Oborẹ Ọbe i Revelation o Mevirhọ Rẹn Evwreghrẹn Jehova

1. Me yẹ ọbe i Revelation o djephia kpahen ihworho i Jehova?

ỌBE i Revelation o djephia taghene a ha Uvie Osolobrugwẹ mwu ne, ji ta taghene e le Echu nẹ odjuwu ne. (Rev. 12:1-9) Fọkime e le Echu ne, ufuoma nọ ha odjuwu, ọrẹn nọ rhua ebẹnbẹn vwe ituakpọ. Mesoriẹ? Fọkime Echu ọ tuekwẹre kpahen ihworho ra fuevwan ga i Jehova uvuẹn otọrakpọ na.—Rev. 12:12, 15, 17.

2. Me yọ nọ ha userhumu rẹn ọwan sẹrorẹ atamwu?

² Marhẹ ene ru sẹrorẹ atamwu udabọ ẹkparehaso Echu? (Rev. 13:10) Emru owu rọ nọ ha userhumu rẹn ọwan, yẹ ọrẹ ene rhe oborẹ ọnọ phia obaro na. Jerẹ udje, uvuẹn Revelation, ọnyikọ John o dje kpahen ebrurhọ ezẹko ra na riamerhiẹn phẹrẹkpẹ. Usuẹn ebrurhọ erana, yẹ ọrẹ ana ghwọghọ evwreghrẹn i Jehova. Vwana, jene yono kpahen oborẹ i Revelation o dje evwreghrẹn erana rhọ, ọrhẹ oborẹ ọnọ phia rẹn aye.

A HA “EKA” DJE KPAHEN EVWREGHRẸN OSOLOBRUGWẸ

3. Me yẹ eka ezẹko re dje rhẹ ọbe i Revelation?

³ Uvuẹn oghwẹmro ọrukaro, Revelation ọ ta rẹn ọwan taghene iyẹnrẹn ra guọlọ se kpahen vwana, a hare aye phia nyoma “oka,” nọyẹ nyoma ẹmro idjedje. (Rev. 1:1) A ha eka e dje kpahen evwreghrẹn Osolobrugwẹ. Ene yono kpahen eranmo ezẹko ra djoma. Jerẹ udje, o vwo “aranmo owu rọ djoma ro nẹ uvuẹn urhie ọduado na sa.” O vwo “irhomu irhiruẹ ọrhẹ ighoro ikpe.” (Rev. 13:1) “Aranmo ọrọrọ rọ djoma ro nẹ otọrakpọ na sa,” no lele aranmo ọrukaro na. Aranmo ọrana ọ tẹmro jerẹ agbakara, ọ ji lẹrhẹ “erhanren nẹ odjuwu sa.” (Rev. 13:11-13) Ọke oru, na mẹrẹn aranmo ọrọrọ, “aranmo obobare rọ djoma,” rẹ igberadja ọ ghwa oberuien. Eranmo esa enana ra djoma na, i mevirhọ evwreghrẹn i Jehova ọrhẹ Uvie yi emrẹ ẹgbukpe buebun ne. Omarana, orhiẹ oborẹ ọghanren ne rhe aye.—Rev. 17:1, 3.

4-5. Marhẹ oborẹ ọ ha Daniel 7:15-17, ono ru ha userhumu rẹn ọwan vwẹruọ oborẹ eka enana i mevirhọ?

⁴ Bọmọke ene ki yono kpahen evwreghrẹn enana, o fori ne vwẹruọ oborẹ eka ra ha dje idjedje na i mevirhọ. Izede rọ mai rhomu re ne vwẹruọ ye, yẹ ọrẹ i Baibol na ono dje kpahen aye. E dje kpahen oka sansan buebun ri ha uvuẹn Revelation, rhẹ ẹbe i Baibol erọrọ ne. Jerẹ udje, ọmẹraro Daniel ọ menemena kpahen “eranmo eduado ẹne ri nẹ urhie ọduado na rhe.” (Dan. 7:1-3) Daniel ọ ya kpahen oborẹ aye i mevirhọ. Eranmo eduado enana i mevirhọ “irodje” ẹne, yanghene usun igọmẹti. (Se Daniel 7:15-17.) Oborẹ a dabu dje kpahen aye fiotọre lele, ọ ha userhumu rẹn ọwan vwẹruọ ye taghene eranmo ra hunute uvuẹn Revelation na, ine ji mevirhọ omẹgbanhon usuon igọmẹti.

