Ekete ra Rionbọrhọ Uvuẹn Ọbe Owian Akpenyerẹn Ọwan Ọrhẹ Iruo Uvie Na
AUGUST 6-12
EFE RI NẸ ẸMRO OSOLOBRUGWẸ RHE | LUKE 17-18
“Dje Ọdaremẹro Phia”
(Luke 17:11-14) Ọke ro riẹ i Jerusalem, ọye nọ nya uvwre Sa·marʹi·a ọrhẹ Galʹi·lee. 12 Ọke rọ ruẹ uvuẹn ọko owu, ehworhare awan ikpe re kpomu oti ni brurie rhe, ọrẹn aye i mevi ekete ro tephe. 13 Aye ni korunu phia jeghwai ta: “Jesu, Oyono, gbe arodọmẹ harẹn ame!” 14 Ọke rọ mẹrẹn aye, nọ ta rẹn aye: “Are i nyarhẹn ye dje oma rẹn irherẹn na.” Ọke aye a nyarhẹn, oma aye nọ fonron.
nwtsty ọbe uyono ro sekpahen Lu 17:12, 14
ehworhare awan ikpe re kpomu oti: Ọke ahwanren, ihworho re kpomu oti e koko kugbe yanghene rhirhiẹ ekete owu neneyo aye i sabu ha userhumu rẹn owuowọnwan. (2Ki 7:3-5) Urhi Osolobrugwẹ ọ tare taghene ihworho re kpomu oti i rhirhiẹ ekete aye san. Ohworho ro kpomu oti, ọnọ ji ta rẹn awọrọ orhianẹ ọ guọlọ homaphia nyoma ro korunu: “Ijẹfuọn, ijẹfuọn!” (Le 13:45, 46) Lele oborẹ Urhi na ọ tare, ihworho re kpomu oti na ni mevi ekete ro tephe rẹn i Jesu.—Se ọbe uyono ro sekpahen Mt 8:2 ọrhẹ Iglọzri, “Leprosy; Leper.”
dje oma rẹn irherẹn na: Ra mẹriẹn taghene i Jesu Kristi ọ ha obotọre Urhi na ọke rọ ha otọrakpọ na, o rheri taghene uvwioghwa irherẹn i Aaron ya wian ọke ọrana, omarana, no dje ihworho re simi nẹ emiamo oti na bru orherẹn na. (Mt 8:4; Mr 1:44) Sekpahen Urhi i Moses, orherẹn yo nie sua sẹ oma ohworho ro kpomu oti na oserhọ ne. Ohworho re simirin na nẹ ono riẹ oghwa ẹga na rhẹ izobo yanghene ẹghẹlẹ efen eva ri fonron re nyerẹn, orhan i cedar, ewun ọbobare ọrhẹ owawọ re se hyssop.—Le 14:2-32.
(Luke 17:15, 16) Owuọwan usuẹn aye, ọke rọ mẹriẹn taghene omayen oserhọ ne, nọ ghwẹrioma, no jiri Osolobrugwẹ rhẹ uvwele ọgbogbanhon. 16 Ọye no se gbughwaro rhotọre obaro aghwẹ i Jesu, rọ kpẹmiẹ. Riobarorhọ, ọye onyẹ i Sa·marʹi·a.
(Luke 17:17, 18) Ọrẹ ẹkpahenrhọ, Jesu nọ tare: “Awan ikpe ye ru fon, rhomaran? Awan irhirin ere hẹrhẹre na ne? 18 O vwo ohworho ọrọrọ rọ ghwẹrioma me jiri Osolobrugwẹ jokpanẹ ọhworhare ọnana ro nẹ agbamwa ọrọrọ rhe na?”
w08 8/1 14-15 ¶8-9
Mesoriẹ Ene Dje Ọdaremẹro Phia?
Jesu ọ kpare iroro vrẹn jẹ ọdaremẹro evwo rẹ ere hẹrhẹre na i djephia? Iyẹnrẹn na ọrhọ ta riaro: “Ọrẹ ẹkpahenrhọ, Jesu nọ tare: “Awan ikpe ye ru fon, rhomaran? Awan irhirin ere hẹrhẹre na ne? O vwo ohworho ọrọrọ rọ ghwẹrioma me jiri Osolobrugwẹ jokpanẹ ọhworhare ọnana ro nẹ agbamwa ọrọrọ rhe na?’ ”—Luke 17:17, 18.
Ehworhare awan irhirin re hẹrhẹre na e rhiẹ evwọko-on. O ji jiri rẹ aye i dje esegburhomẹmro kpahen i Jesu-u, nyoma aye a huvwele ọkpọvi ọnẹyen ro sekpahen ọrẹ aye ine riẹ i Jerusalem ye dje oma rẹn irherẹn na. Ọrẹn, dedevwo aye i vwo ọdaremẹro kpahen uruemru esiri ri Jesu o dje rẹn aye, aye e dje ọdaremẹro na phia riẹ-ẹn. Uruemru aye ọ merhen i Kristi evwa-an. Nẹ ọwan vwo? Ohworho orho ru oborẹ orhomurun rẹn ọwan, ọwan e kiki dje ekpẹmẹ phia, orho ji fo, a ji sabu dje ọdaremẹro na phia nyoma ileta?
Ra Guọlọ Efe erẹ Ẹhẹn
(Luke 17:7-10) “Ọrọmo usuẹn are ro vwo ọvrẹn ro voro yanghene ro sun igegede, rọ nọ ta riẹn ọke rọ ghwẹrioma nẹ ikebi rhe, ‘Mọ aran jọphẹrẹ ne wu leli mẹ riẹ emaren’? 8 Ukpomaran, ọ ta riẹn taghene, ‘Mwuegbe oborẹ mi na re owuọwọn na, ji gba ewun na ne wu sa emaren mẹ bọmọke mi na re jeghwai da hin, orho ru, wu na sabu re jeghwai da’? 9 O dje ọdaremẹro phia kpahen ọvrẹn ọrana fọkime ọ wian owian ra yẹriẹ-ẹ, rhomaran? 10 Omaran ọ ji havwọ, are i rha wian owian ra yẹrẹ are hin, are i gba ta: ‘Ame evrẹn ri vwe fiemru owuorowu. Oborẹ ame i ruru na, yẹ oborẹ o fori taghene ame i ru.’”
nwtsty ọbe uyono ro sekpahen Lu 17:10
ri vwe fiemru owuorowu: Yanghene, “emru ro vwo fiemru; rọ vwọ ghanren.” Uhwẹmro udje i Jesu na orhiẹ ọrẹ evrẹn na, nọyẹ idibo yi, ine ni oma aye taghene aye e fiemru yanghene ghanre-en. Sekpahen oghwẹmro na, “ri vwe fiemru owuorowu,” o mevirhọ taghene evrẹn na ina rhua oma aye dẹndẹn, orhiẹ ọrẹ aye ina guọlọ ujiri oghẹnrensa-an. Egba irherhe ezẹko i vwẹruọ ye taghene a ha riẹ dje udje ro mevirhọ, “ọwan ghwai evrẹn ri vwe mwuovwan ujiri oghẹnrensan.”
