URHOMU-ẸMRO UYONO 46
Oborẹ i Jehova o ru ha Userhumu Rẹn Ọwan Vwo Edirin Rhẹ Aghọghọ
“Jehova o vwo erhionrin hẹrhẹ ọke ro no dje arodọmẹ wẹn, ono vẹnrẹn no dje arodọmẹ wẹn.”—ISA. 30:18.
IJORO 3 Wẹwẹ Ifiẹrorhọ Ame
ẸZẸKOKOa
1-2. (a) Enọ ego ye ne yono kpahen? (b) Me yo djerie phia taghene Jehova o vwo omwemẹ rọ nọ yẹ ọwan userhumu?
JEHOVA ọnọ sabu ha userhumu rẹn ọwan nyerẹn ghele ebẹnbẹn re vwori, na ji mẹrẹn aghọghọ uvuẹn ogame ọwan. Izede ego yo ru ha userhumu rẹn ọwan? Marhẹ ene ru mẹrẹn erere vuọnvuọn nẹ userhumu ri Jehova o tiobọnẹ? Ana kpahenrhọ enọ enana uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana. Ọrẹn, bọmọke ana ki kpahenrhọ aye, jene roro kpahen onọ ọnana: Jehova o ghini mwuegbe rọ nọ ha userhumu rẹn ọwan?
2 Ẹmro ọnyikọ Paul ọ ha ruiruo uvuẹn ọbe i Hebrew, ọnọ ha userhumu rẹn ọwan mẹrẹn ẹkpahenrhọ na. Paul nọ yare: “Jehova yọ sa mẹ erhumu; mi zofẹ-ẹn. Me yẹ onyakpọ ọnọ sabu ru mẹ?” (Heb. 13:6) Ọbe owu ra rionbọrhọ, ọ tare taghene ẹmro na ‘Ọrọ ha userhumu phia,’ ra ha ruiruo uvuẹn oghwẹmro ọnana, o mevirhọ ohworho rọ zẹ ya ha userhumu rẹn ọwọrọ rọ guọleriẹ. Gba ha ẹhẹn roro i Jehova ro brokpakpa ya ha userhumu rẹn ohworho rọ ha ebẹnbẹn. O mwẹro taghene ọnana o dje omwemẹ ri Jehova ọnọ ha userhumu phia, nọyẹ o vwo oruru ro no rhiẹ Ọrọ ha userhumu rẹn ọwan. Nyoma userhumu i Jehova, ana sabu diẹn edamuni rhẹ aghọghọ.
3. Me yẹ izede esa ri Jehova o ru ha userhumu rẹn ọwan vwo edirin edamuni rhẹ aghọghọ?
3 Izede ezẹko ego yi Jehova o ru tiobọnu userhumu rẹn ọwan na sabu diẹn ebẹnbẹn rhẹ aghọghọ? Na kpahenrhọ ye, jene riẹ ọbe Isaiah. Mesoriẹ? Fọkime aruẹmẹrẹn sansan rẹ Isaiah ọ ya kpahen, i sekpahen idibo i Jehova inyenana. Habaye, ọgbọ buebun Isaiah ọ ha ẹmro ra dabu vwẹruọ ye, e dje kpahen Jehova. Jerẹ udje, ọbe Isaiah urhomu-ẹmriẹn 30. Uvuẹn avwaye, Isaiah nọ ha ẹmro idjedje, ha dje kpahen oborẹ i Jehova ọ ha userhumu rẹn ọwan ri rhiẹ ihworho yi (1) nyoma rọ dabu kerhọ, ji kpahenrhọ ẹrhomo ọwan, (2) nyoma rọ yẹ ọwan ọkpọvi, ọrhẹ (3) nyoma rọ yẹ ọwan ebrurhọ vwana ọrhẹ uvuẹn obaro na. Jene yono kpahen izede esa enana ri Jehova o ru ha userhumu rẹn ọwan.