⁵ Jene yono kpahen eka ezẹko re dje rhẹ Revelation. Ọke re yonie na, ana mẹrẹn oborẹ i Baibol na ono ru ha userhumu rẹn ọwan rhe oborẹ eka enana i mevirhọ. Ana tonrhọ rhẹ eranmo ra djoma sansan. Ọrukaro, ana djokarhọ oborẹ aye i mevirhọ. Orho ru, ene yono kpahen oborẹ ọ phia rẹn eranmo enana. Ọrọkẹta, ene yono oborẹ ekwakwa enana i mevirhọ rẹn ọwan.

OGHWOLOPHIA EVWREGHRẸN OSOLOBRUGWẸ

6. Me yẹ aranmo rọ djoma ro vwo irhomu irhiruẹ ra hunute uvuẹn Revelation 13:1-4, o mevirhọ?

⁶ Me yẹ aranmo rọ djoma ro vwo irhomu irhiruẹ na? (Se Revelation 13:1-4.) A mẹrẹnvwrurhe taghene aranmo ọnana ọ họhọ ibido, ọrẹn o vwo aghwẹ ọya ọrhẹ ugbunu okporokpo, o ji vwo ighoro ikpe. Enana ephian yi jẹ idjedje eranmọ ra djoma ẹne ra hunute uvuẹn Daniel urhomu-ẹmriẹn 7. Ọrẹn, uvuẹn ọbe i Revelation, idjedje erana i ha uvuẹn oma aranmo owu, orhiẹ aranmo ẹne ri vẹnẹre-en. Aranmo ọnana o mevirhọ igọmẹti owu yanghene omẹgbanhon usun akpọ ephian owu-u. A tariẹ taghene ọye o sun “ọsoso uvwiẹ ọrhẹ ihworho kugbe edjadjẹ ọrhẹ agbamwa.” Itiọrurhomẹmro, ọ vi do ghwẹ usun igọmẹti owu. (Rev. 13:7) Omarana, aranmo ọnana rọ djoma na ono vi mevirhọ ọsoso usun oseghe ri suẹn ituakpọ nẹ ọtonrhọ me te ọke ọnana.b—Eccl. 8:9.

7. Me yẹ urhomu owuowu uvuẹn irhomu irhiruẹ na o mevirhọ?

⁷ Me yẹ urhomu owuowu uvuẹn irhomu irhiruẹ na o mevirhọ? Ana sabu mẹrẹn ẹkpahenrhọ na uvuẹn Revelation urhomu-ẹmro 17, ro dje kpahen oma aranmo rọ djoma ra hunute uvuẹn Revelation urhomu-ẹmriẹn 13. Uvuẹn Revelation 17:10, erhe se: “O vwo irodje irhiruẹ: Irodje isionrin i se ne, owu ọ havwiẹ vwana, ọrọrọ ọ ji sa obaro na; ọrẹn ọrana ọrhọ rhe, ono rhirhiẹ ye ibiọke.” Usuẹn usuon oseghe rẹ Echu ọ ha ruiruo ne, irhiruẹ vwọ ye ya ha dje “irhomu.” Enana yẹ omẹgbanhon usun akpọ ephian ri dabu hobọte ihworho Osolobrugwẹ. Uvwre ọke ọnyikọ John, isionrin usuẹn omẹgbanhon usuon enana i homaphia ne: Egypt, Assyria, Babylon, Medo-Persia, ọrhẹ Greece. Ọrẹ erhan vwọye ro rhiẹ Rome, o ji suẹn ọke i John ọ mẹrẹn emena arudo na. Me yo no rhiẹ omẹgbanhon usuon yanghene urhomu irhiruẹ rọ ji kẹta na?

8. Ọrọmo yẹ urhomu ọrẹ irhiruẹ ọrẹ aranmo rọ djoma na o mevirhọ?

⁸ Jerẹ oborẹ ene yono kpahen, aruẹmẹrẹn sansan ri ha ọbe i Daniel, i ha userhumu rẹn ọwan rhe urhomu ọrẹ irhiruẹ rọ ji kẹta ọrẹ aranmo rọ djoma na. Omẹgbanhon usuon ọgo yo suẹn uvwre ọke oba na, ro rhiẹ “ẹdẹ Ọrovwori na”? (Rev. 1:10) Ọnana yẹ okugbe United Kingdom ọrhẹ United States of America, nọyẹ, Omẹgbanhon Usuon Anglo-America. Omarana, ana sabu ta taghene ọrana yẹ urhomu ọrẹ irhiruẹ ọrẹ aranmo rọ djoma ra hunute uvuẹn Revelation 13:1-4.

