Rha Sẹrorẹ Iroro Ọnọ Ọke Arha Damu Atamwu Ọnọ ni

1. Me yo mevirhọ ra na sẹrorẹ iroro ọwan? (2 Timothy 4:5)

ARHA dẹrughwaroghwu edamuni, ọrana ọnọ sabu damu atamwu re vwo kpahen Jehova ọrhẹ ukoko yi ni. Marhẹ ene ru fiẹ ebẹnbẹn erana kparobọ? Ofori na sẹrorẹ iroro ọwan, rha dẹrẹ, jeghwai mevigbanhon uvuẹn esegburhomẹmro na. (Se 2 Timothy 4:5.) Ọwan a sẹrorẹ iroro ọwan nyoma re vwo ẹhẹn ọfọfọ, dabu roro ekwakwa fiotọre, ji damoma ha ukẹro ri Jehova ọ ha ni ekwakwa e nie. Erhe ruẹ omaran, iroro ọwan orho suẹn orhienbro ọwa-an.

2. Me ye ne yono kpahen uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana?

² Uvuẹn urhomu-ẹmro rọ vrẹnren, e yono kpahen ebẹnbẹn esa ri na sabu nẹ abọ ihworho ri vwa ha ukoko na rhe. Uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana, ene yono kpahen ebẹnbẹn esa ri na sabu nẹ ukoko na rhe, ri na damu atamwu ọwan kpahen Jehova ni. Aye yẹ (1) erhe roro taghene omizu ukoko na o sehiẹn ọwan, (2) arha ghwọghwu ọwan, (3) ọke arha damoma ra na nyalele ewene rẹ ukoko na o tiobọnu. Marhẹ ene ru sẹrorẹ iroro ọwan, ji vwo atamwu kpahen Jehova ọrhẹ ukoko yi, ọke arha dẹrughwaroghwu aruẹ ebẹnbẹn erana?

ERHE RORO TAGHENE OMIZU UKOKO NA O SEHIẸN ỌWAN

3. Me ya na sabu vwo rhẹ ẹhẹn orhianẹ e roro taghene omizu owu uvuẹn ukoko na o sehiẹn ọwan?

³ Omizu uvuẹn ukoko na o sehiọn dẹ ne, ọkezẹko ọkpako ukoko? Ọkezẹko omizu na ọ guọlọ ruẹ oborẹ ọnọ miamuọ-ọ. (Rom. 3:23; Jas. 3:2) Ọrẹn, oborẹ o ruru na o biomiruon evwan. Ọkezẹko ẹmro na ọ tobọ lẹrhuọ merhẹ-ẹn, fọkime we roro kpahiẹn. Wu na sabu rhe roro, ‘Orhianẹ omizu ukoko na ọ sabu ruẹ emru omana, o ghini mwẹro taghene ọnana ukoko i Jehova?’ Ọrana ghwai oborẹ Echu ọ guọlọre ne roro. (2 Cor. 2:11) Aruẹ iroro esọsọ erana ina sabu lẹrhẹ ọwan sẹrerhumuji Jehova ọrhẹ ukoko yi. Omarana, orhianẹ e roro taghene omizu owu uvuẹn ukoko na o sehiẹn ọwan, marhẹ ene ru sẹrorẹ iroro ọwan, ji kẹnoma rẹn aruẹ iroro Echu?

