Mi Mẹrẹn Aghọghọ ji Yono Ekwakwa Buebun nẹ Ogame i Jehova

Eri vwiẹre mẹ ni kwa nẹ Estonia uvwre Uvweri Akpọ Ephian II riẹ Germany, ekete re vwiẹ mẹ. Ọke re vwiẹ mẹ hin, nọ yẹ aye e mwuegbe aye ina kwa riẹ Canada. Oghwa ame ọrukaro, rọ kẹrẹ Ottawa, Canada, ibiẹ oghwa ọkokamu rẹ erilele e ji rhirhiẹ. Ame ivwiegbere obẹta, ọrẹn ame i ji vwo iyẹn erilele ame a ria urhiọke.

Ẹdẹ owu, Iseri Jehova ni se Revelation 21:3, 4 rẹn izu mẹ. Ekete ro yonorin na o terie ẹhẹn omamọ, omarana nọ viẹ. Oma nọ merhen izu mẹ ọrhẹ ọsẹ mẹ kpahen oborẹ aye yono na, o jiri-i, aye ni bromarhame.

Eri vwiẹre mẹ a ghwai rhe oborẹ a djẹ Oyibo-o, ọrẹn aye i fiomarhọ ogame i Jehova. Joma i Satọde ephian, ọsẹ ame nọ ha mẹ ọrhẹ omizu mẹ ọgbọtọ ọkokamu re se Sylvia riẹ aghwoghwo, ọke aye i rha wian gbanhon wrorhan ikẹmika re se nickel hin, uvuẹn ọsoso ason ne ọbe Sudbury, Ontario. Kọkprughwre kọkprughwre, jerẹ ekrun ame yono Oghwa Odẹrẹ na kugbe. Ọsẹ mẹ ọrhẹ izu mẹ i lẹrhere mẹ vwo ẹguọlọ kpahen Jehova. Ọrana no mwurun mẹ homakpahontọre rẹn Jehova ẹgbukpe 1956, ọke mia ha ẹgbukpe ikpe. Ẹguọlọ ọgbogbanhon aye i vwo kpahen Jehova, o ruru mẹ gbanhon uvuẹn ọsoso akpenyerẹn mẹ.

Ọke mia ruotọre nẹ Secondary School, mia rha ghwai fiomarhọ ogame i Jehova-a. Ni mie roro taghene mi rhe rhiẹ ọkobaro, mi vwo ọke mi ne vwo igho, ji ruẹ ẹropleni dan riẹ ẹkwotọre erọrọ-ọ. Ni mi mẹrẹn owian uvuẹn ekete mie kporo ikpekporo, mi vwo ẹguọlọ kpahen owian mẹ. Ọrẹn, mia wian uvuẹn ason; omarana ni mie se ẹdẹ riẹ uyono ukoko, habaye mie ji kwomakugbe ihworho ri vwe vwo ẹguọlọ kpahen Jehova. Obẹtaye, ẹhẹn obrorhiẹn mẹ ri Baibol na ọ yonorin, no mwurun mẹ ruẹ ewene.

Ni mi kwa riẹ Oshawa, Ontario. Avwaye mia mẹrẹn Ray Norman, omizie ọgbọtọ re se Lesli, ọrhẹ ekobaro erọrọ. Aye i dabu dedi mẹ sasasa. Ọke mia mẹrẹn oborẹ oma ọ merhen aye lele, no mwurun mẹ rharhumu roro kpahen ẹkẹ mẹ. Aye i ha urhebro mẹ tuẹn owian ọkobaro rhọ, ne mi ghini tuiẹnrhọ September 1966. Oma ọ dabu merhen mẹ, akpenyerẹn o ji rhomu mẹ. Ọrẹn, ewene ezẹko mi vwe fiẹrorhọ a hẹrhe mẹ.

JEHOVA ỌRHỌ HA USE WẸN NE WU RUẸ EMRU, DAMOMA RUIE

Ọke mia ha Secondary School, ne mi fiobọrhọ ọbe mi na ga uvuẹn Oghọn Ukoko rọ ha Toronto, Canada. Ọke oru, ọke mia wian owian ọkobaro, na ha use mẹ ne mi ga ẹgbukpe ẹne uvuẹn Oghọn Ukoko. Ọrẹn, mi ghini vwo ẹguọlọ kpahen Lesli, ofẹn no mwu mẹ taghene mi rha ha use ọnana, mi rha mẹriẹ-ẹn. Ọke mia dabu nẹrhomo kpahiẹn ọke jijiri, ne mi brorhiẹn mi na ya ga uvuẹn Oghọn Ukoko, rhẹ omemwurhọ ne mi kpogho abọ rẹn Lesli nọ hẹrote omayen.

