Watchtower LAIBRARI ỌRẸ ITANẸTI
Watchtower
ILAIBRARI ỌRẸ ITANẸTI
Okpe
  • BAIBOL
  • ẸBE
  • IYONO
  • mwbr18 November aruọbe 1-8
  • Ekete ra Rionbọrhọ Uvuẹn Ọbe Owian Akpenyerẹn Ọwan Ọrhẹ Iruo Uvie Na

Oborẹ wu hiẹnren na o vwo ividio-o.

Wu vwa ghwọ-ọ, ividio na o kwe kporo-o.

  • Ekete ra Rionbọrhọ Uvuẹn Ọbe Owian Akpenyerẹn Ọwan Ọrhẹ Iruo Uvie Na
  • Ekete ra Rionbọrhọ Uvuẹn Ọbe-Owian Akpenyerẹn Ọwan Ọrhẹ Iruo Uvie Na—2018
  • Ẹrhuẹmro
  • NOVEMBER 5-11
  • NOVEMBER 12-18
  • NOVEMBER 19-25
  • NOVEMBER 26–DECEMBER 2
Ekete ra Rionbọrhọ Uvuẹn Ọbe-Owian Akpenyerẹn Ọwan Ọrhẹ Iruo Uvie Na—2018
mwbr18 November aruọbe 1-8

Ekete ra Rionbọrhọ Uvuẹn Ọbe Owian Akpenyerẹn Ọwan Ọrhẹ Iruo Uvie Na

NOVEMBER 5-11

EFE RI NẸ ẸMRO OSOLOBRUGWẸ RHE | JOHN 20-21

“Wu Vwo Ẹguọlọ Kpahen Mẹ Ghwẹ Enana?”

(John 21:1-3) Ọke ọnana ọ vrẹn, i Jesu nọ homaphia rẹn idibo na ọgbọrọrọ, uvuẹn Urhie ọrẹ Ti·be′ri·as. Nọ homaphia izede ọnana. 2 Aye rhẹ Simon Peter yi havwiẹ, Thomas (re ji se Ejimẹ na), Na·than′a·el ro nẹ Ca′na ọrẹ i Gal′i·lee rhe, emọ i Zeb′e·dee, ọrhẹ idibo yi awanva erọrọ. 3 Simon Peter nọ ta rẹn aye: “Mie ye kpe irhenrin.” Aye ni ta riẹn: “Ame ine leluo.” Aye ni nyarhẹn ji ruẹ owọ na, ọrẹn uvwre ason ọrana aye e mwu emru owuorowu-u.

(John 21:4-14) Ọrẹn, rẹ ọke o rhie ne, Jesu no mevi okokọ urhie na, ọrẹn idibo na e rhe taghene i Jesu-u. 5 Jesu nọ ta rẹn aye: “Emọ, are i vwo oborẹ are ina re?” Aye ni kpahenrhọ riẹn: “Ẹjo!” 6 Nọ ta rẹn aye: “Are i doron eriri are rhẹ obọrhe owọ na, are ine mwu irhenrin.” Omarana, aye ni dorinrien rhọ ye, ọrẹn, aye a sabu lọrọ iriri na ha-a, fọkime o mwu irhenrin buebun. 7 Omarana, odibo ri Jesu o vwo ẹguọlọ kpahen na, nọ ta rẹn i Peter: “Ọnana Ọrovwori na!” Ọke i Simon Peter o rhon taghene ọrana yẹ Ọrovwori na, no ku ewun ọnẹyen rhọ, fọkime ọ banfirhọ bi, no pho ruẹ urhie na. 8 Ọrẹn idibo ere hẹrhẹre na ni ruẹ owọ ọkokamu na rhe, rẹ aye a lọrọ eriri rọ vuọnren rhẹ irhenrin, aye a ghwai seri nẹ akpa-a, omẹ isihanghwẹ 300 ọvo. 9 Ọke aye e te akpa, aye ni mẹrẹn erhanren ra ha tọn erhenrin ọrhẹ ibrẹdi. 10 Jesu nọ ta rẹn aye: “Are i ha erhenrin ezẹko are i mwurun na rhe.” 11 Omarana Simon Peter nọ ruẹ owọ na ji kparẹ eriri rọ vuọnren rhẹ irhenrin eduado rhiẹ akpa, aye i te 153. Dedevwo aye i bunrun omamọ, eriri na ọ lẹ-ẹ. 12 Jesu nọ ta rẹn aye: “Are i ma riẹ emaren.” O vwo idibo na owuorowu ro fiudugbere nọ ye: “Wẹwẹ ọrọmo-o?” fọkime aye i rheri taghene Ọrovwori na. 13 Jesu nọ ha ibrẹdi na ji ha ye rẹn aye, omaran o ji ruẹ erhenrin na. 14 Ọnana yẹ ọgbọ ọresa ri Jesu ọ homaphia rẹn idibo yi ne, avwọke a rhọmiẹ nẹ uhwu na.

(John 21:15-19) Ọke aye a riẹ emaren urhiọke na hin, Jesu nọ nọ Simon Peter: “Simon ọmọ i John, wu vwo ẹguọlọ kpahen mẹ ghwẹ enana?” Nọ kpahenrhọ riẹn: “Ee, Ọrovwori, wu rheri taghene mi vwo ẹguọlọ okokodo kpahuọn.” Nọ ta riẹn: “Ghẹrẹ emigegede mẹ.” 16 Nọ ta riẹn ọgbọreva: “Simon ọmọ i John, wu vwo ẹguọlọ kpahen mẹ?” Nọ kpahenrhọ riẹn: “Ee, Ọrovwori, wu rheri taghene mi vwo ẹguọlọ okokodo kpahuọn.” Nọ ta riẹn: “Hẹrote igegede ekokamu mẹ.” 17 Nọ nọ riẹn ọgbọ ọresa ye: “Simon ọmọ i John, wu vwo ẹguọlọ okokodo kpahen mẹ?” Ofu no ze i Peter taghene ọ nọ riẹn ọgbọ esa ne taghene: “Wu vwo ẹguọlọ okokodo kpahen mẹ?” Omarana, nọ ta riẹn: “Ọrovwori, wu rhe ekwakwa ephian; wu rheri taghene mi vwo ẹguọlọ okokodo kpahuọn.” Jesu nọ ta riẹn: “Ghẹrẹ emigegede mẹ. 18 Urhomẹmro mia ta wẹn taghene, ọke wa kamo, wa sẹ osẹme nu we riẹ ekete ro jeruo. Ọrẹn wu rha ho ne, wu na rionbọ, ohworho ọrọrọ nẹ ono sẹ owẹwẹ osẹme jeghwai kparuọ riẹ ekete wu vwa guọlọ nya.” 19 Ọ tẹmro enana neneyo o djephia rẹn aye aruo uhwu rọ nọ nyoma yen ha odidi vwe Osolobrugwẹ. Ọke ọ tẹmro enana hin, nọ ta riẹn: “Rhe leli mẹ.”

nwtsty ọbe uyono ro sekpahen Joh 21:15, 17

Jesu nọ nọ Simon Peter: Ẹmro ọnana uvwre i Jesu ọrhẹ i Peter na, ọ phiare ọke i Peter ọ ghwai tiẹn i Jesu ọgbesa hin. Jesu ọ nọ i Peter ọgbesa sẹ o vwo ẹguọlọ kpahiẹn, te erhirhiẹ ‘ofu o ze i Peter.’ (Joh 21:17) Iyẹnrẹn i John rọ ha uvuẹn Joh 21:15-17 ọ ha ẹmro i Greek eva ruiruo: a·ga·paʹo, re seri ẹguọlọ, ọrhẹ phi·leʹo, re seri ẹguọlọ okokodo. Ọgbeva yi Jesu ọ nọ i Peter: “Wu vwo ẹguọlọ kpahen mẹ?” Ọgbeva na i Peter no kweri taghene o vwo “ẹguọlọ okokodo” kpahen i Jesu. Obẹtaye, Jesu nọ nọ riẹn: “Wu vwo ẹguọlọ okokodo kpahen mẹ?” Ọgbọrọrọ, Peter no kweri. Uchunu ọke i Peter o kwe taghene ọye ovwo ẹguọlọ kpahiẹn, Jesu nọ kanrunumwuien taghene ẹguọlọ ọnana ọrhẹ ẹguọlọ okokodo o mwu i Peter ghẹrẹ jeghwai “hẹrote” idibo i Jesu izede ọrẹ ẹhẹn, uvuẹn arana e serẹ aye emigegede, yanghene “igegede ekokamu.” (Joh 21:16, 17; 1Pe 5:1-3) Jesu ọ ha uphẹn rẹn i Peter no dje ẹguọlọ ye phia ọgbesa, jeghwai yẹ ye owian rọ nọ hẹrote igegede na. Nyoma izede ọnana, Jesu no djephia taghene ọye ọ harhomu i Peter rọ tenriẹn ọgbesa ne.

