Vwo Ufuoma Uvwre Ọke Ukpokpogho

1. Me yẹ “ufuoma ọrẹ Osolobrugwẹ,” marhẹ ene ru mẹrẹn erere erhe vwo yi? (Philippians 4:6, 7)

O VWO aruẹ ufuoma akpọ na i vwe rhe kpahen. Ọrana yẹ “ufuoma ọrẹ Osolobrugwẹ,” ẹhẹn ọfọfọ re vwo fọkime e vwo obọdẹn onyerẹnkugbe rhẹ Jehova. Ọke erhe vwo ufuoma ọrẹ Osolobrugwẹ, ne vwo omefuon. (Se Philippians 4:6, 7.) Ọwan na riamerhen onyerẹnkugbe kpẹnkpẹnkpẹn rhẹ awọrọ ri vwo ẹguọlọ kpahen Jehova. Habaye, na ji riamerhen onyerẹnkugbe rọ kpẹnkpẹnren rhẹ “Osolobrugwẹ ufuoma.” (1 Thess. 5:23) Ọwan i rhe yono kpahen, hẹroso, ji huvwele Ọsẹ ọwan ro rhiẹ Osolobrugwẹ ufuoma na, nọ yẹ ọwan ẹhẹn ọfọfọ arha dẹrughwaroghwu obẹnbẹn.

2. Mesoriẹ e vwo imwẹro taghene ana sabu vwo ufuoma ọrẹ Osolobrugwẹ?

² Ana ghini sabu vwo ufuoma ọrẹ Osolobrugwẹ arha dẹrughwaroghwu oghwọghọ, emiamo, ozighi yanghene ẹkparehaso? Owuowu usuẹn ebẹnbẹn enana, ọnọ sabu lẹrhẹ ofẹn mwu ọwan. Ọrẹn, Jesu ọrhọ ha urhebro rẹn idibo yi: “Are i vwe brudu yanghene lẹrhẹ ofẹn mwu are-e.” (John 14:27) Ọrẹ omamerhomẹ, imizu ukoko na buebun i nyalele urhebro i Jesu ọrana ne. Nyoma userhumu i Jehova, aye a mẹrẹn ufuoma ọke aye e nyerẹn ghele edamuni egbogbanhon.

VWO UFUOMA ỌKE EMIAMO ỌRHỌ HOMAPHIA

3. Marhẹ emiamo uvwre ẹkwotọre owu yanghene ọrẹ akpọ ephian ono ru hobọte ufuoma ọwan?

³ Emiamo uvuẹn ẹkwotọre owu yanghene ọrẹ akpọ ephian ọrhọ homaphia, nọ joma wene i kemru kemru uvuẹn akpenyerẹn ihworho. Roro kpahen oborẹ emiamo i COVID-19 ọ hobọte ihworho buebun ne. Uvuẹn uyono owu, na tare taghene ihworho buebun i vwa sabu merhẹn uvwre ọke emiamo na-a. Emiamo ọrana rọ homaphia na ọ lẹrhẹ ọfiamu bunrhọ, ẹhẹn ro seriotọre, inyo eda vrẹn oma, imwu egbogbanhon ẹha, owọnren uvuẹn oghwa kugbe ihworho ra guọlọ kpe oma aye hwuẹ. Orhianẹ emiamo ọ homaphia uvuẹn ekete we rhirhiẹ, marhẹ wu ne ru suẹn ọfiamu ọnọ, ji riamerhen ufuoma ọrẹ Osolobrugwẹ?

4. Mesoriẹ oborẹ e rheri kpahen aruẹmẹrẹn i Jesu sekpahen ọke oba na o ru yẹ ọwan ufuoma?

⁴ Jesu ọ tare taghene uvwre ọke oba na, emiamo sansan ine rhirhiẹ ye “nẹ ekete owu riẹ ọreva.” (Luke 21:11) Marhẹ ọnana o ru yẹ ọwan ufuoma? O vwo gbe ọwan unu ọke emiamo i rha homaphia-a. Ọwan a mẹrẹnvwrurhe taghene ekwakwa a phia lele oborẹ i Jesu ọ tare. Omarana, o vwo oborẹ ọsoriẹ ra na nyalele urhebro i Jesu rọ yẹ ihworho re nyerẹn uvwre ọke oba na: “Are i vwe jenẹ ofẹn o mwu are-e.”​—Matt. 24:6.