(Luke 18:8) Mia ta rẹn are, ono brorhiẹn ọsoso harẹn aye phẹphẹrẹ. Ọrẹn, ọke Ọmọ onyakpọ na ọnọ rhiọ, ọnọ ghini mẹrẹn aruẹ esegburhomẹmro ọnana uvuẹn akpọ na?”
nwtsty ọbe uyono ro sekpahen Lu 18:8
esegburhomẹmro ọnana: Yanghene “aruẹ esegburhomẹmro ọnana.” O mevirhọ, “esegburhomẹmro na.” “Ẹmro i Greek ra ha ruiruo a ki mẹrẹn ẹmro na “esegburhomẹmro,” o djephia taghene i Jesu ọvwọ ta kpahen esegburhomẹmro re ne vwo-o, ọrẹn ọ ta kpahen aruẹ esegburhomẹmro rẹ ọmase uku ri Jesu ọ ta kpahen uvuẹn udje yi o djephia. (Lu 18:1-8) Ọnana o surhobọmwu ọrẹ ene vwo esegburhomẹmro kpahen omẹgbanhon ẹrhomo ẹnẹ, ji vwo esegburhomẹmro taghene Osolobrugwẹ ono brorhiẹn ọsoso rẹn ihworho rọ djẹha. Jesu ọ kpahenrhọ onọ idibo yi i nọren kpahen esegburhomẹmro-o, neneyo aye i sabu roro kpahen oborẹ esegburhomẹmro aye ọ gbanhon te. Udje na kpahen ẹrhomo ẹnẹ ọrhẹ esegburhomẹmro, ọgbare omamọ, fọkime i Jesu ọ ghwai dje kpahen edamuni rẹ idibo yi ina dẹrughwaroghwu obaro na.—Lu 17:22-37.
Isese i Baibol
(Luke 18:24-43) Jesu no ni rien jeghwai ta: “Marhẹ ọnọ bẹn te rẹn ihworho ri vwo igho nẹ aye i sabu ruẹ Uvie ọrẹ Osolobrugwẹ na!” 25 Itiọrurhomẹmro ọnọ phẹrẹ rẹ ekẹrẹkẹtẹ ọnọ ruẹ uvuẹn unu eghwede re ko ewun ghwẹ ọrẹ ọdafe ọnọ ruẹ uvuẹn Uvie ọrẹ Osolobrugwẹ na.” 26 Ihworho ri rhon ọnana ni tare: “Ọrọmo yọ nọ sabu simirhọ?” 27 Ọye nọ tare: “Ekwakwa ra bẹn harẹn ituakpọ, e vwa bẹn Osolobrugwẹ e ruo-o.” 28 Ọrẹn, Peter nọ tare: “Nughe! Ame i nyajẹ ekwakwa ame i vwori vwo jeghwai leluo ne.” 29 Ọye nọ ta rẹn aye: “Itiọrurhomẹmro mia ta rẹn are, o vwo ohworho owuorowu rọ nyajẹ oghwa ye vwo yanghene aniẹ yanghene imizu enẹyen ehworhare yanghene ọsẹ ọrhẹ izu ọnẹyen yanghene emọ vwo fọkiẹ Uvie ọrẹ Osolobrugwẹ 30 rọ nọ jọ mẹrẹn aye buebun ọke ọnana, ọrhẹ uvuẹn enyerẹn ọrọ sa na, arhọ i bẹmẹdẹ.” 31 Omarana, nọ ha awan Ikpereva na riẹ okokọ jeghwai ta: “Nughe! Ọwan e riẹ i Jerusalem, ọsoso ekwakwa ra nyoma emẹraro na ya kpahen Ọmọ onyakpọ na ono rugba.” 32 Jerẹ udje, ana ha ye rẹn ehworhare egbamwa na ji ha ye djechẹẹ, ene ruie gbalogbalo ji dje erhẹnrhen ghwie. 33 Arha fa ye hin, aye ine kpe yi hwu, ọrẹn ẹdẹ ọresa ye ọnọ rhọmọ.” 34 Ọrẹn, aye e vwẹruọ oborẹ ekwakwa enana i mevirhọ-ọ, fọkime e tiẹ ẹmro enana nu rẹn aye, aye e ji vwẹruọ oborẹ a ta rẹn aye na-a. 35 Vwana ọke ri Jesu o tiẹ kẹrẹ i Jerʹi·cho, ọhworhare owu ro tuẹro o siyẹ okokọ izede na rọ rẹ erarẹ. 36 Fọkime o rhon edon otu ra nyavrẹn, nọ nọ kpahen oborẹ ọ phia. 37 Aye ni ta riẹn: “Jesu onyẹ i Naz·a·reneʹ ọ nyavrẹn!” 38 Omarana, nọ viẹ phia: “Jesu, Ọmọ i David, gbe arodọmẹ ha mẹ!” 39 Ihworho ri ha obaro na van ghwie, rẹ aye a ta riẹn nọ fọdu, ọrẹn ọ ji vanrhọ: “Ọmọ i David, gbe arodọmẹ ha mẹ!” 40 Omarana, Jesu nọ domaji jeghwai dje ihworho nẹ aye i ha ọhworhare na bruie rhe. Ọke ro ti kẹriẹ, Jesu nọ nọ riẹn: 41 “Me wu guọlọre taghene mi ru ha wẹn?” Ọye nọ tare: “Ọrovwori, ji mẹ mẹrude.” 42 Omarana, Jesu nọ ta riẹn: “Mẹrude; esegburhomẹmro ọnọ o simiruo ne.” 43 Ogege ikẹruiẹ ni rhieri, ọye no ji lelie, ro jiri Osolobrugwẹ. Habaye, ọke ọsoso ihworho na a mẹrẹn ọnana, aye ne jiri Osolobrugwẹ.
