọse emẹse ri te 300! (1 Ki. 11:​1-3) Ọkezẹko, Solomon o roro taghene ọye ọnọ sabu sun omayen. Ọke oru, Solomon no rioja omiamiamo rọ havwiẹ arha nyaji Jehova vwo.—1 Ki. 11:​9-13. w22.05 23 ¶12

Ihworho inyenana i vwo orhienbro ọghoghanren aye ine bru. Aye ina hobọtua i Jehova ro rhiẹ Osun otọrakpọ ọrhẹ idjuwu na, gbinẹ aye ina hobọtua ọvwreghrẹn i Jehova, Echu ro rhiẹ Dẹbolo? Odjẹ owu yọ havwiẹ. Orhienbro aye i bruru ephian, ọnọ hobọte arhọ i bẹmẹdẹ aye obaro na. (Matt. 25:​31-33, 46) Uvwre “ukpokpogho rode na,” aye ine simirhọ yanghene aye ina ghwọghọ. (Rev. 7:14; 14:​9-11; Ezek. 9:​4, 6) Orhianẹ wu brorhiẹn wu na hobọtua usuon i Jehova, wu brorhiẹn rọ gbare. Vwana, wu vwo omwemẹ wu na ha userhumu rẹn awọrọ djẹ odjẹ rọ gbare. Ebrurhọ ono rhirhiẹ ye rẹn ihworho ri vwo atamwu kpahen usun i Jehova. Ofori ne yono kpahen irhomẹmro eghoghanren enana. We rhe ruẹ omaran, ọnọ lẹrhuọ vwo omwemẹ ọgbogbanhon wu na ga i Jehova rhọ. Habaye, ana sabu ha oborẹ e yonorin ha userhumu rẹn awọrọ brorhiẹn rọ gbare ji nyamwuie. w22.05 15 ¶1-2

Ofori na kerhọ i Jehova, orhiẹ evwreghrẹn ọwa-an. Job ọ dabu kpomavi ọke i Jehova o lelie tẹmro. Osolobrugwẹ nọ nọ i Job enọ ezẹko: ‘Mi mẹrẹn kemru kemru ri phia wẹn. We roro taghene mi sabu hẹroto-o?’ Job nọ kpahenrhọ ye rhẹ omeriotọre kugbe ọdaremẹro kpahen orhorhomu i Jehova. Job nọ tare, “erhọ me i rhon kpahuọn ne, ọrẹn vwarana, mi ha ukẹro mẹ mẹruọn ne.” (Job 42:5) Ọkezẹko, Job o siyẹ uvwre iphirhikerewi, omayen ọ vuọnren rhẹ era, ọke rọ tẹmro erana. Udabọ ọrana, Jehova no dje rẹn Job taghene o vwo ẹguọlọ ọrhẹ ekwerhọ kpahiẹn. (Job 42:​7, 8) Ihworho buebun inyenana ina sabu hinmaro kpahen ọwan, ji ha ukẹro sakamu ni ọwan. Aye ina sabu damoma ghwọghọ omamọ odẹ re vwori yanghene ta erharhere ẹmro kpahen imizu owuowu yanghene ukoko ra havwọ. Iyẹnrẹn i Job o yonirin ọwan taghene Jehova o vwo imwẹro taghene ana sẹrorẹ atamwu ọwan kpahiẹn udabọ edamuni. w22.06 24 ¶15-16

Dedevwo, aghọghọ ono rhirhiẹ odjuwu ọke arha ghwọghọ Babylon Ọrode na hin, ọrẹn o vwo emru ọrọrọ rọ nọ yẹ ọwan aghọghọ ọduado. (Rev. 19:​1-3) Itiọrurhomẹmrọ, ọrana yẹ irueruo rọmai ghanren uvuẹn ọbe i Revelation—“orọnmo ọrẹ Ọmogegede na.” Ọsoso awan 144,000 ine riẹ odjuwu vwẹre bọmọke ene ki fiuvweri Armageddon na. Ọrẹn, orhiẹ ọke ọrana ye ne ruẹ orọnmo Ọmogegede na-a. (Rev. 21:​1, 2) Ene ruẹ orọnmo Ọmogegede na ọke erhe fiuvweri Armageddon hin, habaye, evwreghrẹn i Jehova ephian i nirien ne. (Ps. 45:​3, 4, 13-17) Me yọ nọ phia ọke re ruẹ orọnmo Ọmogegede na? Jerẹ oborẹ orọnmo o kuẹ ọhworhare ọrhẹ ọmase kugbe, omaran orọnmo ọnana ra ha dje udje, ono ku Orodje na ro rhiẹ Jesu Kristi kugbe “aniẹ,” ro rhiẹ awan 144,000 na. Irueruo ọghoghanren ọrana, yo no rhiẹ ọtonrhọ igọmẹti ọkpokpọ ro no sun otọrakpọ na ẹgbukpe 1,000.—Rev. 20:6. w22.05 17 ¶11-13