4. Marhẹ i Joseph o ru sẹrorẹ iroro yi ọke re sehiẹn yen, me ya na sabu yono nẹ udje yi? (Genesis 50:19-21)

⁴ Wu vwa sẹrorẹ eghrẹ-ẹn. Ọke i Joseph ọ ha uphuphẹn, imizie ekpako ni rurie gbalogbalo. Aye i vwo utuoma kpahiẹn, ezẹko na tobọ guọlọ kpe yi hwuẹ dede. (Gen. 37:4, 18-22) Ọke oru, aye ni rhẹriẹ no rhiẹ ọvrẹn. Omarana, Joseph no rhiẹromẹrẹn edamuni egbogbanhon emrẹ ẹgbukpe 13. Manẹ i Joseph ọ sabu nọ sẹ i Jehova o ghini vwo ẹguọlọ kpahiẹn. Habaye, manẹ o ji roro sẹ i Jehova ọ sẹrerhumuje vwo uvwre ọke rọ mai guọliẹ. Ọrẹn, Joseph ọ sẹrorẹ eghrẹn rhẹ ẹhẹ-ẹn. Ukpomaran, ọ sẹrorẹ iroro yi nyoma ro vwo ẹhẹn ọfọfọ. Ọke ro vwo uphẹn ro no ruẹ imizie kele, o ruẹ aye kele-e, ukpomaran no dje ẹguọlọ phia ji harhomu aye. (Gen. 45:4, 5) Joseph o ruẹ ọrana fọkime, ọ sabu roro ekwakwa fiotọre. Ukperẹ ọnọ tẹnrovi ebẹnbẹn na, no roro kpahen ọhọre i Jehova. (Se Genesis 50:19-21.) Me ye yonorin? Orhianẹ e sehiọn, wu vwa tuekwẹre kpahen Jehova-a, yanghene roro taghene ọ sẹrerhumuji owẹwẹ vwo ne-e. Ukpomaran, roro kodo kpahen oborẹ o ru ha userhumu wẹn diẹn ọdamuni na. Habaye, awọrọ erhe sehiọn, damoma ha ẹguọlọ harhomu ijẹgba aye.​—1 Pet. 4:8.

5. Marhẹ i Miqueas o ru sẹrorẹ iroro yi ọke ro roro taghene e sehiẹn yen?

⁵ Roro kpahen oborẹ ọ phia rẹn ọkpako ukoko owu re se Miqueas,b ro nẹ South America rhe. Nọ karorhọ ọke ro roro taghene imizu ezẹko ra kobaro uvuẹn ukoko na e sehiẹn yen. Nọ tare: “Mie ji rhiẹromẹrẹn aruẹ erhirhiẹ ọrana dẹ-ẹ. Ni mie brudu. Mi vwa sabu merhẹn uvuẹn aso-on, ni mia viẹ fọkime o vwo oborẹ mi na sabu ru-u.” Ọrẹn, Miqueas ọ sẹrorẹ iroro yi, ji damoma suẹn oborẹ ọ ha ẹhẹn yen. Nọ nẹrhomo omamọ vwe i Jehova nọ yẹ ye ẹhẹn ọfuanfon ọrhẹ omẹgbanhon ro no vwo edirin. Nọ ji guọlọ iyẹnrẹn sansan uvuẹn ẹbe ukoko na ri na sabu ha userhumu riẹn. Me ye yonorin? Orhianẹ omizu uvuẹn ukoko na o sehiọn, sẹrorẹ ẹhẹn ọfọfọ, ji damoma suẹn iroro esọsọ wu na sabu vwo. Ọkezẹko, we rhe ọsoso oborẹ ọsoriẹ omizu na o ruẹ oborẹ o ruru na-a. Omarana, nẹrhomo vwe i Jehova, ne wu rẹ ye nọ ha userhumu wẹn ni erhirhiẹ na jerẹ oborẹ ọye ono nie. Wu rhe ruẹ omaran, ne wu na sabu harhomu omizu na ji kpariroro vrẹn orusọ na. (Prov. 19:11) Karorhọ, Jehova o rhe kpahen erhirhiẹ na, ọnọ ji yọ omẹgbanhon wu guọlọre ne wu sabu vwo edirin.​—2 Chron. 16:9; Eccl. 5:8.