Mi wianren ekete ra fọnrhọn ewẹn obẹ Oghọn Ukoko, ọke oru, ne mi rhiẹ ọyẹbe. Uvwre ọke ọrana, Lesli no rhiẹ ọkobaro oghẹnrensan obẹ Gatineau, Quebec. Ọgbọ buebun, ni mie roro kpahen oborẹ Lesli o ruẹ, ji roro sẹ mi brorhiẹn rọ gbare. Ọke oru, emru mi vwe fiẹrorhọ nọ phiare. Na ha use rẹn Ray, ro rhiẹ omizu Lesli rhiẹ Oghọn Ukoko. Mẹmẹ ọrhẹ ọye ne rhirhiẹ! Ọrana nọ lẹrhere mẹ rharhumu rhon mie Lesli. Ame ni rọnmọren uvuẹn ẹdẹ rọ kẹta uvuẹn owian ẹgbukpe ẹne mẹ, uvuẹn February 27, 1971.

Ne djeri mẹ ọrhẹ Lesli ya ga uvuẹn ukoko rọ djẹ i French obẹ Quebec. Ọke ẹgbukpe ezẹko a vrẹn hin, no gberi mẹ unu ọke ra ha use mẹ ne mi rhiẹ oniruo okinhariẹ ọke mia ha ẹgbukpe 28. Ni mie roro taghene mẹmẹ uphuphẹn, mie ji mwuovwa-an, ọrẹn ẹmro ri ha Jeremiah 1:7, 8 ni yẹre mẹ urhebro. Habaye, Lesli o vwo asidẹti imoto ezẹko bi, omarana ọ vwọ sabu merhẹ-ẹn. Omarana, ame ne roro taghene ame i sabu wian owian oniruo okinhariẹ-ẹ. Ọrẹn, Lesli nọ tare, “Jehova ọrhọ ha use wẹn ne wu ruẹ emru, damoma ruie.” Ame ni rhiabọ ha owian na, ji riamerhiẹn emrẹ ẹgbukpe 17.

Mi vwo ewian buebun, ọke mia wian owian oniruo okinhariẹ, mie rhe vwo ọke rẹn ane mẹ-ẹ. Ne mi yono uyono ọrọrọ. Igidurhiọke i Mọnde owu, agogo ighwe ame no kporori. O vwo ohworho owuorowu avwaye-e, ghwai okalokpọ ro vwo ewun ra ha kpa imẹdjẹ, emamọ, cheese, ibrẹdi, ololo enyo, itebele, ọrhẹ ẹmro ra ya rhẹ ikadi, “Ha anuọ nẹ are i ye ronmoma.” Ẹdẹ ọrana o vwo erhumu dẹn. Ọrẹn, ne mi ta rẹn Lesli taghene mi vwo ẹmro mi ne mwuegbe rhọ, omarana mi sabu nya-a. No kweri, ọrẹn oma ọ ghwai merhiẹ-ẹn. Ọke mie siyẹ mie mwuegbe ẹmro mẹ, ẹhẹn obrorhiẹn mẹ no kpokpi mẹ. Ni mi roro kpahen Ephesians 5:25, 28. Ji ta rẹn omamẹ taghene Jehova ọ ha ẹmro erana karorhọ mẹ, ne mi vwo ọdamẹ kpahen iroro ane mẹ. Ọke mia nẹrhomo hin, ni mi ta rẹn Lesli, “mọ na nyarhẹn,” oma nọ merhenriẹn. Ame ni ghwa riẹ okokọ urhie owu ro vwo erhumu, ha ewun na kpa, ji dabu riamerhen ọke ame kugbe. Habaye, mi ji mwuegbe rhọ ẹmro mẹ.

Ewian okinhariẹ ame i bunrun omamọ, aye i ji merhen oma, nẹ British Columbia riẹ Newfoundland. Oruru mi vwori mi ne nẹ ekete owu riẹ ọrọrọ no rugba. Mi roro kpahen Isukuru i Gilead, ọrẹn mie vwo ẹhẹn mi ne rhiẹ imishọnari-i. Nọ họhọre taghene otu imishọnari ihworho san, ni mie roro taghene mie mwuovwa-an. Habaye, ofẹn o mwu mẹ taghene ene dje ame riẹ ẹkwotọre owu uvuẹn Africa rẹ emiamo ọ havwọ, re ji fiuvweri. Oma ọ merhen mẹ uvuẹn ekete mi havwọ.