wu vwo ẹguọlọ kpahen mẹ ghwẹ enana?: Ẹmro na “ghwẹ enana” ana sabu vwẹruọ ye izede buebun. Egba irherhe ezẹko i vwẹruọ ẹmro na rhẹ “wu vwo ẹguọlọ kpahen mẹ ghwẹ oborẹ wu vwo ẹguọlọ kpahen idibo enana?” yanghene “wu vwo ẹguọlọ kpahen mẹ ghwẹ oborẹ idibo ere hẹrhẹre na i vwo ẹguọlọ kpahen mẹ?” Ọrẹn, oborẹ ọnọ sabu mevirhọ yẹ “wu vwo ẹguọlọ kpahen mẹ ghwẹ ekwakwa enana?” nọyẹ irhenrin rẹ aye i mwurun na, yanghene ekwakwa ri surhobọmwu eyi irhenrin ekpe. Omarana, ọsoso oborẹ oghwẹmro na o mevirhọ yẹ: ‘Wu vwo ẹguọlọ kpahen mẹ ghwẹ ekwakwa ugboma yanghene oborẹ a hatua? Orho rhiomaran ghẹrẹ emigegede mẹ.’ Onọ na ofori sekpahen ekwakwa i Peter o ru vrẹn ne. Dedevwo i Peter owu usuẹn idibo i Jesu o kiki vwo (Joh 1:35-42), o lele i Jesu vuọnvuọn ogege-e. Ukpomaran, nọ ghwẹrioma riẹ irhenrin ekpe. Ibiamo ezẹko a vrẹn, Jesu no se i Peter nẹ eyi ọrana riẹ ọrẹ ọye ono rhiẹ ‘okpirhenrin ituakpọ.’ (Mt 4:18-20; Lu 5:1-11) Ọgbọrọrọ, ọke i Jesu o hwu hin, Peter nọ tare taghene ọye ọ nya ye kpe irhenrin, inyikọ erọrọ ni ji homaba ye. (Joh 21:2, 3) Nọ họhọre taghene i Jesu o ji Peter rhe ọghanronmẹ rọ nọ djẹ odjẹ owu: Ọye ọnọ ha eyi irhenrin ekpe kobaro uvuẹn akpenyerẹn yen ro mevirhọ irhenrin ri ha obaro aye na, gbinẹ ọnọ ha owian rọ nọ ghẹrẹ idibo yanghene emigegede i Jesu izede ọrẹ ẹhẹn kobaro?—Joh 21:4-8.

ọgbọ ọresa ye: Peter ọ tiẹn Ọrovwori ọnẹyen ọgbesa ne; Jesu nọ ha uphẹn riẹn no dje ẹguọlọ ye phia ọgbesa. Ọke i Peter o ruẹ ọnana, Jesu nọ ta riẹn taghene o dje ẹguọlọ ọrhẹ ẹguọlọ okokodo phia nyoma rọ nọ ha ogame urhomẹmro rhiẹ emru ukaro. Peter ọrhẹ imizu ehworhare erọrọ ri mwuovwan yi na ghẹrẹ igegede na, ruẹ aye gbanhon, jeghwai hẹrote igegede i Kristi ra fuevwan lelie. Dedevwo a djẹ enana ha ne, ana ji ghẹrẹ aye izede ọrẹ ẹhẹn.—Lu 22:32.

Ra Guọlọ Efe erẹ Ẹhẹn

(John 20:17) Jesu nọ ta riẹn: “Wu vwe tigban mẹ-ẹ, fọkime mie ji bru Ọsẹ na-a. Ọrẹn bru imizu mẹ jeghwai ta rẹn aye, ‘Mie bru Ọsẹ mẹ nya ro rhiẹ Ọsẹ are ọrhẹ Osolobrugwẹ mẹ ro rhiẹ Osolobrugwẹ are.’”

nwtsty ọbe uyono ro sekpahen Joh 20:17

Wu vwe tigban mẹ-ẹ: Ẹmro i Greek na haʹpto·mai ọnọ sabu mevirhọ “hobọte” yanghene “ne tigban; na mọnrọn.” Erhianrhian ezẹko i se ẹmro i Jesu na omana: “Wu vwa hobọte mẹ-ẹ.” Ọrẹn, Jesu ọvwọ tian taghene Mary Magdalene ọvwọ hobọte yi-i, ra mẹriẹn taghene evwan ebiomie-e, ọke emẹse erọrọ ri mẹrenriẹn ọke ra rhọmiẹ nẹ uhwu rhe a “hobọte aghwẹ ye.” (Mt 28:9) Ọ họhọre taghene ofẹn o mwu i Mary Magdalene taghene i Jesu ọ guọlọ riẹ odjuwu ne. Fọkiẹ oruru rọ nọ daji kẹrẹ Ọrovwori ọnẹyen, Ọye nọ tanbọmwu i Jesu, orho kwe taghene ọ nyarhẹ-ẹn. Nọ yẹ ye imwẹro taghene ọye ọ ji nyarhẹn ne-e, Jesu nọ ta rẹn i Mary taghene ovwo tigban ye-e, ukpomaran, o bru idibo yi nọ ta kpahen ẹrhọmọnuhwu ọnẹyen.

(John 20:28) Ọrẹ ẹkpahenrhọ, Thomas nọ ta riẹn: “Ọrovwori mẹ ọrhẹ Osolobrugwẹ mẹ!”

nwtsty ọbe uyono ro sekpahen Joh 20:28

Ọrovwori mẹ ọrhẹ Osolobrugwẹ mẹ!: O mevirhọ, “Ọrovwori mẹ na ọrhẹ Osolobrugwẹ [ho the·osʹ] mẹ na!” Egba irherhe ezẹko i rorori taghene ọnana ẹmro ra ta rẹn i Jesu, ọrẹn Osolobrugwẹ ro rhiẹ Ọsẹ ye ya ghini ta ye riẹn. Awọrọ i tare taghene ẹmro i Greek ra ha ruiruo na, ẹmro ra ta rẹn i Jesu. Ọrhọ tobọ rhiomaran, ana sabu vwẹruọ oborẹ ẹmro na “Ọrovwori mẹ ọrhẹ Osolobrugwẹ mẹ” o mevirhọ uvuẹn eghwẹmro ere hẹrhẹre uvuẹn Eyaya Ọfuanfon na. Ra mẹriẹn taghene i Jesu o dje urhomu vwe idibo yi bi ne, taghene “Mie bru Ọsẹ mẹ nya ro rhiẹ Ọsẹ are ọrhẹ Osolobrugwẹ mẹ ro rhiẹ Osolobrugwẹ are,” o vwo oborẹ ọsoriẹ ene kwe taghene Thomas o rorori taghene i Jesu yẹ Osolobrugwẹ ọrọmaigbanhon na-a. (Se ọbe uyono ro sekpahen Joh 20:17.) Thomas o rhonrin ọke i Jesu ọ nẹrhomo vwe “Ọsẹ” ye, ro se yi “Osolobrugwẹ urhomẹmro owu ọvo na.” (Joh 17:1-3) Omarana, ọnọ sabu rhirhiẹ taghene i Thomas o se i Jesu “Osolobrugwẹ mẹ” fọkiẹ iroro enana: O ni Jesu rhiẹ “osolobrugwẹ” dedevwo rhẹ Osolobrugwẹ Ọrọmaigbanhon na-a. (Se ọbe uyono ro sekpahen Joh 1:1.) Yanghene ọnọ sabu se i Jesu omaran lele izede idibo Osolobrugwẹ a ha se emakashe i Jehova, jerẹ oborẹ a ya rhotọre uvuẹn obọrẹ a ha edjadjẹ i Hebrew ya uvuẹn i Baibol na. Thomas ọnọ sabu rhe kpahen iyẹnrẹn ro sekpahen ihworho yanghene ọkezẹko iyẹnrẹn eri ya i Baibol na, oborẹ aye i kpahenrhọ yanghene lele ọmakashe tẹmro, rọ họhọre taghene i Jehova Osolobrugwẹ yẹ aye e lele tẹmro. (Haye vwanvwọn oborẹ ọ ha uvuẹn Ge 16:7-11, 13; 18:1-5, 22-33; 32:24-30; Jg 6:11-15; 13:20-22.) Omarana, Thomas ọnọ sabu se i Jesu “Osolobrugwẹ mẹ” uvuẹn ọhọ ọnana, ro djephia taghene i Jesu ohworho ro meviẹ rẹn Osolobrugwẹ urhomẹmro na ọrhẹ ọrẹ ọye ọ nyoma ye tẹmro.