Jesu ọ tare taghene uvwre ẹdẹ oba na, ọye ọnọ ha “ọvrẹn ra hẹrosua ro ji vwo ẹghwanren” mwu, nọ yẹ ọwan ọkpọvi ri nẹ i Baibol rhe. (Matt. 24:45) Omaran ọ ghini havwọ. Jesu ọ ha ẹko ehworhare ra djẹha mwu nẹ aye i sabu rha yẹ idibo i Jehova ọrhẹ ere yono i Baibol na “emaren aye uvuẹn ọke ro fori.” Ehworhare enana, i vwe ni oma aye taghene aye yẹ inini rẹn esegburhomẹmro awọrọ-ọ. (2 Cor. 1:24) Ukpomaran, aye i mẹrẹnvwrurhe taghene Jesu Kristi yẹ “osun ọrhẹ ojurhi” rẹn ihworho yi. (Isa. 55:4) Nẹ ẹgbukpe 1919 rhe, ọvrẹn ra hẹrosua na, o mwuegbe ẹbe sansan ri ha uphẹn rẹn ihworho ri vwo omamerhomẹ kpahen i Baibol na yono urhomẹmro na. Uvuẹn ẹgbukpe 1921, ọvrẹn na no mwuegbe ọbe na The Harp of God, nọ ha userhumu rẹn ihworho yono kpahen iyono i Baibol na. Ọke erhirhiẹ e wene, ne fomu ẹbe erọrọ ba ye. Ọbe ọgo yọ ha userhumu wẹn rhe, ji vwo ẹguọlọ kpahen Jehova? w22.07 10 ¶9-10

Jehova yẹ Ohworho rọmai tiobọnẹ ghwologhwolo kparobọ. O toro oborẹ wu yẹriẹ-ẹ, ọnọ rharhumu yọ oborẹ ọ ghwẹ ọrana. (Mark 10:​29, 30) Ọye ono tiobọnu ebrurhọ ọrhẹ obọdẹn akpenyerẹn rọ merhoma wẹn uvuẹn akpọ ọkon ọnana. Ọrana tobọ ọtonrhọ ye. Wu na sabu rha ga i Jehova bẹmẹdẹ. Ẹguọlọ rọ ha uvwre owẹwẹ ọrhẹ Jehova ono rho kodorhọ, ne wu ne ghini nyerẹn bẹmẹdẹ jerẹ oborẹ i Jehova o nyerẹn bẹmẹdẹ. Ọke wa kpare udjoghwẹ wa homakpahontọre ji bromarhame hin, ne wu vwo uphẹn we tiobọnu rẹn Jehova oborẹ ọ ghanranren omamọ. Ọye yo tiobọnu ọsoso ekwakwa irhorhomu wẹn ọrhẹ akpenyerẹn wa riamerhiẹn. Ọrẹ ẹkpahenrhọ, wu na sabu tiobọnu rẹn Jehova rọ ma otọrakpọ ọrhẹ idjuwu na oborẹ o vwo ji vwo, nọyẹ ọrẹ wu na homakpahontọre ga ye. (Job 1:8; 41:11; Prov. 27:11) Itiọrurhomẹmro, ọnana izede rọmai rhomu wu ne nyerẹn akpọ ọnọ lele! w23.03 6 ¶16-17

Ọke wa ha uphuphẹn iroro ehware ọnọ sabu gbanhon, ọkezẹko awọrọ ina sabu riẹriẹ owẹwẹ ne wu vwobọrhọ irueruo ọfanrhiẹn. Echu ọ guọlọre ne wu vwobọrhọ irueruo ọfanrhiẹn. Me yọ nọ sabu ha userhumu wẹn sẹrorẹ uruemru rọ fonron? (1 Thess. 4:​3, 4) Uvuẹn ẹrhomo omobọ ọnọ, ta rẹn Jehova kpahen iroro ọnọ. Ta riẹn oborẹ ọ ha ẹhọn, ne wu ji nekpẹn omẹgbanhon mie yi. (Matt. 6:13) Karorhọ taghene Jehova o vwo omwemẹ rọ nọ ha userhumu wẹn, orhiẹ ọrẹ ono brorhiẹn kpo-o. (Ps. 103:​13, 14) Wẹwẹ ọvo i vwa damoma kwaphiẹ ebẹnbẹn enọ rhọ-ọ. Ta rẹn eri vwiẹruọ kpahen ebẹnbẹn enọ. Dedevwo ọ lọhọ wu na ta kpahen aruẹ ẹmro erana-a, ọrẹn ọ ghanranren ne wu ta kpahen aye. We rhe se i Baibol na ji roro kodo kpahen iruemru-urhi ri havwiẹ, ọnọ lọhọ wu ne brorhiẹn ri na merhen i Jehova oma. Ọke we rhe ruẹ riaro uvuẹn ogame i Jehova, wu na mẹrẹnvwrurhe taghene orhiẹ aruẹ urhi owu yo no suon uvuẹn kerhirhiẹ kerhirhiẹ-ẹ, fọkime wu vwẹruọ iroro i Jehova kpahen erhirhiẹ na. w22.08 5 ¶10-12