AUGUST 13-19
EFE RI NẸ ẸMRO OSOLOBRUGWẸ RHE | LUKE 19-20
“Yono Nẹ Udje i Mina Ikpe Na”
(Luke 19:12, 13) Omarana nọ tare: “Ọhworhare ro nẹ uvwiẹ irodje rhe no riẹ ẹkwotọre oseseri ya ha omẹgbanhon usun rẹn omayen, nọ ji ghwẹrioma rhe. 13 No se evrẹn ye awan ikpe, nọ yẹrẹ aye i miʹna ikpe jeghwai ta rẹn aye, ‘Are i ha aye sueyi bọmọke mi na rhe.’
Udje Yi Kpahen i Mina Ikpe Na
Ọye ọrhọ ta: “Ọhworhare ro nẹ uvwiẹ irodje rhe no riẹ ẹkwotọre oseseri ya ha omẹgbanhon usun rẹn omayen, nọ ji ghwẹrioma rhe.” (Luke 19:12) Aruẹ onya ọrana ọnọ ha ọke. Jesu yẹ “ọhworhare ro nẹ uvwiẹ irodje rhe” na, ro riẹ “ẹkwotọre oseseri,” nọyẹ odjuwu, ekete Ọsẹ ye ọnọ yẹ ye omẹgbanhon usun.
Uvuẹn udje na, bọmọke “ọhworhare ro nẹ uvwiẹ irodje rhe” na o ki nẹ oghwa, no se evrẹn ye awan ikpe jeghwai yẹ aye i mina ra ha idọlọ efuanfon ru, ji ta rẹn aye: “Are i ha aye sueyi bọmọke mi na rhe.” (Luke 19:13) Mina ra ha idọlọ efuanfon ru, igho ọghoghanren. Mina owu o te uchunu igho ra kwa rẹn ohworho rọ wianren vrẹn ibiamo esa uvuẹn ikebi.
Idibo na ina sabu roro taghene aye i họhọ evrẹn ikpe uvuẹn udje na, fọkime Jesu ọ ha rẹ aye dje ihworho re vun ewawọ bi ne. (Matthew 9:35-38) Itiọrurhomẹmro, ọ ji ta rẹn aye taghene aye i ye vuẹn ewawọ-ọ. Ukpomaran, orhọ na o sekpahen idibo erọrọ ri na sabu wian uvuẹn otọre usuon Uvie Osolobrugwẹ. Idibo na i ha oborẹ aye i vwori ruiruo neneyo aye i sabu koko emọ buebun rẹn Uvie na.
(Luke 19:16-19) Omarana, ọrukaro na nọ rhere jeghwai ta, ‘Ọrovwori, miʹna ọnọ ọ ha i miʹna ikpe erọrọ phia.’ 17 Ọye nọ ta riẹn, ‘Wẹ nobiruo, omamọ ọvrẹn! Fọkime wu fuevwan uvuẹn ẹmro rọ kamurun, sun emwa ikpe.’ 18 Vwana, ọreva ye nọ rhere, nọ tare, ‘Ọrovwori, miʹna ọnọ ọ ha i miʹna isionrin erọrọ phia.’ 19 Ọye nọ ji ta rẹn ọnana, Wẹwẹ ji sun emwa isionrin.’
Udje Yi Kpahen i Mina Ikpe Na
Orhianẹ idibo yi i mẹrẹnvwrurhe taghene aye i họhọ evrẹn ri ha oborẹ a yẹrẹ aye ruiruo vuọnvuọn ha gbodibo, ọnọ sabu mwu aye ẹro taghene oma ọnọ merhen i Jesu kpahen aye. Aye ine ji fiẹrorhọ taghene ọye ọnọ kwosa harẹn aye fọkime aye i gboma rhẹ owian. Itiọrurhomẹmro, orhiẹ idibo i Jesu ephian yi ha erhirhiẹ owu uvuẹn akpenyerẹn aye-e, yanghene vwo uphẹn ọrhẹ omẹgbanhon owu-u. Ọrẹn, Jesu ro vwo “omẹgbanhon usun,” ọnọ mẹrẹn omẹdamu aye vwrurhe jeghwai ha ebrurhọ rẹn owian aye e gbodibo.—Matthew 28:19, 20.
(Luke 19:20-24) Ọrẹn, owu nọ rhere, nọ tare, ‘Ọrovwori, miʹna ọnọ re mi gba rhẹ ewun tinu na na. 21 Wa mẹriẹn, mia zofẹn owẹwẹ, fọkime wẹwẹ ohworho rọ djoma; wa ha oborẹ wu vwa sẹroriẹ, we ji vun oborẹ wu vwa wọ.’ 22 Ọye nọ ta riẹn, ‘Mi ha ẹmro enọ gun owẹwẹ ẹzọn, ọvrẹn ro rhiẹ ọvwọkon na. Wu rheri, rhomaran, taghene mẹmẹ ohworho rọ djoma, rọ ha oborẹ ọ vwọ sẹroriẹ jeghwai vun oborẹ mi vwa wọ? 23 Omarana, mesoriẹ wu vwe fiẹ igho mẹ rhẹ oghwa ra sẹrorẹ igho? Neneyo mi rha rhe, ne mi na ha ye rhẹ igho re suien.’ 24 “Omarana, nọ ta rẹn ihworho ri mevi avwaye, ‘Ha i miʹna na mie yi nẹ are i ha ye rẹn ọro vwo i miʹna ikpe na.’
Udje Yi Kpahen i Mina Ikpe Na
Fọkime ọvrẹn ọnana ọ wian nẹ efe uvie onini ọnẹyen no bunrhọ-ọ, ọ mẹrẹn osẹkwa-a. Inyikọ na, e fiẹrorhọ usuon i Jesu uvuẹn Uvie ọrẹ Osolobrugwẹ. Omarana, fọkiẹ oborẹ ọ tare kpahen ọvrẹn rọ kẹta na, aye ina sabu roro taghene aye arha wia-an, aye i mẹrẹn ekete uvuẹn Uvie ọrana-a.