ỌKE ARHA GHWỌGHWU ỌWAN

6. Mesoriẹ ọghanren ne vwẹruọ ye taghene ẹguọlọ yo mwu i Jehova ghwọghwu ọwan? (Hebrews 12:5, 6, 11)

⁶ Ana sabu mwuomarhọ ọke i Jehova ọrhọ ghwọghwu ọwan. Ọrẹn, arha tẹnrovi omiamiamo na ọvo, ana sabu roro taghene manẹ a vwa ghwọghwu ọwa-an, yanghene ọghwọghwu na ọ gbanhon phan. Ọnana ọnọ sabu lẹrhẹ ọwan je vwẹruọ ye taghene fọkime Jehova o vwo ẹguọlọ kpahen ọwan, yẹ ọsoriẹ ọ ghwọghwu ọwan. (Se Hebrews 12:5, 6, 11.) Arha ha uphẹn rẹn iroro ọwan no sun ọwan, ana sabu ha uphẹn rẹn Echu nọ kparehaso ọwan. Ọ guọlọre na tiẹn ọghwọghwu na, ọrọ mai biomu dede, na sẹrerhumuji Jehova ọrhẹ ukoko yi. Orhianẹ a ghwọghwuo, marhẹ wu ne ru sẹrorẹ iroro ọnọ?

7. (a) Jerẹ oborẹ ifoto na o djephia, marhẹ i Jehova o ru ha i Peter wian ọke rọ ha ọghwọghwu na hin? (b) Me wu yono nẹ udje i Peter?

⁷ Rhiabọ ha ọghwọghwu, ji ruẹ ewene ra guọlọre. Jesu ọ yẹ Peter ọkpọvi uvuẹn obaro inyikọ ere hẹrhẹre na ghwẹ ọgbọ owu. (Mark 8:33; Luke 22:31-34) Ọrana ọnọ sabu lẹrhẹ ofa ruẹ i Peter! Ọrẹn, Peter o vwo atamwu kpahen Jesu. Ọ ha ọghwọghwu na, ji yono nẹ orusọ ye. Omarana, Jehova nọ yẹ Peter ebrurhọ fọkiẹ atamwu ọnẹyen, ji yẹ ye ewian buebun uvuẹn ukoko na. (John 21:15-17; Acts 10:24-33; 1 Pet. 1:1) Me ya na sabu yono nẹ udje i Peter? Ọwan ọrhẹ awọrọ ina mẹrẹn erere, ọke erhe ni vrẹn ofa rọ ha uvuẹn ọghwọghwu na, rhiabọ ha ọkpọvi, ji ruẹ ewene ra guọlọre. Erhe ruẹ erana, Jehova nọ nọ ha ọwan wian, ọwan ni na ji ha userhumu rẹn imizu ukoko na.

8-9. Marhẹ i Bernardo ọ kpahenrhọ ye lele ọke ukaro ra ghwọghwie hin, me yọ ha userhumu riẹn kpọ iroro yi vi?

⁸ Roro kpahen oborẹ ọ phia rẹn Bernardo, omizu ọhworhare ro rhirhiẹ Mozambique. Ne tirie nẹ ẹrhẹ ọkpako ukoko. Marhẹ i Bernardo ọ kpahenrhọ ye lele ọke ukaro? Nọ tare: “Evwan no biomi mẹ fọkime ọghwọghwu na o je mẹ-ẹ.” Bernardo o vwo ọdamẹ kpahen ukẹro imizu ukoko na ina ha nie. Nọ tare, “Ọ hare mẹ ibiamo ezẹko mi ki ha ukẹro ro serhọ ni erhirhiẹ na, ji rharhumu hẹroso i Jehova ọrhẹ ukoko yi.” Me yọ ha userhumu rẹn Bernardo vwo iroro ro serhọ?

