Ekete ra Rionbọrhọ Uvuẹn Ọbe-Owian Akpenyerẹn Ọwan Ọrhẹ Iruo Uvie Na
AUGUST 1-7
EFE RI NẸ ẸMRO OSOLOBRUGWẸ RHE | PSALMS 87-91
“Daji Uvuẹn Ekete Odjahen ọrẹ Ọmai Rierun na”
(Psalm 91:1, 2) Kohworho kohworho ro rhirhiẹ ekete odjahen Ọrọ Mai Rierun na ọnọ daji obotọre Ọrọmaigbanhon na. 2 Mi na ta rẹn i Jehova: “Wẹwẹ yẹ ekete mia zẹrua ọrhẹ omẹgbanhon mẹ, Osolobrugwẹ mẹ mi hẹroso.”
w10 2/15 26-27 ¶10-11
Nya Uvuẹn Izede Akpenyerẹn rọ Mai Rhomu Kparobọ!
Omefuon uvuẹn “Ekete Odjahen na”
10 Omẹhakpahontọre ọrhẹ omebrurhame o lele fiẹ ebrurhọ ọrọrọ, nọyẹ uphẹn re ne rhirhiẹ ekete odjahen “Ọrọ Mai Rierun na.” (Se Psalm 91:1.) Ọnana ekete omefuon ọrhẹ ufuoma, nọyẹ erhirhiẹ rọ sẹrorẹ ọwan nẹ oborẹ ono biomu onyerẹnkugbe ọwan i vwori rhẹ i Jehova. “Ekete odjahen” nime ihworho ri vwe vwo onyerẹnkugbe rhẹ i Jehova ri vwa jeghwai hẹrosuiẹ, e rhe yi-i. Nyoma ọwan e nyerẹn mwẹ omẹhakpahontọre ọwan jeghwai hẹroso i Jehova, ọwan na ha ye ta: “Wẹwẹ yẹ ekete mia zẹrua ọrhẹ omẹgbanhon mẹ, Osolobrugwẹ mẹ mi hẹroso.” (Ps. 91:2) Jehova Osolobrugwẹ no rhiẹ ekete omefuon harẹn ọwan. (Ps. 91:9) Me yẹ ọwan i ji guọlọ?
11 Rẹ ọwan a sabu ruẹ “ekete odjahen” ọrẹ i Jehova, ọ jeghwai mevirhọ taghene ọwan i vwo uphẹn re vwo omamọ onyerẹnkugbe rhẹ ọye. Ọnana ọ tuanrhọ rhẹ omẹhakpahontọre ọrhẹ omebrurhame. Orhoru, ọwan na bọn onyerẹnkugbe rọ kpẹnkpẹnre rhẹ Osolobrugwẹ nyoma uyono i Baibol, ẹrhomo ẹnẹ, ọrhẹ uvwele ẹha. (Jas. 4:8) O vwo ohworho owuorowu ro ti kẹrẹ i Jehova ghwẹ i Jesu ro vwo uduefigbere ọgbogbanhon kpahen Omemama ye-en. (John 8:29) Omarana, ọwan i vwe vwo ẹhẹn eveva kpahen i Jehova yan oruru ọrhẹ omẹgbanhon rọ nọ ha userhumu rẹn ọwan ha ive omẹhakpahontọre ọwan te orugba-a. (Eccl. 5:4) Emaren ẹhẹn Osolobrugwẹ o tiobọnẹ harẹn ihworho enẹyen ọ dabu djephia taghene o ghini vwo ẹguọlọ kpahen ọwan, ọ ji guọlọ taghene ọwan i mẹrẹn efikparobọ uvuẹn ogame rẹ ọwan a hariẹn.
(Psalm 91:3) Fọkime ọye ono simi are nẹ abọ ọrẹ o mwu afen na, nẹ abọ oghwọghọ.
w07 10/1 26-30 ¶1-18
Usimi Nẹ Abọ Ọrẹ O Mwu Afen Na
LLELE Kristi urhomẹmro ephian i dẹrughwaroghwu ọrẹ o kpe ihworho, rọ gbanhon oma omamọ rọ jeghwai tẹn ona. Uvuẹn Psalm 91:3 e serie “ọrẹ o mwu afen na.” Ọrọmo yẹ ọvwreghrẹn ọnana? Imagazini ọrẹ June 1, 1883, ọrhẹ eri ha kpahiẹn i djerie fiotọre taghene ọravwọ yẹ Echu i Dẹbolo na. Ọvwreghrẹn ọnana o ruẹ jerẹ ohworho ro mwu afen nyoma ọ ha izede ona phiẹ ihworho rhọ jeghwai kpahen ufi rẹn ihworho i Jehova.
2 Ọke ahwanren ihworho e mwu efen fọkiẹ ijoro ememerhen rẹ aye a sua, oborẹ aye i rhomu te ọrhẹ fọkiẹ emaren kugbe izobo. Ọrẹn, efen eghwanranren, ofẹn o ji kiki mwu aye, aye a ji bẹn e mwu. Omarana, ọrẹ o mwu afen ọke i Baibol ọ dabu yono kpahen uruemru ọrhẹ aruẹ afen rẹ ọye ọ guọlọ mwu na. Orhoru, nọ guọlọ ona rọ nọ ha mwuie. Ọke ra ha Echu dje ọrẹ o mwu afen na, Baibol na nọ sa ọwan erhumu mẹrẹn ena ye vwrurhe. Dẹbolo o yono kpahen owuowuọnwan. Ọye ọ djokarhọ iruemru ọwan jeghwai kpahen ifi ra vwa mẹrẹn nọ sabu mwu ọwan. (2 Timothy 2:26) Ọye orho mwu ọwan, ọnọ sabu ghwọghọ onyerẹnkugbe ọwan i vwori rhẹ Jehova, jeghwai lele fi oghwọghọ ọwan bẹmẹdẹ. Omarana, nẹ ọwan i sabu vwo usimirhọ, ofori nẹ ọwan i rhe izede sansan rẹ “ọrẹ o mwu afen na” ọ ha ruiruo.
3 Ra ha oborerhiẹromẹrẹn dje udje, ọbo ijoro na nọ ha ena Echu ha dje erẹ ọmọ okporokpo ọrhẹ ọrobiebi. (Psalm 91:13) Jerẹ okporokpo, ọkezẹko Echu o vi degbe ọwan izede re rhiẹromẹrẹn nyoma ẹkparehaso yanghene ọ ha urhi usuesun ituakpọ ha wọnrọn suẹ ihworho i Jehova. (Psalm 94:20) Aruẹ ẹkparehaso ọrana ọnọ sabu kpogho ihworho ezẹko se. Ọrẹn ọgbọ buenbun, ẹkparehaso enana e sefughwẹ, nọ lẹrhẹ ihworho Osolobrugwẹ gbanhanrhọ ọrẹ okugbe. Nẹ ẹkparehaso Echu eri phiẹphiẹphiẹ, ra ha dje ọrobiebi na vwo?
4 Dẹbolo ọ ha omẹgbanhon ọnẹyen ha wọrọn ihworho jerẹ ọke obodirin ro tiomanu o nyomu ohworho. Nyoma izede ọnana, ọye ọ mẹrẹn efikparobọ rẹ ọye o biomu ẹhẹn ihworho Osolobrugwẹ ezẹko, jeghwai phiẹ aye rhọ nẹ aye ru ọhọre ọnẹyen ukperẹ ono rhiẹ ọhọre i Jehova, obẹta ye nọ rhua ẹkuọn sa. Ọrẹ omamerhomẹ, ọwan i rhe kpahen ena Echu. (2 Corinthians 2:11) Jenẹ ọwan i roro kpahen ifi ẹne re mwofẹn rẹ “ọrẹ o mwu afen na” ọ ha ruiruo.
Ofẹnzẹ Onyakpọ
5 “Ọrẹ o mwu afen na” o rheri taghene ituakpọ i guọlọre ne awọrọ i dede aye ha. Ilele Kristi i vwo ọdaremẹro kpahen iroro ọrhẹ oborẹ o te awọrọ oma. Fọkime Dẹbolo o rhe ọnana, nọ ha ọdaremẹro ọwan i vwo kpahen awọrọ ruiruo. Jerẹ udje, o kpokpo ihworho Osolobrugwẹ ezẹko nyoma ọ ha “ighweghwe obaro ituakpọ” ruiruo. (Proverbs 29:25) Orhianẹ fọkiẹ ofẹnzẹ onyakpọ, idibo Osolobrugwẹ ni kuomakugbe awọrọ ru oborẹ i Jehova ọ zẹre yanghene dobọ oborẹ Osolobrugwẹ ọ tare taghene aye ru ji, no djephia taghene “ọrẹ o mwu afen na” o mwuru aye ne. —Ezekiel 33:8; James 4:17.
6 Jerẹ udje, uphuphẹn ọnọ sabu luẹ rẹn ọhiẹn ro nẹ obẹ otu isukurie rhe ro no phopho icigẹti. Re ne phopho icigẹti o rhiẹ oborẹ ọ ha ẹhẹn ọnẹyen oki riẹ isukuru ẹdẹ ọrana-a. Ọrẹn ogege, ọye o ruẹ oborẹ ọnọ ha ẹkuọn vwe ugboma yen ọrhẹ oborẹ ọ lẹrhẹ evwan biomu Osolobrugwẹ. (2 Corinthians 7:1) Marhẹ e ru riẹriẹ ye? Ọkezẹko o kuomakugbe igbehian ri vwe fo, ofẹn nọ lẹrhiẹ ruẹ oborẹ ọnọ merhen aye oma. Iphuphẹn, are vwa ha uphẹn rẹn “ọrẹ o mwu afen na” nọ riẹriẹ are jeghwai mwu are-e! Nẹ are i sabu kẹnoma rẹn ọnana, are dabu ni oma are so omẹ odjẹ ekokamu are a djẹ. Kerhọ orhetio i Baibol ro sekpahen orharhere okugbe.—1 Corinthians 15:33.
7 Emiọmọ Ilele Kristi ri dabu vwo oniso, a ha ohwan ro te rẹ aye rẹ aye ine tiobọnu ekwakwa ugboma harẹn ekrun aye ghanghanren. (1 Timothy 5:8) Ọrẹn, omwemẹ Echu, ọrẹ ọnọ jọ lẹrhẹ aye ru ọnana serhọ ovwan. Ọkezẹko, aye vwo uruemru re jẹ iyono vwo fọkime erẹ aye a wian riẹn i yẹrẹ aye ewian erọrọ. Ofẹn ọnọ sabu mwu aye, aye na nọ kpahen ọke aye ine riẹ omẹvwa ọduado ye kuomakugbe imizu aye ga i Jehova. Oborẹ ọnọ sa ọwan erhumu je se rhẹ ufi ọnana, ọyẹ ana “hẹroso i Jehova.” (Proverbs 3:5, 6) Habaye, ra karorhọ taghene ọwan ephian ekrun owu uvuẹn oghwa i Jehova, ọrhẹ re ji rhe taghene ọnọ hẹrote ọwan, ọnọ sa ọwan erhumu mevi gbanhon. Emiọmọ, are i vwo esegburhomẹmro taghene i Jehova ọnọ hẹrote are ọrhẹ ekrun are ọrẹ i kizede kizede ọke are e ruẹ ọhọre ọnẹyen? Gbinẹ are ine se rhẹ ufi Dẹbolo ji ru ọhọre ọnẹyen fọkiẹ ofẹnzẹ onyakpọ? Ame i rẹre are taghene are roro kpahen enọ enana ọrẹ ẹrhomo.
Ufi ọrẹ Ekwakwa Ugboma
8 Echu ọ ha oriẹriẹme ekwakwa ugboma ha mwu ọwan. Ena eyi ẹsuọ uvuẹn akpọ ọnana o jiri efe okpakpa, rẹ ihworho Osolobrugwẹ ezẹko ina sabu se rhe ufi aye. Ọkezẹko, ihworho ezẹko ina sabu ta wẹn: “Wian gbanhon. Wu rhe te omamọ erhirhiẹ ne, wu na sabu riakpọ. Wu na sabu ru iruo ọkobaro.” Aruẹ ẹmro enana, ina sabu rhiẹ iroro ri vwe serhọ rẹ imizu ezẹko a ha kpahonbọ phiẹ ereva ye rhọ uvuẹn ukoko na. Dabu roro kpahen iroro ọrana. O dje iroro ọrẹ ohworhare rọ rhiẹ “akpa” rẹ i Jesu ọ ha dje udje phia?—Luke 12:16-21.
9 Echu o suẹn akpọ obiobiomu ọnana nyoma izede rọ lẹrhẹ ihworho vwo ojemẹ kpahen ekwakwa. Bibiesuọn, ojemẹ ọrana ọnọ sabu hobọte akpenyerẹn Olele Kristi jeghwai kenken ẹmro na, “ọvwọ rhọ mọ emamọ-ọ.” (Mark 4:19) Baibol na ọ yẹrẹ ọwan urhebro nẹ ọwan i vwo otemẹ kpahen oborẹ ana re ọrhẹ oborẹ ene kurhọ. (1 Timothy 6:8) Ọrẹn, buebun e serhọ ufi “ọrẹ o mwu afen na” nime aye i vwa ha urhebro ọrana ruiruo-o. Omẹkpare yọ soriẹ aye a guọlọ akpọ ọduado nyerẹn? Nẹ owẹwẹ vwo? Omwemẹ ọwan ine vwo ekwakwa ugboma, ọ lẹrhẹ ọwan fi ogame urhomẹmro na rhẹ ekete ọreva? (Haggai 1:2-8) Ọrẹ omemwurhọ, uvwre ọke ọgbogbanhon ọnana, ezẹko i fiẹ onyerẹnkugbe aye ọrhẹ ọrẹ i Jehova rhẹ okokọ ne, neneyo aye sabu sẹrorẹ aruẹ akpọ rọ rienriẹnrẹ aye oma. Aruẹ uruemru ọrana ọ merhen “ọrẹ o mwu afen na” oma!
Ufi ọrẹ Iruẹn Ọrhẹ Ughe Ri Vwe Fo
10 Ona ọrọrọ rẹ “ọrẹ o mwu afen na” ọ ha ruiruo, ọyẹ ọrẹ o kpe ẹhẹn ihworho riotọre sekpahen oborẹ orhomurun ọrhẹ oborẹ obiomurun. Aruẹ iroro rọ họhọ erẹ ihworho Sodom ọrhẹ Gomorrah yo ro suẹn buebun iruẹn ọrhẹ ughe ra ha phia. Iyẹnrẹn ra ha phia uvuẹn ekpeti ughe ọrhẹ ọbe iyẹnrẹn, na tobọ jiri ozighi ọrhẹ irueruo ọfanrhiẹn. Buebun ekwakwa ra haphia uvuẹn iruẹn ọrhẹ ughe, ne kpe omẹdamu ihworho ine “fiẹ ovẹnẹ rhẹ oborẹ ọgbare ọrhẹ oborẹ ọsọre.” (Hebrews 5:14) Ọrẹn, karorhọ ẹmro i Jehova ọ tare nyoma ọmẹraro Isaiah: “Ukpokpogho ọ havwiẹ rẹn ihworho ra ta taghene oborẹ o rhomurun o biomurun, oborẹ o biomurun o rhomurun!” (Isaiah 5:20) “Ọrẹ o mwu afen na” ọ nyoma izede ona ha iruẹn ọrhẹ ughe ri vwe fo biomu iroro ọnọ ne? Ofori nẹ ọwan i ni oma ọwan so.—2 Corinthians 13:5.