Urhomu ekrun ro rhiẹ Olele Kristi ọ dabu ha owian rọ nọ hẹrote edamẹ ekruien ghanghanren. Orhianẹ wẹwẹ urhomu ekrun, wu na sabu rhe brudu taghene wu mẹrẹn emaren ghẹrẹ ekruo-on, yanghene kwosa oghwa are ine rhirhiẹ-ẹ. Ọkezẹko, ofẹn o ji mwuo taghene iruo ọrhọ va obọ, wu sabu mẹrẹn ọrọrọ-ọ. Yanghene wu na sabu rhe ruẹ sikẹnsikẹn wu ne ruẹ ewene uvuẹn iruo omobọ rọ nọ sabu hobọte erhirhiẹ akpenyerẹn ọnọ. Echu ọ sabu lẹrhẹ ihworho ri vwo aruẹ ofẹn erana dobọ ogame i Jehova ji ne. Echu ọ damoma ruie ne vwo imwẹro taghene Jehova o vwo ọdamẹ omobọ kpahen ọwa-an, taghene ọwan ọvo yi na hẹrote ekrun ọwan. Omarana, ana sabu brorhiẹn taghene ene ruẹ oborẹ a guọlọre ephian na daji iruo ra havwọ vwana, ọrhọ tobọ mevirhọ ọrẹ ene ruẹ ekwakwa ri Baibol na o vwo kwerhọ. w22.06 15 ¶5-6

E rheri taghene Osolobrugwẹ ọwan o vwo “arodọmẹ ọrhẹ aruẹdọn, ọ vwọ kiki tuekwẹre-e, ọ vuọnren rhẹ ẹguọlọ atamwu ọrhẹ urhomẹmro.” (Ex. 34:6) Jehova o vwo ẹguọlọ kpahen orhienbro ọsoso. (Isa. 61:8) Oma ọ vwọ merhiẹn ọke ra rioja-a, o mwuegbe—ee, o vwo oruru—ro no fiobarhọ ojẹriọ ọwan ephian uvuẹn ọke ro verhọ. (Jer. 29:11) Ọwan a hẹrhẹ ọke ọrana! Ọrana yọ soriẹ re vwo ẹguọlọ okokodo kpahen Jehova! Me yẹ iroro ọrọrọ rọ lẹrhẹ ọwan vwo ẹguọlọ kpahen urhomẹmro na? Urhomẹmro na ọ yẹ ọwan erere buebun. Roro kpahen udje owu. Urhomẹmro i Baibol na o surhobọmwu ifiẹrorhọ ọwan kpahen obaro na. Jerẹ oborẹ ọtan ọ lẹrhẹ owọ je bo, omaran ifiẹrorhọ re vwori ra bọn kpahen i Baibol na, o ruẹ ọwan gbanhan arha dẹrughwaroghwu ebẹnbẹn. Uvuẹn isese i kẹdẹkẹdẹ inyenana, Paul ọ ta kpahen ifiẹrorhọ Ilele Kristi ra djẹha i vwori. Ọrẹn, ẹmro enẹyen i ji sekpahen Ilele Kristi ri vwo ifiẹrorhọ aye ine rhirhiẹ ye bẹmẹdẹ uvuẹn otọrakpọ i paradais. (John 3:16) Itiọrurhomẹmro, fọkime e yono kpahen ifiẹrorhọ re ne nyerẹn bẹmẹdẹ, ọwan na riamerhen akpọ ọwan vwana. w22.08 14-15 ¶3-5

Ẹguọlọ yẹ esiri ẹruẹhaso. 1 Corinthians urhomu-ẹmriẹn 13 o dje kpahen eghọn ẹguọlọ sansan rọ nọ ha userhumu rẹn ọwan vwo, yanghene rharhumu bọn ẹruẹhaso ọwan kpahen awọrọ. (1 Cor. 13:​4-8) Jerẹ udje, oghwẹmro 4 ọ tare taghene “ẹguọlọ o vwo erhionrin ọrhẹ uruemru esiri.” Jehova o vwo erhionrin kpahen ọwan arha tobọ ruẹ ọdandan hasuiẹ. Omarana, o fori ne vwo erhionrin ọke omizu ukoko na ọrhọ ta, yanghene ru oborẹ o biomurun ọwan evwan yanghene ha ẹkuọn rẹn ọwan. Oghwẹmro 5 nọ habaye: “[Ẹguọlọ] ọ vwọ tuekwẹre-e. Ọ vwọ sẹrorẹ orusọ-ọ.” O fo na sẹrorẹ oborẹ omizu o ruru ọwan sọ rhẹ ẹhẹ-ẹn, ra na rionbọrhọ ọke rọ sa na-a. Ecclesiastes 7:​9, ọ tare taghene ọwan i “vwa kiki tuekwẹre-e.” Damoma ha ukẹro ri Jehova ọ ha ni aye, e ni aye. Jehova o vwo ẹguọlọ kpahen aye, ọ vwọ ji sẹrorẹ orusọ aye rhẹ ẹhẹ-ẹn. Ofori na hẹrokelie. (Ps. 130:3) Ukperẹ ana tẹnrovi orusọ imizu ọwan, tẹnrovi omamọ uruemru aye.—Matt. 7:​1-5. w22.09 3-4 ¶6-7