JEHOVA Ọ KERHỌ ỌWAN
4. (a) Marhẹ i Jehova o dje itu i Jew ri havwiẹ uvuẹn ọke Isaiah rhọ, me yi Jehova ọ ha uphẹn riẹn nọ phia rẹn aye ọke oru? (b) Ifiẹrorhọ ọgo yi Jehova ọ harẹn eri fuevwan usuẹn aye? (Isaiah 30:18, 19)
4 Uvuẹn ẹmro erukaro uvuẹn ọbe Isaiah urhomu-ẹmriẹn 30, Jehova no dje itu i Jew na rhiẹ “emọ ri gbanhon urhomu,” ra “ha ọdandan ba ọdandan.” Nọ ji ta: “Aye eludu, . . . ri vwe mwuegbe aye ine rhon urhi Jehova.” (Isa. 30:1, 9) Fọkime ihworho na e kwe kerhọ-ọ, Isaiah nọ tare taghene Jehova ọnọ ha uphẹn rẹn aye nẹ aye i rioja ukpokpogho. (Isa. 30:5, 17; Jer. 25:8-11) Itiọrurhomẹmro, itu i Babylon ni mwurun aye riẹ evrẹn. Ọrẹn, o vwo ihworho ezẹko ri fuevwan usuẹn itu i Jew na, omarana, Isaiah o vwo urhomu edje ifiẹrorhọ rẹn aye. Nọ ta rẹn aye taghene Jehova ọnọ yẹ aye ugbomọphẹ obaro na. (Se Isaiah 30:18, 19.) Ọrana ghwai oborẹ ọ phiare. Jehova no fiobarhọ erhirhiẹ evrẹn aye. Ọrẹn, usimi aye ọ rhe ogege-e. Ẹmro na, “Jehova o vwo erhionrin hẹrhẹ ọke ro no gbe arodọmẹ wẹn,” o djephia taghene ọke ezẹko ina nyavrẹn vwẹre, no ki simi idibo yi ri fuevwan. Itiọrurhomẹmro, emọ Israel i ha erhirhiẹ evrẹn obẹ i Babylon emrẹ ẹgbukpe 70, bọmọke a ki ha uphẹn rẹn eri hẹrhẹre vwọye ghwẹrioma riẹ Jerusalem. (Isa. 10:21; Jer. 29:10) Ọke aye e te otọre aye, oja aye i rere uvuẹn erhirhiẹ evrẹn no wene rhiẹ aghọghọ.
5. Imwẹro ọgo yẹ Isaiah 30:19 ọ yẹre ọwan?
5 Inyenana, ana sabu mẹrẹn urhebro nẹ ẹmro enana: “Ọye ono ghini dje arodọmẹ wẹn fọkiẹ unuebo oviẹ wu ha nekpẹn userhumu.” (Isa. 30:19) Isaiah ọ yẹ ọwan imwẹro taghene Jehova ọnọ dabu kerhọ ọke arha viẹ bruie, ọnọ ji kpahenrhọ ẹrhomo ọwan ogege. Isaiah nọ habaye: “Ọnọ kpahenrhọ ye ogege o rhon yi.” Ẹmro urhebro enana a karorhọ ọwan taghene Jehova o mwuegbe—ee, o vwo oruru—rọ nọ ha userhumu rẹn ihworho ri viẹ bruie. Fọkime e rhe ọnana, nọ lẹrhẹ ọwan diẹn rhẹ aghọghọ.
6. Marhẹ ẹmro Isaiah o ru djephia taghene Jehova ọ kerhọ ẹrhomo idibo yi owuowu?
6 Imwẹro ọrọrọ ọgo kpahen ẹrhomo ọwan ya na sabu yono nẹ oghwẹmro ọnana? Jehova ọ dabu kpomaviẹ rẹn ẹrhomo owuowọnwan. Mesoriẹ a ta omaran? Uvuẹn obọrẹ ukaro ọrẹ Isaiah urhomu-ẹmriẹn 30 na, a ha ukorẹmro na “are” ruiruo, fọkime Jehova ọ tẹmro rẹn ihworho yi. Ọrẹn, uvuẹn oghwẹmro 19, na ha ukorẹmro na “owẹwẹ” ruiruo; fọkime vwana a tẹmro rẹn ohworho owuowu. Isaiah nọ yare: “O vwo ọke owuorowu wu na viẹ-ẹ”; “ọye ono ghini dje arodọmẹ wẹn”; “ọnọ kpahenrhọ wẹn.” Jerẹ Ọsẹ ro vwo ẹguọlọ, Jehova ọ vwọ ta rẹn ọmọyen rẹ ẹhẹn yen o seriotọre taghene, “gbanhon jerẹ omizuo-o.” Ukpomaran, o ni ekete omẹgbanhon owuowọnwan o teri, nọ ji kpahanrhọ ẹrhomo ọnẹyen.—Ps. 116:1; Isa. 57:15.
