Ha Userhumu Rẹn Awọrọ Vwo Edirin Uvwre Ọke Egbogbanhon

1. Marhẹ i Jehova o ru kpahenrhọ ẹrhomo idibo yi ọgbọ buebun?

WU RHERI taghene Jehova ọnọ sabu nyoma owẹwẹ kpahenrhọ ẹrhomo ọwọrọ? Ọrana ọnọ sabu phia sẹ owẹwẹ ọkpako ukoko, odibo owian, ọkobaro yanghene oghwoghwẹmro uvuẹn ukoko na. Ọnọ sabu phia sẹ wu ho ne yanghene wẹwẹ uphuphẹn, sẹ owẹwẹ ọmase yanghene ọhworhare. Ọke ohworho ro vwo ẹguọlọ kpahen Jehova ọrhọ nekpẹn userhumu mie yi, nọ ha ekpako ukoko ọrhẹ idibo yi erọrọ ruẹ “esiri urhebro ọduado” rẹn omizu ọrana. (Col. 4:11) Ghini uphẹn ọduado ra na ga i Jehova izede omaran, ji ha userhumu rẹn imizu na! Ana sabu ha userhumu phia uvwre ọke emiamo, oghwọghọ yanghene ẹkparehaso.

HA USERHUMU RẸN AWỌRỌ ỌKE EMIAMO ỌRHỌ HOMAPHIA

2. Mesoriẹ o rhiẹ obẹnbẹn re ne tiobọnu userhumu rẹn awọrọ ọke emiamo ọrhọ homaphia?

² Emiamo ọrhọ homaphia, ọnọ sabu lẹrhiẹ bẹn ra na ha userhumu rẹn awọrọ. Jerẹ udje, ọkezẹko a guọlọ riẹ oghwa ugbehian ọwan, ọrẹn oserhọ re ne ru te omara-an. Ọkezẹko a guọlọ ha use rẹn eri vwe vwo igho nẹ aye i lele ọwan riẹ emaren, ọrẹn a sabu ruie-e. Ọkezẹko, a guọlọ ha userhumu rẹn awọrọ, ọrẹn ọnọ sabu rhiẹ obẹnbẹn orhianẹ ihworho ekrun ọwan a rioja. Udabọ erana, ọwan i ji guọlọ ha userhumu rẹn imizu ukoko na, oma ọ merhen i Jehova ọke arha ha userhumu rẹn aye. (Prov. 3:27; 19:17) Me ya na sabu ru?

3. Me ye yono nẹ udje ekpako ri ha ukoko i Desi ọ havwọ? (Jeremiah 23:4)

³ Oborẹ ekpako ina sabu ru. Wu rhe rhiẹ ọkpako ukoko, damoma wu rhe imizu ukoko na. (Se Jeremiah 23:4.) Desi, ra hunute uvuẹn urhomu-ẹmro rọ vrẹnren na, nọ tare, “Ekpako ri ha ẹko aghwoghwo mẹ, i homaba mẹ ọrhẹ awọrọ uvuẹn owian aghwoghwo na bi ne, ọrhẹ irueruo akpẹriọ.”b Omẹdamu ekpako erana ọ lẹrheriẹ phẹrẹ aye ina ha userhumu rẹn Desi ọke emiamo i COVID-19 ọ homaphia ji kpe ihworho ekruien ezẹko hwu.

4. Mesoriẹ ekpako na a sabu ha userhumu rẹn Desi, me ya na sabu yono mie aye?

⁴ Desi nọ tare, “Fọkime ekpako na obọdẹn igbehian ha mẹ, nọ lẹrheriẹ phẹrẹ mia ta rẹn aye oborẹ ọ ha ẹhẹn mẹ ọrhẹ edamẹ mi vwori.” Oborẹ ekpako ina sabu yono. Hẹrote imizu ukoko na bọmọke ukpokpogho ọnọ ki homaphia. Rhiẹ obọdẹn ugbehian rẹn aye. Orhianẹ emiamo ọ homaphia rọ nọ lẹrhuọ ja sabu kọn bru aye, damoma guọlọ izede erọrọ lele aye tẹmro. Desi ọrhọ ta: “Ọkezẹko, ekpako buebun, a damoma se mẹ yanghene dje urhomu vwe mẹ nyoma ifonu uvwre ẹdẹ na. Ekete i Baibol aye i se mẹ ọdaremẹro omamọ, dedevwo mi dabu rhe ekete i Baibol erana.”