Ọbe i Daniel o dje kpahen ekwakwa irhorhomu ezẹko ri na phia owuowu uvuẹn ọke oba na. Jerẹ udje, Daniel 12:1 o djephia taghene Michael, ro rhiẹ Jesu Kristi, o “meviẹ chochọn ihworho [Osolobrugwẹ].” Oghọn aruẹmẹrẹn ọrana, ọ tuẹn orugba rhọ uvuẹn ẹgbukpe 1914, ọke ra ha i Jesu mwu ẹrhẹ Orodje uvuẹn Uvie Osolobrugwẹ. Ọrẹn, Daniel ọ ji mẹraro taghene Jesu ono “mevi” uvwre “ọke ukpokpogho rọ vwọ ji phia dẹ, nẹ ọke re vwo agbamwa ye te ọke ọrana.” “Ọke ukpokpogho” ọrana, yẹ “ukpokpogho rode” ra hunute uvuẹn Matthew 24:21. Jesu ono mevi yanghene kpare idjaghwẹ chochọn ihworho i Jehova uvuẹn oba ukpokpogho na, nọyẹ ọke Armageddon. Ọbe i Revelation o ji se ihworho erana, “otu gbidigbidi ri nyavrẹn ukpokpogho rode na.”—Rev. 7:​9, 14. w22.09 21 ¶4-5

Ana sabu hionron edẹ ri ha uvuẹn ọbe na nie, nọ họhọre taghene Jehova ọ ha ipẹnsoro ya edẹ na ọke ukaro. (Rev. 3:5) Omarana, ono vi mwu ọwan ẹro taghene odẹ ọwan ọ daji uvuẹn ọbe arhọ na, bọmọke ana ki ha ibairo ya ye. Ẹko ihworho rẹ edẹ aye ọ ha uvuẹn ọbe arhọ na, yẹ era djẹha ri ne leli Jesu sun obẹ odjuwu. Jerẹ ẹmro rẹ ọnyikọ Paul ọ ya vwe erẹ ọye o “lele wian” uvuẹn Philippi, edẹ era djẹha na, ra ha use riẹn nẹ aye i leli Jesu sun, i ha uvuẹn ọbe arhọ na vwana. (Phil. 4:3) Ọrẹn, nẹ odẹ aye ọ sabu daji uvuẹn ọbe ra ha dje udje na, aye ine vi fuevwan toba. Orho ru, arha yẹ aye oka rọ kẹta, sẹ bọmọke aye i ki hwu yanghene bọmọke ukpokpogho rode na ọ ki tonrhọ, edẹ aye ni na daji uvuẹn ọbe na bẹmẹdẹ.—Rev. 7:3. w22.09 14 ¶3; 15 ¶5-6

Wu rhiẹromẹrẹn erhirhiẹ ọnana dẹ ne? Ohworho no sere aruẹ emaren owu rọ mai jo. Ọrẹn, fọkime we brokpakpa yanghene we ruẹ ekwakwa erọrọ, we rhe vwo ọke dabu riẹ emaren na-a. Ọke wa riẹ hin, ne wu mẹrẹnvwrurhe taghene wu brokpakpa riẹ emaren na, ọrhọ lẹrhuọ jomarhotọre riamerhiẹ-ẹn. Emru omaran ọnọ ji sabu phia ọke re se i Baibol na, ọkezẹko ana sabu brokpakpa se yi rọ nọ lẹrhẹ ọwan ja riamerhen oborẹ e se na. Fiẹ ọke rhotọre riamerhen isese i Baibol na; roro kpahen erhirhiẹ na, edon ọrhẹ uvwele ihworho ra tẹmro, ji roro kodo kpahen oborẹ wu seri. Wu rhe ruẹ omaran, ne wu ne vwo omamerhomẹ rhọ. Jesu ọ ha “ọvrẹn ra hẹrosua ro ji vwo ẹghwanren na” mwu, no tiobọnu iyono rẹn ọwan uvuẹn ọke ro serhọ, aye a ji dabu ruẹ te omaran. (Matt. 24:45) Baibol na yẹ emru ukaro rẹ ọvrẹn na ọ bọn kemru kemru ro tiobọnẹ kpahan.—1 Thess. 2:13. w22.10 7-8 ¶6-8

Baibol na ọ tare taghene uvuẹn ẹdẹ oba na, ono vwo ihworho buebun ra ha awan djechẹẹ. (2 Pet. 3:​3, 4) Aye e ruẹ ọnana fọkiẹ “ojemẹ aye i vwo kpahen ekwakwa esọsọ.” (Jude 7, 17, 18) Marhẹ ene ru sẹrorẹ oma ọwan ne je rhiẹ era ha awan djechẹẹ? Izede owu yẹ ọrẹ ene je kwomakugbe ihworho re brenu kpahen kemru kemru. (Ps. 1:1) Ọnana o mevirhọ taghene ọwan i kerhọ, yanghene se emru owuorowu ro sekpahen inyikọ efia-an. Arha jomarhotọre-e, ana sabu vwo uruemru re brenu kpahen kemru kemru, ji vwo ẹhẹn eveva kpahen Jehova ọrhẹ ọkpọvi ro nẹ ukoko yi sa. Na kẹnoma rẹn erhirhiẹ ọrana, ana sabu nọ oma ọwan: ‘Mie brenu kọke kọke kpahen ọkpọvi ọkpokpọ, yanghene ọke erhe dje oborẹ vwẹruọ ekwakwa ezẹko lele fiotọre? Mia guọlọ orusọ uvuẹn oma era kobaro na?’ Arha kiki kpọ aruẹ iroro erana vi uvuẹn oma ọwan, oma ọnọ merhen i Jehova kpahen ọwan.—Prov. 3:​34, 35. w22.10 20 ¶9-10