11 Uvwre ẹgbukpe uzegbisionrin ri vrẹnre, Oghwa Odẹrẹ Na ọ ha orhetio phia rẹn Ilele Kristi sekpahen ughe ezẹko ra haphia ọke na ephian. Ọnana oborẹ a djokarhọ ha kpahen oborẹ iruẹn ọrhẹ ughe ezẹko a hobọte ihworho lele: “Ihworho a ha ẹguọlọ kpahonbọ vwobọrhẹ kuruemru kuruemru. Jerẹ udje, uphuphẹn owu rọ mẹrẹn evwan rọ vwọ ji rọnmọ, nọ ta rẹn ugbehian yen: ‘Mi vwo ẹguọlọ kpahen Victor. Otoro-o. . . . Ne mi vwiẹ ọmọyen, ọyẹ oborẹ ọ mai ghanren ha mẹ!’ Ikpekporo ra habaye nọ lẹrhiẹ bẹn re roro taghene oborẹ o ruẹ na ọsọre. Wẹwẹ i ji vwo ẹguọlọ kpahen Victor. Nu we roro harẹn ọgbọtọ na. Wu ‘rheri.’ Nọ gbo unu oborẹ wu ne dede aruẹ iroro ọrana ha,’ omaran ohworho o ni aruẹ ughe ọrana ọ tare ọke oru. ‘Ọwan i rheri taghene ọfanrhiẹn obiomurun. . . . Ọrẹn mi ma mẹriẹnvwrurhe taghene mie fiomaba aye nyoma iroro mẹ.’ ”
12 Nẹ ọke re fomu irhomu-ẹmro enana hin, aruẹ iruẹn ọrhẹ ughe re biomu ọmudu na, ne buẹnrhọ buẹnrhọ. Uvuẹn ekete buebun, aruẹ ughe enana a homaphia uvuẹn ọsoso ẹdẹ na. Ehworhare, emẹse, ọrhẹ iphuphẹn buebun ne fiẹ aruẹ iruẹn ọrhẹ ughe ọrana rhẹ ọmudu aye. Ọrẹn, harẹn ọwan o fo nẹ ọwan phiẹ oma ọwan rhọ rhẹ iroro efia-an. Orhiẹ oborẹ ọsọre re ne roro taghene orharhere iruẹn ọrhẹ ughe obiomu te oborerhiẹromẹrẹn uvuẹn akpọ na-a. Olele Kristi ọnọ sabu djodjẹ ono ni aruẹ iruẹn ọrhẹ ughe ihworho rọ yo vwo roro taghene ọye ọnọ ha use riẹn nẹ aye rhiẹ oghwa ye?
13 Ihworho buebun i mẹrẹn erere nẹ orhetio ọrana rẹ “ọvrẹn ra hẹrosua rọ ji ghwanren na” ọ haphia. (Matthew 24:45-47) Ọke rẹ aye e se ẹmro urhebro erana ri nẹ i Baibol na rhe, ezẹko ni ya kpahen oborẹ irhomu-ẹmro erana i hobọte akpenyerẹn aye lele. Owu nọ tare: “Ẹgbukpe 13 ọyẹ mi ha aruẹ ughe erana e ni. Ni mie roro taghene mie rhe riẹ uyono ọrhẹ aghwoghwo ibiesuọn, emru owuorowu ọvwọ sa mọ phia mẹ-ẹ. Ọrẹn ni me vwo uruemru ughe akpọ ọrana, taghene orhianẹ esa ọvwọ hẹrote owẹwẹ-ẹ, o ji vwo ẹguọlọ kpahuọ-ọn, wu na sabu ghwọwe—ọye ọvo yọ soriẹ. Omarana, ọke rẹ mie nie rhẹ ‘oborẹ ofori,’ ni mi kpare udjoghwẹ rọ sọre jeghwai ruẹ ọdandan haso i Jehova ọrhẹ esa mẹ.” Ne le ọmase ọnana nẹ ukoko. Ọke oru, nọ mọ mẹrẹn orusọ ye vwrurhe, nọ ghwẹriẹre, na rharhumu ha ye. Irhomu-ẹmro erana ri ha orhetio phia sekpahen iruẹn ọrhẹ ughe ri vwe fo ra haphia uvuẹn ekpeti ughe, ni yẹriẹ omẹgbanhon rọ ha ten iruẹn ọrhẹ ughe ri Jehova o vwo utuoma kpahen.—Amos 5:14, 15.
14 Ọwọrọ rọ ji mẹrẹn erere nẹ irhomu-ẹmro erana nọ tare: “Mi viẹre ọke mie se irhomu-ẹmro na, nime mi ma mẹrẹnvwrurhe taghene mie rhe vwo ọmudu rọ gbare kaphen i Jehova-a. Ni mi veri harẹn Osolobrugwẹ mẹ taghene mi rhe rhiẹ ọvrẹn harẹn ughe enana-a.” Ọmase owu ro fioma rhẹ aruẹ ughe ọnana ro ji dje ọdaremẹro kpahen irhomu-ẹmro enana, nọ yare: “Ni mie roro . . . sẹ ọ hobọte onyerẹnkugbe mẹ rhẹ ọrẹ i Jehova. Marhẹ mi ru sabu ha ‘aye’ ru igbehian jeghwai ha i Jehova ru igbehian?” Orhianẹ aruẹ iruẹn ọrhẹ ughe erana ọ sabu biomu ọmudu ihworho buebun ẹgbukpe 25 re nyavrẹn ne na, marhẹ ono rhirhiẹ inyenana? (2 Timothy 3:13) Ọwan i vi rhe ufi Echu ro sekpahen iruẹn ọrhẹ ughe ri vwe fo ọrẹ kizede kizede, sẹ iruẹn ọrhẹ ughe ri vwe fo ra haphia uvuẹn ekpeti ughe, ividio re jiri ozighi, yanghene ividio ikpekporo re jiri irueruo ọfanrhiẹn.
Ufi ọrẹ Je Kwerhọ Iroro Owu
15 Echu ọ ha je kwerhọ iroro owu ruiruo nọ sabu fi ọyangha rhẹ uvwre ihworho i Jehova. Ufi ọnana ọnọ sabu mwu ọwan otoro uphẹn ẹga rẹ ọwan i vwori-i. Ezẹko i se rhẹ ufi Dẹbolo na nime aye ha uphẹn rẹn je kwerhọ iroro owu no fi ọyangha rhẹ ufuoma, okugbe ọrhẹ omamọ omefuon ri Jehova ọ yẹ ihworho enẹyen.—Psalm 133:1-3.
16 Ọke rẹ fi uvweri akpọ ephian ọrẹ ukaro, Echu ọ damoma rọ nọ ghwọghọ ukoko i Jehova rọ ha akpọ na nyoma o degbe yi izede re rhiẹromẹrẹn, ọrẹn ọ sabu fikparobọ-ọ. (Revelation 11:7-13) Nẹ ọke ọrana rhe, nọ ha izede ona damoma no fi ọyangha rhẹ onyerẹnkugbe ọwan. Ọke rẹ ọwan i rha lẹrhẹ je kwerhọ iroro owu biomu onyerẹnkugbe ọwan, nọyẹ ọwan i ha uphẹn rẹn “ọrẹ o mwu afen na” ne. Ọwan na gboghwẹ rhẹ userhumu ẹhẹn ọfuanfon na uvuẹn akpenyerẹn ọwan ọrhẹ ukoko na. Orhianẹ ọrana ọ phiare, oma ọnọ merhen Echu, nime ono fi ọyangha rhẹ ufuoma ọrhẹ okugbe ukoko na rhẹ owian aghwoghwo na.—Ephesians 4:27, 30-32.
17 Me yẹ wu ne ruo orhianẹ wẹwẹ rhẹ omizu uvuẹn ukoko na e rhe kwerhọ iroro owu-u? Itiọrurhomẹmro, erhirhiẹ sansan i vẹnẹren. Ọnọ sabu vwo erhirhiẹ rẹ ọsoriẹ ẹghwọ ọnọ homphia, ọrẹn ofori na kwaphiẹ ẹghwọ ri homaphia rhọ. (Matthew 5:23, 24; 18:15-17) Urhebro ro nẹ Ẹmro Osolobrugwẹ rhe ọgbare. Ọke arha ha iruemru-urhi Baibol ruriuo, aye vwe sefughwẹ-ẹ. Aye ruẹ gba ọke ephian!
18 Jehova o “mwuegbe rọ nọ harhomu,” ọ jeghwai “harhomẹ nẹ ẹhẹn sa.” (Psalm 86:5; 130:4) Ọwan e djephia taghene ọwan emọ i Jehova ọke ra hẹrokelie. (Ephesians 5:1) Ọwan ephian eruedandan, omarana ọwan vi guọlọ ẹharhomu ọrẹ i Jehova. Omarana, ofori nẹ ọwan i ji harhomu awọrọ. Ọwan ina sabu họhọ ọvrẹn rọ ha uvuẹn ikun i Jesu rẹ onini ọnẹyen ọ ha osa ọduado harhomie, ọrẹn ọye ọ guọlọ ha ibiosa ọvrẹn ọrọrọ rọ riosa ye harhomie-e. Ọke rẹ onini na o rhon, no mwu ọvrẹn ọrana rọ vwọ harhomẹ na rhẹ ekanron. Jesu no fuẹn ikun na nyoma rọ ta: “Omaran Ọsẹ mẹ rọ ha obẹ odjuwu ono ji ruo orhianẹ wa harhomu omizuo nẹ ẹhẹn rhe-e.” (Matthew 18:21-35) Re roro kpahen ikun ọrana jeghwai roro kpahen ukiọgbọ i Jehova ọ harhomu ọwan nẹ ẹhẹn rhe, ọnọ sa ọwan erhumu kwaphiẹ ẹghwọ ri homaphia uvwre imizu ọwan rhọ!—Psalm 19:14.
(Psalm 91:9-14) Fọkime wu tare: “Jehova yẹ ekete mia zẹrua,” Wu ha Ọrọ Mai Rierun na ru ekete we rhirhiẹ; 10 O vwo ukpokpogho ro no te oma ọnọ-ọ; Ọ jeghwai vwo obẹnbẹn ro no te ibọkpọ ọnọ-ọ. 11 Fọkime ọye ọnọ ta rẹn emakashe enẹyen kpahuọn, Nẹ aye i sẹroruọ uvuẹn izede enọ ephian. 12 Aye ina kparuọ rhẹ abọ aye, Neneyo wu ja rha ha oghwẹ kprọ atita. 13 Ne wu na nya oberun ọmọ okporokpo ọrhẹ ọrobiebi; Ne wu ne sihin okporokpo ọrhẹ obodirin ọduado na mwotọre. 14 Osolobrugwẹ nọ tare: “Fọkime o vwo ẹguọlọ kpahen mẹ, ni mi ne simie. Mi na sẹroriẹ fọkime o rhe odẹ mẹ.
Ene Rhiẹ Obọrẹ i Jehova—Ẹghẹlẹ Ọphẹ
13 Marhẹ i Jehova o ru sẹrorẹ ihworho enẹyen nẹ abọ imwofẹn? Ọbo ijoro na ọrhọ ta: “Ọye ọnọ ta rẹn emakashe enẹyen kpahuọn, Nẹ aye i sẹroruọ uvuẹn izede enọ ephian.” (Ps. 91:11) Emakashe re ha obẹ odjuwu, a kpọ ọwan viẹ jeghwai sẹrorẹ ọwan na sabu ghwoghwo iyẹnrẹn esiri na. (Rev. 14:6) Haba emakashe na, ekpako Ilele Kristi a nyoma iyono ri nẹ Baibol na rhe sẹrorẹ ọwan nẹ abọ iroro efian. Aye ina sabu ha userhumu rẹn owuowuọwan rọ damoma ro no tiobọnẹ iruemru erẹ akpọ na. (Titus 1:9; 1 Pet. 5:2) Habaye, “ọvrẹn ra hẹrosua rọ ji ghwanren na” o tiobọnẹ emaren ẹhẹn re na sẹrorẹ ọwan nẹ abọ uyono ekwakwa ri varhe, oriẹriẹme irueru ọfanrhiẹn, ẹhatua efe ọrhẹ ọdo, kugbe ojemẹ ọrhẹ eriẹriẹme buebun re na sabu ha ẹkuọn rhe. (Matt. 24:45) Me yọ sa ruọ erhumu tiẹn aruẹ imwofẹn erana?
14 Me yẹ ọwan ine vi ru na sabu rhirhiẹ “ekete odjahen” rẹ Osolobrugwẹ ọ sẹrorẹ ọwan? Jerẹ oborẹ ọwan a sẹrorẹ oma ọwan nẹ abọ acidẹnti, ihi, yanghene emiamo, omaran o ji fo nẹ ọwan i rha sẹrorẹ oma ọwan nẹ ekwakwa ri ne biomu onyerẹnkugbe ọwan i vwori rhẹ i Jehova. Omarana, ofori nẹ ọwan i rha ha ọke ephian ni ọkpọvi ri Jehova o tiobọnẹ nyoma ẹbe, iyono ọrhẹ emẹvwa harẹn ọwan ghanghanren. Ọwan i guọlọ urhebro ekpako na. Habaye, ọwan i vwa mẹrẹn erere nẹ iruemru sansan imizu ọwan ri rhiẹ Ilele Kristi e djephia? Itiọrurhomẹmro, okugbe ọwan uvuẹn ukoko na ọ sa ọwan erhumu vwo ẹghwanren.—Prov. 13:20; se 1 Peter 4:10.
w01 11/15 19-20 ¶13-19
Jehova Yẹ Ekete Ọwan A Zẹrua
‘O Vwo Ukpokpogho Ro No Te Oma Ọwa-an’
13 Dedevwo omefuon ọ ha uvuẹn akpọ na-a, ọwan i hẹroso i Jehova ji vwo uduefigbere nẹ ẹmro ọbo ijoro na rhe: “Fọkime wu tare: ‘Jehova yẹ ekete mia zẹrua,’ Wu ha Ọrọ Mai Rierun na ru ekete we rhirhiẹ; O vwo ukpokpogho ro no te oma ọnọ-ọ; Ọ jeghwai vwo obẹnbẹn ro no te ibọkpọ ọnọ-ọ.” (Psalm 91:9, 10) Itiọrurhomẹmro, Jehova yẹ ekete ọwan a zẹrua. Ọrẹn, ọwan a ji ha Osolobrugwẹ Ọrọ Mai Rierun na ruẹ ‘ekete ọwan erhirhiẹ,’ ekete ra na sabu mẹrẹn omefuon. Ọwan e jiri Jehova ro rhiẹ Osuisuesun Rọmaido, a hẹrosuiẹ taghene ọye yẹ Esiri omefuon, na jeghwai ghwoghwo iyẹnrẹn esiri ọrẹ Uvie yi. (Matthew 24:14) Omarana, ‘o vwo ukpokpogho ro no te oma ọwa-an,’ tobọ te era hunute uvuẹn ọbe ijoro ọnana. Ọrhọ tobọ rhianẹ ikpokpogho jerẹ otọre ekpogho, ogiribo ọgbogbanhon, ukude, orhọmo, ọrhẹ ivweri re te awọrọ oma e ji te ọwan oma, enana i sabu ghwọghọ esegburhomẹmro ọwan yanghene onyerẹnkugbe ọwan i vwori rhẹ i Jehova-a.