9. Me ya ha dje aranmo rọ djoma ro vwo “ighoro eva jerẹ ọmogegede” na?

⁹ Revelation urhomu-ẹmriẹn 13 ọ ta rẹn ọwan kpahen urhomu ọrẹ irhiruẹ na rhọ taghene Omẹgbanhon Usuon Anglo-America, rọ ji ruẹ jerẹ aranmo rọ djoma ro vwo “ighoro eva jerẹ ọmogegede na, ọrẹn nọ tẹmro jerẹ agbakara.” Aranmo ọnana “o ruẹ oka eduado, ọ lẹrhẹ erhanren nẹ odjuwu sa rhiẹ otọrakpọ na udaro ituakpọ.” (Rev. 13:11-15) Revelation urhomu-ẹmro 16 fiẹ 19, o dje aranmo ọnana rhiẹ “ọmẹraro efian na.” (Rev. 16:13; 19:20) Daniel ọ hunute emru rọ họhọ omaran, nọyẹ Omẹgbanhon usuon Anglo-America, rọ nọ suẹ “oghwọghọ ọduado.” (Dan. 8:19, 23, 24) Ọrana ghini oborẹ ọ phiare uvwre Uvweri Akpọ Ephian Ọreva. Ibọmbu eduado eva ri fiobarhọ uvweri na, ọ phiare nyoma omẹdamu otu isayẹnsi itu i Britain ọrhẹ America. Nyoma ọrana, nọ họhọre taghene Omẹgbanhon Usuon Anglo-America, ọ lẹrhẹ “erhanren nẹ odjuwu rhiẹ otọrakpọ na.”

10. Me yẹ “oma aranmo rọ djoma na” o mevirhọ? (Revelation 13:14, 15; 17:3, 8, 11)

¹⁰ Jene se kpahen aranmo rọ djoma ọrọrọ. Ọnana ọ joma họhọ ọro vwo irhomu irhiruẹ na, ọrẹn ọnana o vwo ikọlọ ọbobare. E serie “oma ọrẹ aranmo rọ djoma na,” e ji djeyi taghene ọye “orodje ọrẹ ẹrẹnren.”c (Se Revelation 13:14, 15; 17:3, 8, 11.) John ọ tare taghene “orodje” ọnana ọ homaphia, ọke oru no nirien, nọ rharhumu homaphia ọke oru. Idjedje ọnana ọ dabu fo Ukoko Okugbe Egbamwa na, ro jiri edamẹ usuon oseghe akpọ na ephian! Ọ kiki homaphia jerẹ League of Nations. Nọ nirien uvwre Uvweri Akpọ Ephian Ọreva. Ọke oru nọ rharhumu rhe ro rhiẹ Okugbe Egbamwa na.

11. Me yẹ usuon oseghe na e ruẹ, mesoriẹ ana ja zofẹn aye?

¹¹ Eranmo ra djoma yanghene igọmẹti na, a nyoma iyẹnrẹn efian ghweri ihworho oma nẹ aye i kparehaso i Jehova ọrhẹ ihworho enẹyen. Ọrẹ udje, aye e koko “irodje akpọ na ephian” hẹrhẹ uvweri Armageddon, ro rhiẹ “ẹdẹ rode Osolobrugwẹ Ọrọmaigbanhon na.” (Rev. 16:13, 14, 16) Ọrẹn, o vwo oborẹ ọnọ lẹrhẹ ọwan zofẹ-ẹn. Osolobrugwẹ ọwan Ọrọmaigbanhon na, Jehova, ọnọ kpare idjaghwẹ ogege simi ọsoso ihworho ri hobọtua usuien.—Ezek. 38:21-23.

12. Me yọ nọ phia rẹn eranmo ra djoma na ephian?

¹² Me yọ nọ phia rẹn eranmo ra djoma na ephian? Revelation 19:20 ọrhọ kpahenrhọ ye: “Ne mwu aranmo rọ djoma na, ọrhẹ ọmẹraro efian ro ruẹ eka uvuẹn obaruiẹ, rọ ha beghe ihworho ri vwo oka aranmo rọ djoma na ọrhẹ ihworho ra ga oma yen. Ọke aye e ji nyerẹn, ne donrin rien aye rhẹ ẹtẹrhe erhanren rọ torhẹ rhẹ isọnren.” Omarana, ọke usun oseghe na ri rhiẹ evwreghrẹn Osolobrugwẹ a ji wian, ọyẹ ana ghwọghọ aye bẹmẹdẹ.