Ra Guọlọ Efe erẹ Ẹhẹn
(Luke 19:43) Fọkime ẹdẹ na ono te rẹ evwreghrẹn are ina gba ogba rhẹ erhan piọpiọrọ kinhariẹ are, jeghwai kparehaso are ọrẹ kizede kizede.
nwtsty ọbe uyono ro sekpahen Lu 19:43
ogba rhẹ erhan piọpiọrọ: Yanghene “Ogba ra ha erhan piọpiọrọ ru.” Ẹmro i Greek na khaʹrax, ọ homaphia uvuẹn aran ọvo uvuẹn obọrẹ a ha edjadjẹ i Greek ya uvuẹn i Baibol na. A rhian riẹ rhẹ “erhan piọpiọrọ ra ha gba ogba kinhariẹ ekete; orhan” ọrhẹ oborẹ “isodja a ha viẹ ri surhobọmwu ọrẹ a ha erhan ruiruo; ogba ra ha erhan piọpiọrọ ru.” Ẹmro i Jesu o rugba uvuẹn ẹgbukpe 70 ọke i Kristi, ọke itu i Rome rẹ Titus o suẹn, a gba ogba kinhariẹ i Jerusalem. Titus ọ guọlọ ru ekwakwa esa—ọrẹ ọye ọnọ lẹrhẹ itu i Jew ja sabu zẹ, nọ lẹrhẹ aye homakpahontọre, nẹ orhọmo o kpe ihworho ri ha uvuẹn amwa na rọ nọ lẹrhẹ aye homakpahontọre. Nẹ isodja itu i Rome i sabu mẹrẹn ekwakwa ra na bọn ogba ro no kinhariẹ i Jerusalem, aye ni hẹn ọsoso erhan ri ha okokọ amwa na.
(Luke 20:38) Ọye Osolobrugwẹ, orhiẹ eri hwuru na-a, ọrẹn ere nyerẹn na, fọkime aye ephian e nyerẹn hariẹn.”
nwtsty ọbe uyono ro sekpahen Lu 20:38
fọkime aye ephian e nyerẹn hariẹn: Yanghene “fọkime aye ephian e nyerẹn uvuẹn ukẹro ọnẹyen.” Baibol na o djephia taghene ihworho re nyerẹn ọrẹn aye i tiẹ oma aye nẹ obọrẹ Osolobrugwẹ, aye i hwuru uvuẹn ukẹro ọnẹyen. (Eph 2:1; 1Ti 5:6) Omaran ọ ji havwọ, idibo Osolobrugwẹ o vwo ekwerhọ kpahen ri hwuru e ji nyerẹn uvuẹn ukẹro i Jehova, ra mẹriẹn taghene ọhọre ọnẹyen rọ nọ rhọmọ aye ono vi rugba.—Ro 4:16, 17.
Isese i Baibol
(Luke 19:11-27) Ọke aye a kerhọ ekwakwa enana, nọ ta rẹn aye kpahen udje ọrọrọ, fọkime ọ kẹrẹ i Jerusalem ne, aye ne ji roro taghene Uvie Osolobrugwẹ ọnọ homaphia ogege. 12 Omarana nọ tare: “Ọhworhare ro nẹ uvwiẹ irodje rhe no riẹ ẹkwotọre oseseri ya ha omẹgbanhon usun rẹn omayen, nọ ji ghwẹrioma rhe. 13 No se evrẹn ye awan ikpe, nọ yẹrẹ aye i miʹna ikpe jeghwai ta rẹn aye, ‘Are i ha aye sueyi bọmọke mi na rhe.’ 14 Ọrẹn, emotọre na i vwo utuoma kpahiẹn, aye ni dje ihworho lelie ji ta, ‘Ame a guọlọ taghene ọhworhare ọnana o rhiẹ orodje ro no sun ame-e.’ 15 “Ọke rọ ghwẹrioma rhe rhẹ omẹgbanhon usun na, no se evrẹn ye rọ ha igho riẹn na, neneyo o rhe erere aye i mẹrẹn nẹ eyi ẹsuọ aye rhe. 16 Omarana, ọrukaro na nọ rhere jeghwai ta, ‘Ọrovwori, miʹna ọnọ ọ ha i miʹna ikpe erọrọ phia.’ 17 Ọye nọ ta riẹn, ‘Wẹ nobiruo, omamọ ọvrẹn! Fọkime wu fuevwan uvuẹn ẹmro rọ kamurun, sun emwa ikpe.’ 18 Vwana, ọreva ye nọ rhere, nọ tare, ‘Ọrovwori, miʹna ọnọ ọ ha i miʹna isionrin erọrọ phia.’ 19 Ọye nọ ji ta rẹn ọnana, ‘Wẹwẹ ji sun emwa isionrin.’ 20 Ọrẹn, owu nọ rhere, nọ tare, ‘Ọrovwori, miʹna ọnọ re mi gba rhẹ ewun tinu na na. 21 Wa mẹriẹn, mia zofẹn owẹwẹ, fọkime wẹwẹ ohworho rọ djoma; wa ha oborẹ wu vwa sẹroriẹ, we ji vun oborẹ wu vwa wọ.’ 22 Ọye nọ ta riẹn, ‘Mi ha ẹmro enọ gun owẹwẹ ẹzọn, ọvrẹn ro rhiẹ ọvwọkon na. Wu rheri, rhomaran, taghene mẹmẹ ohworho rọ djoma, rọ ha oborẹ ọ vwọ sẹroriẹ jeghwai vun oborẹ mi vwa wọ? 23 Omarana, mesoriẹ wu vwe fiẹ igho mẹ rhẹ oghwa ra sẹrorẹ igho? Neneyo mi rha rhe, ne mi na ha ye rhẹ igho re suien.’ 24 “Omarana, nọ ta rẹn ihworho ri mevi avwaye, ‘Ha i miʹna na mie yi nẹ are i ha ye rẹn ọro vwo i miʹna ikpe na.’ 25 Ọrẹn aye ni ta riẹn, ‘Ọrovwori, ọye o vwo i miʹna ikpe!’— 26 ‘Mia ta rẹn are, kohworho kohworho ro vwori, ana yẹ ye bunrhọ, ọrẹn ohworho ro vwo vwo, oborẹ ọ tobọ vwo ana ha ye mie yi. 27 Omarana, are i ha evwreghrẹn mẹ na rhiẹ aran ri vwa guọlọ taghene mi rhiẹ orodje ro no sun aye, nẹ are i ji kpe aye hwu obaro mẹ.’ ”
AUGUST 20-26
EFE RI NẸ ẸMRO OSOLOBRUGWẸ RHE | LUKE 21-22
“Usimi Are o Ti Kẹrẹ Ne”
(Luke 21:25) “Habaye, eka ine rhirhiẹ ye uvuẹn ọren na, ubiamo na ọrhẹ ikereti na, uvuẹn otọrakpọ na ihworho ine vwerhoma fọkime aye e rhe oborẹ aye ine ru vabọ fọkiẹ edon ọgbogbanhon urhie na ọrhẹ oborẹ ọ wọnrọn lele-e.