⁹ Bernardo nọ kpọ iroro yi vi. Nọ tare: “Ọke mia ga ẹrhẹ ọkpako, mia ha Hebrews 12:7 ha userhumu rẹn awọrọ nẹ aye i ha ukẹro ro serhọ ni ọghwọghwu i Jehova. Ni mi nọ oma mẹ: ‘Ọrọmo yọ nọ ha urhebro ọnana ruiruo?’ Idibo i Jehova ephian​—ji te omẹmẹ.” Omarana, Bernardo nọ kpare idjaghwẹ rọ rharhumu bọn ẹruẹhaso ro vwo kpahen Jehova ọrhẹ ukoko Ọnẹyen. Nọ dabu fiomarhọ isese i Baibol ọrhẹ eroro kodo. Dedevwo o ji brudu kpahen ukẹro imizu na ina ha nie, ọrẹn no lele aye wian uvuẹn aghwoghwo na, ji vwobọrhọ iyono ukoko. Ọke oru, na rharhumu ha i Bernardo mwu ẹrhẹ ọkpako. Orhianẹ a yẹruọ ọghwọghwu jerẹ Bernardo, damoma ni vrẹn ofa na, ha ọkpọvi, ne wu ruẹ ewene ra guọlọre.c (Prov. 8:33; 22:4) Wu rhe ruẹ omaran, wu na sabu vwo imwẹro taghene Jehova ọnọ yọ ebrurhọ fọkime wu vwo atamwu kpahiẹn ọrhẹ ukoko yi.

ỌKE RA DAMOMA RA NA RIẸNRIOMA RHẸ EWENE UKOKO NA Ọ HAPHIA

10. Ewene ọgo sekpahen ẹkwaphiẹrhotọre yọ nọ sabu damu atamwu ehworhare Israel ezẹko ni?

¹⁰ Ewene rẹ ukoko na ọ haphia, ọnọ sabu damu atamwu ọwan ni. Arha jomarhotọre-e, ana sabu ha uphẹn rẹn aye lẹrhẹ ọwan sẹrẹrhumuji Jehovah. Jerẹ udje, roro kpahen oborẹ ewene rọ homaphia uvuẹn otọre Urhi Moses, ọ hobọte emọ Israel ezẹko. Bọmọke a ki ha Urhi na mwu, urhomu ekrun ya wian owian irherẹn. Aye a bọn agbarha ji ze izobo rẹn Jehova fọkiẹ ekrun aye. (Gen. 8:20, 21; 12:7; 26:25; 35:1, 6, 7; Job 1:5) Ọrẹn, ọke ra ha Urhi na mwu, erhe kwe nẹ urhomu ekrun i ruẹ ekwakwa erana-a. Jehova nọ ha irherẹn ri nẹ ekrun Aaron rhe mwu, ne aye i ze izobo. Ọke ewene ọrana ọ homaphia hin, orhianẹ urhomu ekrun owu ro vwo rhiẹ usuẹn emọ Aaron, ọ yọ wian owian orherẹn na, ana sabu kpe yi hwu.d (Lev. 17:3-6, 8, 9) Wu rorori taghene fọkiẹ ewene ọnana yẹ iroro owu rọ lẹrhẹ i Korah, Dathan, Abiram, ọrhẹ ekakuro ri te 250, kparehaso omẹgbanhon usun Moses ọrhẹ Aaron? (Num. 16:1-3) Ọwan a ghwai rhe-e. Oborẹ erhirhiẹ na ọ havwọ ephian, Korah ọrhẹ eri lelirie, a sẹrorẹ atamwu kpahen Jehova-a. Orhianẹ ewene ukoko na o ruru, ọ damu atamwu ọnọ, me wu na sabu ru?

11. Me ye yono nẹ udje emọ i Kohath ezẹko?

¹¹ Dabu hobọtua ewene ukoko na ọ haphia. Uvwre ọke aye a nya uvuẹn ato na, emọ i Kohath ya hẹrote owian oghẹnrensan owu. Kọke kọke emọ Israel a rha kwa nẹ ekete owu riẹ ọrọrọ, emọ i Kohath ezẹko ya kpare owọ ọphọ na udaro ihworho na ephian. (Num. 3:29, 31; 10:33; Josh. 3:2-4) Ọrana uphẹn ọduado! Ọrẹn, ekwakwa ni wenerin ọke emọ Israel a ruẹ Otọre Ive na hin. A vwa rha kpare Owọ ọphọ na-a. Omarana, ọke i Solomon o suẹn, emọ i Kohath ezẹko ni vwo owian ijoro ẹsuọ, ezẹko ya hẹrote anurẹsẹ na, awọrọ a hẹrote eghwa ra sẹrorẹ ekwakwa rhọ. (1 Chron. 6:31-33; 26:1, 24) O vwo iyẹnrẹn owuorowu rọ tare taghene emọ i Kohath ne brenu, yanghene na guọlọ ẹrhẹ ọduado ọrọrọ, fọkime aye i vwo uphẹn oghẹnrensan ọrana bi-i. Me ya na sabu yono? Dabu hobọtua ewene rẹ ukoko i Jehova o ruru ghwologhwolo, tobọ te eri hobọte ewian enọ. Mẹrẹn aghọghọ uvuẹn owian ra yẹruọ. Karorhọ taghene a vwa ha owian wa wian vwanvwọn aruẹ ohworho wu havwọ-ọ. Jehova ọ ha ukẹro ọghoghanren ni uvwele ẹha ghwẹ owian ra yẹruọ.​—1 Sam. 15:22.