13. Obẹnbẹn ọgo yẹ usuon igọmẹti ezẹko a sua rẹn Ilele Kristi?

¹³ Me yẹ ọnana o mevirhọ rẹn ọwan? Fọkime ọwan Ilele Kristi, ene vi vwo atamwu kpahen Jehova ọrhẹ Uvie yi. (John 18:36) Na sabu ruẹ omaran, o fori na sẹrorẹ emevigbanhon ọwan sekpahen usun oseghe akpọ na. Ọrẹn, aruẹ emevigbanhon ọrana ọnọ sabu bẹn, fọkime igọmẹti akpọ na ọ guọlọre taghene a hobọtua ọsoso oborẹ aye e ruẹ ọrhẹ ẹmro aye a ta. Eri ha uphẹn rẹn ọhiẹn aye, ji hobọtua igọmẹti enana, i vwo oka aranmo rọ djoma na. (Rev. 13:16, 17) Omarana, kohworho kohworho rọ hobọtua aye, o vwo ekwerhọ i Jehova ọrhẹ arhọ i bẹmẹdẹ-ẹ. (Rev. 14:9, 10; 20:4) Fọkiẹ ọnana, orhiẹ oborẹ ọghanren omamọ nẹ owuowọnwan ọ dabu sẹrorẹ emevigbanhon ọnẹyen, o toro ọhiẹn igọmẹti na ọnọ yẹ ọwa-an!

OBA RO VWO OFA HARẸN IGBERADJA RODE NA

14. Emru ọgo re vwe fiẹrorhọ yẹ ọnyikọ John ọ mẹrẹnren, re dje rhẹ Revelation 17:3-5?

¹⁴ Ọnyikọ John ọ tare taghene oborẹ ọ mẹrẹnren o ‘gberie unu omamọ.’ Ọrana i me? Ọmase rọ ghwa owu usuẹn eranmo ra djoma na. (Rev. 17:1, 2, 6) E djerie rhiẹ “igberadja rode,” e ji seyi “Babylon Ọrode na.” Ọye o lele “irodje akpọ na” vwobọrhọ “irueruo ọfanrhiẹn.”—Se Revelation 17:3-5.

15-16. Ọrọmo yẹ “Babylon Ọrode na,” marhẹ e ru rhe ọnana?

¹⁵ Ọrọmo yẹ “Babylon Ọrode na”? Ọmase ọnana ọ sabu mevirhọ ukoko usuon oseghe akpọ na-a, fọkime a tare taghene o gbọfanrhiẹn rhẹ ihworho re suẹn akpọ na. (Rev. 18:9) Itiọrurhomẹmro, ọ damoma ro no sun ihworho re suẹn na, fọkime e djerie taghene ọ ghwa oberun aye. Habaye, ọmase na ọ sabu mevirhọ ileyi akpọ Echu ri vwo ufiuvwele-e. Fọkime e dje rẹ aye san taghene aye “ileyi ọrẹ akpọ na.”—Rev. 18:11, 15, 16.

¹⁶ Uvuẹn i Baibol na, ẹmro na “igberadja” ọnọ sabu mevirhọ, era ta taghene aye a ga Osolobrugwẹ, ọrẹn aye e vwobọrhọ aruẹ omẹgọ owu, yanghene nyoma izede ọrọrọ, aye rhẹ akpọ na ugbehian. (1 Chron. 5:25; Jas. 4:4) Ọrẹ ovẹnẹ, e dje ihworho ra fuevwan ga i Jehova rhiẹ emru “rọ fonron” yanghene ‘eri vwe ji chọghọ.’ (2 Cor. 11:2; Rev. 14:4) Babylon ọke ahwanren yẹ esiri ogame efian. Omarana, Babylon Ọrode na ono vi mevirhọ aruẹ ogame ofian ephian. Itiọrurhomẹmro, ọye yẹ okugbe ẹga efian ọrẹ akpọ na.—Rev. 17:5, 18; se urhomu-ẹmro ọnana rọ ha jw.org “What Is Babylon the Great?”