Ẹhẹn ọfuanfon Osolobrugwẹ o ruẹ Ezekiel gbanhon nọ sabu wian owian ro no ghwoghwo rẹn “ihworho ri gbanhon urhomu ọrhẹ eludu” ri ha uvuẹn okogho ro ghwoghwo. Jehova nọ ta rẹn Ezekiel: “Mi ruẹ ughwaruọ gbanhon jerẹ ughwaro aye ne, ji ruẹ aruikpẹn ọnọ gbanhon jerẹ aruikpẹn aye ne. Mi ruẹ aruikpẹn ọnọ jerẹ diamond ne, ọ gbanhon ghwẹ atita ọgbogbanhon. Wu vwa zofẹn fọkiẹ aye-e, yanghene ghweghwe fọkiẹ ughwaro aye-e.” (Ezek. 3:​8, 9) Ọrẹ imwẹro, Jehova ọ ta rẹn Ezekiel: ‘Wu vwe je erhirhiẹ ọludu ihworho na lẹrhẹ ẹhọn seriotọre-e. Mi ne ruo gbanhon.’ Ọke oru, ẹhẹn ọfuanfon Osolobrugwẹ nọ kpare Ezekiel lele okogho ro ghwoghwo na. Ezekiel nọ yare: “Obọ i Jehova no ruru mẹ gbanhon.” Ọ ha ọkprughwre owu bọmọke ọmẹraro na ọ ki dabu yono urhomu edje ro no ghwoghwo na. (Ezek. 3:​14, 15) Omarana, Jehova nọ ta riẹn no riẹ ekete owu ro seriotọre, ekete “ẹhẹn ọfuanfon na ọ [ruiẹ] oma.” (Ezek. 3:​23, 24) Ezekiel ọ dabu mwuegbe rọ nọ wian owian aghwoghwo na ne. w22.11 4-5 ¶8-9

Ọmẹraro Habakkuk ọ dẹrughwaroghwu ebẹnbẹn buebun. Uvwrọke owu, nọ họhọre taghene o vwo ẹhẹn eveva sẹ Jehova o ghini vwo ọdamẹ kpahiẹn. Omarana, nọ ta iroro yi rẹn Jehova uvuẹn ẹrhomo. Jehova ọ kpahenrhọ ẹrhomo ọrana ro nẹ ẹhẹn rhe ri Habakkuk ọ nẹren na. (Hab. 2:​2, 3) Ọke ro roro kodo kpahen irueruo usimi Jehova hin, Habakkuk nọ rharhumu vwo aghọghọ. No vwo imwẹro rhọ taghene Jehova ọ hẹrote yi, habaye ọnọ ha userhumu riẹn diẹn ebẹnbẹn ephian. (Hab. 3:​17-19) Me ye yonorin? Arha dẹrughwaroghwu ebẹnbẹn, ofori na nẹrhomo vwe i Jehova ji ta riẹn oborẹ ọ ha ẹhẹn ọwan. Orho ru, gba guọlọ obẹhatua ọnẹyen. Erhe ruẹ omaran, ana sabu vwo imwẹro taghene Jehova ọnọ yẹ ọwan omẹgbanhon ra guọlọre na sabu vwo edirin. Arha mẹrẹn oborẹ ọ ha userhumu rẹn ọwan lele, esegburhomẹmro ọwan nọ gbanhanrhọ. We rhe ruẹ ekwakwa ra lẹrhuọ tikẹrẹ i Jehova, wu ha uphẹn rẹn akpọ ọgbogbanhon yanghene ẹhẹn eveva nọ lẹrhuọ sẹrerhumuji Jehova-a.—1 Tim. 6:​6-8. w22.11 15 ¶6-7

Jesu ọrhẹ ihi awanva ra kanren kẹriẹ, i mẹrẹn omiamiamo ọke aye a guọlọ hwuẹ. (Luke 23:​32, 33) Ihi awanva na a ta erharhere ẹmro kpahen Jesu, omarana aye rhẹ idibo yi-i. (Matt. 27:44; Mark 15:32) Ọrẹn, owu usuẹn aye no wene uruemru ọnẹyen. Nọ tare: “Jesu, karorhọ mẹ uvuẹn Uvie ọnọ.” Jesu nọ kpahenrhọ rhẹ ẹmro isese i kẹdẹkẹdẹ inyenana. (Luke 23:​39-42) Ẹmro ri Jesu ọ ta rẹn ohi na ọnọ sabu mwuien roro kpahen oborẹ akpọ uvuẹn Paradais ono rhirhiẹ. Itiọrurhomẹmro, ana sabu yono emru kpahen Paradais nẹ usun ufuoma ọrẹ Orodje Solomon. Habaye, ene ji fiẹrorhọ taghene Jesu rọ do ghwẹ Solomon, ọnọ wian kugbe rhẹ eri ne lelie sun nẹ aye i ruẹ otọrakpọ na rhiẹ Paradais. (Matt. 12:42) Ọrẹ imwẹro, o fori nẹ “igegede ereva” na i vwo ọdamẹ kpahen oborẹ aye ine ruo, nẹ aye i sabu mwuovwan aye ine rhirhiẹ Paradais.—John 10:16. w22.12 8 ¶1; 9 ¶4