kr 226 ¶9
Uvie Osolobrugwẹ Ono Tiẹ Evwreghrẹn Yen Nie
9 Eka ri na phia obẹ idjuwu na. Jesu ọrhọ ta: “Ọren na nẹ ono mwu okuku, ubiamo na o lo-o, ikereti na ni ne se nẹ oberun rhe.” Itiọrurhomẹmro, ihworho i fiẹrorhọ ilori ẹga na nẹ aye i rhiẹ ukpẹ harẹn aye-e, erhe rhe aye-e. Jesu ọ ji ta kpahen irueruo omẹgbanhon oghẹnrensan rọ nọ homaphia uvuẹn idjuwu na? Ọkezẹko ọnọ sabu rhiomaran. (Isa. 13:9-11; Joel 2:1, 30, 31) Marhẹ ihworho ine ru lele kpahen oborẹ aye a mẹrẹn? Aye ine “vwerhoma,” fọkime aye e rhe ‘oborẹ aye ine ru vabọ-ọ.’ (Luke 21:25; Zeph. 1:17) Urhomẹmro, evwreghrẹn ọrẹ Uvie Osolobrugwẹ te ‘irodje ọrhẹ evrẹn,’ ine “dophie ọrẹ ofẹn fọkiẹ ekwakwa ra phia,” jeghwai zẹ ye tiomanu. Ọrẹn, aye i sabu mẹrẹn ekete rẹ aye ine tiomanu nẹ aye i sabu vabọ ekwẹre ọrẹ Orodje ọwa-an.—Luke 21:26; 23:30; Rev. 6:15-17.
(Luke 21:26) Ihworho ine dophie ọrẹ ofẹn fọkiẹ ekwakwa ra phia uvuẹn akpọ na ephian, fọkime omẹgbanhon idjuwu na ine kpogho.
(Luke 21:27, 28) Aye ni na mẹrẹn Ọmọ onyakpọ na rọ sa uvuẹn ivwrevwrede na rhẹ omẹgbanhon ọrhẹ odidi rode. 28 Ọrẹn, ekwakwa enana arha homaphia ne, are i gba kpomavi, nẹ are i kpare ughwaro are rierun, nime usimi are o ti kẹrẹ ne.”
w16.01 10-11 ¶17
Vwo Omwemẹ Wu Na Lẹrhẹ “Ẹguọlọ Imizu Are No Rho Rhirhiẹ Ye.”!
17 “Fiudugbere.” (Se Hebrews 13:6.) Ẹruẹhaso re vwo kpahen i Jehova ọnọ yẹ ọwan uduefigbere, otoro ebẹnbẹn ra na dẹrughwaroghwu-u. Uduefigbere ọnana, ọnọ lẹrhẹ ọwan vwo omamọ uruemru. Ẹguọlọ imizu kugbe omamọ uruemru, ọnọ ha userhumu rẹn ọwan bọn jeghwai ha urhebro rẹn imizu uvuẹn ukoko na. (1 Thess. 5:14, 15) Ọke akpọ na ọrhọ tobọ dẹrughwaroghwu erhirhiẹ rọ mai gbanhon kparobọ uvwre ọke ukpokpogho rode na, ana sabu “kpomavi, nẹ [ọwan] i kpare ughwaro [ọwan] rierun,” re rhe taghene usimi ọwan o ti kẹrẹ ne.—Luke 21:25-28.
w15 7/15 17-18 ¶13
“Usimi Are o Ti Kẹrẹ Ne”!
13 Marhẹ ẹvwe na ine ru ọke aye i rhe rhe taghene “oghwọghọ i bẹmẹdẹ” yọ hẹrhẹ aye? Aye “ni ne vwerhoma.” (Matt. 24:30) Ọrẹn, me yẹ imizu i Kristi ọrhẹ ere lele aye ri fuevwan ine ru ọke ọrana? Rhẹ esegburhomẹmro ọgbogbanhon kpahen i Jehova Osolobrugwẹ ọrhẹ Ọmọyen, Jesu Kristi, aye ni na ha ọkpọvi Jesu: “Ekwakwa enana arha homaphia ne, are i gba kpomavi, nẹ are i kpare ughwaro are rierun, nime usimi are o ti kẹrẹ ne.” (Luke 21:28) Omaran, ọwan ine vwo omamọ uruemru ji fiudugbere taghene ene vwo usimi.
Ra Guọlọ Efe erẹ Ẹhẹn
(Luke 21:33) Odjuwu ọrhẹ akpọ ina nyavrẹn, ọrẹn, ovwo ọke owuorowu ẹmro mẹ ina nyavrẹ-ẹn.
nwtsty ọbe uyono ro sekpahen Lu 21:33
Odjuwu ọrhẹ akpọ ina nyavrẹn: Ekete erọrọ uvuẹn i Baibol na, i djephia taghene odjuwu ọrhẹ akpọ na ine rhirhiẹ ye bẹmẹdẹ. (Ge 9:16; Ps 104:5; Ec 1:4) Omarana, ana sabu vwẹruọ ẹmro i Jesu rhiẹ oborẹ a ha dje emru vrẹn oborẹ ọ ghini havwọ, ro mevirhọ taghene oborẹ e vwe roro rhọ ọrhọ phia rẹn odjuwu ọrhẹ akpọ na aye ni ghini nyavrẹn, ẹmro i Jesu ine ji rugba. (Haye vwanvwọn oborẹ ọ ha uvuẹn Mt 5:18.) Ọrẹn, odjuwu ọrhẹ akpọ na re dje kpahen uvuẹn arana, ọnọ sabu mevirhọ odjuwu ọrhẹ akpọ ra ha dje udje re ji se “odjuwu ahwanren na ọrhẹ akpọ ahwanren” uvuẹn Re 21:1.
ovwo ọke owuorowu ẹmro mẹ ina nyavrẹ-ẹn: Yanghene “ẹmro mẹ ine ghini rugba.” Ẹmro i Greek eva ra ha ruiruo na o dje kpahen erhirhiẹ ra tiẹn iroro, rọ kanrunumwu orugba ẹmro i Jesu.