14 Ilele Kristi ra ha ẹhẹn ọfuanfon djẹ ha na, i họhọ epha re rhirhiẹ ibọkpọ re vwa ha uvuẹn enyerẹn akpọ ọnana. (1 Peter 2:11) ‘Ọ jeghwai vwo obẹnbẹn ro no te ibọkpọ aye-e.’ Sẹ ọwan i vwo ifiẹrorhọ re ne nyerẹn obẹ odjuwu yan uvuẹn otọrakpọ na, ọwan a ha usuẹn akpọ na-a, ọke owu ọvo na, ebẹnbẹn re nẹ abọ ọfanrhiẹn, ekwakwa ugboma, ẹga efian, ọrhẹ ẹga ra harẹn ‘aranmo rọ djoma na’ kugbe ‘oma’ yen, ro rhiẹ United Nations, i vwe te ọwan oma-a.—Revelation 9:20, 21; 13:1-18; John 17:16.
15 Sekpahen usimi rẹ ọwan a mẹrẹn, ọbo ijoro na ọrhọ ta: “Ọye [Jehova] ọnọ ta rẹn emakashe enẹyen kpahuọn, Nẹ aye i sẹroruọ uvuẹn izede enọ ephian. Aye ina kparuọ rhẹ abọ aye, Neneyo wu ja rha ha oghwẹ kprọ atita.” (Psalm 91:11, 12) A ha omẹgbanhon rẹn emakashe na ne, nẹ aye i sẹrorẹ ọwan. (2 Kings 6:17; Psalm 34:7-9; 104:4; Matthew 26:53; Luke 1:19) Aye a kpọ ọwan viẹ ‘uvuẹn izede ọwan ephian.’ (Matthew 18:10) Rẹ ọwan e rhiẹ ighwoghwẹmro Uvie na, ọwan na mẹrẹn usimi ọrhẹ ọkpọvi rọ nẹ abọ emakashe na sa, omarana ọwan i vwa rha mẹrẹn ekwakwa ri na gboghwẹ rhọ onyerẹnkugbe ọwan i vwori rhẹ i Jehova-a. (Revelation 14:6, 7) ‘Atita’ jerẹ ọke ra dobọ owian ọwan ji, ọ ji lẹrhẹ esegburhomẹmro ọwan kpogho re ne ru oborẹ ono biomu i Jehova evwa-an.
16 Ọbo ijoro na ọrhọ ta riaro: “Ne wu na nya oberun ọmọ okporokpo ọrhẹ ọrobiebi; Ne wu ne sihin okporokpo ọrhẹ obodirin ọduado na mwotọre.” (Psalm 91:13) Jerẹ oborẹ ọmọ okporokpo o vi degbe aranmo, omaran evwreghrẹn ọwan ezẹko e ji dje ẹkparehaso aye phia kpahen ọwan nyoma aye e je urhi rọ nọ dobọ ọwian aghoghwo na ji. Ọrẹn ọwan a ji mẹrẹn ẹkparehaso re vwe rororhọ re họhọ ọrobiebi ro nyomẹ nẹ ekete ro tiomanu. Ilori ẹga efian e tiomanuẹ kparehaso ọwan nyoma ihworho re je urhi, iguẹnzọn ọrhẹ awọrọ. Ọrẹn nyoma userhumu i Jehova, ọwan a sabu mẹrẹn efikparobọ uvuẹn aghwẹlẹ ẹzọn, ọnana nọ sabu sa ọwan erhumu ‘chochọn jeghwai meviẹ harẹn inyẹnrẹn esiri na.’—Philippians 1:7; Psalm 94:14, 20-22.
17 Ọbo ijoro na ọ tẹmro kpahen re ne sihin “okporokpo ọrhẹ obodirin ọduado na” mwotọre. Okporokpo ọ djoma omamọ, obodirin ọduado ọnọ sabu rhiẹ aranmo ọduado rọ shọrọ. (Isaiah 31:4) O vwo oborẹ ẹkparehaso na ọgbanhon te jerẹ okporokpo rọ djoma-a, ọwan a sabu sihin aye mwotọre nyoma a huvwele Osolobrugwẹ ukperẹ ono rhiẹ uvwele ihworho ra djoma jerẹ okporokpo yan ikoko ituakpọ. (Acts 5:29) Omarana, okporokpo ọnana ro mwofẹn na, ọ sabu rhua ẹkuọn vwe ọwan rhẹ onyerẹnkugbe ọwan i vwori rhẹ i Jehova-a.
18 Uvuẹn Septuagint ọrẹ Greek, ‘obodirin ọduado na’ e seriẹ ‘agbakara.’ Ọnana ọnọ sabu karorhọ ọwan ‘agbakara ọduado na . . . , obodirin ahwanren na, ọrẹ e seri Dẹbolo ọrhẹ Echu.’ (Revelation 12:7-9; Genesis 3:15) Ọye ọ họhọ aranmo ọduado rọ shọrọ, ro vwo omẹgbanhon rọ nọ ha mwu eranmo rọ. (Jeremiah 51:34) Ọke rẹ Echu ọ damoma ọnọ ha ifi enẹyen kin ọwan hariẹ, jeghwai ha ọhiẹn ọrẹ akpọ na ghwọghọ ọwan nọ sabu mwu ọwan rọ, jenẹ ọwan rhanririẹn oma vi na sabu sihin “obodirin ọduado” ọnana mwotọre. (1 Peter 5:8) Era ha ẹhẹn ọfuanfon djẹha ri ji ha akpọ na, ine vi ru ọnana orhianẹ aye i guọlọ vwobọrhọ orugba rọ ha uvuẹn Romans 16:20.
Jehova Yẹ Esiri Usimirhọ Ọwan i Vwori
19 Sekpahen era ga ẹga urhomẹmro, ọbo ijoro na o fioma yen rhẹ ẹrhẹ Osolobrugwẹ rọ ta: “Fọkime o vwo ẹguọlọ kpahen mẹ, ni mi ne simie. Mi na sẹroriẹ fọkime o rhe odẹ mẹ.” (Psalm 91:14) Oborẹ oghwẹmro ọnana, “Mi na sẹroriẹ” o mevirhọ yẹ, “Mi na kpariẹ rierun,” nọyẹ ekete ra na ja sabu te. Ọwan ri rhiẹ era ga i Jehova, i ha riẹ ru ekete ra zẹrua, maido fọkiẹ ‘ẹguọlọ ọwan i vwo kpahiẹn.’ (Mark 12:29, 30; 1 John 4:19) Fọkiẹ omarana, Osolobrugwẹ no ‘simi ọwan’ nẹ abọ evwreghrẹn ọwan. O vwo ọke owuorowu ra na sabu ghwọghọ ọwan nẹ akpọ na-a. Ukpomaran, ọwan ine vwo usimirhọ fọkime ọwan i rhe odẹ Osolobrugwẹ, a jeghwai se yi rhẹ esegburhomẹmro. (Romans 10:11-13) Ọwan i ji vwo omwemẹ ra na ‘nya uvuẹn odẹ i Jehova bẹmẹdẹ.’—Micah 4:5; Isaiah 43:10-12.
Ra Guọlọ Efe erẹ Ẹhẹn
(Psalm 89:34-37) Mi vwe se gbe ọphọ mẹ ghwu-u, Yanghene wene oborẹ mi ha ugbunu mẹ ta-a. 35 Mi veri rhẹ ọfuanfon ọnẹmẹ ne, mi rha vwanriẹn ye-en; mi mọrenfian harẹn Davidi-i. 36 Ọmọyen ono rhirhiẹ ye bẹmẹdẹ; Aga usuon ọnẹyen ono rhirhiẹ ye jerẹ ọren na obaro mẹ. 37 Ana ha ye mwu bẹmẹdẹ Jerẹ ubiamo na no rhiẹ oseri urhomẹmro uvuẹn ivwrevwrede na.” (Selah)
w14 10/15 10 ¶14
Vwo Esegburhomẹmro Ọgbogbanhon Kpahen Uvie na
14 Roro kpahen oborẹ i Jehova o ve ive yi rẹn Orodje Isreal David nyoma ọphọ ọrẹ i David na. (Se 2 Samuel 7:12, 16.) Jehova ọ riẹ ọphọ ọnana rhẹ David ọke ro suẹn uvuẹn Jerusalem, nyoma o ve riẹn taghene Messiah na ono nẹ uvwiẹ ye rhe. (Luke 1:30-33) Omarana, Jehova nọ tare taghene ọmọ ro no nẹ uvwiẹ ọrẹ i David rhe na, ọyẹ o ‘vwo omẹgbanhon’ ro no siyẹ aga usuon ọrẹ Uvie Messiah na. (Ezek. 21:25-27) Nyoma i Jesu, ana dabu ha isuesun ọrẹ David ‘ha mwu bẹmẹdẹ.’ Itiọrurhomẹmro, ọmọ i David ono “rhirhiẹ ye bẹmẹdẹ; aga usuon ọnẹyen ono rhirhiẹ ye jerẹ ọren na.” (Ps. 89:34-37) Omarana, usuon i Messiah na o gbe omayen ghwẹ-ẹ, ekwakwa ro no ruo ine rhirhiẹ ye bẹmẹdẹ!
w07 7/15 32 ¶3-4
“Oseri Urhomẹmro Uvuẹn Ivwrevwrede na”
Ẹgbukpe 3,000 ri nyavrẹn ne, Jehova Osolobrugwẹ nọ riẹ ọphọ Uvie rhẹ Orodje Israel David. (2 Samuel 7:12-16) Oborẹ ọsoriẹ ra ha ọphọ ọrana mwu yẹ, na sabu ha omẹgbanhon rẹn Jesu Kristi ro rhiẹ ọmọ David, nọ ha aga usuon na riuku bẹmẹdẹ. (Isaiah 9:7; Luke 1:32, 33) Ọke rọ rionbọrhọ aga usuon “ọmọ” i David, ọbo ijoro na ọrhọ so: “Ana ha ye mwu bẹmẹdẹ Jerẹ ubiamo na no rhiẹ oseri urhomẹmro uvuẹn ivwrevwrede na.”—Psalm 89:36, 37.
‘Ubiamo rọ homaphia uvuẹn ason na,’ omamọ okarorhọ kpahen usuon Kristi ro no rhirhiẹ ye bẹmẹdẹ. (Genesis 1:16) Sekpahen Uvie yi, Daniel 7:14 ọrhọ ta: “Usuon ọnẹyen ọrẹ i bẹmẹdẹ ro no jo vwoba, a ghwọghọ Uvie ọnẹye-en.” Ubiamo na oseri rọ karorhọ ọwan kpahen Uvie na ọrhẹ ebrurhọ rọ nọ rhua vwe ituakpọ.
(Psalm 90:10) Ẹgbukpe rẹ ọwan e nyerẹn te yẹ 70 Yanghene 80, orhianẹ ọwan i gbanhonron. Ọrẹn aye vuọnren rhẹ ukpokpogho ọrhẹ ebẹnbẹn; Aye a nyavrẹn phẹphẹrẹ, akpọ ọwan no vwoba.
(Psalm 90:12) Yono ame oborẹ ame ine kele ẹdẹ ame lele Neneyo ame i sabu vwo ọmudu ẹghwanren.
w06 7/15 13 ¶4
Ẹhaphia Ri Nẹ Ẹbe ọrẹ Esa Ọrhẹ ọrẹ Ẹne ọrẹ Psalms
90:10, 12. Ra mẹriẹn taghene akpọ o kiki toba, ofori nẹ ọwan i “kele ẹdẹ ọwan.” Izede ọgo? Nyoma ra ha “ọmudu ẹghwanren” ruiruo, yanghene nyoma ra ha ẹghwanren ruiruo neneyo ẹdẹ ọwan re hẹrhẹre na, na ha ye jiri Jehova ukperẹ ọnọ ghwọghọ fughwẹ. Ọnana o mevirhọ taghene ọwan i ha ekwakwa ri na lẹrhẹ ọwan vwo omamọ onyerẹnkugbe rhẹ i Jehova karo jeghwai dabu ha ọke ọwan ruiruo izede ẹghwanren.—Ephesians 5:15, 16; Philippians 1:10.
w01 11/15 13 ¶19
Jehova O Yono Ọwan Oborẹ Enẹ Kele Ẹdẹ Ọwan Lele
19 Ẹmro erẹ ọbo ijoro na, ẹrhomo ro djephia taghene i Jehova o yono ihworho yi oborẹ aye ina ha ẹghwanren ghanghanren lele ọrhẹ oborẹ aye ina ha ẹdẹ aye re hẹrhẹre ruiruo izede i Jehova o vwo ekwerhọ. Rẹ ohworho ono rhirhiẹ ye ẹgbukpe 70 o mevirhọ taghene ono nyerẹn ẹdẹ 25,500. Otoro ẹgbukpe ọwan i havwọ-ọ, ‘ọwan e rhe oborẹ akpọ ọwan ono rhirhiẹ odẹ rọ sa na-a, fọkime ọwan evwri rọ homaphia ibiọke orhoru nọ ramiẹn.’ (James 4:13-15) Rẹ ‘ọke ọrhẹ emru kpregede ọ phia rẹn ọwan ephian,’ ọwan i sabu rhe uchiẹdẹ re ne nyerẹn te-e. Omarana, jenẹ ọwan i nekpẹn ẹghwanren na sabu nyerẹn ghele edamuni, rhe oborẹ ene nyerẹn rhẹ awọrọ lele, jeghwai ru ekete omẹgbanhon ọwan o teri uvuẹn ogame i Jehova ekete ọke ọ havwọ na, nọyẹ inyenana! (Ecclesiastes 9:11; James 1:5-8) Jehova ọ nyoma Ẹmro ọnẹyen, ẹhẹn ọfuanfon ọnẹyen ọrhẹ ukoko yi kpọ ọwan viẹ. (Matthew 24:45-47; 1 Corinthians 2:10; 2 Timothy 3:16, 17) Ra ha ẹghwanren ruiruo, no mwu ọwan ‘ha Uvie Osolobrugwẹ karo’ jeghwai ha ẹdẹ ọwan ruiruo izede rọ nọ ha odidi vwe i Jehova, na jeghwai ru ọmudu ọnẹyen ghọghọ. (Matthew 6:25-33; Proverbs 27:11) Itiọrurhomẹmro, ra ga i Jehova nẹ otọre ẹhẹn ọwan sa, o ti ọsoso ebẹnbẹn ọwan nẹ ọwan oma-a, ọrẹn ọ rhua omamerhomẹ ọduado sa.