5. Marhẹ ekpako ukoko ine ru rhe oborẹ imizu ukoko na i guọlọre, ji ha userhumu rẹn aye?

⁵ Izede owu re ne rhe oborẹ imizu ukoko na i guọlọre yẹ ọrẹ ana ha ona nọ enọ. (Prov. 20:5) Aye i vwo emaren ro no te rẹn aye, imwu, yanghene ekwakwa erọrọ aye i guọlọre? Iruo yanghene oghwa aye ọnọ sabu va aye abọ? Aye i guọlọ userhumu nẹ aye i sabu vwo ekwakwa igọmẹti o tiobọnẹ? Desi ọ mẹrẹn userhumu ugboma mie imizu ukoko na. Ọrẹn, ẹguọlọ ọrhẹ urhebro rẹ ekpako na i tiobọnu, yọ mai ha userhumu riẹn nyerẹn ghele ebẹnbẹn yen. Nọ tare: “Ekpako na i leliri mẹ nẹrhomo. Dedevwo mia ghwai karorhọ oborẹ aye i tare-e, ọrẹn mi karorhọ oborẹ ọ hobọte mẹ lele. Nọ họhọre taghene Jehova ọ ta mẹ, ‘Orhiẹ owẹwẹ ọvo yi havwiẹ-ẹ.’”​—Isa. 41:10, 13.

6. Me yẹ imizu ukoko na buebun ina sabu ru nẹ aye i ha userhumu rẹn awọrọ? (Ni ifoto na.)

⁶ Oborẹ awọrọ ina sabu ru. E rheri taghene ekpako na ya kobaro. Ọrẹn, Jehova ọ ha use rẹn ọwan ephian ne tiobọnu urhebro rẹn awọrọ, ji ha userhumu rẹn aye. (Gal. 6:10) Ibiẹ userhumu ra haphia ọnọ sabu hobọte ohworho ro kpomẹ. Ọmọvwerhe ọnọ sabu dje ikadi yanghene sin emru rẹn omizu ọhworhare rọ nọ ha urhebro riẹn. Uphuphẹn ọnọ sabu nya urhomu yanghene dẹ ekwakwa vwe omizu ọmase. Ana ji sabu sere emaren kpare vwe omizu ro kpomẹ. Itiọrurhomẹmro, ọke emiamo ọrhọ homaphia, kohworho kohworho uvuẹn ukoko na i guọlọ urhebro. Ọkezẹko, ana sabu domaji ibiesuọn ọke uyono ukoko orho fuen hin, neneyo a sabu lele imizu na tẹmro ọrẹ ugboma yanghene nyoma ividio. Ekpako na i ji guọlọ urhebro. Imizu ezẹko i dje ikadi ekpẹmẹ vwe ekpako na, ra wian gbanhan ọke emiamo ọrhọ homaphia. Ọ merhoma re ne ruẹ oborẹ ana sabu ru, na “rha ha urhebro rẹn owuowọnwan jeghwai bọn owuowọnwan gbanhan”!​—1 Thess. 5:11.

HA USERHUMU RẸN AWỌRỌ UVWRE ỌKE OGHWỌGHỌ

7. Obẹnbẹn ọgo yọ nọ sabu homaphia ọke oghwọghọ ọrhọ phia hin?

⁷ Oghwọghọ ọnọ sabu wene akpenyerẹn ohworho kpregede. Ekwakwa ihworho ezẹko ina sabu va aye obọ, tobọ te eghwa ọrhẹ ihworho aye i vwo ẹguọlọ kpahen dede. Ekwakwa ibiobiomu erana, a ji phia rẹn imizu ukoko na. Marhẹ ene ru ha userhumu rẹn aye?

8. Me yẹ ekpako ọrhẹ urhomu ekrun ina sabu ru bọmọke oghwọghọ kpregede ọnọ homaphia?

⁸ Oborẹ ekpako ina sabu ru. Ekpako, are i ha userhumu rẹn imizu ukoko na mwuegbe bọmọke oghwọghọ ọnọ phia. Jenẹ o mwu are ẹro taghene ọsoso imizu ukoko na, i rhe oborẹ aye ine ru sẹrorẹ oma aye, ji tẹmro rhẹ ekpako na. Margaret, ra hunute uvuẹn urhomu-ẹmro rọ vrẹnren na, ọrhọ ta: “Ekpako ri ha ukoko ame ni hariẹ ruẹ edamẹ ukoko, ji ti ame orhọ taghene erhanren ra vwa sabu suẹn na, ọ ji havwiẹ. Aye ni tare taghene igọmẹti orho jurhi taghene ihworho i kwa ekwakwa i rhe mwuofẹn, ofori nẹ ame i kwa ogege.” Iyẹnrẹn ọrana ọ rhe rhẹ ọke, fọkime erhanren rọ suẹ oghwọghọ nọ homaphia ikprughwre isionrin a vrẹn hin. Ọke ekrun e ruẹ ogame ekrun, urhomu ekrun na ọnọ sabu ta kpahen oborẹ ihworho ekruien ine ruo. Orhianẹ wẹwẹ ọrhẹ emọ i dabu mwuegbe, are ine vwo ẹhẹn ọfọfọ ọke oghwọghọ ọrhọ homaphia.