5. (a) Lele oborẹ ọ ha Philippians 4:8, 9, me yo fori na nẹrhomo kpahen ọke emiamo ọrhọ homaphia? (b) Marhẹ ene ru mẹrẹn erere ọke arha kerhọ ikpekporo isese i Baibol?

⁵ Emiamo ọrhọ homaphia ọnọ sabu lẹrhẹ ọwan je rhe oborẹ ene ruo, yanghene lẹrhẹ ọwan zofẹn. Ọrana ọ phia rẹn omizu ọmase owu re se Desi.b Ọke omizu ọsẹ ye, ọmọ omizu ọsẹ ye ọkpako ọrhẹ idọkitọ aye, e hwu fọkiẹ emiamo i COVID-19, ofẹn taghene ọye ono ji vwo emiamo na, ji haye mwu izie rọ ho ne, no mwuien. Emiamo ọnana ọnọ ji sabu lẹrhẹ iruo yi va ye abọ, omarana no brudu kpahen oborẹ ono ru mẹrẹn emaren ji kwosa oghwa. Ọfiamu erana, na lẹrhiẹ rhiotọre ason. Ọrẹn, Desi nọ rharhumu vwo ufuoma. Izede ọgo? Nọ nẹrhomo vwe i Jehova kpahen ebẹnbẹn na, ji vwo ẹhẹn ọfọfọ, nọ sabu vwo iroro ri serhọ. (Se Philippians 4:8, 9.) Nọ kerhọ ọke i Jehova ọ “tẹmro” riẹn nyoma ikpekporo isese i Baibol na. Nọ tare, “Uvwele omizu ro seyi na ọ lẹrhe mẹ vwo ẹhẹn ro te otọre, ji karorhọ mẹ kpahen arodọmẹ i Jehova.”​—Ps. 94:19.

6. Marhẹ uyono omobọ ọrhẹ uyono ukoko ẹnya ono ru ha userhumu wẹn?

⁶ Emiamo ọrhọ homaphia, nọ lẹrhiẹ bẹn wu ne ruẹ ekwakwa ezẹko wa sabu ruẹ bi, ọrẹn wu vwa lẹrhiẹ jaghwẹrhọ uyono i Baibol omobọ yanghene uyono ukoko ẹnya-a. Oborerhiẹromẹrẹn ri ha ẹbe ukoko na ọrhẹ ividio sansan, ina karorhọ taghene imizu ukoko na buebun a sẹrorẹ emevigbanhon aye udabọ aruẹ ebẹnbẹn erana. (1 Pet. 5:9) Uyono ukoko ọnọ ha userhumu wẹn vwo iroro ri serhọ ra bọn kpahen i Baibol na. Aye ina ji yọ uphẹn wu na ha urhebro rẹn awọrọ, ne wu na ji mẹrẹn urhebro. (Rom. 1:11, 12) Ọke we roro kpahen oborẹ i Jehova o ru ha userhumu rẹn idibo yi ọke aye e kpomẹ, aye a ha erhirhiẹ ofẹn, yanghene erhirhiẹ kologho, esegburhomẹmro ọnọ nọ gbanhanrhọ, wu ne ji vwo imwẹro taghene Jehova ọnọ ha userhumu wẹn.