AUGUST 8-14
EFE RI NẸ ẸMRO OSOLOBRUGWẸ RHE | PSALMS 92-101
“Re Ruẹ Riaro Uvuẹn Ogame Ra Harẹn i Jehova Uvuẹn Erhirhiẹ Ọhọ”
(Psalm 92:12) Ọrẹn ọvwata na ọnọ mọ emamọ irhorhomu jerẹ ọphanren rọ bọn ẹkpa, ọnọ jeghwai do jerẹ cedar rọ ha uvuẹn Lebʹa·non.
w07 9/15 32
“Re Ruẹ Riaro Uvuẹn Erhiriẹ Ọho”
IHWORHO buebun re rhirhiẹ otọre Mediterranean a wọ ephanren [Phoenix dactylifera] rhẹ uvuẹn egodo aye. Erhan enana e rhe rẹ aye fọkiẹ erhumu aye ọrhẹ emamọ ememerhen rẹ aye i vwori. Riobarorhọ, aye rhirhiẹ ghwẹ ẹgbukpe uzusiorin.
Solomon ro rhiẹ Orodje Israel ọke ahwanren, ọ ha ijoro dje ọgbọtọ onyẹ Shulem jerẹ orhan ọphanren. (Song of Solomon 7:7) Ọbe na Plants of the Bible ọrhọ ta: “Ẹmro Hebrew ra ha se ọphanren yẹ, ‘tàmâr.’ . . . No mo rhiẹ oborẹ otu i Jew a ha dje erhumu, nẹ aye a ha ye jeghwai se emẹse.” Jerẹ udje, omizu Solomon ọgbọtọ e se rie Tamar. (2 Samuel 13:1) Emiọmọ ezẹko a ji mwu odẹ ọrana rẹn emọ aye egbọtọ.
Ọ rhẹ Emẹse ri vwo erhumu ọvo ya ha dje ọphanre-en. Ọbo ijoro na ọrhọ so: “Ọvwata na ọnọ mọ emamọ irhorhomu jerẹ ọphanren rọ bọn ẹkpa, ọnọ jeghwai do jerẹ cedar rọ ha uvuẹn Lebʹa·non. A wọ rẹ aye rhẹ oghwa i Jehova, aye a mọ emamọ uvuẹn egodo Osolobrugwẹ ọwan. Aye ine rhe ji ruẹ riaro uvuẹn erhirhiẹ ọho, jeghwai rhe vwo oma ọkpokpọ ọke ephian.”—Psalm 92:12-14.
Ọrẹ izede udje, era fuevwan ga i Jehova uvuẹn erhirhiẹ ọho aye i họhọ orhan ọphanren orhorhomu na. Baibol na ọrhọ ta: “Ọho erhirhiẹ orhorhomu ọke rẹ arha ha ye ru irueruo ọvwata.” (Proverbs 16:31) Dedevwo omẹgbanhon aye o seriotọre ne fọkiẹ ọho, eri kpako ne ina sabu ji rhe ruẹ riaro uvuẹn ogame i Jehova nyoma uyono Ẹmro Osolobrugwẹ ro rhiẹ i Baibol na ọke ephian. (Psalm 1:1-3; Jeremiah 17:7, 8) Fọkiẹ omamọ ẹmro ọrhẹ udje aye, eri kpako ne, ne rhiẹ omamọ esiri uduẹharhaghwẹ rẹn awọrọ ọrhẹ ọrẹ aye a ji mọ emamọ ọvwata. (Titus 2:2-5; Hebrews 13:15, 16) Jerẹ ọphanren na, eri kpako ne ina ji sabu rhe ruẹ riaro uvuẹn erhirhiẹ ọho.
w06 7/15 13 ¶2
Ẹhaphia Ri Nẹ Ẹbe ọrẹ Esa Ọrhẹ ọrẹ Ẹne ọrẹ Psalms
92:12—Izede ọgo yẹ ọvwata na “o ruẹ riaro jerẹ ọphanren”? E rhe ọphanren rhẹ ẹkpa rọ bọn ọke jijiri. Ohworho ọvwata ọhọhọ orhan ọphanren nyoma ro rhiẹ ohworho ọphiọnren uvuẹn ikẹro i Jehova, rọ jeghwai mọ “emamọ irhorhomu,” ro surhobọmwu ewian irhorhomu.—Matthew 7:17-20.
(Psalm 92:13, 14) A wọ rẹ aye rhẹ oghwa i Jehova, aye a mọ emamọ uvuẹn egodo Osolobrugwẹ ọwan. 14 Aye ine rhe ji ruẹ riaro uvuẹn erhirhiẹ ọho; jeghwai rhe vwo oma ọkpokpọ ọke ephian.
w14 1/15 26 ¶17
Ga i Jehova Bọmọke Ẹdẹ Ukpokpogho Ọnọ Rhe
17 Inyenana, ofori nẹ ọwan i vwo oniso na sabu ha userhumu rẹn Ilele Kristi ri ho ne. Ezẹko i guọlọ ghini rhiẹ iyono ọrhẹ emẹvwa ọrẹn aye e vwa sabu ruẹ tomaran ọke ephia-an. Uvuẹn ekete ezẹko, ikoko i vwo omamọ ẹkwaphiẹrhotọre harẹn eri kpako ne na, nẹ aye kerhọ iyono na nyoma itẹlifoni. Uvuẹn ekete erọrọ, aye e vwa sabu ruẹ tomara-an. Ọrhọ tobọ rhiomaran, Ilele Kristi re vwa sabu rhiẹ uyono ine sabu hobọtua ẹga urhomẹmro. Jerẹ udje, ẹrhomo aye o toroba e ruriaro ọrẹ ukoko Ilele Kristi na.—Se Psalm 92:13, 14.
w04 5/15 12 ¶9-10
Eri Kpako Ne—Ihworho Eghoghanren Uvuẹn Ukoko Imizu Ilele Kristi
“Aye Ine Rhe Vwo Oma Ọkpokpọ Ọke Ephian”
9 Ọke rọ ta kpahen e ruriaro erẹ eri kpako ne ra ga i Jehova, ọbo ijoro na ọrhọ so: “Ọvwata na ọnọ mọ emamọ irhorhomu jerẹ ọphanren rọ bọn ẹkpa, ọnọ jeghwai do jerẹ cedar rọ ha uvuẹn Lebʹa·non. Aye ine rhe ji ruẹ riaro uvuẹn erhirhiẹ ọho, jeghwai rhe vwo oma ọkpokpọ ọke ephian.”—Psalm 92:12, 14.
10 Marhẹ wu ne ru sẹrorẹ omẹgbanhuọn udabọ ọho? Oborẹ ọsoriẹ ọphanren ọnana ọ dabu vwo erhumu yẹ, fọkiẹ ame rọ rhuọrhuọn omayen ọke ephian. Omaran ọ ji havwọ, wu na sabu mẹrẹn ame rọ rhuọrhuọn oma uvuẹn i Baiblo na nyoma uyono Ẹmro Osolobrugwẹ ọrhẹ e kuomakugbe ukoko yi. (Psalm 1:1-3; Jeremiah 17:7, 8) Omẹgbanhon wu vwori re wa ha ga i Jehova, ọ lẹrhuọ rhiẹ ohworho rẹ ọghanranren harẹn erẹ wẹwẹ rhẹ aye a ga kuẹgbe. Roro kpahen oborẹ ẹmro ọnana o rhiẹ urhomẹmro te omẹ Orherẹn Ọdaudo re se Jehoiada.
(Psalm 92:15) Aye ina ta taghene i Jehova ọphiọnren. Ọye yẹ atita mẹ, ro rhiẹ ohworho ọvwata.
w04 5/15 12-14 ¶13-18
Eri Kpako Ne—Ihworho Eghoghanren Uvuẹn Ukoko Imizu Ilele Kristi
13 Ọkezẹko emiamo yan erhirhiẹ erọrọ ina lẹrhuọ ja ha omẹgbanhuọn ephian toroba ẹga urhomẹmro. Ọrhọ tobọ rhiomaran, wu vwo omẹgbanhon wu ne ‘ru oborẹ orhomurun rhẹ Osolobrugwẹ ọrhẹ oghwa ọnẹyen.’ Wu na sabu dje oruru wu vwori kpahen oghwa i Jehova nyoma we riẹ iyono jeghwai vwobọrhọ iyono na, ọrhẹ nyoma we vwobọrhọ iruo ẹmro eghwoghwo. Urhebro i Baibol wa ha ruiruo ọrhẹ wa jeghwai hobọtua “ọvrẹn ra hẹrosua rọ ji ghwanren” ọrhẹ ukoko na, ọnọ bọn imizu erọrọ gbanhon. (Matthew 24:45-47) Wu na ji sabu ruie nẹ ere wẹwẹ ọrhẹ aye a ga kuẹgbe ni dje “ẹguọlọ ọrhẹ iruo esiri phia.” (Hebrews 10:24, 25; Philemon 8, 9) Awọrọ ni na mẹrẹn erere nẹ oma rhe orhianẹ wa ha urhebro ọnyikọ Paul ọnana ruiruo: “Jenẹ ehworhare ri te edje ne i vwo iruemru ri serhọ ovwan, ihworho re gbẹro rhẹ emru, eri vwo osasame ọrẹ ẹhẹn, esegburhomẹmro ọgbogbanhon, ẹguọlọ ọgbogbanhon, edirin ọgbogbanhon. Omaran o jeghwai havwọ, e jenẹ emẹse ri te edje ne i vwo omamọ iruemru, rhẹ ihworho ra rhaphiẹ ọwa-an, i vwe rhiẹ evrẹn harẹn enyo i buebu-un, i rhiẹ iyono oborẹ orhomurun.”—Titus 2:2-4.
14 Wa ga ẹrhẹ ọkpako ẹgbukpe buebun ne? “Ha ẹghwanren uvwre ẹgbukpe enana ruiruo izede ro serhọ,” omaran ọkpako ukoko owu rọ ga ẹgbukpe buebun ne ọ tare. “Ha ewian rẹn ihworho, ta oborẹ wu rhiẹromẹrẹn rẹn awọrọ ri vwo ẹhẹn omwemẹ . . . Guọlọ orhorhomu uvuẹn awọrọ. Ruie nọ do. Ruie nẹ aye ru riaro rhọ obaro na.” (Deuteronomy 3:27, 28) Ọdamẹ okokodo wu vwori kpahen owian Uvie ro kerabọ rhọ na, ono rhiẹ emru erere buebun rẹn awọrọ uvuẹn ukoko na.
“Ta Kpahen Ọphiọnren ọrẹ i Jehova”
15 Idibo Osolobrugwẹ ri te edje ne, a kpare ohwan aye ọrhẹ aghọghọ “rẹ aye ta kpahen ọphiọnren ọrẹ i Jehova.” Orhianẹ wẹwẹ Olele Kristi ro te edje ne, ẹmro enọ ọrhẹ iruemru enọ ena sabu dje harẹn awọrọ taghene i ‘Jehova yẹ atita ọnọ, ro rhiẹ ohworho ọvwata.’ (Psalm 92:15) Ọphanren na o se oseri kaphen omamọ iruemru erẹ Ọmemama yen. Ọrẹn Jehova ọ yẹruọ uphẹn wu na ta kpahiẹn rẹn awọrọ re dede ẹga urhomẹmro na. (Deuteronomy 32:7; Psalm 71:17, 18; Joel 1:2, 3) Mesoriẹ ọnana ọghanren?
16 Ọke rẹ Joshua ro sun Emọ Israel o “te edje ne,” no “se Emọ Israel ephian, ehworhare re kpako ne ọrhẹ era kobaro usuẹn aye kugbe iguẹnzọn ọrhẹ era wian rẹn aye,” nọ karorhọ aye kaphen irueru ọsoso erẹ Osolobrugwẹ. Ọrhọ ta: “O vwo ẹmro owuorowu usuẹn omamọ ẹmro ri Jehova Osolobrugwẹ are ọ tare o sefughwẹ ne-e. Aye ephian i rugba harẹn are.” (Joshua 23:1, 2, 14) Uvwre ọke owu, ẹmro enana i lẹrhẹ ihworho enana ru esegburhomẹmro aye gbanhon. Ọrẹn ọke rẹ Joshua o hwu hin, “uvwiẹ ọrọrọ ni homaphia ri vwe rhe i Jehova yanghene owian ọye o ruru harẹn emọ Israel. Emọ Israel ne ruẹ oborẹ obiomurun uvuẹn obaro i Jehova, nẹ aye a ji ga i Baal.”—Judges 2:8-11.
17 Emevigbanhon ukoko Ilele Kristi inyenana a bọn yen kpahen ikuegbe idibo erẹ Osolobrugwẹ re kpako ne-e. Ọrẹn, esegburhomẹmro ọwan kpahen i Jehova ọrhẹ ive enẹyen ọgbanhan ọke rẹ ọwan erhon omamọ iyẹnrẹn ro sekpahen “owian igbevwunu” ro ruru harẹn ihworho enẹyen uvuẹn ẹdẹ eri koba na. (Judges 2:7; 2 Peter 1:16-19) Orhianẹ wu ha uvuẹn ukoko i Jehova ẹgbukpe buebun ne, wu na sabu karorhọ ọke ibiẹ ighwoghwẹmro Uvie na a ha ẹkwotọre ọnọ yanghene ọke ra kparehaso owian aghwoghwo na. Ọgbọ buebun, wu mẹrẹn oborẹ i Jehova o tiẹ egbogbọse nie ne, jeghwai ru owian Uvie na no riobarorhọ ‘phẹphẹrẹ.’ (Isaiah 54:17; 60:22) Wu djokarhọ urhomẹmro i Baibol re me rhe fiotọre rhọ jeghwai mẹrẹn ewene sansan uvuẹn ukoko Osolobrugwẹ rọ ha otọrakpọ na. (Proverbs 4:18; Isaiah 60:17) Wa damoma wu na ha userhumu rẹn awọrọ kaphen oborẹ wu rhiẹromẹrẹn nyoma wa gbe ikun kpahen irueru ọsoso ọrẹ i Jehova? Ọnọ rhua erere jeghwai bọn Imizu ukoko na gbanhon!