Mẹ yẹ Isaiah o mevirhọ ọke rọ ta: “Wu vwa lẹrhẹ [i Jehova] ronmoma-a”? (Ni udjoghwẹ 7)
7. Marhẹ Isaiah ọrhẹ Jesu i ru kanrunumwu oborẹ ọsoriẹ ọghanren ne vwo erhionrin nẹrhomo?
7 Arha nẹrhomo vwe i Jehova kpahen emru ro rhiẹ ọdamẹ rẹn ọwan, ẹkpahenrhọ ọrukaro ri Jehova ọ yẹ ọwan yẹ omẹgbanhon re ne diẹn obẹnbẹn na. Orhianẹ obẹnbẹn na o toba jerẹ oborẹ e fiẹrorhọ-ọ, ofori na nekpẹn userhumu re ne diẹn erhirhiẹ na ọgbọ buebun mie Jehova. Ọ ha use rẹn ọwan ne ru te omaran. Ọrana yẹ oborẹ ẹmro Isaiah enana a ta kpahan: “Wu vwa lẹrhẹ [i Jehova] ronmoma-a.” (Isa. 62:7) Me yẹ ọrana o mevirhọ? Ofori ne rhe fiomarhọ ẹrhomo ẹnẹ, nọ họhọ taghene a vwa ha uphẹn rẹn Jehova no ronmoma-a. Ẹmro Isaiah na, ọ karorhọ ọwan kpahen udje i Jesu o djeri kpahen ẹrhomo ẹnẹ rọ ha Luke 11:8-10, 13. Avwaye, Jesu ọ ha urhebro rẹn ọwan ne “fiudugbere vwo erhionrin” nẹrhomo, na “ji rha” nekpẹn ẹhẹn ọfuanfon na. Ana ji sabu nekpẹn ọkpọvi re ne brorhiẹn ri serhọ mie Jehova.
JEHOVA O SUẸN ỌWAN
8. Marhẹ ẹmro ri ha Isaiah 30:20, 21 i ru te orugba ọke ahwanren?
8 Se Isaiah 30:20, 21. Ọke isodja i Babylon a gba ogba kinhariẹ i Jerusalem emrẹ ẹgbukpe owu gbẹ uphrophro, ebẹnbẹn egbogbanhon aye i mẹrẹnren nọ rienrienrẹn aye oma jerẹ emaren. Ọrẹn, lele oborẹ ọ ha oghwẹmro 20 ọrhẹ 21, Jehova no ve rẹn itu i Jew na taghene aye i rha ghwẹriẹ, ji wene iruemru aye, ọye ono simi aye. Ọke Isaiah o se i Jehova taghene ọye “Oyono Rode,” no ve rẹn ihworho na taghene Jehova ono yono aye oborẹ aye ine ru ga ye izede ro vwo ekwerhọ kpahen. Ẹmro erana i rugba ọke re tiobọnẹ itu i Jew na nẹ erhirhiẹ evrẹn. Jehova no rhiẹ Oyono Rode rẹn aye, uvuẹn otọre usun ọnẹyen, ihworho na ni sabu rharhumu ha ogame rọ fonron mwu. Oma ọ merhen ọwan taghene Jehova yẹ Oyono Rode re vwori vwana.
9. Me yẹ izede owu ri Jehova o ru suẹn ọwan inyenana?
9 Uvuẹn oghwẹmro ọnana, Isaiah ọ nyoma izede eva dje ọwan rhiẹ emọ isukuru ri Jehova o yono. Ọrukaro, Isaiah nọ tare: “Wu na ha ikẹro ọnọ mẹrẹn Oyono Rode ọnọ.” Uvuẹn idjedje ọnana, o dje oyono na taghene o mevi obaro emọ ro yono na. E vwo uphẹn ra na mẹrẹn erere nẹ iyono ri Jehova o tiobọnẹ rẹn ọwan inyenana. Marhẹ i Jehova o ru yono ọwan? O ruẹ ọnana nyoma ukoko yi. Oma ọ merhen ọwan kpahen ọkpọvi ro fiotọre ri Jehova o tiobọnẹ nyoma ukoko yi! Ọkpọvi ra mẹrẹn uvuẹn uyono ukoko, emẹvwa ẹkwotọre ọrhẹ uvuẹn ẹbe ukoko na sansan, ẹkwaphiẹrhotọre i JW Broadcasting® ọrhẹ nyoma izede erọrọ, a ha userhumu rẹn ọwan diẹn ebẹnbẹn ra dẹrughwaroghwu vwana rhẹ aghọghọ.