7. Me wu na sabu yono mie ọnyikọ John?

⁷ Damoma lele imizu ukoko na tẹmro. Emiamo ọrhọ homaphia, ọnọ sabu lẹrhẹ ọwan tephe rẹn owuowọnwan, tobọ te ọke ra ha uvwre imizu ukoko na. Uvwre ọke ọrana, wu na sabu vwo aruẹ iroro ọnyikọ John. Ọye ọ guọlọ mẹrẹn ugbehian yen re se Gaius ọrẹ ugboma. (3 John 13, 14) Ọrẹn, John nọ mẹrẹnvwrurhe taghene ọye ọ sabu mẹrẹn Gaius uvwre ọke-e. Omarana, John no ruẹ oborẹ ọnọ sabu ru; nọ ya ileta vwe i Gaius. Orhianẹ wu sabu kọn bru imizu ukoko na uvuẹn oghwa aye-e, damoma wu ne lele aye tẹmro nyoma ifonu, ividio yanghene dje urhomu vwe aye nyoma ifonu yanghene itanẹti. Ọke we rhe lele imizu ukoko tẹmro kugbe, wu ne vwo omefuon ọrhẹ ufuoma rhọ. Damoma lele ekpako ukoko na tẹmro wu rhe vwo ọfiamu ọgbogbanhon, ne wu ji ha urhebro aye ruiruo.​—Isa. 32:1, 2.

VWO UFUOMA UVWRE ỌKE OGHWỌGHỌ

8. Marhẹ oghwọghọ ono ru hobọte ufuoma ọnọ?

⁸ Orhianẹ wu rhiẹromẹrẹn ukude, otọre ro kpoghori yanghene erhanren dẹ ne, wu na mẹriẹn taghene ọfiamu ọnọ sabu kpokpuo ẹhẹn uvwre ọke jijiri ọke ukpokpogho na ọrhọ vrẹn hin. Orhianẹ ihworho wu vwo ẹguọlọ kpahen i hwuru yanghene ekwakwa enọ i ghwọghọre fọkiẹ oborẹ ọ phiare na, wu na sabu mwuomarhọ, tuekwẹre dede, yanghene roro taghene we vwo ifiẹrorhọ-ọ. Ọnana o mevirhọ taghene we vwo esegburhomẹmro-o, yanghene wu vwo ẹguọlọ kpahen ekwakwa ugboma pha-an. Wu mẹrẹn ebẹnbẹn egbogbanhon, omarana o mwẹro taghene ẹhọn ọnọ sabu seriotọre. (Job 1:11) Ọrẹn, udabọ erhirhiẹ egbogbanhon erana, wu na sabu vwo omefuon. Izede ọgo?

9. Marhẹ i Jesu o ru mwuegbe ọwan hẹrhẹ oghwọghọ ri na phia?

⁹ Karorhọ oborẹ i Jesu ọ mẹraro kpahen. Ọwan a họhọ ihworho ezẹko uvuẹn akpọ na re roro taghene oghwọghọ ọ hobọte aye-e, e fiẹrorhọ taghene oghwọghọ re buẹnrhọ vwana, ezẹko ina sabu hobọte ọwan. Jesu ọ ta rẹn idibo yi taghene ‘etọre re kpogho gbangbanhon’ ọrhẹ oghwọghọ erọrọ ina homaphia nẹ oba na ọ ki rhe. (Luke 21:11) Ọ ji mẹraro taghene ‘irhi egbeghwu ono bunrhọ,’ rẹ ọwan a mẹrẹn uvuẹn ozighi egbe, owọnren ọrhẹ ihworho re kpe awan vwana. (Matt. 24:12) Jesu ọ ta taghene ukpokpogho enana ine bru ihworho ri Jehova ọ sẹrerhumuji ọvo-o. Itiọrurhomẹmro, idibo i Jehova buebun inyenana, i rhiẹromẹrẹn ukpokpogho buebun ne. (Isa. 57:1; 2 Cor. 11:25) Orhiẹ ọke ephian yi Jehova ọnọ nyoma izede igbevwunu sẹrorẹ ọwan nẹ aruẹ oghwọghọ ephia-an, ọrẹn ọnọ sa ọwan erhumu vwo ẹhẹn ọfọfọ ọrhẹ ufuoma.