Ọmẹraro Isaiah ọ yẹ ọwan imwẹro taghene Jehova ọnọ dabu kerhọ, ọke arha viẹ bruie, ọnọ ji kpahenrhọ ẹrhomo ọwan ogege. Isaiah nọ habaye: “Ọnọ kpahenrhọ ye ogege o rhon yi.” Ẹmro urhebro enana a karorhọ ọwan taghene Jehova o mwuegbe—ee, o vwo oruru—rọ nọ ha userhumu rẹn ihworho ri viẹ bruie. Fọkime e rhe ọnana, nọ lẹrhẹ ọwan diẹn rhẹ aghọghọ. Jehova ọ dabu kpomaviẹ rẹn ẹrhomo owuowọnwan. Mesoriẹ a ta omaran? Uvuẹn obọrẹ ukaro ọrẹ Isaiah urhomu-ẹmriẹn 30 na, a ha ukorẹmro na “are” ruiruo, fọkime Jehova ọ tẹmro rẹn ihworho yi. Ọrẹn, uvuẹn oghwẹmro 19, na ha ukorẹmro na “owẹwẹ” ọ ta kpahen ohworho owuowu. Isaiah nọ yare: “O vwo ọke owuorowu wu na viẹ-ẹ”; “ọye ono ghini dje arodọmẹ wẹn”; “ọnọ kpahenrhọ wẹn.” Jerẹ Ọsẹ ro vwo ẹguọlọ, Jehova o ni ekete omẹgbanhon owuowọnwan o teri, nọ ji kpahanrhọ ẹrhomo ọnẹyen.—Ps. 116:1; Isa. 57:15. w22.11 9 ¶5-6

Owian aghwoghwo na ọrhẹ ọre yono ihworho udabọ ẹkparehaso, ọ yẹ ọwan aghọghọ ọrhẹ ufuoma. Uvuẹn ọke Ilele Kristi erukaro ọke igọmẹti itu i Jew o jurhi nẹ aye i dobọ aghwoghwo ji, inyikọ na ni brorhiẹn aye ina huvwele i Jehova. Aye a dobọ aghwoghwo na ji-i, ọrana ọ lẹrhẹ oma merhen aye. (Acts 5:​27-29, 41, 42) Itiọrurhomẹmro, arha dobọ owian Uvie na ji, na ha ona ruiruo uvuẹn aghwoghwo na. Ọrẹn, erhe ruẹ ekete omẹgbanhon ọwan o teri, ne ne vwo ufuoma fọkime e ruẹ ọhọre i Jehova ji vwobọrhọ owian iyẹnrẹn esiri ro simi arhọ. Vwo imwẹro taghene uvwrọke egbogbanhon dede, ana sabu vwo ufuoma. Uvwrọke erana, karorhọ taghene ufuoma ra guọlọre, yẹ ufuoma ri Jehova ọvo ọ sabu tiobọnẹ. Hẹrosuiẹ ọke emiamo, oghwọghọ yanghene ẹkparehaso ọrhọ homaphia. Daji kẹrẹ ukoko yi. Tẹnrovi obọdẹn obaro rọ hẹrhuọ. We rhe ruẹ ọrana, ‘Osolobrugwẹ ufuoma no no leluo rhirhiẹ ye.’—Phil. 4:9. w22.12 21 ¶17-18

Ofori na wian gbanhon na sabu ruẹ ọrana. Haba ekwakwa erọrọ, ana vi wian gbanhon ne wene iruemru ọwan jerẹ ekwẹre ọgbogbanhon ephian, evwenbiomu ọrhẹ omẹdjan. (Eph. 4:​31, 32) Mesoriẹ ọnọ sabu rhiẹ obẹnbẹn? Fọkime ọ bẹn re wene iruemru esọsọ ezẹko. Jerẹ udje, Baibol na ọ tare taghene ihworho ezẹko a “kiki tuekwẹre” jeghwai “suẹ ozighi.” (Prov. 29:22) A guọlọ omẹdamu ọke ephian na sabu wene iruemru ri kanronma rhotọre ọke erhe bromarhame hin. (Rom. 7:​21-23) Nẹrhomo vwe i Jehova kpahen orharhere uruemru wu vwori na, rhẹ imwẹro taghene ọnọ kpahenrhọ ye, ji ha userhumu wẹn. (1 John 5:​14, 15) Dedevwo i Jehova o ti orharhere uruemru na nie izede igbevwunu-u, ọrẹn ọnọ sabu yọ omẹgbanhon wu ne tiobọnie. (1 Pet. 5:10) No ki ruie, o fori ne wu wian kpahen ẹrhomo wu nẹren, nyoma wu na kẹnoma rẹn iroro ri surhobọmwu uruemru ahwanren na. Habaye, wu vwe roro kpahen ojemẹ esọsọ-ọ.—Phil. 4:8; Col. 3:2. w23.01 10 ¶7, 9-10