9. Marhẹ ekpako ine ru kwaphiẹ ekwakwa serhọ bọmọke oghwọghọ ọnọ ki phia ọrhẹ ọke ọrhọ phia hin?

⁹ Orhianẹ wẹwẹ oniruo ẹko aghwoghwo, wu vwa hẹrhẹ ọke oghwọghọ ọnọ phia vwẹre, wu ki nekpẹn inọmba ifonu imizu ri ha ẹko aghwoghwo ọnọ-ọ. Ya inọmba na rhẹ ekete, no ji mwuo ẹro ọke ephian taghene ọgbare. Omarana, ọke oghwọghọ ọrhọ homaphia, ne wu na sabu ha userhumu rẹn omizu rọ guọleriẹ. Ha iyẹnrẹn ọnana vwe ọro hẹrote owian ugboma ekpako na ogege, rọ nọ ji haye rẹn oniruo okinhariẹ na. Omẹdamu enana ephian ina sabu ha userhumu phia. Ọke erhanren na ọ tonrhọ hin, oniruo okinhariẹ rọ ga ukoko i Margaret, no rhiotọre te inọke 36, rọ ha userhumu rẹn ekpako na se imizu ukoko na ri te 450 ri zẹ nẹ oghwa aye ne. (2 Cor. 11:27) Omarana, aye ni sabu ha userhumu rẹn imizu ri guọlọ ekete aye ine rhirhiẹ.

10. Mesoriẹ ọghanren nẹ ekpako i ha urhebro rẹn imizu na? (John 21:15)

¹⁰ Ekpako yi vwo owian aye ina ha userhumu rẹn imizu ukoko na, ji yẹ aye urhebro. (1 Pet. 5:2) Oghwọghọ ọrhọ homaphia, ofori nẹ ekpako i rhon mie ọsoso imizu na, no mwu aye ẹro taghene imizu na i vwo emaren, ewun, ọrhẹ ekete aye ine rhirhiẹ. Ọrẹn, ibiamo buebun i rha vrẹn hin, imizu na ina ji guọlọ urhebro i Baibol na. (Se John 21:15.) Harold rọ ha uvuẹn Umẹ rọ Hẹrote Oghọn Ukoko, ro ji lele imizu buebun ri rhiẹromẹrẹn oghwọghọ tẹmro ne, ọrhọ ta: “Ọ ha ọke ekwakwa e ki serhọ. Aye ina sabu rha kpariroro vrẹn ekwakwa aye ri ghwọghọre, ọrẹn, ohworho aye i vwo ẹguọlọ kpahen ro hwuru, emru ọghoghanren rọ ghwọghọre, yanghene erhirhiẹ imwofẹn aye i havwọ bi, ọnọ sabu rharhumu kọn ruẹ ẹhẹn aye. Iroro enana ina sabu rharhumu lẹrhẹ aye mwuomarhọ. Ọrana o mevirhọ taghene aye e vwo esegburhomẹmro-o, ọrana ghwai oborẹ ohworho o roro kpahan uvuẹn erhirhiẹ erana.”

11. Ọdamẹ ọgo yẹ ekrun ina sabu vwo?

¹¹ Ekpako, are i ha urhebro ra na “viẹ rhẹ ihworho ra viẹ” ruiruo. (Rom. 12:15) O fori nẹ eri simirhọ nẹ oghwọghọ i vwo imwẹro taghene Jehova ọrhẹ imizu ukoko na i ji vwo ẹguọlọ kpahen aye. O fori nẹ ekpako ukoko i ha userhumu rẹn ekrun sansan vwobọrhọ ekwakwa aye e ruẹ ra bọn esegburhomẹmro aye gbanhan, jerẹ ẹrhomo ẹnẹ, uyono omobọ, uyono ukoko ẹnya ọrhẹ owian aghwoghwo na. Ekpako ukoko ina sabu jirie rẹn emiemọ nẹ aye i ha userhumu rẹn emọ aye tẹnrovi ekwakwa oghwọghọ ọnọ jọ sabu ghwọghọ. Emiemọ, karorhọ emọ are taghene Jehova ọnọ sabu rhiẹ obọdẹn Ugbehian rẹn aye ọke ephian. Jenẹ o mwu aye ẹro taghene aye ina sabu rhiẹ usuẹn ekrun imizu ukoko akpọ ephian, ri mwuegbe aye ina ha userhumu phia.​—1 Pet. 2:17.