10. Izede ọgo ye ru rhon “ẹmro oberhumu [ọwan]”?
10 Isaiah nọ hunute izede ọrọrọ ri Jehova o ru yono ọwan, ọke rọ ta: “Erhọ enọ ni ne rhon ẹmro oberhumuo.” Ọmẹraro na o dje i Jehova rhiẹ oyono rọ dabu kpomaviẹ rẹn emọ ro yono, nyoma rọ nya oberhumu aye, ro dje izede rẹn aye, ji ta rẹn aye oborẹ aye ine ru lele. Inyenana, ọwan e rhon uvwele i Jehova oberhumu ọwan. Izede ọgo? Baibol na o vwo ẹmro Osolobrugwẹ ra ya rhotọre ọke jijiri ri vrẹn ne. Omarana, ọke re se i Baibol na, nọ họhọre taghene ọwan e rhon uvwele i Jehova oberhumu ọwan.—Isa. 51:4.
11. Idjaghwẹ eva ego ya na kpare na sabu vwo edirin rhẹ aghọghọ, mesoriẹ?
11 Marhẹ ene ru mẹrẹn erere vuọnvuọn nẹ ọkpọvi ri Jehova o tiobọnẹ nyoma ukoko yi ọrhẹ Baibol na? Djokarhọ ye taghene Isaiah ọ hunute ẹmro eva. Ọrukaro, “ọnana izede na.” Ọreva, “nya uvuien.” (Isa. 30:21) O te re ne rhe “izede na” ọvo-o. Ofori na ji “nya uvuien.” Jerẹ oborẹ ukoko na o djerie fiotọre, ọwan a nyoma i Baibol na yono kpahen oborẹ i Jehova ọ guọlọ mie ọwan. E ji yono oborẹ ene ru ha aye ruiruo. Na sabu vwo edirin rhẹ aghọghọ uvuẹn ogame i Jehova, ofori na ha idjaghwẹ eva erana ruiruo. Ọke ọrana ọvo ya na mẹrẹn ebrurhọ i Jehova.
JEHOVA Ọ YẸ ỌWAN EBRURHỌ
12. Lele oborẹ ọ ha Isaiah 30:23-26, marhẹ i Jehova o ru yẹ ihworho yi ebrurhọ?
12 Se Isaiah 30:23-26. Marhẹ aruẹmẹrẹn ọnana o rugba lele harẹn itu i Jew ri nẹ erhirhiẹ evrẹn uvuẹn Babylon ghwẹrioma riẹ ẹkwotọre Israel? Aye i mẹrẹn ebrurhọ buebun—izede ọrẹ ugboma ọrhẹ ọke aye e vwobọrhọ ogame Osolobrugwẹ. Jehova ọ yẹ ihworho yi emaren buebun. Ọrẹn, ọrọ mai ghanren, nọ yẹre aye kemru kemru aye i guọlọre nẹ aye i sabu ga ye izede ro kwerhọ. Ebrurhọ ri Jehova ọ yẹ ihworho yi ọke ọrana, ọ ghwẹ kemru kemru aye i riamerhiẹn bi. Jerẹ oborẹ oghwẹmro 26 o djephia, Jehova nọ dabu ha userhumu rẹn aye nẹ aye i sabu vwẹruọ iyono enẹyen. (Isa. 60:2) Ebrurhọ i Jehova ọ ha userhumu rẹn idibo yi ga ye ọke ephian rhẹ aghọghọ kugbe omẹgbanhon “fọkiẹ omamọ erhirhiẹ ọmudu na.”—Isa. 65:14.