Izede owu re ne ru dje ẹguọlọ ọwan phia, yẹ ọre vwobọrhọ owian aghwoghwo na sasasa. Ọwan e ghwoghwo rẹn ihworho ephian. A vwa sanọ ihworho ghwoghwo riẹn fọkiẹ ophianroma aye, edjadjẹ, oborẹ aye i vwo igho te yanghene oborẹ aye i riẹ isukuru kodo te-e. Nyoma izede ọnana, ọwan ne ruẹ lele ọhọre i Jehova taghene “aruẹ ihworho ephian ine vwo usimi jeghwai vwo irherhe ọgbagba ọrẹ urhomẹmro na.” (1 Tim. 2:4) Ọwan e ji dje ẹguọlọ re vwo kpahen Jehova ọrhẹ Kristi phia, ọke re dje ẹguọlọ rẹn imizu ukoko na. Ọwan e dje ọdamẹ phia rẹn aye, ji hobọtua aye uvwrọke edamuni. A ha urhebro rẹn aye ọke ohworho aye i vwo ẹguọlọ kpahen orho hwu, kọn bru aye ọke aye kpomẹ, ji damoma ha urhebro rẹn aye ẹhẹn aye orho seriotọre. (2 Cor. 1:​3-7; 1 Thess. 5:​11, 14) Ofori na rha nẹrhomo rẹn aye, fọkime e rheri taghene “ẹrhomo ọvwata o vwo omẹgbanhon omamọ.”—Jas. 5:16. w23.01 28-29 ¶7-8

Jerẹ oborẹ ohworho rọ wian ewian ebanbọn o ruẹ ena yen rhomẹrhọ, ana ji sabu ru rhomurhọ uvuẹn izede ra bọn awọrọ gbanhanrhọ lele. Ana sabu ha userhumu rẹn awọrọ din edamuni aye, nyoma ra na ta rẹn aye kpahen ihworho ri ji vwo edirin vrẹn ne. (Heb. 11:​32-35; 12:1) Ana sabu toroba ufuoma uvuẹn ukoko na nyoma ra na hunute omamọ iruemru awọrọ, sẹrorẹ ufuoma ji kwaphiẹrhọ ọke ẹghwọ ọrhọ homaphia. (Eph. 4:3) Habaye, ana ji sabu rha bọn esegburhomẹmro imizu ukoko na gbanhan, ọke ra ta rẹn aye irhomẹmro i Baibol re yonorin, ha userhumu re rhiẹromẹrẹn phia, ji hobọtua erẹ esegburhomẹmro aye o seriotọre. Ana sabu vwo aruẹ omamerhomẹ ọrana ọrhẹ ẹhẹn otemẹ, ọke arha ha userhumu rẹn imizu ukoko na ruẹ esegburhomẹmro aye gbanhonrhọ. Ọrẹ ovẹnẹ rhẹ ewian ebanbọn eghwa ra ghwọghọ orho ru, oborẹ o nerhumu userhumu ra haphia ono rhirhiẹ ye bẹmẹdẹ! w22.08 22 ¶6; 25 ¶17-18

Jesu ọ hunute uruemru owu ra guọlọre arha guọlọ vwẹruọ i Baibol na, ọrana yẹ ọmẹrẹnvwrurhe. (Matt. 24:15) Me yẹ ọmẹrẹnvwrurhe? Ọnana omẹgbanhon re ne vwẹruọ oborẹ iroro owu o ru surhobọmwu ọreva ye, ọrhẹ oborẹ o ru vẹnẹ owu nẹ ọreva ye, kugbe ọre vwẹruọ emru rọ vwọ ghwai fiotọre. Habaye, jerẹ oborẹ i Jesu ọ djokarhọ, a guọlọ ọmẹrẹnvwrurhe na sabu vwẹruọ irueruo ra ha aruẹmẹrẹn i Baibol te orugba. A ji guọlọ uruemru ọnana, neneyo a sabu mẹrẹn erere vuọnvuọn nẹ kemru kemru re se nẹ i Baibol na. Jehova ọ yẹ idibo yi ọmẹrẹnvwrurhe. Omarana, nẹrhomo vwe yi, nọ ha userhumu wẹn vwo uruemru ọnana. Marhẹ wu ne ru wian kpahen ẹrhomo ọnọ? Dabu roro kpahen oborẹ we se na, djokarhọ oborẹ o ru surhobọmwu ekwakwa erọrọ wu rheri. Guọlọ oghwẹmro i Baibol owu riarorhọ, ji mẹrẹn izede wu ne ru haye ruiruo uvuẹn akpenyerẹn ọnọ. (Heb. 5:14) Ọke wa ha ọmẹrẹnvwrurhe se i Baibol na, oborẹ we vwẹruọ ye te no kodorhọ. w23.02 10 ¶7-8