17. Me yọ nọ phia rẹn Babylon Ọrode na?

¹⁷ Me yọ nọ phia rẹn Babylon Ọrode na? Revelation 17:16, 17 ọ kpahenrhọ ye omana: “Ighoro ikpe wu mẹrẹnren na ọrhẹ aranmo rọ djoma na, ine vwo utuoma kpahen igberadja na, aye ina ghwọghiẹ ji ban yen firhọ, aye ni na riẹ uhwen yi jeghwai ha erhanren torhẹ ye mwuotọre. Fọkime Osolobrugwẹ o firie rhẹ ọmudu aye, nẹ aye i ru oborẹ ọ ha ẹhẹn yen.” Jehova ono mwu egbamwa na ha aranmo rọ djoma ọbobare na, ro rhiẹ Okugbe Egbamwa na, haso okugbe ẹga efian ọrẹ akpọ na, ji ghwọghiẹ phẹlẹphẹlẹ.—Rev. 18:21-24.

18. Marhẹ ono ru mwu ọwan ẹro taghene o vwo oborẹ ọnọ lẹrhẹ ọwan hobọtua Babylon Ọrode na izede owuorowu-u?

¹⁸ Me yẹ ọnana o mevirhọ rẹn ọwan? O fori na sẹrorẹ “aruẹ ogame rọ fonron, ro vwo vwo aghwa obaro Osolobrugwẹ.” (Jas. 1:27) A vwa ha uphẹn rẹn iyono efian, orẹ sansan ri nẹ ogame efian rhe, irueruo ọfanrhiẹn akpọ na ọrhẹ irueruo ikpodje erẹ Babylon Ọrode na owuorowu, nọ hobọte ọwa-an! O ji fo ne rhe se awọrọ nẹ aye i “nẹ uvuien rhe,” neneyo aye i je vwobọrhọ edandan yen uvuẹn obaro Osolobrugwẹ.—Rev. 18:4.

ẸZENGUON ỌVWREGHRẸN RODE ỌRẸ OSOLOBRUGWẸ

19. Ọrọmo yẹ “agbakara ọbobare rode na”?

¹⁹ Ọbe i Revelation o ji dje kpahen “agbakara ọbobare rode na.” (Rev. 12:3) Agbakara ọnana, ọ wọnrọn hasuẹ i Jesu ọrhẹ emakashe enẹyen. (Rev. 12:7-9) Ọ ji kparahaso ihworho i Jehova, ọye yọ yẹ igọmẹti na omẹgbanhon. (Rev. 12:17; 13:4) Ọrọmo yẹ agbakara ọnana? Ọye yẹ “obodirin ahwanren na ro rhiẹ i Dẹbolo ọrhẹ Echu na.” (Rev. 12:9; 20:2) Ọye yo suẹn evwreghrẹn i Jehova ri hẹrhẹre.

20. Me yọ nọ phia rẹn agbakara na?

²⁰ Me yọ nọ phia rẹn agbakara na? Revelation 20:1-3 ọ tare taghene ọmakashe owu ono donron Echu rhẹ ukpotọ ro vwo vwoba, rọ họhọre taghene e firie rhẹ ekanron. Uvwre ọke rọ ha ukpotọ na, Echu ọrhọ sabu “phiẹ egbamwa na rhọ ghwomaran bọmọke ẹgbukpe 1,000 na ono [hi-in].” Obẹtaye, Echu ọrhẹ ikpodje yi, ni na ghwọghọ bẹmẹdẹ, ra ha dje ọrẹ ene donron aye rhẹ “ẹtẹrhe erhanren rọ torhẹ rhẹ isọnren.” (Rev. 20:10) Ha ẹhẹn roro akpọ rẹ Echu ọrhẹ ikpodje yi, i vwa havwọ. Ọrana ono ghini rhiẹ obọdẹn akpọ!

21. Mesoriẹ oma ọnọ merhen ọwan kpahen oborẹ e seri uvuẹn ọbe i Revelation?

²¹ Ọ merhen oma re rhe oborẹ oka idjedje sansan ra ya rhẹ ọbe i Revelation, i mevirhọ! Ọwan i rhe kpahen eri rhiẹ evwreghrẹn i Jehova ne, ọrhẹ oborẹ ọnọ phia rẹn aye. Omaran dẹn, “omamerhomẹ ọ havwiẹ harẹn ohworho ro se jeghwai rhon ẹmro aruẹmẹrẹn ọnana”! (Rev. 1:3) Ọrẹn, ọke evwreghrẹn Osolobrugwẹ i nirien ne, ebrurhọ ego yẹ ihworho ri fuevwan ina riamerhiẹn? Ene yono kpahiẹn uvuẹn urhomu-ẹmro rọ ha kpahen ọnana.