13. Marhẹ aruẹmẹrẹn rọ ta kpahen ọrẹ ana rharhumu ha ogame urhomẹmro mwu, o ruẹgba lele inyenana?
13 Aruẹmẹrẹn na rọ ta kpahen ọrẹ ana rharhumu ha ogame urhomẹmro mwu, o sekpahen ọwan inyenana? Ee! Izede ọgo? Nẹ ẹgbukpe 1919 C.E., iduduru ihworho i vwo ugbomọphẹ nẹ erhirhiẹ ọvrẹn rẹn Babylon Ọrode na, ro rhiẹ okugbe ẹga efian ọrẹ akpọ na. E sunrun aye riẹ ekete ro rhomu ghwẹ Otọre Ive ọrẹ emọ Israel na ne. Aye a riamerhen i paradais ọrẹ ẹhẹn. (Isa. 51:3; 66:8) Me yẹ paradais ọrẹ ẹhẹn na?
14. Me yẹ paradais ọrẹ ẹhẹn na, ayọmo ye rhirhiẹ avwaye inyenana? (Se Ẹmro re Dje Fiotọre.)
14 Nẹ ẹgbukpe 1919 C.E., era djẹha na a riamerhen paradais ọrẹ ẹhẹn.b Ọke oru, eri vwo ifiẹrorhọ aye ine nyerẹn uvuẹn otọrakpọ na, re ji se “igegede ereva na,” ne ji rhirhiẹ i paradais ọrẹ ẹhẹn na, ji riamerhen ebrurhọ buebun mie i Jehova.—John 10:16; Isa. 25:6; 65:13.
15. Bọgo yẹ paradais ọrẹ ẹhẹn na ọ havwọ?
15 Bọgo yẹ paradais ọrẹ ẹhẹn na ọ havwọ inyenana? Idibo i Jehova e rhirhiẹ ekete sansan uvuẹn ọsoso akpọ na. Omarana, paradais ọrẹ ẹhẹn na, ọ ji ha uvuẹn ọsoso akpọ na. O toro ekete re rhirhiẹ uvuẹn otọrakpọ na-a, ana sabu riamerhen i paradais ọrẹ ẹhẹn na, orhianẹ a hobọtua ogame i urhomẹmro sasasa.
Marhẹ owuowọnwan ono ru toroba erhumu i paradais ọrẹ ẹhẹn na? (Ni idjaghwẹ 16-17)
16. Marhẹ ene ru tẹnrovi erhumu i paradais ọrẹ ẹhẹn na?
16 Na sabu daji paradais ọrẹ ẹhẹn na, ene vi rhe vwo ọdaremẹro okokodo kpahen ukoko Ilele Kristi akpọ ephian. Marhẹ ene ruie lele? Nyoma ra na tẹnrovi erhumuie, orhiẹ ijẹgba ihworho ri havwiẹ-ẹ. (John 17:20, 21) Mesoriẹ ọrana ọghanren omamọ? Roro kpahen idjedje ọnana. Ana sabu fi ẹhẹn rhọ taghene erhe riẹ ogba ro vwo erhumu, ana mẹrẹn aruẹ erhan sansan. Omaran ọ ji havwọ, paradais ọrẹ ẹhẹn rọ havwiẹ uvuẹn ikoko sansan inyenana, o vwo ihworho sansan ra na sabu ha dje erhan. (Isa. 44:4; 61:3) Ofori na tẹnrovi erhumu imizu ri havwiẹ ukperẹ ono rhiẹ ijẹgba aye. O fo na lẹrhẹ ijẹgba ọwan yanghene erẹ awọrọ uvuẹn ukoko na, nọ lẹrhẹ ọwan ja mẹrẹn erhumu okugbe ukoko Ilele Kristi akpọ ephia-an.
17. Me yẹ owuowọnwan ono ruo nọ sabu toroba okugbe uvuẹn ukoko na?
17 Marhẹ ene ru toroba okugbe ọnana? Nyoma re ne rhiẹ ihworho ufuoma. (Matt. 5:9; Rom. 12:18) Kọke kọke arha kpare idjaghwẹ re ne nyerẹn ọrẹ ufuoma rhẹ imizu ukoko na, ne toroba erhumu ọrẹ paradais ọrẹ ẹhẹn na. Karorhọ taghene Jehova yo se kohworho kohworho rọ ha erhirhiẹ i paradais ọrẹ ẹhẹn na rhiẹ ogame urhomẹmro na. (John 6:44) Gbe roro oborẹ oma ọnọ merhen i Jehova te, ọke rọ mẹrẹn ọwan ra wian gbanhan na sabu sẹrorẹ ufuoma ọrhẹ okugbe uvwre idibo yi, ro nirin ghanghanren!—Isa. 26:3; Hag. 2:7.