18 Nẹ erhirhiẹ we rhiẹromẹrẹn ẹruete ọrhẹ ọkpọvi Jehova uvuẹn akpenyerẹn ọnọ vwo? (Psalm 37:25; Matthew 6:33; 1 Peter 5:7) Omizu ọmase rọ kpako ne re se Martha ọ ha udu rhẹ awọrọ aghwẹ nyoma rọ ta: “O vwo oborẹ ọ gbanhon te-e, Jehova ọ nya jẹ owẹwẹ vwo-o. Ọnọ hẹrote owẹwẹ.” Urhebro ọnana ọ hobọte enyerakpọ i Tolmina, ro rhiẹ owuọnwan usuẹn eri Martha ọ ha Baibol yono, ro bromarhame uvwre ẹgbukpe 1960. Tolmina ọrhọ ta: “Ọke rẹ esa mẹ o hwu, ẹhẹn mẹ nọ taghare omamọ, ọrẹn ẹmro erana ni yẹre mẹ omwemẹ mi ne riẹ uyono ọke ephian. Jehova nọ ghini yẹ mẹ omẹgbanhon mi ha ru omaran.” Tolmina ọ ji ha aruẹ urhebro ọrana rẹn ihworho buebun ro yonorin i Baibol na. Itiọrurhomẹmro, rẹ ọwan e tiobọne urhebro ji ta kpahen iruemru ọsoso eri Jehova, nọ sa ọwan erhumu bọn esegburhomẹmro imizu erọrọ gbanhan.
Ra Guọlọ Efe erẹ Ẹhẹn
(Psalm 99:6, 7) Moses ọrhẹ Aaron i ha usuẹn erherẹn enẹyen, Samuel ọ ha usuẹn ere se odẹ ọnẹyen. Aye ne se i Jehova, ọye nọ kpahanrhọ rẹn aye. 7 Ọye nọ nyoma avwre na tẹmro rẹn aye. Aye i mọrẹn okarorhọ ọrhẹ urhi rọ yẹrẹ aye.
w15 7/15 8 ¶5
Wian Ne Wu Ru Onyerẹnkugbe Rọ Ha Uvwre Ihworho i Jehova Rhomurhọ
5 Ọwan a ha kpahen udje erẹ idibo i Jehova ri vwo esegburhomẹmro ra ta kpahen uvuẹn Psalm 99:1-3, 5. (Se.) Jerẹ oborẹ ọbe ijoro ọrana ọ tare, Moses, Aaron ọrhẹ Samuel i hobọtua ẹkwaphiẹrhotọre ẹga urhomẹmro uvuẹn ọke aye. (Ps. 99:6, 7) Inyenana, bọmọke era ha ẹhẹn ọfuanfon djẹha e ki riẹ odjuwu ye lele i Jesu ga uvuẹn ẹrhẹ erherẹn, aye a fuevwan ga uvuẹn ukoko i Jehova rọ ha otọrakpọ na. Iduduru “igegede erọrọ” a ji homakpahontọre hobọtua aye. (John 10:16) Dedevwo ọwan i vwo ifiẹrorhọ sansan, ẹko eva na e kuomakugbe ga Jehova Osolobrugwẹ uvuẹn otọrakpọ na. Ọrẹn, ofori nẹ owuowọnwan ọ nọ omayen, ‘Mia hobọtua ẹkwaphiẹrhotọrẹ ẹga urhomẹmro ọrẹ i Jehova?’
(Psalm 101:2) Mi na ha ẹghwanren ruiruo jeghwai nya uvuẹn izede rọ vabọ upe. Ọkiọgo wu ne bru mẹ rhe? Mi ne mevigbanhon rhẹ ọmudu rọ gbare uvuẹn oghwa mẹ.
w05 11/1 24 ¶14
Wu Na Nyalele Osolobrugwẹ?
Nya Jerẹ “Ohworho Rọ Mẹrẹn Ọrẹ a Vwa Mẹrẹn Na”
14 Nẹ ọwan i sabu nyalele i Jehova, ono vi mwu ọwan ẹro taghene o nyerẹn. Karorhọ, Jehova ọ ha imwẹro rẹn idibo yi ri vwo esegburhomẹmro ọke Emọ Israel, taghene ọye o tiomanu harẹn aye-e. Inyenana, o ji dje omayen phia harẹn ihworho yi taghene ọye yẹ Oyono Rọmaido na. Omwuruẹro taghene i Jehova o vi nyerẹn, jerẹ ohworho ro mevi obaruọ ro yonuo? Ọrana yẹ aruẹ esegburhomẹmro rẹ ọwan i guọlọre orhianẹ a guọlọ nyalele Osolobrugwẹ. Moses o vwo aruẹ esegburhomẹmro ọrana, “fọkime ọke ephian yo mevigbanhon jerẹ ohworho rọ mẹrẹn ọrẹ a vwa mẹrẹn na.” (Hebrews 11:27) Orho mwu ọwan ẹro taghene i Jehova o nyerẹn, ọwan ni na damerhọ iroro enẹyen ọke rẹ ọwan e brorhiẹn. Jerẹ udje, ọwan i tobọ roro kpahen ene fioma rhẹ irueruo ri sọre, orhoru, e vwe tiẹ ọdandan ọwan nu harẹn ekpako Ilele Kristi yanghene ekrun ọwa-an. Ukpomaran, ọwan i damoma na nyalele Osolobrugwẹ ọrhọ tobọ rhianẹ o vwo ohworho rọ mẹrẹn ọwa-an. Jerẹ Orodje David, ọwan i brorhiẹn ọnana: “Mi ne mevigbanhon rhẹ ọmudu rọ gbare uvuẹn oghwa mẹ.”—Psalm 101:2.
AUGUST 15-21
EFE RI NẸ ẸMRO OSOLOBRUGWẸ RHE | PSALMS 102-105
“Jehova Ọ Karorhọ Taghene Ọwan Eyẹn”
(Psalm 103:8-12) Jehova o dje arodọmẹ ọrhẹ uruemru aruẹdọn phia, ọ vwọ kiki tuekwẹre-e, ọ vuọnren rhẹ ẹguọlọ atamwu. 9 O vwo ọke owu ono gbugbon orusọ-ọ, yanghene sẹrorẹ ekwẹre rhẹ ẹhẹn bẹmẹdẹ-ẹ. 10 O vwo ru ọwan lele oborẹ edandan ọwan e havwọ-ọ, yanghene kwosa rẹn ọwan jerẹ oborẹ orusọ ọwan ọ havwọ-ọ. 11 Jere oborẹ idjuwu na i rierun ghwẹ otọrakpọ na, Omaran ẹguọlọ atamwu ro vwo kpahen ihworho ra zofẹn yen ọ do te. 12 Jerẹ oborẹ ekete ọren na ọ va nẹ sa o sereri nẹ ekete orho se, omaran ọye o fiẹ orusọ ọwan seseri nẹ ọwan.
w13 6/15 20 ¶14
Vwo Ọdaremẹro Kpahen Uruemru Atamwu Ọrhẹ Ẹharhomu Ọrẹ i Jehova
14 Ana sabu mẹrẹn urhebro erhe roro kpahen ẹharhomu ọrẹ i Jehova. Roro kaphen udje ọnana. Ẹgbukpe buebun ri nyavrẹn, o vwo omizu ọmase owu re se Elaine re le nẹ ukoko. Ikpe buebun a nyavrẹn hin, na rharhumu ha ye. Omizu ọmase na ọrhọ ta: “Dedevwo mi rheri taghene i Jehova ọ harhomu mẹ ne, mia jeghwai ta omaran rẹn ihworho, ọkezẹko mie roro taghene o tephe ha mẹ, yanghene ọ jeghwai kẹrẹ awọrọ ghwẹ omẹmẹ.” Ọrẹn, Elaine ọ mẹrẹn urhebro nẹ e se kugbe eroro kpahen idje ezẹko ri Baibol na ọ ha dje ẹharhomu ọrẹ i Jehova. Nọ ji ta riaro: “Ni mi ma mẹrẹn ẹguọlọ i Jehova o vwo kpahen mẹ izede mi vwe roro rhọ bi.” Ẹmro enana i dabu te yi ẹhẹn: “Jehova ọrhọ ha edandan ọwan rhomu ọwan, ọwan i vwe roro taghene upe ọdandan ọrana ọnọ daji oma ọwan uvuẹn ọsoso akpenyerẹn ọwa-an.” Elaine nọ tare: “Ni mi ma mẹrẹnvwrurhe taghene mie rhe taghene Jehova ọnọ sabu harhomu mẹ-ẹ, ni mi jeghwai roro taghene upe ọdandan ọrana, ọnọ daji omamẹ uvuẹn ọsoso akpenyerẹn mẹ. Mi rheri taghene ọnọ ha ọke, ọrẹn mia mẹriẹn nẹ taghene mi na sabu ti kẹrẹ i Jehova rhọ, nọ jeghwai họhọ taghene a kpare ohwan ọghwaghwa ni mẹ urhomu.” Osolobrugwẹ ro vwo ẹguọlọ, rọ ji harhomẹ yẹ ọwan a ga!—Ps. 103:9.
w12 7/15 16 ¶17
Ga Osolobrugwẹ Ugbomọphẹ na
17 Ọkezẹko, ọwan e ruẹ sọ. (Eccl. 7:20) Ọrana ọrhọ phia, we jẹ ẹhẹn ọnọ seriotọre yanghene ni oma taghene we mwuovwa-an. Wu rhe se, vẹnrẹn ne wu tuẹn onya rhọ, ọrhọ tobọ rhianẹ wu guọlọ userhumu ekpako ukoko na. James ọrhọ ya: “Ẹrhomo esegburhomẹmro na nẹ ọnọ lẹrhẹ oma ọrẹ okpomẹ na gbanhon, Jehova nẹ ọnọ kpariẹ vẹnrẹn. Habaye, orhianẹ o ru ọdandan, nẹ ana harhomie.” (Jas. 5:15) Vwe jenẹ ọ sẹruẹro taghene Osolobrugwẹ o vwo arodọmẹ-ẹ, jeghwai rhe taghene o seruo rhiẹ ukoko na fọkime ọ mẹrẹn orhorhomu uvuẹn oma. (Se Psalm 103:8, 9.) Ra mẹriẹn taghene wu vwo ọmudu rọ gbare kpahen i Jehova, ọye ọvwọ sa mọ nyaji owẹwẹ vwo-o.—1 Chron. 28:9.
(Psalm 103:13, 14) Jerẹ ọsẹ ro dje arodọmẹ harẹn emọ yen, Jehova o dje arodọmẹ harẹn era zofẹn yen. 14 Nime ọye ọ dabu rhe oborẹ a maren ọwan lele, Ọ karorhọ taghene ọwan eyẹn.
w15 4/15 26 ¶8
Hẹroso i Jehova Ọke Ephian!
8 Ofori nẹ ọwan i ji rhe taghene Jehova o rhe ekete omẹgbanhon ọwan o teri. (Ps. 103:14) Omarana, ọye o fiẹrorhọ taghene omẹgbanhon ọwan yẹ ene din ebẹnbẹ-ẹn, ọrẹn o tiobọnẹ userhumu ọsẹ harẹn ọwan. Ọkezẹko ọwan ina sabu roro taghene arha sabu din ebẹnbẹ-ẹn. Ọrẹn i Jehova ọ yẹrẹ ọwan imwẹro taghene ọvwọ sa mọ nyaji idibo enẹyen vwo nẹ aye rioja oborẹ aye ina ja sabu di-in. Ọye ọnọ “gbẹn izede firhọ.” (Se 1 Corinthians 10:13.) Omarana, o vwo oborẹ ọsoriẹ ene fiẹrorhọ taghene ukẹro i Jehova ọ ha ni ọwan kpahen oborẹ ana sabu din, ọgbare.
w13 6/15 15 ¶16
Vwo Ọdaremẹro Kpahen Uruemru Ghwologhwolo Ọrhẹ Uruemru Re Roro ọrẹ i Jehova
16 Gbe roro taghene wu ha usuẹn Emọ Israel ri rhiẹ ivwiegbere. Ọke rẹ we te oghwa ẹga na ọrhẹ iflawa wu ne ze izobo, ne wu mẹrẹn edafe Israel ra kpare omamọ eranmo sa. Ofa ọnọ sabu ruọ fọkiẹ iflawa ro vwo fiemru rẹ wu kpare rhe na. Ọrẹn ne wu karorhọ taghene uvuẹn ukẹro Jehova, izobo ọnọ ofiemru. Mesoriẹ? Emru owu na, Jehova ọ guọlọre taghene iflawa na orhiẹ omamiẹ. Omarana, Jehova nọ ha ye ta rẹn Emọ Israel ri rhiẹ ivwiegbere: ‘Mi mẹrẹnvwrurhe taghene are sabu ruẹ vrẹn ekete omẹgbanhon are o teri-i, ọrẹn mi ji rhe taghene oborẹ are ine tiobọnu ha mẹ, omamọ ekwakwa rẹ are ivwori.’ Itiọrurhomẹmro, Jehova o dje uruemru re roro phia nyoma o roro kpahen erhirhiẹ ọrhẹ ekete omẹgbanhon idibo yi i teri.—Ps. 103:14.
(Psalm 103:19) Jehova ọ dabu ha aga usuon ọnẹyen mwu obẹ idjuwu na ne; isuensun ọnẹyen o suẹn kemru kemru.
(Psalm 103:22) Jiri Jehova, ọsoso ewian yen, lele ọsoso ekete usuọn ọnẹyen o teri. Jenẹ ọsoso omamẹ jiri Jehova.
w10 11/15 25 ¶5
Jehova Yẹ Ọrovwori Ro Rhiẹ Osuisuesun Ọwan Rọmaido!
5 Jehova Osolobrugwẹ yẹ Osuisuesun Rọmaido akpọ ọrhẹ idjuwu na ephian, fọkime ọye yẹ Ọmemama. (Se Revelation 4:11.) Jehova yẹ Oguẹnzọn ọwan, Ọrojurhi, ọrhẹ Orodje ọwan, Ọye yẹ oguẹnzọn, ọrẹ o jurhi, ọrhẹ ọrẹ ọ ha urhi phia uvuẹn ọsoso usuọn akpọ na ephian. (Isa. 33:22) Ra mẹriẹn taghene Osolobrugwẹ yọ maren ọwan, ọye yẹ ọwan i ji hẹroso, ofori nẹ ọwan i ha ye rhiẹ Ọrovwori ro rhiẹ Osuisuesun ọwan Rọmaido. Ọwan i rha ha ọke ephian karorhọ taghene “Jehova ọ dabu ha aga usuon ọnẹyen mwu obẹ idjuwu na ne; isuensun ọnẹyen o suẹn kemru kemru,” nẹ ono mwu ọwan hobọtua ẹrhẹ usuon ọnẹyen.—Ps. 103:19; Acts 4:24.
w07 12/1 21 ¶1
Ọdo Usun i Jehova Ọrhẹ Uvie Osolobrugwẹ na
“JEHOVA ọ dabu ha aga usuon ọnẹyen mwu obẹ idjuwu na ne; isuensun ọnẹyen o suẹn kemru kemru.” (Psalm 103:19) Rhẹ ẹmro erana, ọbo ijoro na, nọ ha ye dje ọghanromẹ ọrẹ isuensun. Jehova Osolobrugwẹ o rhiẹ Ọmemama na, ọye yẹ ọrẹ ono rhiẹ Osuisuesun akpọ na ephian.