10. Mesoriẹ egbemwuo hẹrhẹ ọke oghwọghọ o dje esegburhomẹmro phia? (Proverbs 22:3)

¹⁰ Ọnọ phẹrẹ re ne vwo ẹhẹn ọfọfọ ọke ukpokpogho ọrhọ homaphia, orhianẹ e mwuegbe oborẹ ene ruo rhotọre. Ọrẹn, egbemwuo no mevirhọ taghene e vwo esegburhomẹmro kpahen Jehova-a? Ẹjo. Itiọrurhomẹmro, ne mwuegbe oborẹ ene ruo uvuẹn ọke oghwọghọ, o djephia taghene e vwo esegburhomẹmro kpahen omẹgbanhon rọ nọ hẹrote ọwan. Izede ọgo? Baibol na ọ ha urhebro rẹn ọwan ne mwuegbe hẹrhẹ ebẹnbẹn. (Se Proverbs 22:3.) Habaye, nyoma irhomu-ẹmro imagazini sansan, iyono ukoko, ọrhẹ aghwoghwo ri serhọ ọke, ukoko i Jehova no jirie rẹn ọwan ọgbọ buebun ne mwuegbe hẹrhẹ ukpokpogho.c Ọwan i hẹroso i Jehova? Ee, orhiomaran ana nyalele ọkpọvi ọrana vwana​—bọmọke oghwọghọ ọnọ ki homaphia.

11. Me wu yono nẹ udje i Margaret?

¹¹ Jene roro kpahen udje omizu ọmase re se Margaret. Na ta riẹn nọ kwa nẹ oghwa ye, ọke erhanren ọ torhẹ egbo ri ha ekete ro rhirhiẹ. Fọkime ihworho buebun a damoma aye ina zẹ ukwọgbọ, imoto ni gbe izede na, orho vwo ọrọ sabu ghwa vrẹ-ẹn. Iphirhi obiebi nọ vuọn aphẹrẹ na, Margaret ọ sabu ruotọre nẹ uvuẹn imoto yi uvwre ibiọke-e. Ọrẹn, no simirhọ fọkime o mwuegbe rhotọre. Uvuẹn ibiẹ ẹkpa ye, o vwo imapu ro dje kpahen izede ọrọrọ rọ nọ sabu ghwa vrẹn. Ọye ọ tobọ ghwa izede na vrẹn bi ne, neneyo ọ phẹrẹ riẹn uvwre ọke ukpokpogho. Fọkime o mwuegbe, Margaret nọ sabu simirhọ uvuẹn erhirhiẹ ọrana.

12. Mesoriẹ o fo na nyalele ọkpọvi ri na sabu sẹrorẹ arhọ ọwan?

¹² Na sabu sẹrorẹ arhọ ọwan ọrhẹ awọrọ, igọmẹti ọnọ sabu jurhi rẹn ọwan kpahen ọke re ne rhirhiẹ otafe te, na kwa nẹ ekete re rhirhiẹ yanghene kpare idjaghwẹ erọrọ. Ihworho ezẹko ina sabu ru sikẹnsikẹn aye ina huvwele, yanghene kpare ẹdẹ aye ina nyalele irhi na, fọkime aye i guọlọ sẹrorẹ ekwakwa aye i vwori. Marhẹ Ilele Kristi a kpahanrhọ ye lele? Baibol na ọrhọ ta rẹn ọwan: “Fọkiẹ Ọrovwori na, homariotọre rẹn aruẹ onyakpọ ephian, sẹ ọye orodje ro vwo omẹgbanhon usun yanghene igọvunọ ọye o djeri.” (1 Pet. 2:13, 14) Ukoko i Jehova o ji tiobọnu ọkpọvi ri na sẹrorẹ arhọ ọwan. Ọke ephian ya karorhọ ọwan na yẹ ekpako ukoko na inọmba ifonu ọwan, neneyo aye i sabu se ọwan uvwre ọke ukpokpogho. Wu ru te omaran ne? Ana sabu ji mẹrẹn ọkpọvi sekpahen ekete re ne rhirhiẹ uvwre ọke ukpokpogho, oborẹ ana zẹ lele ọrhẹ oborẹ ene ru mẹrẹn emaren, yanghene ọke ọrhẹ oborẹ ene ru ha userhumu rẹn awọrọ. Arha huvwele-e, ana sabu fiẹ arhọ ọwan ọrhẹ erẹ ekpako na rhẹ erhirhiẹ imwofẹn. Karorhọ taghene ekpako ukoko na a hẹrote ọwan. (Heb. 13:17) Margaret ọrhọ ta, “Mi vwo imwẹro taghene ọkpọvi ekpako ọrhẹ ukoko na mi nyalele, yo simi arhọ mẹ.”