12. Marhẹ oma o ruẹ i Zaina lele ọke re wene owian rọ wian uvuẹn Oghọn Ukoko?

¹² Roro kpahen udje Zaina, omizu ọmase re wene owian yen, rọ lẹrhẹ uphẹn ẹga ọghoghanren va ye abọ. Na yẹriẹ owian ro no rhiẹ ọkobaro oghẹnrensan, ọke rọ ga uvuẹn Oghọn Ukoko emrẹ ẹgbukpe rọ vrẹn 23 hin. Nọ tare: “Mie fiẹrorhọ ewene na-a. Ni mie roro taghene mie fiemru-u, ji nọ, ‘Bọgo mie rusọ?’” Ọrẹ omemwurhọ, imizu ukoko na ezẹko ni haba omiamiamo omizu na, nyoma aye a ta: “Orhianẹ wẹwẹ omamọ ohworho, manẹ a vwa ta wẹn ne wu nẹ Oghọn ukoko-o.” Uvwre ọke ezẹko, ẹhẹn Zaina no seriotọre te erhirhiẹ rọ viẹ kason kason. Ọrẹn, nọ tare: “Mie vwo ẹhẹn eveva kpahen ukoko i Jehova yanghene ẹguọlọ ro vwo kpahen mẹ-ẹ.” Marhẹ i Zaina o ru sẹrorẹ iroro yi?

13. Me yi Zaina o ruru nọ sabu fiẹ iroro esọsọ kparobọ?

¹³ Zaina ọ sabu fiẹ iroro esọsọ kparobọ. Marhẹ o rurie lele? No sẹ irhomu-ẹmro sansan uvuẹn ẹbe ukoko na ri ta kpahen oborẹ o rhiẹromẹrẹn na. Urhomu-ẹmro na, “You Can Cope With Discouragement!” rọ ha Oghwa Odẹrẹ ọrẹ February 1, 2001, ọ ha userhumu riẹn omamọ. Urhomu-ẹmro ọrana, o dje oborẹ Mark ro rhiẹ owuọwan rọ ya i Baibol na, o ru nyerẹn ghele aruẹ iroro erana ọke re wene owian yen. Zaina nọ tare: “Udje i Mark yẹ oborẹ ọ lẹrhere mẹ fiẹ ẹhẹn ro seriotọre kparobọ.” Zaina ọ ji daji kẹrẹ igbehian yen. Ọ kẹnoma rẹn imizu na-a; yanghene ni omayen sakamu-u. Nọ tare taghene ẹhẹn ọfuanfon i Jehova yo suẹn ukoko na, omarana imizu ra kobaro uvuẹn ukoko na i vwo ọdamẹ okokodo kpahiẹn. Ọrẹn, nọ ji mẹrẹnvwrurhe taghene oborẹ ọghanren rẹn ukoko i Jehova, yẹ ọrẹ ana wian owian i Jehova gba.