Ra Guọlọ Efe erẹ Ẹhẹn
(Psalm 102:12) Ọrẹn we rhirhiẹ ye bẹmẹdẹ, O Jehova, ọdo ọnọ ono rhirhiẹ ye nẹ ivwiẹ ye fiẹ ivwiẹ.
(Psalm 102:27) Ọrẹn wu vwe wene-e, ẹgbukpe enọ i vwe vwoba-a.
w14 3/15 16 ¶19-21
Oborẹ Ene ru Sẹrorẹ Ukẹro ro Serhọ Ovwan
“Ẹrhomo Ere Sehiẹn Na”
19 Ọrọ ya i Psalm 102 ẹhẹn yẹn ọ taghare. E “sehiẹn” yẹn, ọ rioja omiamiamo ọrẹ ugboma ọrhẹ ọrẹ iroro, ọ jeghwai vwo omẹgbanhon ono nyerẹn ghele ebẹnbẹn enẹye-en. (Ps. 102, urhomu-ẹmro) Ẹmro enẹyen i djephia taghene ọ ha uvuẹn emiamiamo, erhirhiẹ kologho, ọrhẹ iroro. (Ps. 102:3, 4, 6, 11) Ọye no roro taghene i Jehova ọ nyaje vwo ne.—Ps. 102:10.
20 Udabọ ọrana, ọbo ijoro na ọ ji sabu ha akpọ ye jiri Jehova. (Se Psalm 102:19-21.) Jerẹ oborẹ ọwan i seri uvuẹn Psalm 102, ihworho ri vwo esegburhomẹmro ina sabu mẹrẹn emiamiamo yanghene ji wọnrọn rhẹ ebẹnbẹn erọrọ. Ọbo ijoro na ọ “họhọ afen kologho rọ ha oberun oghwa,” nọ họhọre taghene ọye ọvo ọrhẹ ebẹnbẹn ye yi havwiẹ. (Ps.102:7) Orhianẹ wu vwo aruẹ iroro ọrana, rhie ọmuduo firhọ rẹn i Jehova jerẹ oborẹ ọbo ijoro na oruru. Ẹrhomo ere sehiẹn na, nọyẹ ẹrhomo ọnọ, ọnọ sabu ha userhumu wẹn wọnrọn suẹ iroro esọsọ. Jehova o veri taghene “Ọye ọnọ kerhọ ẹrhomo ivwiegbere na, ọye ọvwọ sa mọ tiẹn ẹrhomo aye-e.” (Ps. 102:17) Hẹroso ive ọrana.
21 Psalm 102 ọ jeghwai dje oborẹ ọwan ine ru sẹrorẹ ukero ro serhọ ovwan. Ọbo ijoro na ọ sabu ru ọnana nyoma ọ tẹnrovi onyerẹnkugbe ro vwori rhẹ i Jehova. (Ps. 102:12, 27) Ọ mẹrẹn urhebro ọke ro rhe taghene i Jehova ọnọ hẹrote ihowrho Enẹyen uvuẹn ebẹnbẹn ọke ephian. Omarana, orhianẹ iroro esọsọ ọvwọ lẹrhuọ ruẹ rhọ uvuẹn ogame Osolobrugwẹ ọkezẹko-o, nẹrhomo kpahiẹn. Nọ miẹ Osolobrugwẹ no rhon ẹrhomọ ọnọ, orhiẹ ọrẹ wu na mẹrẹn efikparobọ uvuẹn ebẹnbẹn enọ ọvo-o, ọrẹn, “neneyo na sabu ghwoghwo odẹ i Jehova.”—Ps. 102:20, 21.
(Psalm 103:13) Jerẹ ọsẹ ro dje arodọmẹ harẹn emọ yen, Jehova o dje arodọmẹ harẹn era zofẹn yen.
w15 4/15 25 ¶7
Hẹroso i Jehova Ọke Ephian!
7 Mesoriẹ i Jehova ọvwọ kpahanrhọ kẹrhomo kẹrhomo ọwan i nẹ vwe yi ogege? Karorhọ taghene ọ ha onyerẹnkugbe ọwan i vwori rhẹ ọye jerẹ ọrẹ ọsẹ ọrhẹ emọ. (Ps. 103:13) Ọmọ o vwo fiẹrorhọ taghene eri vwiẹ riẹ ina yẹ ye kemru kemru rọ guọlọre ogege-e. Ekwakwa ezẹko ina sabu rhiẹ ọrẹ ghemeghe. Erọrọ ina sabu hẹrhẹ te ọke ro fori. Ọrẹn ezẹko i sabu rhiẹ edamẹ erẹ ọmọ na yanghene erẹ awọrọ-ọ. Omarana, na kpahenrhọ kemru kemru rẹ ọmọ ọ nekpẹn ye ogege, ono wene onyerẹnkugbe na rhiẹ ọrẹ onini ọrhẹ ọvrẹn, ọmọ na nọyẹ onini na. Omaran ọ ji havwọ, Jehova ọnọ sabu kpọke nọ ki kpahenrhọ ẹrhomo ọwan fọkiẹ erere ọwan. Ọrana yẹ omẹgbanhon ro vwori ro rhiẹ Ọmemama ọwan, Onini ro vwo ẹguọlọ, ọrhẹ Ọsẹ ọwan rọ ha obẹ odjuwu. Nọ kpahenrhọ kemru kemru ọwan i nekpẹn ye, ọnana ono biomu onyerẹnkugbe ọwan rhẹ ọye.—Ha ye dje oborẹ ọ ha Isaiah 29:16; 45:9.
AUGUST 22-28
EFE RI NẸ ẸMRO OSOLOBRUGWẸ RHE | PSALMS 106-109
“Ha Ekpẹmẹ rẹn i Jehova”
(Psalm 106:1-3) Jiri Jah! Ha ekpẹmẹ rẹn i Jehova, fọkime ọye omamọ ohworho; ẹguọlọ atamwu ọnẹyen ọ havwiẹ bẹmẹdẹ. 2 Ọrọmo yọ nọ sabu ta kaphen irueru omẹgbanhon ọrẹ i Jehova Yanghene ghwoghwo irueru ujiri enẹyen ephian? 3 Omamerhomẹ ọ havwiẹ harẹn ere ruẹ irueruo ọsoso, Ere ruẹ oborẹ ọgbare ọke ephian.
w15 1/15 8 ¶1
Ha Ekpẹmẹ rẹn i Jehova Ne Wu Mẹrẹn Ebrurhọ
JEHOVA, ro rhiẹ ọrẹ tiobọnẹ ‘omamọ ẹghẹlẹ ọrhẹ kemru kemru re gbare ephian,’ o mwuovwan ekpẹmẹ ọwan. (Jas. 1:17) Ro rhiẹ Osuigegede ọwan ro vwo ẹguọlọ, ọ dabu hẹrote ọsoso edamẹ ọwan erẹ ugboma ọrhẹ eri sekpahen ẹga ra hariẹn. (Ps. 23:1-3) Ọye o dje omayen rhẹ “ekete ra zẹrua ọrhẹ omẹgbanhon ọwan,” maido uvuẹn ọke ebẹnbẹn! (Ps. 46:1) Itiọrurhomẹmro, o vwo iroro buebun rọ nọ lẹrhẹ ọwan kwerhọ oborẹ ọbo ijoro na ọ yare: “Ha ekpẹmẹ rẹn i Jehova, fọkime ọye omamọ ohworho; ẹguọlọ atamwu ọnẹyen ọ havwiẹ bẹmẹdẹ.”—Ps. 106:1.
w02 6/1 18 ¶19
Mẹrẹn Omamerhomẹ Uvuẹn Irueruo Ọvwata ọrẹ i Jehova
19 Uvuẹn ẹdẹ enana ri vuọnren rhẹ imwofẹn na, re ne vwo omamerhomẹ kpahen irueruo ọvwata ọrẹ i Jehova ọyẹ esiri omefuon ọrhẹ usimi. Nẹ onọ na: “O Jehova, ọrọmo yo no rhiẹ ọpha ruọ uvuẹn oghwọgbọ ọnọ? Ọrọmo yo no rhirhiẹ ugbenu ọfuanfon ọnọ?” Orodje David nọ kpahenrhọ ye: “Ohworho rọ vabọ upe rọ jeghwai ru irueruo ọvwata.” (Psalm 15:1, 2) Nyoma a guọlọ irueruo ọvwata Osolobrugwẹ jeghwai mẹrẹn omamerhomẹ uvuien, ọwan ina sabu sẹrorẹ omamọ onyerẹnkugbe rhẹ ọye jeghwai rha mẹrẹn arodọmẹ ọrhẹ ebrurhọ enẹyen. Omarana, ọwan ne nyerẹn akpọ otemẹ, ọghọ, ọrhẹ ufuoma. Ẹmro Osolobrugwẹ ọrhọ ta: “Ohworho rọ hatua irueruo ọvwata ọrhẹ ẹguọlọ esiri ọnọ mẹrẹn arhọ, irueruo ọvwata ọrhẹ odidi.” (Proverbs 21:21) Omarana, rẹ ọwan a damoma ruẹ oborẹ ọgbare ọrẹ kizede kizede, ọ yẹ ọwan omamerhomẹ jeghwai lẹrhẹ ọwan ruẹ riaro uvuẹn akpenyerẹn ọwan ji te onyerẹnkugbe ọwan rhẹ i Jehova. Ọbo ijoro na ọrhọ ta: “Omamerhomẹ ọ havwiẹ harẹn ere ruẹ irueruo ọsoso, ere ruẹ oborẹ ọgbare ọke ephian.”—Psalm 106:3.
(Psalm 106:7-14) Esẹ ame ride obẹ Egypt e vwo ọdaremẹro kpahen ewian igbevwunu enọ-ọ. Aye a karorhọ ẹguọlọ atamwu ọnọ-ọ, Ọrẹn nẹ aye kparehasuọ obẹ Urhie Red. 8 Ọrẹn no simi rẹ aye fọkiẹ odẹ ọnẹyen, na sabu rhe kpahen omẹgbanhon ọnẹyen. 9 Nọ ghwọghwu Urhie Red na, no kare; No sun rẹ aye nyavrẹn kamẹrien ekete ato; 10 Nọ simi rẹ aye nẹ abọ evwreghren aye No ti rẹ aye nẹ abọ evwreghren na. 11 Ame na no rhurhu eri kparehasuiẹ aye; O vwo ọrẹ o simirhọ-ọ. 12 Aye ni vwo esegburhomẹmro kpahen ive yi; nẹ aye so ijoro ujiri hariẹn. 13 Ọrẹn oborẹ o ruru nọ kiki sẹrẹ aye ẹro; Aye a hẹrhẹ ọkpọvi ọnẹye-en. 14 Aye ni ha uphẹn rẹn ojemẹ ọsọsọ aye uvuẹn ato na; Aye ni damu Osolobrugwẹ ni uvuẹn ato na.
(Psalm 106:19-25) Aye ni ma oma erhuẹn obẹ Horeb Jeghwai gburhomu rhotọre harẹn ema re dumurun; 20 Aye ni wene odidi mẹ rhiẹ ọrẹ erhuẹn rọ riẹ odin. 21 Osolobrugwẹ ro rhiẹ Osimi aye nọ sẹre rẹ aye ẹro, Ọrẹ o ru ekwakwa igbevwunu obẹ Egypt, 22 ewian Igbevwunu otọre Ham, irueruo re Mwofen uvuẹn Urhie Red. 23 No brorhiẹn rọ nọ ghwọghọ aye, Ọrẹn Moses ọrẹ ọye ọ djeha na, nọ rẹ riẹ nọ kpare iroro vrẹn ekwẹre oghwọghọ ọnẹyen na. 24 Aye ni vwo utuoma kpahen otọre orhorhomu na; Aye e vwo esegburhomẹmro kpahen ive enẹye-en. 25 Aye na guan uvuẹn ibọkpọ aye; Aye ekwe kerhọ uvwele i Jehova-a.
(Psalm 106:35-39) Ọrẹn aye ni kuomakugbe egbamwa na Jeghwai nyalele izede aye. 36 Aye na ga isolobrugwẹ aye, Erana ni rhiẹ ufi harẹn aye. 37 Aye na ha emọ aye ehworhare ọrhẹ erẹ egbọtọ ze izobo rẹn ikpodje. 38 Aye ne kpe ihworho ri vwe rhe emru, Ọbara emọ ehworhare ọrhẹ egbọtọ aye, yẹ aye a ha ze izobo rẹn ema ri ha Canaan; Otọre na nọ vuọnren rhẹ ọbara re biomurun. 39 Aye ni rhiẹ ihworho ri vwa fon nyoma ewian aye rhe; Aye ni sẹrerhumuji Jehova nyoma ewian aye.
w15 1/15 8-9 ¶2-3
Ha Ekpẹmẹ rẹn i Jehova Ne Wu Mẹrẹn Ebrurhọ
2 Mesoriẹ orhiẹ oborẹ ọghanranren ọwan ine roro kaphen ra ha ekpẹmẹ phia? Jerẹ oborẹ amẹraruiẹ rhotọre ne, ihworho ne dje uruemru ra vwa kpẹmẹ phia uvuẹn ẹdẹ oba na. (2 Tim. 3:2) Ihworho i vwe dje ọdaremẹro phia kaphen ebrurhọ aye-e. Fọkiẹ eriẹriẹmẹ eyi ẹsuọ uvuẹn akpọ na, iduduru ihworho buebun na damoma aye ine vwo bunrhọ, ukperẹ aye ine vwo otemẹ kpahen oborẹ aye i vwori. Aruẹ ẹhẹn re vwe dje ọdaremẹro phia, ọnọ ji sabu hobọte ọwan. Jerẹ Emọ Israel ọke ahwanren, Ọwan ina sabu dje uruemru jẹ ọdaremẹro e vwo phia kpahen onyerẹnkugbe ọwan rhẹ Jehova ọrhẹ ebrurhọ ro tiobọnẹ harẹn ọwan.—Ps. 106:7, 11-13.