18. Me yo fori ne roro kodo kpahen ọke ephian, mesoriẹ?
18 Marhẹ ene ru mẹrẹn erere vuọnvuọn nẹ ebrurhọ ri Jehova ọ yẹ ọwan fọkime ọwan idibo yi? Ana sabu roro kodo kpahen oborẹ e yono nẹ i Baibol ọrhẹ ẹbe ukoko na. Aruẹ uyono ọrhẹ eroro kodo ọrana, ọnọ ha userhumu rẹn ọwan vwo iruemru Olele Kristi, ri ne mwu ọwan dje “ẹguọlọ imizu” ọrhẹ “ẹguọlọ okokodo rẹn owuowọnwan” uvuẹn ukoko na. (Rom. 12:10) Ọke re roro kodo kpahen ebrurhọ buebun ra riamerhiẹn vwana, ne ruẹ onyerẹnkugbe ọwan rhẹ Jehova gbanhan. Erhe roro kodo kpahen ebrurhọ ri Jehova ọnọ yẹ ọwan obaro na, ọnọ lẹrhẹ ifiẹrorhọ ra na ga ye bẹmẹdẹ mwu ọwan ẹro. Enana ephian ine toroba aghọghọ re vwori ra ga i Jehova vwana.
BRORHIẸN WU NE VWO EDIRIN
19. (a) Lele oborẹ ọ ha Isaiah 30:18, imwẹro ọgo ye vwori? (b) Me yọ nọ ha userhumu rẹn ọwan vwo edirin rhẹ aghọghọ?
19 Jehova “ono vẹnrẹn” nọ chochọn ọwan ọke rọ nọ ha akpọ ọkon ọnana toba. (Isa. 30:18) E vwo imwẹro taghene Jehova, ro rhiẹ “Osolobrugwẹ ro brorhiẹn ọsoso,” ọ ha uphẹn rẹn akpọ Echu nọ tọ vrẹn ọke ro fo riẹ-ẹn. (Isa. 25:9) Ọwan ọrhẹ Jehova a hẹrhẹ ọke usimirhọ ọrana rhẹ erhionrin. Bọmọke ọke ọrana ono te, jene brorhiẹn re ne ni uphẹn ẹrhomo ẹnẹ ghanghanren, ne yono i Baibol na ji haye ruiruo, kugbe ọrẹ ene roro kodo kpahen ebrurhọ ọwan. Erhe ruẹ omaran, Jehova ọnọ ha userhumu rẹn ọwan vwo edirin rhẹ aghọghọ uvuẹn ogamiẹ.
IJORO 142 Tẹnrovi Ifiẹrorhọ Re Vwori Na
a Urhomu-ẹmro ọnana, ọ ta kpahen izede esa ri Jehova o ru ha userhumu rẹn idibo yi vwo edirin ebẹnbẹn rhẹ aghọghọ. Ene yono kpahen userhumu esa enana nyoma ra na ta kpahen Isaiah urhomu-ẹmriẹn 30. Ọke re yono kpahen urhomu-ẹmro ọrana, ọnọ karorhọ ọwan ọghanronmẹ ẹrhomo ra nẹ vwe i Jehova, uyono i Baibol na, eroro kodo kpahen ebrurhọ re vwori vwana ọrhẹ era sa obaro na.
b ẸMRO RE DJE FIOTỌRE: “Paradais ọrẹ ẹhẹn,” o mevirhọ erhirhiẹ omefuon rẹ ọwan a ha ga i Jehova ọrẹ okugbe. Uvuẹn erhirhiẹ ọnana, e vwo iyono buebun ri vabọ efian rẹ ogame efian o titẹ, e ji vwo owian aghwoghwo iyẹnrẹn esiri Uvie Osolobrugwẹ rọ merhoma. Ọwan a riamerhen onyerẹnkugbe rọ kpẹnkpẹnren rhẹ Jehova, e nyerẹn ọrẹ ufuoma rhẹ imizu ukoko na, aye a ha userhumu rẹn ọwan nyerẹn ghele ebẹnbẹn rhẹ aghọghọ. Ọwan e rhirhiẹ paradais ọrẹ ẹhẹn na, ọke arha tuẹn ogame i Jehova rhọ uvuẹn izede rọ guọlọre, ọrhẹ ọke ra damoma hẹrokelie.