12. Me yẹ awọrọ ina sabu ru nẹ aye i ha userhumu phia uvwre ọke oghwọghọ? (Ni ifoto na.)

¹² Oborẹ awọrọ ina sabu ru. Oghwọghọ ọrhọ homaphia uvuẹn ekete rọ kẹreruọ, nọ ekpako na oborẹ wu ne ru ha userhumu phia. Ọkezẹko, wu na sabu dede imizu ri zẹ nẹ oghwa yanghene ere vwobọrhọ ewian ebanbọn ruẹ oghwa ọnọ. Wu na sabu kpare emaren ọrhẹ ekwakwa erọrọ ra guọlọre vwe imizu ri vwo edamẹ. Oghwọghọ ọrhọ homaphia ekete oseseri, wu na ji sabu ha userhumu phia. Izede ọgo? Nyoma wu na nẹrhomo rẹn imizu ri ha erhirhiẹ erana. (2 Cor. 1:8-11) Wu na ji sabu toro igho ha hobọtua owian akpọ ephian, ra na ha userhumu rẹn erẹ oghwọghọ ọ phia riẹn. (2 Cor. 8:2-5) Orhianẹ wu na sabu riẹ ekete oghwọghọ na ọ homaphia ya ha userhumu phia, ta rẹn ekpako na taghene wu guọlọ homakpahontọre wian. Arha ha use wẹn, ene yonuo neneyo a sabu ha wian uvuẹn ekete ọrhẹ ọke ra mai guọluọ.

HA USERHUMU RẸN IMIZU UKOKO NA DIẸN ẸKPAREHASO

13. Ebẹnbẹn ego yẹ imizu ọwan a dẹrughwaroghwẹ uvuẹn ẹkwotọre ra dobọ owian Uvie na ji?

¹³ Uvuẹn ẹkwotọre ra dobọ owian Uvie na ji, ẹkparehaso ọnọ sabu lẹrhẹ akpọ bẹn enyerẹn. Imizu ukoko na ri ha uvuẹn ẹkwotọre erana, e ji rhiẹromẹrẹn ọkanronmẹ igho, emiamo, ọrhẹ uhwu ohworho aye i vwo ẹguọlọ kpahen. Ọrẹn, fọkiẹ owian Uvie ra dobọ ye ji, ekpako i rhe vwo ugbomọphẹ aye ina kọn bru yanghene tẹmro rẹn imizu ri guọlọ urhebro-o. Ọrana yẹ oborẹ ọ phia rẹn Andrei, ra hunute uvuẹn urhomu-ẹmro rọ vrẹnren na. Omizu ọmase owu rọ ha ẹko aghwoghwo rọ hẹrote, o vwo obẹnbẹn igho. Ọke oru no vwo asidẹti. Ana bẹrẹ ekete sansan uvuẹn omayen, habaye ọ sabu wia-an. Udabọ owian Uvie na ra dobọ ye ji, ọrhẹ emiamo akpọ ephian na, imizu ni ruẹ ekete omẹgbanhon aye o teri ha userhumu phia, Jehova o ji rhe kpahen oborẹ ọ phia.

14. Marhẹ ekpako ine ru dje omamọ udje phia ọke aye i rha hẹroso i Jehova?

¹⁴ Oborẹ ekpako ina sabu ru. Andrei nọ nẹrhomo ji ruẹ oborẹ onọ sabu. Marhẹ i Jehova ọ kpahenrhọ ye lele? No mwu imizu ri vwo ugbomọphẹ nẹ aye i ha userhumu rẹn omizu ọmase na. Ezẹko usuẹn aye na kpariẹ riẹ ihọsipita. Awọrọ i yẹriẹ igho. Jehova o mwurun aye ruẹ oborẹ aye ina sabu ru, nọ ji ha ebrurhọ rhẹ omẹdamu aye. (Heb. 13:16) Ekpako, arha dobọ owian Uvie na ji, nekpẹn userhumu mie awọrọ. (Jer. 36:5, 6) Ọrọ mai ghanren, hẹroso i Jehova. Ọnọ sabu ha userhumu wẹn hẹrote edamẹ imizu ukoko na.