Ezẹko na frẹfro taghene ẹmro i Greek ra ha ruiruo a ki mẹrẹn “ọrovwori” ọrhẹ “osolobrugwẹ,” o djephia taghene ẹmro enana a rionbọrhọ Osolobrugwẹ Ọrọmaigbanhon na. Ọrẹn, oborẹ a ha ẹmro ọrana ruiruo uvuẹn oghwẹmro ọnana, ọnọ sabu rhiẹ oborẹ eyaya i Greek ọ havwọ. Ekete ra ta kpahen ohworho ẹmro na o vi sekpahen ọrhẹ ọrọ họheriẹ uvuẹn eyaya i Greek, ana sabu ha ye lele oborẹ ọ ghwai havwọ jerẹ ọrọ ha uvuẹn Lu 12:32 (ro mevirhọ, “ibiẹ igegede na”) ọrhẹ Col 3:18–4:1 (ro mevirhọ, “ene na”; “esa na”; “emọ na”; “esẹ na”; “evrẹn na”; “inini na”). Omaran erhiarhian ghemeghe ọrẹ 1Pe 3:7 ono ji se: “Esa na.” Omarana, ọkezẹko ẹmro ra ha ruiruo arana orhiẹ ọye yo dje oborẹ i Thomas ovwo rhẹ ẹhẹn ọke rọ tẹmro ọrana-a.

Isese i Baibol

(John 20:1-18) Uvuẹn ẹdẹ ọrukaro ọrẹ ọkprughwre na, Mary Mag′da·lene nọ rhọmọ riẹ ekete usin na, ọke rẹ okuku ọ ji havwiẹ, ọye nọ mẹrenriẹn taghene e ghorien atita na nẹ ekete usin na ne. 2 Omarana, nọ zẹ bru Simon Peter ọrhẹ odibo ọreva ye ri Jesu o vwo ẹguọlọ okokodo kpahen na, ọye nọ ta rẹn aye: “Aye i tiẹ Ọrovwori na nẹ usin na ne, ame e rhe ekete aye i kpareriẹ rhọ-ọ.” 3 Omarana, Peter ọrhẹ odibo ọreva na ni riẹ ekete usin na. 4 Aye awanva na zẹ kugbe, ọrẹn odibo ọreva na nọ zẹ vrẹn i Peter no ji kiki te ekete usin na. 5 Rọ riẹn owọriẹ, nọ mẹrẹn iwun na avwaye, ọrẹn ọ ruẹ uvuie-en. 6 Omarana Simon Peter nọ ji rhe, ro lelie, nọ ruẹ uvuẹn usin na. Nọ mẹrẹn iwun na ri ha otọre avwaye. 7 Ewun ra ha gba urhomie na ọ ha avwaye rhẹ ereva na-a, ọrẹn e kpitirien rhẹ ekete ọnẹyen san. 8 Odibo ọreva na ro kiki te ekete usin na nọ ji ruẹ uvuien, nọ mẹrẹnren ji vwo imwẹro. 9 Fọkime aye e ji vwẹruọ eyaya ọfuanfon na-a, rọ tare taghene ono vi vẹnrẹn nẹ uhwu. 10 Omarana, idibo na ni ghwẹrioma riẹ oghwa aye. 11 Ọrẹn, Mary no ji mevi otafe ekete usin na, rọ viẹ. Ọke rọ viẹ, nọ riẹn owọre nẹ uvuẹn usin na, 12 ọye nọ mẹrẹn emakashe eva ri ku ewun ọfuanfon rhọ ri siyẹ ekete ugboma i Jesu ọ havwọ bi, owu o siyẹ ekete urhomie ọreva ye ekete aghwẹ ye. 13 Aye ni ta riẹn: “Ọmase, mesoriẹ wa viẹ?” Ọye nọ ta rẹn aye: “Aye i kparẹ Ọrovwori mẹ nyarhẹn, mie rhe ekete aye i kpareriẹ rhọ-ọ.” 14 Ọke rọ ta ọnana hin, nọ ghwẹrioma nọ mẹrẹn i Jesu ro mevi avwaye, ọrẹn o rhe taghene ọye i Jesu-u. 15 Jesu nọ ta riẹn: “Ọmase, mesoriẹ wa viẹ? Ọrọmo wa guọlọ?” Ọye no roro taghene ohworho rọ hẹrote ogba na, nọ ta riẹn: “Ọga, orhianẹ wẹwẹ yi kpareriẹ, ta mẹ ekete wu kpareriẹ rhọ, ni mi na kpariẹ ha.” 16 Jesu no se rie: “Mary!” Ọke rọ ghwẹrioma, no se rie uvuẹn edjadjẹ Hebrew: “Rab·bo′ni!” (arha rhian yen o mevirhọ “Oyono!”) 17 Jesu nọ ta riẹn: “Wu vwe tigban mẹ-ẹ, fọkime mie ji bru Ọsẹ na-a. Ọrẹn bru imizu mẹ jeghwai ta rẹn aye, ‘Mie bru Ọsẹ mẹ nya ro rhiẹ Ọsẹ are ọrhẹ Osolobrugwẹ mẹ ro rhiẹ Osolobrugwẹ are.’” 18 Mary Mag′da·lene nọ rhere ma nẹ iyẹnrẹn na rẹn idibo na: “Mi mẹrẹn Ọrovwori na ne!” Ọye nọ ta rẹn aye oborẹ i Jesu ọ ta riẹn.

NOVEMBER 12-18

EFE RI NẸ ẸMRO OSOLOBRUGWẸ RHE | ACTS 1-3

“A Ha Ẹhẹn Ọfuanfon Rẹn Ukoko Ilele Kristi Na”

(Acts 2:1-8) Ọke ra riorẹ i Pentecost ẹdẹ ọrana, aye ephian ni kokori uvuẹn ekete owu. 2 Ogege edon no nẹ odjuwu rhe, jerẹ edon aphẹrẹ ọgbogbanhon, nọ ruẹ ọsoso oghwa na rẹ aye i siyẹ. 3 Ẹrẹnmo ri họhọ erhanren ni homaphia rẹ aye a mẹrẹn, ri ji ghalẹ, owu no mevi urhomu aye owuowu, 4 omarana aye ephian ne vuọnren rhẹ ẹhẹn ọfuanfon nẹ aye a djẹ edjadjẹ sansan, lele oborẹ ẹhẹn na o mwu aye djẹ. 5 Ọke ọrana itu i Jew ri vwo oruru ri nẹ egbamwa sansan rhe, e rhirhiẹ i Jerusalem. 6 Ọke edon ọnana ọ phia, otu ni kokori, no ji gbe aye unu fọkime aye owuowu e rhon ọke aye a djẹ edjadjẹ aye. 7 Omarana, no gberẹ aye unu, aye ni tare: ‘Nughe, aye ephian itu i Galilee, rhomaran? 8 Mesoriẹ ame owuowọnwan e rhon edjadjẹ ame?

(Acts 2:14) Ọrẹn Peter no vẹnrẹnren rhẹ awan Ikperọvo na, nọ ta rẹn aye rhẹ uvwele gorigori: “Ehworhare i Ju·de′a ọrhẹ ọsoso are re rhirhiẹ i Jerusalem, jenẹ are i rhe ọnana nẹ are i ji dabu kerhọ ẹmro mẹ.