13. Me yọ yẹ Ilele Kristi buebun rẹ ukpokpogho o le nẹ ekete aye erhirhiẹ riẹ ekete ọrọrọ aghọghọ ọrhẹ ufuoma?

¹³ Imizu ukoko na buebun, ri kwa nẹ ekete aye erhirhiẹ fọkiẹ oghwọghọ, uvweri yanghene ozighi, e ruẹ ekete omẹgbanhon aye o teri nẹ aye i sabu riẹnrioma rhẹ ekete ọkpokpọ aye i havwọ, ji rhe vwobọrhọ ogame i Jehova. Jerẹ Ilele Kristi erukaro na, rẹ ẹkparehaso o le nẹ ekete owu riẹ ọrọrọ, aye ne ji “ghwoghwo iyẹnrẹn esiri na.” (Acts 8:4) Aghwoghwo na ọ ha userhumu rẹn aye tẹnrovi Uvie na ukperẹ ono rhiẹ ebẹnbẹn egbogbanhon. Omarana, aye ni vwo aghọghọ ọrhẹ ufuoma.

VWO UFUOMA ỌKE EKPARAHASO

14. Marhẹ ẹkparehaso o ru hobọte ufuoma ọwan?

¹⁴ Ẹkparehaso ọnọ sabu lẹrhẹ ọwan je vwo ekwakwa buebun ra yẹ ọwan omefuon. Oma ọ merhen ọwan ọke erhe vwo ugbomọphẹ ra na vwoma kugbe rhẹ imizu ukoko na, ghwoghwo ọrẹ afiede, ji ruẹ ekwakwa erọrọ vabọ ofẹn re ne mwu ọwan rhẹ ekanron. Erhe tiẹ ugbomọphẹ erana nie, ne vwo ọfiamu kpahen oborẹ ọnọ sabu phia. Ọ sọ re ne vwo iroro erana-a. Ọrẹn, ofori na jomarhotọre. Jesu o djerie phia taghene ẹkparehaso ọnọ sabu lẹrhẹ idibo yi sẹrerhumuje vwo. (John 16:1, 2) Omarana, marhẹ ene ru sẹrorẹ ufuoma udabọ ẹkparehaso?

15. Mesoriẹ o vwo fo na zofẹn ẹkparehaso? (John 15:20; 16:33)

¹⁵ Baibol na ọrhọ ta: “Ana kparehaso ọsoso ihworho ri guọlọ hẹrokele i Kristi Jesu nyerẹn akpọ ọ ga Osolobrugwẹ.” (2 Tim. 3:12) Ọ bẹn rẹn omizu ọhworhare owu re se Andrei ro no kwerhọ urhomẹmro ọrana, ọke ra dobọ owian Uvie na ji uvuẹn ẹkwotọriẹ. No roro: ‘Iseri Jehova ri ha aran i bunrun omamọ. Marhẹ igọmẹti ono ru mwu ame ephian?’ Ọrẹn, ukperẹ Andrei ono vwo ufuoma, iroro ọrana nọ lẹrhiẹ brudu ọke ephian. Imizu ukoko na erọrọ i nyaji ekwakwa vwo rẹn Jehova, aye i vwa damoma ta rẹn oma aye taghene e mwu aye dẹ-ẹ. Aye i kweri taghene ana sabu mwu aye, ọrẹn aye i vwe vwo ọfiamu jerẹ Andrei-i. Omarana, Andrei no brorhiẹn ro no vwo aruẹ iroro imizu enana, ji fiẹ arhọ ye rhẹ abọ i Jehova. O jiri-i, no vwo ufuoma, vwana o vwo aghọghọ ne udabọ ebẹnbẹn. Ọrana ọnọ ji sabu phia rẹn ọwan. Dedevwo i Jesu ọ tare taghene ana dẹrughwaroghwu ẹkparehaso, ọ ji yẹ ọwan imwẹro taghene ana sabu sẹrorẹ atamwu ọwan.​—Se John 15:20; 16:33.