15. Marhẹ ene ru sẹrorẹ okugbe rhẹ imizu ukoko na ọke ẹkparehaso?

¹⁵ Oborẹ awọrọ ina sabu ru. Arha dobọ owian Uvie na ji, ana sabu vwoma rhẹ imizu na ibiẹ ẹko. Omarana, ọghanranren omamọ vwana na sẹrorẹ ufuoma rhẹ awọrọ. Wọnrọn haso Echu, orhiẹ imizu ukoko na-a. Kpariroro vrẹn orusọ omizu na o ruru, yanghene kwaphiẹ ẹghwọ na rhọ ogege. (Prov. 19:11; Eph. 4:26) Mwuegbe wu na ha userhumu rẹn owuowọnwan. (Titus 3:14) Userhumu imizu na i yẹ omizu ọmase ọrana ro vwo ọdamẹ, ọ hobọte imizu ri ha ẹko aghwoghwo ọrana. Aye ni kpẹnkpẹnrhọ jerẹ ekrun.​—Ps. 133:1.

16. Lele oborẹ ọ ha Colossians 4:3, 18, marhẹ ene ru ha userhumu rẹn imizu ọwan ra kparahasua?

¹⁶ Imizu ukoko na buebun a ga i Jehova udabọ urhi igọmẹti o jeri. Ezẹko i ha ekanron fọkiẹ esegburhomẹmro aye. Ana sabu nẹrhomo rẹn aye, ekrun aye, ọrhẹ imizu re fiẹ ugbomọphẹ aye rhẹ erhirhiẹ imwofẹn nẹ aye i sabu ha urhebro i Baibol rẹn imizu enana, hẹrote edamẹ aye, ji chochọn aye uvuẹn oghwa ẹghware.c (Se Colossians 4:3, 18.) Karorhọ taghene ẹrhomo ọnọ o vwo omẹgbanhon!​—2 Thess. 3:1, 2; 1 Tim. 2:1, 2.

17. Marhẹ ene ru mwuegbe vwana hẹrhẹ ẹkparehaso?

¹⁷ Wẹwẹ ọrhẹ ekruon ina sabu mwuegbe vwana hẹrhẹ ẹkparehaso. (Acts 14:22) Wu vwa damoma roro kpahen ọsoso ekwakwa ibiobiomu ri na sabu phia-a. Ukpomaran, ruẹ onyerẹnkugbe ọnọ rhẹ Jehova gbanhonrhọ, ji ha userhumu rẹn emọ ru te omaran. Orhianẹ we brudu ọkezẹko, ta ọsoso ẹhọn rẹn Jehova. (Ps. 62:7, 8) Jerẹ ekrun, ta kpahen ọsoso ekwakwa ri na lẹrhuọ hẹroso i Jehova.d Jerẹ ọke oghwọghọ ọrhọ homaphia, egbemwuo ọnọ ọrhẹ ẹruẹhaso i Jehova, ọnọ lẹrhẹ emọ vwo uduefigbere ọrhẹ omefuon.

18. Aruẹ akpọ ọgo yọ hẹrhẹ ọwan obaro?

¹⁸ Ufuoma ọrẹ Osolobrugwẹ ọ yẹ ọwan omefuon. (Phil. 4:6, 7) Nyoma yen, Jehova ọ yẹ ọwan ẹhẹn ọfọfọ udabọ emiamo, oghwọghọ ọrhẹ ẹkparehaso ri na sabu hobọte ọwan inyenana. Ọ ha ekpako ra wian gbanhan hẹrote ọwan. Jehova ọ ji yẹ ọwan ephian uphẹn ra na ha userhumu rẹn owuowọnwan. Ufuoma ra riamerhiẹn vwana ọnọ ha userhumu rẹn ọwan dẹrughwaroghwu edamuni egbogbanhon ra sa, tobọ te “ukpokpogho rode na.” (Matt. 24:21) Uvwre ọke ọrana, o fori na sẹrorẹ ufuoma ọwan ji ha userhumu rẹn awọrọ ru te omaran. Ọrẹn, ekwakwa erana i rha vrẹn hin, erhe rhiẹromẹrẹn ukpokpogho ri na lẹrhẹ ọwan brudu-u. Ana riamerhen oborẹ i Jehova o mwuegbe yi rẹn ọwan​—obọdẹn ufuoma ro no rhiẹ ye bẹmẹdẹ.​—Isa. 26:3, 4.