(Acts 2:37, 38) Ọke aye e rhon ẹmro enana, ẹmro na no te rẹ aye ọmudu omamọ, aye ni nọ i Peter ọrhẹ inyikọ re hẹrhẹre na: “Ehworhare, imizu, me yẹ ame ine ruo?” 38 Peter nọ ta rẹn aye: “Are i ghwẹriẹ, nẹ are owuowọnwan i bromarhame uvuẹn odẹ i Jesu Kristi, na harhomu edandan are, are ni na ji mẹrẹn ẹghẹlẹ ọphẹ ẹhẹn ọfuanfon na.

(Acts 2:41) Omarana, eri dede ẹmro ọnẹyen ha rhẹ omamerhomẹ ni bromarhame, uvuẹn ẹdẹ ọrana ihworho ri te omẹ 3,000 ni homaba aye.

(Acts 2:42-47) Aye ni gboma rhẹ uyono ọrẹ inyikọ na, ọrẹ aye e kwomakugbe, riẹ emaren, jeghwai nẹrhomo. 43 Itiọrurhomẹmro, ofẹn no mwu rẹ aye ephian, igbevwunu buebun ọrhẹ eka sansan na homaphia nyoma inyikọ na. 44 Ọsoso ihworho ri vwo imwẹro ni kwomakugbe, aye ne ji nyerẹn kugbe, 45 Aye na rhẹ oborẹ aye i vwori, ji ghalẹ oborẹ o nẹ uvuien rhe rẹn aye ephian, sekpahen oborẹ owuowu ọ guọlọre. 46 Nẹ ẹdẹ fiẹ ẹdẹ aye e riẹ oghwa ẹga na ọke ephian ọrẹ okugbe, aye a riẹ emaren uvuẹn eghwa sansan jeghwai ghalẹ emaren aye rhẹ aghọghọ ọduado ro nẹ ẹhẹn rhe, 47 rẹ aye e jiri Osolobrugwẹ jeghwai mẹrẹn ekwerhọ mie ihworho na ephian. Uvwre ọke owu na Jehova nọ ji ha ere simirin ba aye kẹdẹkẹdẹ.

w86 12/1 29 ¶4-5, 7

Itetoro Ra Lẹrhẹ Ọmudu Na Ghọghọ

Uvuẹn ẹdẹ ọrukaro ra ha ukoko Ilele Kristi na mwu uvuẹn ẹgbukpe 33 ọke i Kristi, ihworho 3,000 ri ghwai bromarhame obọ na ni vwo uruemru aye e kwomakugbe, riẹ emaren, jeghwai nẹrhomo. Fọkiẹ iroro ọgo? Nẹ aye i sabu ru esegburhomẹmro aye gbanhonrhọ nyoma aye a ‘gboma rhẹ uyono ọrẹ inyikọ na.’—Acts 2:41, 42.

Itu i Jew ọrhẹ ere ghwẹriẹre obọ i rhiẹ i Jerusalem rẹ aye e roro taghene aye ine rhirhiẹ ye ibiọke fọkiẹ Orẹ Pentecost na. Ilele Kristi ekpokpọ na i guọlọ daji jiri jeghwai yono rhọ oborẹ aye ine ruẹ esegburhomẹmro aye i vwori obọ na gbanhonrhọ. Ọnana nọ suẹ obẹnbẹn emaren ọrhẹ oghwa. Epha ezẹko e vwo igho obuebu-un, ọrẹn awọrọ i vwo bun. Omarana, no vwo ẹko ezẹko ri toro oborẹ aye i vwori rẹn ihworho ri vwe vwo.—Acts 2:43-47.

Ekwakwa rẹ aye i rhẹre rẹ aye i ji ghalẹ, itetoro ro vi nẹ ẹhẹn aye rhe. Ovwo ohworho owuorowu ra gbare nọ rhẹ yanghene toro oborẹ o vwori-i; ọnana orhiẹ ọrẹ aye ine rhiẹ ivwiegbere-e. Edafe na a rhẹ ọsoso oborẹ aye i vwori nẹ aye i rhiẹ ogbere-e. Ukpọmaran, aruẹdọn aye i vwori kpahen Ilele Kristi uvuẹn erhirhiẹ ọrana, yo mwu rẹn aye rhẹ ekwakwa aye ezẹko jeghwai toro igho ra guọlọre neneyo owian Uvie na ọ sabu riaro rhọ.—Haye vwanvwọn oborẹ ọ ha uvuẹn 2 Corinthians 8:12-15.

Ra Guọlọ Efe erẹ Ẹhẹn

(Acts 3:15) ọrẹn, are ni kpe Olori ra nyoma yen vwo arhọ. Ọrẹn, Osolobrugwẹ nọ rhọmeriẹn nẹ uhwu, urhomẹmro ọnana yẹ ame e se oseri kpahan.

it-2 61 ¶1

Jesu Kristi

“Olori ra nyoma yen vwo arhọ.” No dje ẹghẹlẹ ọphẹ ọrẹ Ọsẹ ye phia, Jesu Kristi nọ ha arhọ ọgbagba ọnẹyen ze izobo. Izobo ọnana no rurie nẹ Kristi ọrhẹ idibo yi i sabu vwo okugbe owu uvuẹn usuon ọrẹ odjuwu na ọrhẹ ẹkwaphiẹrhotọre ro no vwo ihworho ri ne rhirhiẹ otọre usuon Uvie ọnẹyen. (Mt 6:10; Joh 3:16; Eph 1:7; Heb 2:5; se RANSOM.) Omarana no rhiẹ “Olori ra nyoma yen [“Ọmọ Orodje,” KJ; JB] vwo arhọ” harẹn ituakpọ ephian. (Ac 3:15) Ẹmro i Greek ra ha ruiruo arana o mevirhọ “olori ro suẹn,” ẹmro ra ji ha se i Moses (Ac 7:27, 35) ro rhiẹ “osun” uvuẹn Israel.

(Acts 3:19) “Omarana, are i ghwẹriẹ, jeghwai wene akpenyerẹn are, neneyo a sabu hionron edandan are nie, neneyo ọke oma ẹrhuọnrhuọn nọ sabu nẹ obẹ i Jehova bru are rhe.

cl 265 ¶14

Osolobrugwẹ Ro “Mwuegbe Rọ Nọ Harhomu”

14 A dabu dje kpahen ẹharhomu i Jehova uvuẹn Acts 3:19: “Omarana are i ghwẹriẹ, jeghwai wene akpenyerẹn are, neneyo a sabu hionron edandan are nie.” Ẹmro rọ kẹta na ọ rhian ẹmro i Greek rọ nọ sabu mevirhọ “ne hionron, . . . yanghene ghwọghọ.” Sekpahen oborẹ egba irherhe ezẹko i tare, iroro na ọrẹ e hionron oborẹ a yare. Marhẹ o ru rhiẹ omaran? Inki ra ha ruiruo ọke ahwanren o vwo ekwakwa obiebi re se carbon, oborẹ ọ tanmwuẹ ọrhẹ ame. Ohworho ọrhọ ha inki na ruiruo hin, ọnọ sabu ha akworhẹ rọ kpọtọre e hionron oborẹ ọ yare na. Ọnana nọ dabu dje arodọmẹ i Jehova phia rhorhomu. Ọrhọ harhomu edandan ọwan ne, nọ họhọre taghene ọ ha akworhẹ e hionron aye nie.