3 Omarana, gbe ji roro kpahen oborẹ ọnọ sabu phia ọke rẹ ọwan a ha uvuẹn ebẹnbẹn egbogbanhon. Uvuẹn ọke ọrana, ọwan e rhe roro kpahen ebẹnbẹn na, a vwa rha mẹrẹn ebrurhọ ri ha obaro ọwa-an. (Ps. 116:3) Omarana, marhẹ ọwan ine ru sabu wọ ẹhẹn ọdaremẹro jeghwai sẹroriẹ? Me yọ nọ ha userhumu rẹn ọwan vwo ukẹro ro serhọ ovwan ọke ra ha uvuẹn ebẹnbẹn ọgbogbanhon? Jenẹ a mẹriẹn.
w01 6/15 13 ¶1-3
Are i Vwe Jenẹ Oborẹ Are i Rhonrin Sẹrẹ Are Ẹro-o
“Ọ SẸRẸRO DẸ-Ẹ,” yẹ ẹmro ra na ha dje igbevwunu i Jehova o ruru uvuẹn Egypt. Owuowu usuẹn ukpokpogho ikpe na ghini igbevwunu. Ikpokpogho erana ni lele fiẹ usimi erẹ ihworho Israel nyoma aye nyavrẹn Urhie Red na rọ ghalẹre. (Deuteronomy 34:10-12) Orhianẹ wu ha ikẹro mẹrẹn ekwakwa enana ri phiare na, o mwẹro taghene Ọro Ruẹ ekwakwa enana ọ sẹruọ ẹro dẹ-ẹ. Ọrẹn Ọbo ijoro na ọrhọ so: “Osolobrugwẹ ro rhiẹ Osimi aye nọ sẹre rẹ aye [Emọ Israel na] ẹro, Ọrẹ o ru ekwakwa igbevwunu obẹ Egypt, ewian Igbevwunu otọre Ham, irueruo re Mwofen uvuẹn Urhie Red.”—Psalm 106:21, 22.
2 Ọke rẹ aye davrẹn Urhie Red na ne, Emọ Israel “na zofẹn i Jehova jeghwai vwo esegburhomẹmro kaphen Jehova.” (Exodus 14:31) Ehworhare na ni homaba i Moses so ijoro efikparobọ rẹn i Jehova, Miriam ọrhẹ emẹse erọrọ ne kporo akisẹ jeghwai gbe igbegbe. (Exodus 15:1, 20) Itọrurhomẹmro, ihworho Osolobrugwẹ i ghini dje omamerhomẹ phia kaphen irueruo omẹgbanhon i Jehova. Ọrẹn ọdaremẹro rẹ aye vwo kpahen Ohworho ro ruẹ irueruo enana o jiri-i. Ogege, buebun aye ne ruẹ jerẹ ihworho ri vwe vwo iroro. Aye ne guẹn iguengun jeghwai brenu kpahen i Jehova. Ezẹko na ga ema jeghwai gbe ọfanrhiẹn.—Numbers 14:27; 25:1-9.
Me Yọ Nọ Sabu Lẹrhẹ Emru Sẹrẹ Ọwan Ẹro?
3 Uruemru je dje ọdaremẹro phia erẹ Emọ Israel ogbunu. Ọrẹn, emru ọrana ọnọ ji sabu phia rẹn ọwan. Itiọrurhomẹmro, ọwan e ji rhiẹromẹrẹn aruẹ igbevwunu erana dẹ-ẹ. Ọrẹn, uvuẹn onyerẹnkugbe ọwan rhẹ Ọsolobrugwẹ, o vwo erhirhiẹ sansan re na ja sabu sẹruọ ẹro. Ezẹko usuẹn ọwan ina sabu karorhọ ọke rẹ aye kwerhọ urhomẹmro ro nẹ i Baibol rhe. Erhirhiẹ omamerhomẹ erọrọ, yẹ ọke ra nẹrhomo omẹhakpahontọre ọwan rẹn i Jehova ọrhẹ ọke ọwan e bromarhame ne rhiẹ Ilele Kristi urhomẹmro. Buebun ọwan i mẹrẹn userhumu i Jehova uvuẹn erhirhiẹ sansan uvuẹn akpenyerẹn ọwan ne. (Psalm 118:15) Ọrẹ ọmai ghanren, yẹ uhwu Ọmọ Osolobrugwẹ, Jesu Kristi, rẹ ọwan i nyoma yen vwo ifiẹrorhọ usimi. (John 3:16) Ọrẹn, fọkiẹ i jẹgba ọwan, ọwan i rha dẹrughwaroghwu ojemẹ ọsọsọ ọrhẹ ọfiamu akpenyerẹn, nọ lẹrhẹ ekwakwa irhorhomu ri Jehova o ru harẹn ọwan kiki sẹrẹro.
(Psalm 106:4, 5) Karorhọ mẹ, O Jehova, ọke rẹ we dje arodọmẹ harẹn Ihworho enọ. Hẹrote mẹ rhẹ irueruo usimi enọ, 5 Neneyo mi sabu riẹ amerhen orhorhomu vwe dje harẹn ihworho enọ wu djẹha na, Ne mi sabu lele agbamwa ọnọ ghọghọ, Ne mi sabu jiruo rhẹ erẹ wu ha riuku.
(Psalm 106:48) Ujiri o rhirhiẹ harẹn Jehova, Osolobrugwẹ Israel bẹmẹdẹ bẹmẹdẹ. Jenẹ ihworho na ephian i ta, “Isẹ!” Jiri Jah!
w11 10/15 5 ¶7
Jenẹ Ọwan I Ghọghọ Kugbe!
Erhirhiẹ Ilele Kristi i vẹnẹren, omaran ji te ẹhẹn aye. Ọnyikọ Paul ọrhọ ya: “Rha ghọghọ ọke ephian.” (1 Thess. 5:16) O vwo ekwakwa buebun rọ nọ lẹrhẹ ọwan rha ghọghọ kugbe ọke ephain. Ọwan a ha ẹga rẹn Osolobrugwẹ Ọrọ Mai Rierun, Jehova; ọwan i vwẹruọ urhomẹmro rọ ha i Baibol na; ọwan i vwo ifiẹrorhọ usimi ọrhẹ arhọ ri bẹmẹdẹ; ọwan ina ji sabu ha userhumu rẹn awọrọ vwo ebrurhọ enana.—Ps. 106:4, 5; Jer. 15:16; Rom. 12:12.
“Vwo Uruemru Ra kpẹmẹ”
Oborẹ Ọsoriẹ Ana Rha Kpẹmẹ
3 Jehova Osolobrugwẹ, Ọmemama ọwan ọrhẹ Ọrọ Tiobọnu Arhọ, yo fo ọrẹ ana kpẹmẹ, maido ọke ọwan eroro kpahen ẹghẹlẹ buebun rọ yo ruru harẹn ọwan ne. (James 1:17) Kẹdẹkẹdẹ, ọwan a kpẹmẹ i Jehova taghene ọ yẹrẹ ọwan arhọ. (Psalm 36:9) Ọwan i rhe ni oma kinhariẹ, ọwan a mẹrẹn ekwakwa buebun ri Jehova ọ maren, jerẹ ọren na, ubiamo na, ọrhẹ ikereti. Otọrakpọ na, o vwo ekwakwa rọ sabu simi arhọ, ivwrevwrede na ọ dabu kwaphiẹ aphẹrẹ na, ọrhẹ ekwakwa igbevwunu erọrọ re toroba erhumu akpọ na, ọnana no djephia taghene ọwan i riosa ẹguọlọ re ne vwo kpahen Ọsẹ ọwan obẹ odjuwu. Orodje David ọrhọ so: “Ekwakwa buebun ye wu ru ha mẹ ne, O Jehova Osolobrugwẹ mẹ, tobọ te ewian igbevwunu ọrhẹ iroro enọ kpahen ame; o vwo oborẹ ana ha dje owẹwẹ-ẹ. Ọke rẹ mia guọlọ ta kpahen aye, aye ne buenrhọ vrẹn oborẹ mi na sabu karorhọ.”—Psalm 40:5.
4 Dedevwo a ji mẹrẹn i Paradais na-a, idibo i Jehova a riamerhen onyerẹnkugbe rọ ha uvwre aye. Uvuẹn Aghwẹlẹ Uvie ọwan ọrhẹ emẹvwa okinhariẹ kugbe erẹ eduado ọwan a mẹrẹn emamọ ẹhẹn ọfuanfon Osolobrugwẹ ra wian uvwre imizu ọwan ri rhiẹ Ilele Kristi. Itiọrurhomẹmro ọke re ghwoghwo rẹn ihworho ri vwe rhe kpahen ẹga, Iseri Jehova ezẹko na rionbọrhọ oborẹ Paul ọ ya vwe otu Galatia. Aye nẹ kiki roro kaphen ‘ewian erẹ ugboma na,’ aye na nọ era kerhọ aye oborẹ aye i rheri. (Galatians 5:19-23) Buebun e kwerhọ ye taghene erana i sekpahen iruemru ihworho inyenana. Ọke re dje harẹn aye kpahen emamọ ẹhẹn ọfuanfon Osolobrugwẹ jeghwai ha use rẹn aye rhiẹ Aghwẹlẹ Uvie nẹ aye mọ mẹrẹn oka na harẹn omobọ aye, buebun na ta: ‘Osolobrugwẹ ọ ghini ha uvwre are.’ (1 Corinthians 14:25) Orhiẹ Aghwẹlẹ Uvie ọvo ya mẹriẹ-ẹn. Riẹ ekete ro jeruo, wu rha mẹrẹn owuowan usuẹn Iseri Jehova, wu na mẹrẹn aruẹ ẹhẹn omamerhomẹ ọrhẹ aghọghọ ọrana oma aye. Itiọrurhomẹmro, Omamọ okugbe ọnana ofo oborẹ ọnọ lẹrhẹ ọwan kpẹmẹ i Jehova, ọrẹ o tiobọnẹ ẹhẹn ọfuanfon ọnẹyen.—Zephaniah 3:9; Ephesians 3:20, 21.
5 Ẹghẹlẹ rọ mai ghanren rọ ji gba, ri Jehova o tiobọnu, yẹ ọrẹ Ọmọyen, Jesu, ra nyoma yen ha otan rhe. Ọnyikọ John ọrhọ ya: “Orhianẹ omaran Osolobrugwẹ o vwo ẹguọlọ kpahen ọwan, nọyẹ e ji vwo ọwian re ne vwo ẹguọlọ kpahen owuowuọwan.” (1 John 4:11) Omarana, ọwan i dje ekpẹmẹ phia fọkiẹ otan na, orhiẹ ọrẹ ene dje ẹguọlọ phia ọrhẹ ekpẹmẹ harẹn i Jehova ọvo-o, ọrẹn nyoma ene nyerẹn akpọ ọwan lele izede ro dje ẹguọlọ phia rẹn awọrọ.—Matthew 22:37-39.
6 Owan ina sabu yono oborẹ ene ru dje uruemru ekpẹmẹ phia nyoma re roro kpahen izede i Jehova o lele Emọ Israel nyerẹn kugbe. Jehova o yonirin aye iyono buebun nẹ Urhi rọ harẹn agbamwa na nyoma i Moses. Nyoma “obọdẹn irherhe ọrhẹ urhomẹmro rọ ha uvuẹn Urhi na,” ọwan ina sabu yono oborẹ ọnọ ha userhumu rẹn ọwan lele urhebro i Paul ọnana: “Vwo uruemru ra kpẹmẹ.”—Romans 2:20; Colossians 3:15.
Ra Guọlọ Efe erẹ Ẹhẹn
(Psalm 109:8) Jenẹ ẹdẹ ye i kpẹtẹ; Jenẹ ọwọrọ ọ ha ẹrhẹ oniruo yi.
w00 12/15 24 ¶20
Mevi Gbanhon Rhẹ Imwẹro Ọgbogbanhon
20 Wu vwe jenẹ ẹhẹn ọnọ seriotọre fọkimẹ ihworho buebun e mevi gbanhon rhẹ imwẹro ọgbogbanho-on. Ezẹko ina sabu se yanghene fi obọ rhotọre. Ọrana ọ phiare uvwre inyikọ i Jesu. Ọrẹn ọke rẹ Judas orhiẹ ọrọ rhẹ ohworho, inyikọ re hẹrhẹre na i fi obọ rhotọre? Ẹjọ! Peter ọ hunute Psalm 109:8 ro djephia taghene ọwọrọ ọnọ ha ẹrhẹ i Judas. Ne ghini ru ewene na, eri vwo atamwu kpahen Osolobrugwẹ ni tuẹn owian aghwoghwo aye rhọ. (Acts 1:15-26) Aye brorhiẹn aye ine mevi gbanhon rhẹ imwẹro ọgbogbanhon.
it-1 857-858
Oborẹ A Mẹraro Rhotọre, Oborẹ A Ta Rhotọre
Osolobrugwẹ yo ru i Judas nọ rhẹ Jesu neneyo nọ ha aruẹmẹrẹn na te orugba?
Uruemru ọvwiavwia ọrẹ i Judas ọ ha aruẹmẹrẹn te orugba jeghwai dje Jehova ọrhẹ Ọmọyen rhẹ era mẹrẹn obaro na. (Ps 41:9; 55:12, 13; 109:8; Ac 1:16-20) Ọrẹn a sabu ta taghene Osolobrugwẹ yo ro ru Judas nọ djẹ aruẹ akpọ ọrana-a. Aruẹmẹrẹn na i dje kpahen igbehian i Jesu ezẹko ri na rhẹ ye, ọrẹn aye a ta kpahen ọrẹ ọnọ rhẹ ye na-a. Iruemru-urhi Baibol na ọ ta taghene Osolobrugwẹ yo ro ru i Judas nọ kpare idjaghwẹ erana-a. Urhi ro nẹ obẹ odjuwu rhe rẹ ọnyikọ na ọ ta kpahen yẹ: “Wu we brokpakpa ha ohworho guẹnzọ-ọn; yanghene fioma rhẹ edandan awọrọ-ọ; ru oma fon.” (1Ti 5:22; ha ye dje oborẹ ọ ha 3:6.) Nọ dabu mwiẹro taghene ọ djẹ inyikọ 12 na izede ẹghwanren, Jesu nọ ha ọsoso ason na nẹrhomo vwe Ọsẹ ye bọmọke o ki brorhiẹn ọnẹyen. (Lu 6:12-16) Orhianẹ a tariẹ rhotọre bi taghene Judas ono rhiẹ ọrọ rhẹ ohworho, ọnana ọnọ kpare suẹ izede ọrhẹ ọkpọvi Osolobrugwẹ, jeghwai sekpahen urhi na, ọnọ jeghwai lẹrhiẹ vwobọrhọ edandan ọravwọ o ruru.
Omarana, nọ họhọre taghene ọke ra djẹ ye no rhiẹ ọnyikọ, ọmudu i Judas o vwo aruẹ uruemru ọkon ọrana-a. Ọ ha uphẹn rẹn ‘aghwẹ obiobiomu no varhe’ jeghwai biomie, nọyẹ ọsoriẹ ọvwọ ha jeghwai sẹrerhumuji ọkpọvi Osolobrugwẹ, ọrẹn nọ nyalele Dẹbolo. (Heb 12:14, 15; Joh 13:2; Ac 1:24, 25; Jas 1:14, 15; se JUDAS Ikekele 4) Ọke ro te ọke owu, Jesu nọ sabu rhe oborẹ ọ ha ọmudu i Judas jeghwai ta kpahen ẹrhẹ rọ nọ rhẹ ye.—Joh 13:10, 11.