14. Ewene ọgo re ruru uvuẹn ukoko na yẹ Vlado ọ damoma rọ nọ nyalele, me yọ ha userhumu riẹn?

¹⁴ Vlado, rọ ha ẹgbukpe 73, ọkpako ukoko ro rhirhiẹ Slovenia. Ọ bẹn riẹn ro no ruẹ ewene ọke ra ha ukoko yi ba ukoko ọrọrọ, ji ta taghene aye i vwa ha Aghwẹlẹ Uvie aye e ruẹ uyono bi ruiruo-o. Nọ tare: “Mie vwẹruọ oborẹ ọsoriẹ ame ina ja ha Aghwẹlẹ Uvie ro vwo erhumu omana ruiruo-o. Ọ dare mẹ omamọ, fọkime mi vwobọrhọ owian ra kwaphiẹ Aghwẹlẹ Uvie na. Mia wian owian ikapita, mẹmẹ yi ji ruẹ ekwakwa ekpokpọ na ezẹko. Habaye, ukoko ame ra ha ba ọrọrọ na, ọ guọlọ ewene buebun, rọ nọ jọ lọhọ rẹn imizu ri kpako ne nẹ aye i nyalele.” Me yọ ha userhumu rẹn Vlado hobọtua ewene ọrana? Nọ tare: “A mẹrẹn ebrurhọ buebun ọke arha nyalele ewene rẹ ukoko i Jehova o ruru. Ewene enana e mwuegbe ọwan hẹrhẹ ewene eduado re ne ruo obaro na.” Ọ bẹn wu na nyalele ewene rọ havwiẹ ra ha ukoko ọnọ haba ukoko ọrọrọ, yanghene owian ukoko wa wian ro wenerin? Vwo imwẹro taghene Jehova o vwẹruọ erhirhiẹ ọnọ. Wu rha hobọtua aruẹ ewene erana, ji vwo atamwu kpahen Jehova ọrhẹ ukoko yi rọ ha ruiruo, wu na ghini mẹrẹn ebrurhọ.​—Ps. 18:25.

SẸRORẸ IRORO ỌNỌ UVUẸN EKWAKWA EPHIAN

15. Marhẹ ene ru sẹrorẹ iroro ọwan ọke arha dẹrughwaroghwu ebẹnbẹn uvuẹn ukoko na?

¹⁵ Fọkime e riẹ ehion akpọ ọnana ne, ana sabu fiẹrorhọ taghene ebẹnbẹn ine nẹ uvuẹn ukoko na rhe. Ebẹnbẹn erana ina sabu damu atamwu re vwo kpahen Jehova ni. Omarana, ofori na sẹrorẹ iroro ọwan. Orhianẹ we roro taghene omizu uvuẹn ukoko na o sehiọn, wu vwa sẹrorẹ eghrẹ-ẹn. Arha ghwọghwuo, ni vrẹn erhirhiẹ ofa na, rhiabọ ha ọkpọvi na, ne wu ji ruẹ ewene ra guọlọ mio. Habaye, ukoko i Jehova orho ruẹ ewene rọ hobọto, dabu nyalele aye ji huvwele ọkpọvi na.

16. Marhẹ wu ne ru sẹrorẹ ẹruẹhaso wu vwo kpahen Jehova ọrhẹ ukoko yi?

¹⁶ Wu na sabu sẹrorẹ ẹruẹhaso ọnọ kpahen Jehova ọrhẹ ukoko yi, ọke arha damu atamwu ọnọ ni. Ọrẹn ne wu sabu ruẹ ọrana, ofori ne wu sẹrorẹ iroro ọnọ, nọyẹ vwo ẹhẹn ọfọfọ, roro ekwakwa fiotọre, ne wu ji ha ukẹro ri Jehova ọ ha ni emru, e ni aye. Brorhiẹn wu ne yono kpahen ihworho uvuẹn i Baibol na, ri fikparobọ uvuẹn aruẹ erhirhiẹ erana, ne wu roro kodo kpahen udje aye. Nẹrhomo vwe i Jehova nọ yọ userhumu. Wu vwa kẹnoma rẹn imizu ukoko na-a. Omarana, o toro oborẹ ọ phiare-e, Echu ọ sabu lẹrhuọ sẹrerhumuji Jehova ọrhẹ ukoko Ọnẹye-en.​—Jas. 4:7.