(Luke 22:28-30) “Ọrẹn, are yẹ ihworho ri tigban mẹ uvuẹn ọke edamuni mẹ; 29 mi ne lele are riẹ ọphọ jerẹ oborẹ Ọsẹ mẹ o leliri mẹ riẹ ọphọ, harẹn uvie, 30 neneyo are i sabu re jeghwai da uvuẹn imẹdjẹ mẹ uvuẹn Uvie mẹ, jeghwai siyẹ ega usun nẹ are i ha uvwioghwa 12 ọrẹ Israel guẹzọn.
w14 10/15 16-17 ¶15-16
Are Ine Rhiẹ “Uvie Ọrẹ Irherẹn”
15 Ọke i Jesu ọ ha Emaren Owuọwọn Ọrovwori na mwu hin, no leli idibo yi ri fuevwan riẹ ọphọ, ọgbọ buebun e se ọphọ na ọphọ Uvie. (Se Luke 22:28-30.) Ọ vẹnẹ ọphọ erọrọ, jerẹ ọke i Jehova ọ ha usuẹn ọphọ na, ọnana ọphọ ri Jesu ọrhẹ idibo yi rọ djẹha ọvo i rere. Ọke i Jesu ọ ta, “jerẹ oborẹ Ọsẹ mẹ o leliri mẹ riẹ ọphọ,” nọ rionbọrhọ ọphọ i Jehova rhẹ ọye i rere, ro ruie rhiẹ “orherẹn bẹmẹdẹ jerẹ oborẹ Melchizedek ọ havwọ.”—Heb. 5:5, 6.
16 Inyikọ 11 ri fuevwan i ‘tigban i Jesu ọke edamuni enẹyen.’ Ọphọ Uvie na ọ yẹrẹ aye imwẹro taghene aye ine lelie rhirhiẹ obẹ odjuwu ji siyẹ ega usun rẹ aye ine sun ẹrhẹ irodje ji ga ẹrhẹ irherẹn. Ọrẹn, orhiẹ inyikọ 11 na ọvo yi vwo uphẹn ọrana-a. Jesu ro vwo odidi na nọ homaphia rẹn ọnyikọ John uvuẹn emena arudo nọ tare: “Harẹn ohworho ro fiẹ kparobọ na mi na yẹ ye uphẹn ro no siyẹ kẹre mẹ uvuẹn aga usun mẹ, jerẹ oborẹ mi fikparobọ jeghwai siyẹ kẹrẹ Ọsẹ mẹ uvuẹn aga usun ọnẹyen.” (Rev. 3:21) Omarana, Ilele Kristi awan 144,000 ra ha ẹhẹn ọfuanfon djẹha yi ha uvuẹn ọphọ Uvie na. (Rev. 5:9, 10; 7:4) Ọnana yẹ ọphọ rọ yẹrẹ aye uphẹn aye ine leli Jesu sun obẹ odjuwu. Ọnana ọ họhọ ọke ọpha ro nẹ omamọ ekrun rhe ọnọ sabu rọnmọ orodje ro suẹn nọ ruẹ ẹrhẹ ro no ji lelie sun. Itiọrurhomẹmro, Baibol na o se Ilele Kristi ra djẹha “ọpha” i Kristi, “obọdẹn ọgbọtọ ro vwo ji chọghọ” re veri ọrẹ orọnmo harẹn i Kristi na.—Rev. 19:7, 8; 21:9; 2 Cor. 11:2.
Isese i Baibol
(Luke 22:35-53) Ọye nọ ta rẹn aye: “Ọke mie dje are nyarhẹn vabọ ẹkpa ighọ ọrhẹ ẹkpa emaren kugbe isabatu, emru owuorowu ọ kanrenrẹn are?” Aye ni tare: “Ẹjo!” 36 Omarana, ọye nọ ta rẹn aye: “Ọrẹn vwana, jenẹ ohworho ro vwo ẹkpa igho ọ kpariẹ, omaran ji te ẹkpa emaren, jenẹ ohworho ro vwo vwo odan ọlọkọ ọ rhẹ ewun otafe ọnẹyen nọ dẹ owu. 37 Fọkime mia ta rẹn are taghene oborẹ a yare ono vi rugba omamẹ, rọ tare, ‘E kelirie ba ihworho re gburhi ghwẹ.’ Fọkime ọnana o ruẹ gba omamẹ ne.” 38 Omarana, aye ni tare: “Ọrovwori, nughe! o vwo edan ọlọkọ eva aran.” Nọ ta rẹn aye: “O teri.” 39 Ọke rọ nyarhẹn, jerẹ oborẹ o ruẹ bi, ọye no riẹ Ugbenu ọrẹ Olives, idibo yi ni ji lelie. 40 Ọke ro te avwaye, ọye nọ ta rẹn aye: “Are i rha nẹrhomo neneyo are i je rhe se rhẹ ọdamuni.” 41 Ọye no tephe harẹn aye ibiesuọn, no sighwẹ totọre nọ nẹrhomo, 42 nọ tare: “Ọsẹ, orhianẹ wu guọlọre, jenẹ uko ọnana ọ vrẹn mẹ, ọrẹn orhiẹ ọhọre mẹ-ẹ, jenẹ ọhọre ọnọ o rugba.”43 Omarana, ọmakashe nọ homaphia riẹn jeghwai ruie gbanhon. 44 Ọrẹn, ọye ọ ha uvuẹn omiamiamo ro mwu rien rha nẹrhomo rhọ; ọsoso ro nẹ omayen sa nọ họhọ ọbara ro suẹn totọre. 45 Ọke rọ nẹrhomo hin jeghwai bru idibo ọnẹyen nya, nọ mẹrenrẹn aye taghene aye a merhẹn, fọkiẹ omemwurhọ rọ lẹrhẹ oma ghwọghọ aye. 46 Ọye nọ ta rẹn aye: “Mesoriẹ are a merhẹn? Are i vẹnrẹn nẹ are i rha nẹrhomo neneyo are i je rhe se rhẹ ọdamuni.” 47 Ọke rọ tẹmro rẹn aye, nughe! otu, ọrhẹ ọhworhare na re se Judas, owuọwan usuẹn awan Ikpereva na, yo suẹn aye, no ti kẹrẹ i Jesu jeghwai fiọnfiẹn. 48 Ọrẹn, Jesu nọ ta riẹn: “Judas, wa rhẹ Ọmọ onyakpọ na rhẹ ẹfiọnfiọn?” 49 Ọke ihworho ri ha avwaye a mẹrẹn oborẹ ọ guọlọ phia na, aye ni tare: “Ọrovwori, ame i ha odan ọlọkọ na ruiruo?” 50 Owuọwan usuẹn aye nọ tobọ fian ọvrẹn orherẹn ọduado na, ro bru orhọ obọrhe ọnẹyen nie. 51 Ọrẹn ọrẹ ẹkpahenrhọ, Jesu nọ tare: “Ọrana o te ne.” Ọye nọ hobọte orhọ na jeghwai simie. 52 Jesu nọ ta rẹn ilotu irherẹn na ọrhẹ era kobaro uvuẹn oghwa ẹga na kugbe ekpako na ri rhere fọkiẹ ọye: “Are i rhiẹ aran rhẹ edan ọlọkọ kugbe uphrophro erhan jerẹ ọke ra haso ohi? 53 Ọke mẹmẹ rhẹ are a havwiẹ uvuẹn oghwa ẹga na nẹ ẹdẹ fiẹ ẹdẹ, are a haso mẹ-ẹ. Ọrẹn, ọnana unọke are ọrhẹ ọrẹ omẹgbanhon okuku na.”