Itiọrurhomẹmro, iyẹnrẹn rọ ha John 6:64, rọ ta kaphen idibo ezẹko ri vwẹruo iyono ezẹko i Jesu ọ ta kpahen, ọ tare taghene: “Nẹ ọtonrhọ rhe, Jesu o rhe eri vwe vwo imwẹro kpahiẹn ọrhẹ ọrẹ ọnọ rhẹ yẹ na.” Ra ha ẹmro na “ọtonrhọ” (re se Gr., ar·kheʹ) ruiruo uvuẹn 2 Peter 3:4 dje kpahen ọtonrhọ emama, ana ji sabu ha ye dje ọke ọrọrọ. (Lu 1:2; Joh 15:27) Jerẹ udje, ọke rẹ ọnyikọ Peter ọ ta kpahen Egehọ ri ne vwo ẹhẹn ọfuanfon na “jerẹ oborẹ ọ phiare rẹn ame nẹ ọtonrhọ na,” ọrẹ imwẹro ọvwọ ta kpahen ọtonrhọ odibo yi yanghene ọnyikọ ye-e, ọrẹn ọ ta kaphen emru ọghoghanren uvuẹn owian ẹmro eghwoghwo yi, nọyẹ ẹdẹ ọrẹ Pentecost 33 C.E., ro rhiẹ “ọtonrhọ” e tiobọnu ẹhẹn ọfuanfon na fọkiẹ ekwakwa kirighwo. (Ac 11:15; 2:1-4) Omarana, orhiẹ oborẹ ọ merhen oma na djokarhọ ẹmro ọnana rọ ha John 6:64 uvuẹn Lange’s Commentary on the Holy Scriptures (aruọbe 227): “Ọtonrhọ . . . o mevirhọ ọtonrhọ ekwakwa ephia-an, . . . yanghene ọtonrhọ Ọye [Jesu] o rhe aye owuowuọwa-an, . . . yanghene nẹ ọtonrhọ ekoko idibo Yi-i, yanghene ẹmro eghwoghwo ọrẹ i Messiah na-a, . . . ọrẹn nẹ ọtonrhọ ekwakwa odjahen eghoghanren erẹ ukaro re ne je vwo imwẹro kpahen [rọ lẹrhẹ idibo yi ezẹko ze je vwo]. Omarana, ọ jeghwai rhe ọre ọnọ rhẹ ye ne ọtonrhọ rhe.”— P. Schaff, 1976 yọ rọ rhianriẹn jeghwai ruie; ha ye dje oborẹ ọ ha 1Jo 3:8, 11, 12.
(Psalm 109:31) Fọkime ọye ono mevi obọrhen ovwiogbere na Neneyo nọ sabu simie nẹ abọ eri brorhiẹn kpe yi.
w06 9/1 14 ¶8
Ẹhaphia Ri Nẹ Ẹbe ọrẹ Isionrin ọrẹ Psalm
109:30, 31; 110:5. Obọrhen rẹ isodja ọ wọnrọn, ọvwọ mẹrẹn usimi ikpofia na-a, nime ọ ha obohwere mọriẹn. Ọrẹ udje, Jehova ọ “ha obọrhen” idibo enẹyen, rọ nọ wọnrọn haren aye. Omarana, o tiobọnẹ usimi ọrhẹ userhumu, ọnana emru rọ lẹrhẹ ọwan “jirie omamọ”!
AUGUST 29–SEPTEMBER 4
EFE RI NẸ ẸMRO OSOLOBRUGWẸ RHE | PSALMS 110-118
“Me Ọyẹ Mi Na Ha Kwosa Rẹn i Jehova?”
(Psalm 116:3, 4) Ifi erẹ uhwu i kinhariẹ mẹ; Usin ọ tanbọ rhọ mẹ. Ukpokpogho ọrhẹ omemwurhọ no mo bunvwan mẹ. 4 Ọrẹn ni mi se odẹ i Jehova: “O Jehova, simi mẹ!”
(Psalm 116:8) Wu simirin mẹ nẹ abọ uhwu ne, Wu hionron amioviẹ nẹ ikẹro mẹ ne, wu rurie mi ja rha kprọ oghwẹ.
w87 3/15 24 ¶5
Osolobrugwẹ Oma Ọ Merhan, Ihworho Oma Ọ Merhan!
116:3—Me ọyẹ “ifi erẹ uhwu”?
Nọ họhọre taghene uhwu ọ mọrẹn ọbo ijoro na gbangbanhon, orho vwo ekete ọnọ vabọ-ọ. Ifi ra ha gba abọ gbanhon, a rhua emiamiamo ọgbogbanhon sa. Greek Septuagint nọ rhian ẹmro Hebrew ọnana re se “ifi” rhẹ “emiamiamo.” Omarana, ọke ri Jesu Kristi o hwu, ọ ha uvuẹn ufi, yanghene emiamiamo ọrẹ uhwu. Ọke ri Jehova ọ rhọmọ i Jesu nẹ uhwu, nọ “rhanriẹn nẹ emiamiamo erẹ uhwu.”—Acts 2:24.
(Psalm 116:12) Me ọyẹ mi na ha kwosa rẹn i Jehova fọkiẹ ekwakwa irhorhomu ro ru ha mẹ?
w09 7/15 29 ¶4-5
Ha Rhẹ Ekpẹmẹ—Tiobọnu Ghwologhwolo
Ọbo i joro na no roro: “Me ọyẹ mi na ha kwosa rẹn i Jehova fọkiẹ ekwakwa irhorhomu ro ru ha mẹ?” (Ps. 116:12) Ekwakwa irhorhomu ego yọ mẹrẹnren? Jehova ọ sẹroriẹ uvwre ọke “ukpokpogho ọrhẹ omemwurhọ.” Riobarorhọ, Jehova ọ “simi arhọ ye nẹ uhwu.” Vwana, ọ guọlọ “kwosa” harẹn i Jehova. Me yẹ ọbo ijoro na ọnọ sabu ru? Ọrhọ ta: “Mi na kwosa ive mẹ harẹn i Jehova.” (Ps.116:3, 4, 8, 10-14) O brorhiẹn rọ nọ mọrẹn ọsoso ive ro veri harẹn i Jehova, nọ jeghwai wian ọsoso ewian enẹyen gba.
Marhẹ wu ne ru sabu ru omaran? Nyoma ra nyalele izede ri surhobọmwu irhi ọrhẹ iruemru-urhi Osolobrugwẹ. Omarana, jenẹ o mwẹro taghene ogame wa harẹn i Jehova orhiẹ oborẹ ọmai ghanren uvuẹn akpenyerẹn ọnọ, ne wu jeghwai lẹrhẹ ẹhẹn ọfuanfon Osolobrugwẹ rhiẹ oborẹ ono suẹn kemru kemru we ruẹ. (Eccl. 12:13; Gal. 5:16-18) Itiọrurhomẹmro, wu sabu kwosa ọsoso oborẹ i Jehova o ru ha wẹn ne-e. Udabọ ọrana, ọ ‘lẹrhẹ ọmudu i Jehova ghọghọ’ rọ mẹriẹn taghene wa ha oma ephian kpahontọre riẹn uvuẹn ogame ọnẹyen. (Prov. 27:11) Marhẹ uphẹn ọnana ra na lẹrhẹ oma merhen i Jehova ọ do te!
w98 12/1 24 ¶3
Re Meviẹ Anurẹsẹ Owian Ọduado
Ẹmro iyono i Gilead awansa i haphia. Karl Adams yọ ha ẹmro ọrukaro phia, ro vwo urhomu-ẹmro “Me Ọyẹ Mi Na Ha Kwosa Rẹn i Jehova?” A bọn ẹmro ọnẹyen kpahen Psalms ọrẹ 116, ọkezẹko, Jesu ọ so ijoro ọnana ason oki hwu. (Matthew 26:30) Me yọ ha uvuẹn ẹhẹn i Jesu ọke rọ so ijoro na? “Me ọyẹ mi na ha kwosa rẹn i Jehova fọkiẹ ekwakwa irhorhomu ro ru ha mẹ”? (Psalm 116:12) Ọnọ sabu rhe roro kpahen ugboma rọ gbare ri Jehova o mwuegbe hariẹn. (Hebrews 10:5) Ẹdẹ rọ ha kpahiẹn, ọnọ ha ugboma ọrana ze izobo, ro dje oborẹ ẹguọlọ ye okodo te. Emọ isukuru i Gilead ọrẹ 105, i damu orhorhomu i Jehova ibiamo isionrin re nyavrẹn na. Vwana, aye ni ne dje ẹguọlọ kpahen Osolobrugwẹ phia nyoma owian ọgbogbanhon aye uvuẹn owian imishọnari.
(Psalm 116:13, 14) Mi na ha uko ọrẹ usimirhọ na, Ne mi ne se odẹ ọrẹ i Jehova. 14 Mi na kwosa ive mẹ harẹn i Jehova Udabọ ihworho enẹyen ephian.
(Psalm 116:17, 18) Mi na ha izobo ekpẹmẹ wẹn; mi ne se odẹ ọrẹ i Jehova. 18 Mi na kwosa ive mẹ harẹn i Jehova Udabọ ihworho enẹyen ephian,
w10 4/15 27, ekpeti
Wa Ha Oma Ephian Nyalele Kristi?
Me Yọ Nọ Ha Userhumu Wẹn Rha Nyalele Kristi?
▪ Se Ẹmro Osolobrugwẹ kẹdẹkẹdẹ, ne wu roro kpahen oborẹ wu seri.—Ps. 1:1-3; 1 Tim. 4:15.
▪ Nẹrhomọ ọke ephian fọkiẹ userhumu ọrhẹ ọkpọvi ẹhẹn ọfuanfon ọrẹ Osolobrugwẹ.—Zech. 4:6; Luke 11:9, 13.
▪ Kuomakugbe ere dje oruru phia kaphen iruo Uvie na.—Prov. 13:20; Heb. 10:24, 25.
▪ Rhe ọphẹromẹ ọke rẹ ọwan e havwọ na.—Eph. 5:15, 16.
▪ Rhe oborẹ ono nẹ erhumu re ‘tiẹ rierhumu.’—Luke 9:59-62.
▪ Rha ha ọke ephian roro kpahen ive omẹhakpahontọre ọnọ, ọrhẹ ebrurhọ buebun wu mẹrẹnren uvuẹn ogame i Jehova ne, ọrhẹ wa ha oma ephian nyalele Kristi.—Ps. 116:12-14; 133:3; Prov. 10:22.
Ra Guọlọ Efe erẹ Ẹhẹn
(Psalm 110:4) Jehova o ve ive ne, ọye ọvwọ sa mọ wene ẹhẹn ye-en: “Wẹwẹ orherẹn bẹmẹdẹ Uvuẹn ohọhọme ọrẹ Mel·chizʹe·dek!”
w14 10/15 11 ¶15-17
Vwo Esegburhomẹmro Ọgbogbanhon Kpahen Uvie na
Ọphọ O Ruẹ Owian Orherẹn Gba
15 Ra mẹriẹn taghene ọphọ ọrẹ Abraham ọrhẹ ọrẹ i David e yẹrẹ ọwan imwẹro taghene ọmọ ọmase na ono wian owian orodje, owian ọrana ọvo ọ sabu rhua ebrurhọ vwe ihworho egbamwa ephia-an. Nẹ aye sabu mẹrẹn ebrurhọ, aye ni ne vi vẹnrẹn nẹ erhirhiẹ ọdandan aye jeghwai homaba ekrun ọrẹ i Jehova uvuẹn ọsoso akpọ na. Na sabu ru ọnana, ọmọ na ọnọ ji ga uvuẹn ẹrhẹ orherẹn. Ọmemama ro vwo ẹghwanren o ruẹ ọnana nyoma ẹkwaphiẹrhotọre ọrọrọ, ọphọ ọrẹ orherẹn jerẹ Melchizedek.
16 Jehova ọ nyoma orodje David djephia taghene ọnọ re ọphọ rhẹ i Jesu fọkiẹ ekwakwa eva: nọ ha ye “siyẹ obọrhen” [Osolobrugwẹ] bọmọke ono fi evwreghrẹn yen kparobọ jeghwai rhiẹ “orherẹn bẹmẹdẹ uvuẹn ohọhọme ọrẹ Melchizedek.” (Se Psalm 110:1, 2, 4.) Mesoriẹ o rhiẹ “uvuẹn ohọhọme ọrẹ Melchizedek”? Fọkime, bọmọke ivwiẹ Abraham i ki ha Otọre Ive na riuku, Melchizedek, ro rhiẹ orodje i Salem, ọ gare uvuẹn ẹrhẹ “orherẹn harẹn” Osolobrugwẹ Ọrọ Mai Rierun na.” (Heb. 7:1-3) Jehova yẹ ohworho rọ vi ha ye mwu. Ọye ọvo yẹ obọrẹ a ha i Hebrew ya uvuẹn Eyaya Efuanfon na, ọ tare taghene ọ gare uvuẹn ẹrhẹ orodje ọrhẹ orherẹn. Habaye, ra mẹriẹn taghene o vwo ọrẹ ọnọ ha kpahiẹ-ẹn, ana sabu seyi “orherẹn ọke ephian” yanghene ọrẹ i bẹmẹdẹ.
17 Jehova yọ vi ha i Jesu mwu no rhiẹ orherẹn nyoma ọphọ ọnẹyen rọ rere rhẹ i Jesu, ọyẹ nẹ ọnọ jeghwai rhiẹ “orherẹn bẹmedẹ uvuẹn ohọhọme ọrẹ i Melchizedek.” (Heb. 5:4-6) Ọnana ọ dabu mevirhọ taghene Jehova o mwuegbe rọ nọ nyoma Uvie ọrẹ i Messiah na, ha ọhọre ọnẹyen ro sekpahen ituakpọ te orugba.
w06 9/1 14 ¶1
Ẹhaphia Ri Nẹ Ẹbe ọrẹ Isionrin ọrẹ Psalms
110:4—Me yi Jehova o ‘ve ive kpahen rọ vwọ vioja ye’? Ive ọnana ọyẹ ọphọ i Jehova ọrhẹ i Jesu Kristi i gba re kugbe nọ sabu rhiẹ Orodje ọrhẹ Orherẹn Ọduado.—Luke 22:29.
(Psalm 116:15) Uhwu ihworho ri vwo atamwu, Ọghoghanren uvuẹn ikẹro i Jehova.
w12 5/15 22 ¶2
Enọ Rẹ Otu Re Se Ẹbe Ọwan I Nọren
Ọke ra tẹmro re ne sin Olele Kristi, o fo na bọn oborẹ ọ ha uvuẹn Psalm 116:15 kpahen ọrẹ o hwuru na-a, ọrhọ tobọ rhianẹ ọ sẹrorẹ atamwu ọnẹyen kpahen Jehova te ẹdẹ uhwu. Mesoriẹ? Fọkime ọghanromẹ otọre ẹmro ọbo ijoro na ọdoro omamọ. O mevirhọ taghene Osolobrugwẹ ọ sabu lẹrhẹ ọsoso ihworho ri vwo atamwu kpahiẹn nẹ aye i hwu-u.—Se Psalm 72:14; 116:8.