Gbe rorie taghene ugbehian nọ yẹruọ ifoto ra ha obọ sin rọ ho ne, ọrẹn ọghanranren omamọ. Ọ tẹ ne, ekwakwa i gbulirie, ọ ji bẹrẹ ibiesuọn ne. Ọrẹn, udabọ ibiẹ ijẹgba erana, ifoto na o te uchunu igho iduduru buebun. Itiọrurhomẹmro, wu ne vwo ọdaremẹro kpahiẹn ji dabu sẹrorẹ ifoto ọrana. Omaran ọ ji havwọ, Jehova ọ yẹre ọwan ẹghẹlẹ ọghoghanren, nọyẹ ẹghẹlẹ arhọ. Ọrẹ imwẹro, Jehova o djephia oborẹ arhọ ọwan ọ ghanren te, nyoma rọ ha i Jesu ruẹ otan fọkiẹ ọwan. (John 3:16) Jehova yẹ Esiri arhọ. (Ps. 36:9) Ọnyikọ Paul o kwerhọ urhomẹmro ọnana ọke rọ ta: “Nyoma yen yẹ ọwan e vwo arhọ, ra sabu nya jeghwai nyerẹn.” (Acts 17:​25, 28) Omarana, ana sabu ta taghene arhọ ọwan ẹghẹlẹ ro nẹ obẹ i Jehova rhe. Nyoma ẹguọlọ, Jehova ọ dabu tiobọnẹ kemru kemru ra guọlọre na sabu nyerẹn. (Acts 14:​15-17) Ọrẹn, Jehova ọ vwọ sẹrorẹ arhọ ọwan izede igbevwunu-u. Ukpomaran, ọ guọlọre na hẹrote ugboma ọwan, na ji rha ga ye te ekete omẹgbanhon ọwan o teri.—2 Cor. 7:1. w23.02 20 ¶1-2

A kpẹmẹ i Jehova taghene ọ yẹre ọwan i Baibol na! Uvuẹn i Baibol na, ọ yẹre ọwan urhebro ẹghwanren ri na sabu ha userhumu rẹn ọwan nyerẹn ghele ebẹnbẹn inyenana. Ọ ji yẹ ọwan obọdẹn ifiẹrorhọ kpahen obaro na. Ọrọ mai ghanren, Jehova ọ ha i Baibol na dje eghọn sansan uvuẹn uruemru ọnẹyen rẹn ọwan. Oma ọ merhen ọwan ọke re roro kodo kpahen iruemru irhorhomu enẹyen, ọrana no mwu ọwan tikẹrẹ i Jehova rhọ, nyoma re vwo onyerẹnkugbe kpẹnkpẹnkpẹn rhẹ ọye. (Ps. 25:14) Jehova ọ guọlọre nẹ ihworho i rhe yi. Ọke ahwanren, o djoma yen phia nyoma emena sansan, emena arudo, ọrhẹ emakashe na. (Num. 12:6; Acts 10:​3, 4) Ọrẹn, marhẹ ene ru yono kpahen emena, emena arudo yanghene urhomu edje enana ri nẹ obẹ emakashe rhe, jokpanẹ a yare aye rhotọre? Omarana, Jehova nọ ha ehworhare “ya rhẹ ọbe” oborẹ ọye ọ guọlọre ne rhe kpahen. Fọkime “izede Osolobrugwẹ urhomẹmro na ọgbare,” ana sabu vwo imwẹro taghene ona ọnana ro lele ọwan tẹmro na oserhọ dẹn, ọnọ ji yẹ ọwan erere.—Ps. 18:30. w23.02 2 ¶1-2

Bru ẹkẹ ri na yọ erere. Bru ẹkẹ ri ne ruẹ esegburhomẹmro ọnọ gbanhon, ji lẹrhuọ rhiẹ Olele Kristi ro te edje. (Eph. 3:16) Jerẹ udje, wu na sabu brorhiẹn wu ne ru rhomurhọ uvuẹn uyono omobọ ọrhẹ isese i Baibol. (Ps. 1:​2, 3) Yanghene, wu na sabu kpomavi rẹn uchunu ọke wa nẹrhomo te, ọrhẹ oborẹ wa nẹ yen lele. Ọkezẹko, wu na sabu dje omerhesun phia kpahen aruẹ iruẹn ọrhẹ ughe we fiomarhọ, ọrhẹ uchunu ọke wa ghwọghọ rhọ ye. (Eph. 5:​15, 16) Wu ne ruriaro rhọ, wu rha ha userhumu rẹn awọrọ. Jerẹ udje, wu na sabu bru ẹkẹ wu na ha userhumu rẹn omizu rọ kpako ne ro ji kpomẹ uvuẹn ukoko wu havwọ. Ọkezẹko, wu na sabu lele aye dẹ ekwakwa, yanghene dje rẹn aye oborẹ aye ina ha ifonu aye ruiruo lele. Wu na ji sabu dje ẹguọlọ rẹn awọrọ nyoma wu ne ghwoghwo iyẹnrẹn esiri Uvie na rẹn aye. (Matt. 9:​36, 37) Orho serhọ, bru ẹkẹ wu ne vwobọrhọ eghọn owian Uvie na ezẹko vuọnvuọn. w22.08 6 ¶16-17