AUGUST 27–SEPTEMBER 2
EFE RI NẸ ẸMRO OSOLOBRUGWẸ RHE | LUKE 23-24
“Mwuegbe Wu Na Harhomu Awọrọ”
(Luke 23:34) Ọrẹn, Jesu nọ ta: “Ọsẹ, harhomu aye, fọkime aye e rhe oborẹ aye e ruẹ-ẹ.” Habaye, aye ni bọ itẹ nẹ aye i sabu ghalẹ ewun ọnẹyen.
cl 297 ¶16
“Ne Rhe Ẹguọlọ i Kristi Na”
16 Jesu ọ dabu dje ẹguọlọ Ọsẹ ye o vwori phia uvuẹn izede ọghoghanren ọrọrọ, nọyẹ ọye o “mwuegbe rọ nọ harhomu.” (Psalm 86:5) A mẹrẹn omwemẹ ọnana vwrurhe ọke rọ tobọ ha oberun orhan oja na. Ọye ono hwu uhwu ophọphọme, re ne kpe ipẹrẹ mwu abọ ye ọrhẹ aghwẹ ye, me yi Jesu ọ ta kpahen? Ọye o se i Jehova nọ ha oja riẹ eri ne kpe yi na? Ukpomaran, usuẹn ẹmro ri Jesu ọ ta kẹta yẹ: “Ọsẹ, harhomu aye, fọkime aye e rhe oborẹ aye e ruẹ-ẹ.”—Luke 23:34.
(Luke 23:43) Nọ ta riẹn: “Urhomẹmro mia ta wẹn inyenana, wu ne leli mẹ rhirhiẹ ye uvuẹn i Paradais.”
g 2/08 11 ¶5-6
Osolobrugwẹ ọ Harhomu Edandan Eghwaghwa?
Orhiẹ ọdandan na ọvo yi Jehova ọ tẹnroviẹ-ẹ, ọrẹn, uruemru oruọdandan na o djephia. (Isaiah 1:16-19) Ha ibiẹ ọke roro kpahen eruedandan awanva ra kanren kẹrẹ i Jesu na. Aye awanva i ruẹ edandan eghwaghwa vrẹn ne, fọkime owu usuẹn aye ọ tare: “ọwan a mẹrẹn oborẹ o vi fo harẹn ekwakwa ọwan i ruru na; ọrẹn ọhworhare ọnana [Jesu] o ruẹ emru obiobiomu owuorowu-u.” Ẹmro oruọdandan na ọ tare o djephia taghene o rhe emru kpahen i Jesu. Ọnọ sabu rhirhiẹ taghene irherhe ọrana yo toroba uruemru ọnẹyen ro wenerin. A mẹrẹn ọnana vwrurhe nyoma oborẹ ọ tare kerhumu, ọke ọnana nọ rẹ i Jesu: “karorhọ mẹ uvuẹn Uvie ọnọ.” Marhẹ i Kristi ọ kpahenrhọ orẹ ọnana ro nẹ ẹhẹn rhe na? Ọye nọ tare, “Urhomẹmro mia ta wẹn inyenana, wu ne leli mẹ rhirhiẹ ye uvuẹn i Paradais.”—Luke 23:41-43.
Roro kpahen ọrana: Ẹmro ri Jesu ọ ta kerhumu osurhobọmwu arodọmẹ ro dje rẹn ọhworhare ro kwe taghene ono hwuo fọkiẹ edandan enẹyen. Marhẹ ọrana orhiẹ emru uduẹharhaghwẹ te! O mwurun ọwan ẹro taghene Jesu Kristi ọrhẹ Ọsẹ ye Jehova, ine gbe arodọmẹ rẹn ihworho ri ghwẹriobọ nẹ ẹhẹn rhe, otoro oborẹ edandan aye i ghwa te-e.—Romans 4:7.
(Luke 24:34) rọ tare: “Itiọrurhomẹmro, a rhọmọ Ọrovwori na, ọye nọ ji homaphia rẹn Simon!”
cl 297-298 ¶17-18
“Ne Rhe Ẹguọlọ i Kristi Na”
17 Ana sabu mẹrẹn udje ẹharhomu ri Jesu o djephia nyoma oborẹ o ruẹ ọnyikọ Peter lele. Ovwo ẹfro-o, taghene i Peter o vwo ẹguọlọ kpahen i Jesu omamọ. Uvuẹn Nisan 14, ason rọ kẹta uvuẹn akpenyerẹn i Jesu, Peter nọ ta riẹn: “Ọrovwori, mi mwuegbe mi ne leluo riẹ ekanron jeghwai hwu.” Ọrẹn, inọke ezẹko a vrẹn hin, Peter nọ tenren ọgbọ esa taghene ọye o rhe i Jesu-u! Baibol na ọ ta rẹn ọwan oborẹ o phiare ọke i Peter ọ ten ọgbọ ọresa ye: “Ọrovwori na nọ ghwẹrioma jeghwai ni Peter.” Ọdandan i Peter nọ lẹrhẹ ẹhẹn ye seriotọre, nọ “ruẹ otafe jeghwai viẹ omamọ.” Ọke i Jesu ọ hwu ẹdẹ ọrana, ọnyikọ na ọnọ sabu rhe roro, ‘Ọrovwori mẹ ọ harhomu mẹ?’—Luke 22:33, 61, 62.