Isese i Baibol

(Acts 2:1-21) Ọke ra riorẹ i Pentecost ẹdẹ ọrana, aye ephian ni kokori uvuẹn ekete owu. 2 Ogege edon no nẹ odjuwu rhe, jerẹ edon aphẹrẹ ọgbogbanhon, nọ ruẹ ọsoso oghwa na rẹ aye i siyẹ. 3 Ẹrẹnmo ri họhọ erhanren ni homaphia rẹ aye a mẹrẹn, ri ji ghalẹ, owu no mevi urhomu aye owuowu, 4 omarana aye ephian ne vuọnren rhẹ ẹhẹn ọfuanfon nẹ aye a djẹ edjadjẹ sansan, lele oborẹ ẹhẹn na o mwu aye djẹ. 5 Ọke ọrana itu i Jew ri vwo oruru ri nẹ egbamwa erọrọ rhe, e rhirhiẹ i Jerusalem. 6 Ọke edon ọnana ọ phia, otu ni kokori, no ji gbe aye unu fọkime aye owuowu e rhon ọke aye a djẹ edjadjẹ aye. 7 Omarana, no gberẹ aye unu, aye ni tare: ‘Nughe, aye ephian itu i Galilee, rhomaran? 8 Mesoriẹ ame owuowọnwan e rhon edjadjẹ ame? 9 Itu i Parthia, itu i Medes, itu i Elam re rhirhiẹ ẹkwotọre Mes·o·po·ta′mi·a, Ju·de′a ọrhẹ Cap·pa·do′ci·a, Pon′tus ọrhẹ ẹkwotọre Asia, 10 Phryg′i·a ọrhẹ Pam·phyl′i·a, Egypt ọrhẹ ẹkwotọre i Lib′y·a ri kẹrẹ Cy·re′ne; eri nẹ i Rome rhe, ji te itu i Jew ọrhẹ eri ghwẹriẹre; 11 Itu i Cre′te; ọrhẹ itu Arab—ọwan i rhon rẹ aye, ọke aye a ta kpahen ekwakwa igbevwunu Osolobrugwẹ uvuẹn edjadjẹ ọwan.” 12 Ee, ogbe rẹ aye ephian unu jeghwai ze aye ofu, aye na ta rẹn owuowọnwan: “Me yẹ ọnana o mevirhọ?” 13 Ọrẹn, awọrọ na chẹẹ aye ji ta: “Aye i da inyo.” 14 Ọrẹn Peter no vẹnrẹnren rhẹ awan Ikperọvo na, nọ ta rẹn aye rhẹ uvwele gorigori: “Ehworhare i Ju·de′a ọrhẹ ọsoso are re rhirhiẹ i Jerusalem, jenẹ are i rhe ọnana nẹ are i ji dabu kerhọ ẹmro mẹ. 15 Itiọrurhomẹmro, ihworho enana a da inyo jerẹ oborẹ are e rorie rhọ-ọ, fọkime ughwọdjọ irhinrin urhiọke obọ. 16 Ukpomaran, ọnana yẹ oborẹ a nyoma ọmẹraro Joel ta: 17 ‘ “Uvuẹn ẹdẹ ri koba na,” omaran Osolobrugwẹ ọ tare, “Mi ne rhie usuẹn ẹhẹn mẹ ghwu aruo ihworho ephian, emọ ehworhare are ọrhẹ emọ egbọtọ are ni na mẹraro, idama are ni na menemena arudo, ehworhare are ri kpako ne, ni na menemena, 18 tobọte evrẹn mẹ ehworhare ọrhẹ erẹ emẹse, Mi ne rhie usuẹn ẹhẹn mẹ ghwu aye uvuẹn ẹdẹ erana, aye ni na mẹraro. 19 Mi na ha igbevwunu phia uvuẹn idjuwu na ọrhẹ eka uvuẹn otọrakpọ na—ọbara ọrhẹ erhanren kugbe ighumu iphirhi. 20 Ọren na ọnọ dẹrẹ rhiẹ okuku, ubiamo na ọnọ dẹrẹ rhiẹ ọbara bọmọke ẹdẹ rode ọrhẹ ẹdẹ odidi ọrẹ i Jehova ọnọ rhe. 21 Kohworho kohworho ro se odẹ i Jehova nẹ ono simirhọ.”’

NOVEMBER 19-25

EFE RI NẸ ẸMRO OSOLOBRUGWẸ RHE | ACTS 4-5

“Aye Ne Ghwoghwo Ẹmro Osolobrugwẹ Rhẹ Uduefigbere”

(Acts 4:5-13) Ẹdẹ ọreva ye, ihworho re suẹn na, ekpako na, ọrhẹ eyẹbe na ni kokori uvuẹn i Jerusalem, 6 ọrhẹ An′nas ro rhiẹ olotu irherẹn na, Ca′ia·phas, John, Alexander, ọrhẹ imizu olotu irherẹn na ephian. 7 Aye ni ha i Peter ọrhẹ i John mevi erhẹrhẹ aye, aye na nọ aye enọ: “Omẹgbanhon ọrọmo ọrhẹ nyoma odẹ ọrọmo yẹ are e ru ọnana?” 8 Ẹhẹn ọfuanfon na nọ ruẹ oma i Peter, nọ ta rẹn aye: “Ihworho re suẹn ọrhẹ ekpako na, 9 orhianẹ are a ha ame guẹnzọn inyenana fọkiẹ orhorhomu rẹ ame i ru rẹn ukpolo, are i rha jeghwai guọlọ rhe ohworho ro simi ọhworhare na, 10 jenẹ are ọrhẹ ọsoso Israel i rhe taghene uvuẹn odẹ i Jesu Kristi onyẹ Naz·a·rene′, rẹ are i kpe mwu orhan na, rẹ Osolobrugwẹ ọ rhọmọ nẹ uhwu na, yẹ ọhworhare ọnana o vwo esimo. 11 Ọnana yẹ ‘atita rẹ are ra bọn oghwa na i vwe ni fiemru, ọye yo mo rhiẹ atita rọ mai ghanren na.’ 12 Habaye, o vwo usimi nyoma ohworho ọrọrọ rhe-e, fọkime o vwo odẹ ọrọrọ rọ ha otọre odjuwu ra harẹn ituakpọ rọ nọ sabu rhua usimi rhe-e.” 13 Vwana, ọke aye a mẹrẹn oborẹ i Peter ọrhẹ John a tẹmro rhẹ uduefigbere, ji mẹrẹnvwrurhe taghene aye ihworho ri vwe riẹ isukuru ọrhẹ ehworhare kpekpa, no gberẹ aye unu. Aye ni ji mẹrẹnvwrurhe taghene Jesu ọrhẹ aye ya gba wian kugbe bi.

w08 9/1 15, ekpeti

Nẹ Ẹmro Ra Tare Riẹ Eyaya Ọfuanfon—Eyaya Kugbe Ilele Kristi Erukaro Na

Inyikọ Na E Riẹ Isukuru?

Ọke ere suẹn na ọrhẹ ekpako ri ha uvuẹn Jerusalem “a mẹrẹn oborẹ i Peter ọrhẹ John a tẹmro rhẹ uduefigbere, ji mẹrẹnvwrurhe taghene aye ihworho ri vwe riẹ isukuru ọrhẹ ehworhare kpekpa, no gberẹ aye unu.” (Acts 4:13) Inyikọ na ghini ihworho kpekpa, yanghene aye e riẹ isukuru-u? Sekpahen iroro ọnana, The New Interpreter’s Bible nọ tare: “Ẹmro ọnana o mevirhọ taghene i Peter [ọrhẹ John] e ghini riẹ isukuru-u, taghene aye i vwa ghini sabu ya yanghene se-e. Aye i mẹrẹn emru owu vwrurhe uvuẹn ovẹnẹ rọ ha uvwre ihworho ri siyẹ re guẹnzọn na ọrhẹ inyikọ na.”

w08 5/15 30 ¶6

Ẹhaphia Ro Nẹ Ọbe ọrẹ Acts

4:13—Peter ọrhẹ John ghini ihworho ri vwe riẹ isukuru ọrhẹ ehworhare kpekpa? Ẹjo, aye i nyaren. E se rẹ aye “ihworho ri vwe riẹ isukuru ọrhẹ ehworhare kpekpa” fọkime aye e riẹ isukuru re yono ohworho irueruo ẹga-a.

(Acts 4:18-20) Omarana, ne serẹ aye jeghwai jurhi rẹn aye taghene aye i vwa tẹmro owuorowu yanghene yono ihworho kpahen odẹ i Jesu-u. 19 Ọrẹn Peter ọrhẹ John ni kpahenrhọ rẹn aye: “Sẹ orhomurun uvuẹn ikẹro Osolobrugwẹ nẹ ame i kerhọ are ukperẹ ono rhiẹ Osolobrugwẹ, are i brorhiẹn ye rẹn oma are. 20 Ọrẹn harẹn ame, ekwakwa ame i mẹrẹnren jeghwai rhon ame i sabu dobọ ẹta ye jẹ-ẹ.”