16. Ọkpọvi ọgo ya na nyalele ọke arha kparahaso ọwan?

¹⁶ Arha dobọ owian Uvie na ji uvuẹn ekete re rhirhiẹ, yanghene e jurhi ọgbogbanhon rẹn ọwan, Oghọn Ukoko ọrhẹ ekpako na ina sabu yẹ ọwan ọkpọvi. Ọkpọvi enana ina sẹrorẹ ọwan, ji lẹrhẹ ọwan rhe vwo urhebro mie i Jehova, ri na ha userhumu rẹn ọwan rhe ghwoghwo te ekete omẹgbanhon ọwan o teri. Damoma nyalele ọkpọvi ra yẹruọ, orhianẹ wa tobọ vwẹruọ oborẹ ọsoriẹ e tiobọnie-e. (Jas. 3:17) Habaye, wu vwa tẹmro odjahen imizu ukoko yanghene irueruo ukoko na rẹn ihworho ri vwe mwuovwan ye-en.​—Eccl. 3:7.

17. Jerẹ Ilele Kristi ọke inyikọ na, me ye brorhiẹn yen re ne ruo?

¹⁷ Emru owu rọ lẹrhẹ Echu wọnrọn haso idibo i Jehova yẹ “owian re se oseri kpahen i Jesu” aye a wian. (Rev. 12:17) Wu vwa ha uphẹn rẹn Echu ọrhẹ akpọ ro suẹn nọ djofẹn mwuo-o. Owian aghwoghwo na ọrhẹ ọre yono ihworho udabọ ẹkparehaso, ọ yẹ ọwan aghọghọ ọrhẹ ufuoma. Uvuẹn ọke Ilele Kristi erukaro ọke igọmẹti itu i Jew o jurhi nẹ aye i dobọ aghwoghwo ji, inyikọ na ni brorhiẹn aye ina huvwele i Jehova. Aye a dobọ aghwoghwo na ji-i, ọrana ọ lẹrhẹ oma merhen aye. (Acts 5:27-29, 41, 42) Itiọrurhomẹmro, arha dobọ owian Uvie na ji, na ha ona ruiruo uvuẹn aghwoghwo na. (Matt. 10:16) Ọrẹn, erhe ruẹ ekete omẹgbanhon ọwan o teri, ne ne vwo ufuoma fọkime e ruẹ ọhọre i Jehova ji vwobọrhọ owian iyẹnrẹn esiri ro simi arhọ.

“OSOLOBRUGWẸ UFUOMA ONO LELE ARE RHIRHIẸ YE”

18. Ọrọmo yọ nọ sabu yẹ ọwan obọdẹn ufuoma?

¹⁸ Vwo imwẹro taghene uvwre ọke egbogbanhon dede, ana sabu vwo ufuoma. Uvwre ọke erana, karorhọ taghene ufuoma ọrẹ Osolobrugwẹ ya guọlọre, nọyẹ ufuoma ri Jehova ọvo ọ sabu tiobọnẹ. Hẹrosuiẹ ọke emiamo, oghwọghọ yanghene ẹkparehaso ọrhọ homaphia. Daji kẹrẹ ukoko yi. Tẹnrovi obọdẹn obaro rọ hẹrhuọ. We rhe ruẹ ọrana, ‘Osolobrugwẹ ufuoma no no leluo rhirhiẹ ye.’ (Phil. 4:9) Uvuẹn urhomu-ẹmro rọ ha kpahen ọnana, ene yono kpahen oborẹ ene ru ha userhumu rẹn imizu ukoko na ra dẹrughwaroghwu ukpokpogho nẹ aye i vwo ufuoma Osolobrugwẹ.