18 Peter ọ hẹrhẹ ọke jijiri na kpahenrhọ ye riẹ-ẹn. A rhọmọ i Jesu nẹ uhwu urhiọke ọrẹ Nisan 16, ẹdẹ ọrana yọ ji homaphia rẹn i Peter. (Luke 24:34; 1 Corinthians 15:4-8) Mesoriẹ i Jesu o vwo ọdamẹ ọnyikọ rọ ten riẹn na? Ọnọ sabu rhirhiẹ taghene i Jesu ọ guọlọ yẹ i Peter rọ ghwẹriobọ na imwẹro taghene Ọrovwori ọnẹyen o ji vwo ẹguọlọ kpahiẹn ji nie ghanghanren. Ọrẹn, Jesu o ru vrẹn ọrẹ ọ ghwai yẹ i Peter imwẹro.
Ra Guọlọ Efe erẹ Ẹhẹn
(Luke 23:31) Aye i rhe ruẹ ekwakwa enana ọke orhan na o ji vwo ibiẹ ame, me yọ nọ phia ọke orho hwu ne?”
nwtsty ọbe uyono ro sekpahen Lu 23:31
ọke orhan na o ji vwo ibiẹ ame, . . . ọke orho hwu ne: Jesu ọ rionbọrhọ agbamwa itu i Jew na. Ọ họhọ orhan ro hwuẹ ne ro ji vwo ibiẹ ame rọ lẹrhiẹ nyerẹn, fọkime i Jesu ọ ha avwaye, omaran ji te itu i Jew ri vwo imwẹro kpahiẹn. Ọrẹn, phẹrẹkpẹ ene kpe i Jesu hwu, ana ji ha ẹhẹn ọfuanfon djẹ itu i Jew ri fuevwan ha, aye ni ne rhiẹ usuẹn Israel ọrẹ ẹhẹn. (Ro 2:28, 29; Ga 6:16) Ọke ọrana, agbamwa Israel ono hwuo izede ọrẹ ẹhẹn, rọ nọ họhọ orhan ro hwuru.—Mt 21:43.
(Luke 23:33) Ọke aye e te ekete re se Okakurhomu, aye ni kperie mwu orhan uvwre ihi eva, owu ọ ha obọrhe ọnẹyen ọreva ye ọ ha obohwẹriẹ.
nwtsty ikpekporo ọrhẹ ughe
Upẹrẹ Rọ Ha Uvuẹn Esiri Oghwẹ
Ọnana ifoto rọ họhọ esiri oghwẹ onyakpọ rẹ upẹrẹ ro seri te 11.5 cm (4.5 in.) o dumurun. A mẹrẹn iyẹnrẹn ro sekpahiẹn uvuẹn ẹgbukpe 1968, ọke ra tọn obọrẹ ọ rierun uvuẹn i Jerusalem, jeghwai fiẹ ọke itu i Rome. Ekwakwa ra tọn phia no djephia taghene a ha ipẹrẹ kanrẹn ihworho mwu orhan. Upẹrẹ ọnana ọnọ sabu họhọ ọrẹ isodja itu i Rome i ha kanrẹn i Jesu Kristi mwuẹ orhan. A mẹrẹn esiri aghwẹ ọnana rẹ upẹrẹ ọ havwọ na, uvuẹn ekpeti ra ha atita ru, re se ossuary, ekete re fiẹ isuaso ihworho ri hwuru rhọ, ọke aye i rhe gbon hin. Ọnana no djephia taghene ana sabu sin ohworho ra kanren mwu orhan.
Isese i Baibol
(Luke 23:1-16) Omarana, otu na ni vẹnrẹnren, ọsoso aye, jeghwai suien bru i Pilate. 2 Aye ne brorhiẹn kpe yi, rẹ aye a ta: “Ame i mẹrẹn ọhworhare ọnana rọ kparahaso agbamwa ọwan, rọ ta taghene a vwa kwa osa urhomu rẹn i Caesa-ar, rọ ta taghene ọye i Kristi ro rhiẹ orodje.” 3 Vwana Pilate nọ nọ riẹn: “Wẹwẹ yẹ Orodje itu i Jew na?” Ọrẹ ẹkpahenrhọ nọ tare: “Wẹwẹ ọvo yi tariẹ.” 4 Omarana, Pilate nọ ta rẹn ilori irherẹn na ọrhẹ otu na: “Mia mẹrẹn orusọ owuorowu uvuẹn oma ọhworhare ọnana-a.” 5 Ọrẹn, aye e kwe-e, aye na ta: “O ghweri ihworho na oma nyoma ro yono uvuẹn ọsoso Ju·deʹa, nẹ i Galʹi·lee tobọ te obonẹ.” 6 Ọke ro rhon ọnana, Pilate nọ nọren sẹ ọhworhare ọnana onyẹ i Galʹi·lee. 7 Ọke ro rhe taghene ọye ọ ha otọre usun i Herod, no djerie bru i Herod, rọ ji ha uvuẹn i Jerusalem uvuẹn ẹdẹ erana. 8 Ọke Herod ọ mẹrẹn i Jesu, nọ ghọghọre omamọ. Fọkime o jiri ne rọ guọlọ mẹrẹn i Jesu, fọkime o rhon ekwakwa buebun kpahiẹn ne, no ji fiẹrorhọ taghene ọye ọnọ mẹrẹn oka mie yi. 9 Omarana, nọ nọ yen enọ buebun, ọrẹn ọ kpahenrhọ riẹ-ẹn. 10 Ọrẹn, ilori irherẹn na ọrhẹ eyẹbe na ni mevi jeghwai brorhiẹn kpe yi. 11 Herod ọrhẹ isodja enẹyen ni ru ruie gbalogbalo, ọye nọ jeghwai ha ye djechẹẹ nyoma ro ku ewun orhorhomu rhọ ye ji dje yi vwe i Pilate. 12 Herod ọrhẹ Pilate ni rhiẹ igbehian uvuẹn ẹdẹ ọrana, fọkime aye awanva a djeghrẹn bi. 13 Pilate no se ilori irherẹn na, ere suẹn na, ọrhẹ ihworho na koko 14 nọ ta rẹn aye: “Are i ha ọhworhare ọnana vwe mẹ taghene ọye ohworho rọ lẹrhẹ ihworho na gbozighi. Vwana, nughe! Mi dabu nie so obaro are, ọrẹn mia mẹrẹn emru owuorowu rọ sọre uvuẹn oma ọhworhare ọnana rẹ are a ta kpahiẹn na-a.” 15 Itiọrurhomẹmro, Herod ọ ji mẹrẹn emru owuorowu-u, fọkime ọye o djerie rharhumu bru ọwan rhe, nughe! o ruẹ emru owuorowu ra na fọkiẹ kpe yi hwu-u. 16 Omarana, mi na ha oja riẹ jeghwai tiobọnie.”