(Acts 4:23-31) Ọke e tiobọnẹ aye ne, aye ni bruẹ ihworho aye nya jeghwai nẹ iyẹnrẹn oborẹ ilori irherẹn na ọrhẹ ekpako na i ta rẹn aye. 24 Ọke aye e rhon ọnana, aye ephian ni tare rhẹ uvwele ọgbogbanhon vwe Osolobrugwẹ: “Osuinsuesun Ọrovwori, wẹwẹ yẹ Ohworho rọ ma odjuwu ọrhẹ otọrakpọ na kugbe urhie na ọrhẹ ọsoso ekwakwa re ha uvuẹn aye, 25 rọ ji nyoma ẹhẹn ọfuanfon na, nyoma ugbunu ọsẹ ame rode David, odibo ọnọ ta: ‘Mesoriẹ egbamwa na e vwerhoma, ri ihworho na e ji roro kpahen ekwakwa ifefe? 26 Irodje erẹ akpọ na ni ha ẹrhẹ aye, ere suẹn na ni kokori rẹ aye ina haso i Jehova jeghwai kparehaso ohworho rọ djẹha.’ 27 Itiọrurhomẹmro, Herod ọrhẹ Pontius Pilate kugbe ehworhare egbamwa na ọrhẹ ihworho Israel ni kokori uvuẹn amwa ọnana rẹ aye ina kparehaso odibo ọfuanfon ọnọ Jesu re wu djẹha, 28 nẹ aye i ru oborẹ obọ ọrhẹ urhebro ọnọ ọ guọlọre rọ nọ phia. 29 Vwana, Jehova, kpomavi harẹn ezonzon aye e zonzon ame, ne wu ji yẹ evrẹn enọ uduefigbere nẹ aye i sabu rha tẹmro ọnọ, 30 ọke wa riẹn obọ ọnọ phia fọkiẹ usimi ọrhẹ eka kugbe igbevwunu re na phia nyoma odẹ odibo ọfuanfon ọnọ Jesu.” 31 Ọke aye a nẹrhomo hin, ekete aye e koko na no kpoghori, aye owuowọnwan ni vuọnren rhẹ ẹhẹn ọfuanfon, aye na ji tẹmro Osolobrugwẹ rhẹ uduefigbere.

it-1 128 ¶3

Ọnyikọ

Ewian Uvuẹn Ukoko Ilele Kristi. Ẹhẹn Ọfuanfon ra yẹ inyikọ na uvuẹn Pentecost ọke ọrana, o ru rẹ aye gbanhon omamọ. Irhomu-ẹmro isionrin erukaro ọrẹ Acts of Apostles i dabu ta kpahen uduefigbere ọrẹ inyikọ na ọrhẹ ọrẹ aye i vwa zofẹn ghwoghwo iyẹnrẹn esiri na kugbe ẹrhọmọnuhwu i Jesu udabọ erhirhiẹ ekanron re fi rẹ aye rhọ, ekpe re kpe rẹ aye ọrhẹ ọrẹ ere suẹn na a djofẹn uhwu mwu aye. Uvwre ọke enana ọke Pentecost ọ vrẹn ne, ẹruete ọrẹ inyikọ na nyoma userhumu ẹhẹn ọfuanfon na nọ lẹrhẹ ukoko Ilele Kristi na riarorhọ. (Ac 2:41; 4:4) Ọke ukaro, uvuẹn i Jerusalem ọvo yẹ aye e ghwoghwo, ọke o ru no kerabọ riẹ Samaria, ji te ọsoso ekete akpọ na o keri te.—Ac 5:42; 6:7; 8:5-17, 25; 1:8.

Ra Guọlọ Efe erẹ Ẹhẹn

(Acts 4:11) Ọnana yẹ ‘atita rẹ are ra bọn oghwa na i vwe ni fiemru, ọye yo mo rhiẹ atita rọ mai ghanren na.’

it-1 514 ¶4

Atita rọ mai ghanren

Psalm 118:22 ọ ta kpahen atita rẹ era bọn oghwa na i tenren ro mo rhiẹ “atita rọ mai ghanren” (uvuẹn Hebrew, roʼsh pin·nahʹ). Jesu o se nẹ aruẹmẹrẹn ọnana jeghwai ha ye ruiruo sekpahen omayen rẹ ọye orhiẹ “atita rọ mai ghanren” na (uvuẹn i Greek, ke·pha·leʹ go·niʹas, atita rọ mai ghanren). (Mt 21:42; Mr 12:10, 11; Lu 20:17) Jerẹ oborẹ a dabu vwo oniso kpahen atita rọ ha oberun oghwa ra bọn, omaran i Jesu Kristi orhiẹ ohworho ọrukaro uvuẹn ukoko Ilele Kristi ọrẹ ihworho ra ha ẹhẹn ọfuanfon djẹha, ra ha dje oghwa ẹga ọrẹ ẹhẹn. Peter ọ ji ha Psalm 118:22 ruiruo sekpahen i Kristi, ro djephia taghene ọye “atita” rẹ ituakpọ i tenren, ọrẹn Osolobrugwẹ nọ djẹriẹ ha no rhiẹ “atita rọ mai ghanren.”—Ac 4:8-12; ji se 1Pe 2:4-7.

(Acts 5:1) Ọrẹn, ọhworhare owu re se An·a·ni′as, ọrhẹ aniẹ Sap·phi′ra, ni rhẹ ekwakwa aye ezẹko.

w13 3/1 15 ¶4

Peter Ọrhẹ Ananias i Mọrenfian—Me Yẹ Ọwan ina Sabu Yono Nie Rhe?

Ananias ọrhẹ aniẹ ni rhẹ ekwakwa aye ezẹko nẹ aye i sabu mẹrẹn igho aye ina ha userhumu rẹn eri bromarhame obọ. Ọke Ananias ọ ha igho na vwe inyikọ na, nọ tare taghene ọsoso igho ro nẹ ekwakwa rọ rhẹre na. Ọrẹn ọrana ofian! Ọ sẹrorẹ igho ezẹko rẹn omayen! Osolobrugwẹ no ji Peter rhe kpahiẹn, omarana Peter nọ ta rẹn Ananias: “Wu mọrenfian ne, orhiẹ harẹn ituakpọ-ọ, ọrẹn harẹn Osolobrugwẹ.” Ọke ọrana, Ananias no sebrotọre hwu! Emrẹ inọke esa a vrẹn hin aniẹ nọ rhere. O rhe oborẹ ọ phia rẹn esa ye-e, ọye nọ ji mọrenfian jeghwai sebrotọre hwu.

Isese i Baibol

(Acts 5:27-42) Omarana aye ni ha rẹ aye mevi obaro i San′he·drin na. Orherẹn ọduado na nọ nọ aye enọ 28 nọ tare: “Ame i jurhi rẹn are taghene are i vwe yono ihworho kpahen odẹ ọnana-a, ọrẹn nughe! Jerusalem ọ vuọnren rhẹ uyono are, are i ji mwuegbe are ine fiẹ ọbara ọhworhare ọnana rhẹ urhomu ame.” 29 Ọrẹ ẹkpahenrhọ, Peter ọrhẹ inyikọ re hẹrhẹre na ni tare: “Ame ina vi huvwele Osolobrugwẹ taghene ọye yo suẹn ukperẹ ono rhiẹ ituakpọ. 30 Osolobrugwẹ esẹ ame ride yọ rhọmọ i Jesu rẹ are i kperi, jeghwai kanren mwu orhan. 31 Osolobrugwẹ ọ kpare ohworho ọnana rhiẹ obọrhe ọnẹyen no rhiẹ Olori ọrhẹ Ọro simẹ, nọ ha ẹghwẹriẹ vwe Israel ọrhẹ ẹharhomu edandan phia. 32 Ame iseri kpahen ekwakwa enana, omaran ji te ẹhẹn ọfuanfon na, rẹ Osolobrugwẹ ọ yẹ ihworho ra huvwele yi taghene ọye yo suẹn. 33 Ọke aye e rhon ekwakwa enana, evwan ni biomurun aye, aye na ji guọlọ kpe aye. 34 Ọrẹn i Pharisee owu re se Ga·ma′li·el no vẹnrẹnren uvuẹn i San′he·drin na; ọye oyono ọrẹ urhi na rẹ ihworho na e mwuọghọ riẹn, nọ tare taghene ehworhare na i ruẹ otafe ibiọke. 35 Ọye nọ ta rẹn aye: “Ehworhare Israel, are i jomarhotọre oborẹ are a guọlọ ruẹ ehworhare enana. 36 Jerẹ udje, bọmọke o ki te ọke ọwan na Theu′das no vẹnrẹnren rọ yọ ta taghene ọye omamọ ohworho, ehworhare ri te omẹ 400 ni lelirie. Ọrẹn ne kpe rie, ọsoso ihworho re lelie ni hrare jeghwai rhiẹ ofefe. 37 Ọrana o nie, Judas onyẹ i Galilee no vẹnrẹnren uvuẹn ẹdẹ ikekele na, ọye no ji se idibo lele oma. Ọhworhare ọrana o ji hwu, ọsoso ihworho re lelie ni hrare. 38 Uvuẹn erhirhiẹ ọnana, mia ta rẹn are, are i vwe fiobọrhọ irueruo ehworhare enana-a, are i nyajẹ aye vwo. Fọkime orho rhianẹ iroro yanghene owian ọnana o nẹ obẹ ituakpọ rhe, ono sefughwẹ; 39 ọrẹn orho nẹ obẹ Osolobrugwẹ rhe, are i sabu ghwọghọ aye-e. Ukpomaran are ina tobọ rhiẹ ihworho ra wọnrọn hasuẹ Osolobrugwẹ.” 40 Aye ni ha urhebro ọnẹyen jeghwai se inyikọ na koko, aye ni fa rẹ aye, ji ta rẹn aye taghene aye i vwa ta kpahen odẹ i Jesu-u, aye ni tiobọnẹ aye. 41 Omarana, aye ni nẹ uvuẹn i San′he·drin na rhẹ aghọghọ, fọkime, e kelirẹ aye ba ihworho ri mwuovwan ra na phọphọ fọkiẹ odẹ ye. 42 Kẹdẹkẹdẹ uvuẹn oghwa ẹga na ọrhẹ nẹ oghwa riẹ oghwa, aye i vwa dobọjẹ eyono ọrhẹ eghwoghwo iyẹnrẹn esiri na kpahen Kristi, Jesu-u.

NOVEMBER 26–DECEMBER 2

EFE RI NẸ ẸMRO OSOLOBRUGWẸ RHE | ACTS 6-8

“Ukoko Ilele Kristi Ọkpokpọ Na Ọ Ha Erhirhiẹ Ọdamuni”

(Acts 6:1) Uvuẹn ẹdẹ ọrana ọke idibo na e buẹnrhọ, itu i Jew ra djẹ edjadjẹ i Greek ne brenu kpahen itu i Jew ra djẹ edjadjẹ i Hebrew, fọkime a sẹrerhumuji emẹse uku aye ọke aye a ghalẹ ekwakwa kẹdẹkẹdẹ.

bt 41 ¶17

“Ame Ina Vi Huvwele Osolobrugwẹ Taghene Ọye Yo Suẹn”

17 Ukoko ọkpokpọ na nọ dẹrughwaroghwu erhirhiẹ rọ djofẹn mwuien. Ọrana i me? Idibo na buebun ri bromarhame i ha uvuẹn i Jerusalem ri guọlọ rhe rhọ bọmọke aye ina ghwẹrioma rie. Idibo na re rhirhiẹ i Jerusalem i toro igho nẹ ẹhẹn rhe na sabu hẹrote edamẹ emaren ọrhẹ ekwakwa erọrọ. (Acts 2:44-46; 4:34-37) Uvuẹn ọke ọnana, erhirhiẹ ọgbogbanhon nọ homaphia. ‘Ọke aye a ghalẹ emaren kẹdẹkẹdẹ,’ aye na “sẹrerhumuji” emẹse uku ra djẹ edjadjẹ i Greek. (Acts 6:1) Ọrẹn aye i vwa sẹrerhumuji emẹse uku ra djẹ edjadjẹ i Hebrew na-a. Obẹnbẹn na o sekpahen uruemru re nẹ ohworho ruẹ. Ibiẹ ekwakwa ezẹko yi na sabu suẹ ohra ghwẹ ọnana.

(Acts 6:2-7) Omarana, awan Ikpereva na ni se otu idibo na kugbe jeghwai ta: “O fo na nyaji ẹmro Osolobrugwẹ vwo na rha ghalẹ emaren rhẹ imẹdjẹ-ẹ. 3 Omarana, imizu, are i sanọ ehworhare irhiruẹ ri mwovwan nẹ uvwre are, ri vuọnren rhẹ ẹhẹn ọrhẹ ẹghwanren, neneyo ame i ha aye mwu nẹ aye i hẹrote ẹmro ọghoghanren ọnana; 4 ame ine gboma rhẹ ẹrhomo ọrhẹ owian ọrẹ ẹmro na.” 5 Oborẹ aye i tare nọ merhẹn ọsoso ihworho na oma, aye ni sanọ i Stephen, ọhworhare ro vwo esegburhomẹmro ọrhẹ ẹhẹn ọfuanfon, omaran ji te Philip, Proch′o·rus, Ni·ca′nor, Ti′mon, Par′me·nas, ọrhẹ Nic·o·la′us, ro nẹ Antioch rhe rọ ghwẹriẹre. 6 Aye ni ha rẹ aye vwe inyikọ na, ọke aye a nẹrhomo hin, aye ni ha obọ aye kpahen aye. 7 Omarana, ẹmro Osolobrugwẹ no kerabọ rhọ, uchunu idibo na no ji buẹnrhọ omamọ uvuẹn i Jerusalẹm; otu irherẹn buebun ni ji vwo ekwerhọ kpahen esegburhomẹmro na.

bt 42 ¶18

“Ame Ina Vi Huvwele Osolobrugwẹ Taghene Ọye Yo Suẹn”

18 Inyikọ na, ri rhiẹ ugboma usuon ukoko ro kerabọ na, ni mẹrẹnvwrurhe taghene o fo nẹ aye i “nyaji ẹmro Osolobrugwẹ vwo na rha ghalẹ emare-en.” (Acts 6:2) Na sabu kwaphiẹ ẹmro ọnana rhọ, aye ni ta rẹn idibo na nẹ aye i guọlọ ehworhare irhiruẹ “ri vuọnren rhẹ ẹhẹn ọrhẹ ẹghwanren,” rẹ inyikọ na ina ha mwu ni hẹrote “ẹmro ọghoghanren ọnana.” (Acts 6:3) A guọlọ ehworhare ri mwuovwan fọkime owian na ghwai rhẹ ọrẹ ana ghalẹ emaren ọvo-o, ọrẹn o ji sekpahen oborẹ ana ha igho ruiruo lele, ekwakwa ra na dẹ, ọrhẹ ọrẹ ana ya oborẹ e ruru rhotọre. Ọsoso ehworhare ra djẹre na i vwo edẹ i Greek, rọ nọ sabu rhiẹ oborẹ ọsoriẹ emẹse uku re ru sọ na e dede aye ha. Ọke inyikọ na a nẹrhomo kpahen ẹmro ọnana hin, aye ni ha ehworhare irhiruẹ na mwu nẹ aye i hẹrote “ẹmro ọghoghanren” ọnana.

(Acts 7:58–8:1) Ọke aye e dorien rhẹ otafe amwa na hin, aye na ha itita fie. Eri se iseri kpe yi na ni fiẹ ewun otafe aye rhẹ aghwẹ idama owu re se i Saul. 59 Ọke aye e fiẹ i Stephen, ọye nọ nẹrhomo ọnana: “Ọrovwori Jesu, dede ẹhẹn mẹ ha.” 60 No sighwẹ, nọ tare rhẹ uvwele ọgbogbahon: ‘Jehova, wu we kele ọdandan ọnana ba harẹn aye-e.’ Ọke rọ ta ọnana hin, nọ merhẹnren ọrẹ uhwu.

8 Saul harẹn omobọ ye, o vwo ekwerhọ taghene e kpe yi. Uvuẹn ẹdẹ ọrana ẹkparehaso ọgbogbanhon nọ homaphia kpahen ukoko rọ ha uvuẹn i Jerusalem; ihworho na ephian jokpanẹ inyikọ na ni hra oma lele ọsoso okogho sansan ri ha uvuẹn i Ju·de′a ọrhẹ Sa·mar′i·a.

Ra Guọlọ Efe erẹ Ẹhẹn

(Acts 6:15) Ọsoso ihworho ri siyẹ uvuẹn ẹghware i San′he·drin na ne nie, aye ni merenriẹn taghene ughwaro ọnẹyen ọ họhọ ughwaro ọmakashe.

bt 45 ¶2

Stephen—“O Vwo Ekwerhọ Ọrhẹ Omẹgbanhon Osolobrugwẹ”

2 Ovwo oborẹ o dje omayen san kpahen ughwaro i Stephen uvwre ọke ọnana. Eguẹzọn na ne nie, aye na ji mẹriẹn taghene ughwaruiẹ “ọ họhọ ughwaro ọmakashe.” (Acts 6:15) Emakashe yi Jehova Osolobrugwẹ o dje urhomu, omarana ofori taghene aye i vwa zofẹ-ẹn, aye i fiudugbere jeghwai vwo ufuoma. Omaran ọ ji havwọ rhẹ Stephen—tẹ erhirhiẹ eguẹzọn ri vwo utuoma kpahiẹn na a mẹriẹn vwrurhe. Mesoriẹ ọ vwọ zofẹn?

(Acts 8:26-30) Ọrẹn, ọmakashe i Jehova nọ ta rẹn Philip: “Vẹnrẹn ne wu riẹ oborẹ o seriotọre izede na ro nẹ Jerusalem riẹ Gaz′a.” (Ọnana izede ato.) 27 Omarana no vẹnrẹnren nọ nyarhẹn, nughe! onyẹ E·thi·o′pi·a rọ wian uvuẹn oghwa ẹghware, ọhworhare ro vwo omẹgbanhon usun obotọre i Can·da′ce, ro rhiẹ orodje ọmase ro suẹn itu E·thi·o′pi·a, ọye yọ hẹrote ọsoso efe enẹyen. Ọye o riẹ i Jerusalem ya ha ẹga phia, 28 ọye ọ ghwẹrioma sa ro siyẹ uvuẹn okalokpọ owọnren ọnẹyen, ro se ọbe ọmẹraro Isaiah phia. 29 Omarana, ẹhẹn na nọ ta rẹn i Philip: “Nyarhẹn ne wu ya vwa okalokpọ owọnren ọnana.” 30 Philip nọ zẹ lelie, ji rhon ọke ro se kpahen ọmẹraro Isaiah, ọye nọ tare: “Wu ghini rhe oborẹ we se na?”

bt 58 ¶16

Re Ghwoghwo “Iyẹnrẹn Esiri na Ro Sekpahen i Jesu”

16 Ilele Kristi inyenana i vwo uphẹn aye ine vwobọrhọ aruẹ owian i Philip ọ wianren. Ọgbọ buebun Ilele Kristi a sabu ghwoghwo urhomu edje Uvie na rẹn erẹ aye i vware uvuẹn erhirhiẹ erọrọ, jerẹ ọke aye e nẹ oghwa. Udje buebun o djephia taghene ihworho ri vwo omamọ ẹhẹn rẹ aye i vware, ọ phiare nyoma userhumu ọmakashe. Ọnana oborẹ ene fiẹrorhọ nime i Baibol na ọ dabu dje yi fiotọre taghene emakashe ya hẹrote owian aghwoghwo na, neneyo urhomu edje na ọ sabu te “ọsoso egbamwa, uvwiẹ, ọrhẹ edjadjẹ, kugbe ihworho ephian.” (Rev. 14:6) Jesu ọ ta kpahen ọkpọvi emakashe ina haphia uvuẹn owian aghwoghwo na. Uvuẹn udje ọnẹyen kpahen irosu ọrhẹ ẹgon na, Jesu nọ tare taghene uvwre ọke orhọ na, nọyẹ oba akpenyerẹn ọnana, “emakashe na yẹ ere vuẹn.” Ọrhọ habaye taghene emakashe na “ni ne tiẹ ekwakwa ra suẹ ukọ nẹ uvuẹn Uvie ọnẹyen kugbe ihworho ri vwa mọrẹn irhi.” (Matt. 13:37-41) Uvuẹn ọke owu na, emakashe yi ne ji koko emọ erẹ Uvie odjuwu na, orho ru, aye ni ne ji koko “otu gbidigbidi” erẹ “igegede ereva” na ri Jehova ọ guọlọre taghene i homaba ukoko ọnẹyen.—Rev. 7:9; John 6:44, 65; 10:16.

Isese i Baibol

(Acts 6:1-15) Uvuẹn ẹdẹ ọrana ọke idibo na e buẹnrhọ, itu i Jew ra djẹ edjadjẹ i Greek ne brenu kpahen itu i Jew ra djẹ edjadjẹ i Hebrew, fọkime a sẹrerhumuji emẹse uku aye ọke aye a ghalẹ ekwakwa kẹdẹkẹdẹ. 2 Omarana, awan Ikpereva na ni se otu idibo na kugbe jeghwai ta: “O fo na nyaji ẹmro Osolobrugwẹ vwo na rha ghalẹ emaren rhẹ imẹdjẹ-ẹ. 3 Omarana, imizu, are i sanọ ehworhare irhiruẹ ri mwovwan nẹ uvwre are, ri vuọnren rhẹ ẹhẹn ọrhẹ ẹghwanren, neneyo ame i ha aye mwu nẹ aye i hẹrote ẹmro ọghoghanren ọnana; 4 ame ine gboma rhẹ ẹrhomo ọrhẹ owian ọrẹ ẹmro na.” 5 Oborẹ aye i tare nọ merhẹn ọsoso ihworho na oma, aye ni sanọ i Stephen, ọhworhare ro vwo esegburhomẹmro ọrhẹ ẹhẹn ọfuanfon, omaran ji te Philip, Proch′o·rus, Ni·ca′nor, Ti′mon, Par′me·nas, ọrhẹ Nic·o·la′us, ro nẹ Antioch rhe rọ ghwẹriẹre. 6 Aye ni ha rẹ aye vwe inyikọ na, ọke aye a nẹrhomo hin, aye ni ha obọ aye kpahen aye. 7 Omarana, ẹmro Osolobrugwẹ no kerabọ rhọ, uchunu idibo na no ji buẹnrhọ omamọ uvuẹn i Jerusalẹm; otu irherẹn buebun ni ji vwo ekwerhọ kpahen esegburhomẹmro na. 8 Vwana Stephen ro vwo ekwerhọ ọrhẹ omẹgbanhon Osolobrugwẹ, no ruẹ igbevwunu buebun ọrhẹ eka sansan uvwre ihworho na. 9 Ọrẹn ehworhare ezẹko ri ha usuẹn Synagogue ihworho ra yẹre Ugbomọphẹ ni rhere, ji te itu i Cy·reʹne ọrhẹ itu i Al·ex·anʹdria ezẹko, ọrhẹ ezẹko ri nẹ Ci·li′cia ọrhẹ Asia rhe, nẹ aye i lele i Stephen frẹfro. 10 Ọrẹn udu aye ọ gba ẹghwanren ọrhẹ ẹhẹn rẹ ọye ọ tẹmro-o. 11 Omarana, aye ni riẹriẹ ehworhare ezẹko ọrẹ odjahen nẹ aye i ta: “Ame i rhonrin ọke rọ ta erharhere ẹmro kpahen i Moses ọrhẹ Osolobrugwẹ.” 12 Aye ni ghwerẹ ihworho na oma, ekpako na, ọrhẹ eyẹbe na, ogege aye ni brurie rhe, aye ni tanbọmwuie jeghwai suien riẹ i San′he·drin na. 13 Aye ni ji ha iseri efian rhe, ra ta: “Kẹdẹkẹdẹ yẹ ọhworhare ọnana ọ tẹmro hasuẹ ekete ọfuanfon ọnana ọrhẹ Urhi na. 14 Jerẹ udje, ame i rhonrin ọke rọ ta taghene Jesu ọnana ro rhiẹ onyẹ i Naz·a·rene′ ọnọ ghwọghọ ekete arana, jeghwai wene irueruo i Moses ọ ha rẹn ọwan.” 15 Ọsoso ihworho ri siyẹ uvuẹn ẹghware i San′he·drin na ne nie, aye ni mẹrenriẹn taghene ughwaro ọnẹyen ọ họhọ ughwaro ọmakashe.

    Okpe Ẹbe Ukoko na Ephian (2011-2025)
    Log Out
    Log In
    • Okpe
    • Dje yi
    • Oborẹ o jeruo
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Oborẹ Ana Haye Ruiruo Lele
    • Urhi ro Suien
    • Ruẹ Ewene Rhẹ Urhi ro Suien
    • JW.ORG
    • Log In
    Dje yi Vwe Ohworho