USE MI VWE FIẸRORHỌ MI NE RIẸ ESTONIA ỌRHẸ BALTICS NA

Uvuẹn ẹgbukpe 1992, Iseri Jehova na sabu ghwoghwo ọrẹ afiede uvuẹn ẹkwotọre ezẹko ri ha usuẹn Soviet Union, omarana, imizu na ni nọren ame sẹ ame ina sabu riẹ Estonia, ji rhiẹ imishọnari. O gberi ame unu omamọ, ọrẹn ame ni nẹrhomo kpahiẹn. Ame ni ji rorie, ‘Jehova ọrhọ ha use wẹn ne wu ruẹ emru, damoma ruie.’ Ame ni rhiabọ ha use na, ji ta, ‘Orhoma, ame i vwe riẹ Africa-a.’

Ogege, ame ne yono edjadjẹ Estonia. Ọke ame i rhirhiẹ ẹkwotọre na ibiamo ezẹko, na yẹre ame owian oniruo okinhariẹ. Ame ina kọn bru ikoko 46 ọrhẹ ẹko ezẹko uvuẹn ẹkwotọre i Baltic esa, kugbe Kaliningrad, Russia. Ọrana no mevirhọ taghene ame ine yono edjadjẹ i Latvia, Lithuania, ọrhẹ Russia. Ọ bẹnren omamọ. Ọrẹn, oma ọ merhen imizu na kpahen omẹdamu ame, aye ni ji ha userhumu rẹn ame. Ẹgbukpe 1999, Estonia no vwo Oghọn Ukoko, na ha use mẹ ne mi ga uvuẹn Umẹ rọ Hẹrote Oghọn Ukoko na rhẹ Toomas Edur, Lembit Reile, ọrhẹ Tommi Kauko.

Ame ni rhe Iseri Jehova buebun ra kpare riẹ Siberia ọke ọtonrhọ. Udabọ erhirhiẹ gbalogbalo uvuẹn ekanron ọrhẹ ọke ra hẹriẹ aye nẹ ekrun aye, aye a tuekwẹre ji sẹrorẹ eghrẹ-ẹn. Aye i sẹrorẹ aghọghọ ọrhẹ oruru aye i vwo kpahen aghwoghwo na. Ọnana nọ ha userhumu rẹn ame rhe taghene ame ina sabu vwo edirin, ọrhẹ aghọghọ uvuẹn erhirhiẹ egbogbanhon.

Ame i wian gbanhon uvwre ẹgbukpe buebun, ame vwo ọke ronmoma-a, omarana oma nọ rhọ i Lesli omamọ. Ame kiki rhe oborẹ oma ọ ghwọghọ ohworho te-e, ọke orho vwo emiamo re se fibromyalgia-a. Ame ne roro kpahen oborẹ ame ine ru rharhumu riẹ Canada. Ọke ra ha use rẹn ame riẹ isukuru obẹ Patterson, New York, U.S.A., ni mie vwo ẹhẹn eveva sẹ ame ina sabu nya. Ọrẹn, ọke ame a nẹrhomo kpahiẹn gbangbanhon, ame ni rhiabọ ha use na. Jehova ọ ha ebrurhọ rhẹ orhienbro na. Ọke ame riẹ isukuru na yi Lesli ọ mẹrẹn omesimo rọ guọlọre. Omarana, ame ni sabu rharhumu tuẹn owian ame rhọ.

EMRU IGBEVWUNU ỌRỌRỌ UVUẸN ẸKWOTỌRE ỌRỌRỌ

Owuọwọn ẹdẹ owu uvuẹn ẹgbukpe 2008, obẹ Estonia, Esiri ukoko no se ifonu mẹ, ji nọ sẹ ame ina sabu ya ga uvuẹn Congo. O gberi mẹ unu omamọ, maido fọkime mi na kpahenrhọ ye ẹdẹ ọreva ye. Ọke ukaro, mia ta rẹn Lesli kpahiẹ-ẹn, fọkime mi rheri taghene ọ merhẹn ason na-a. Ukpomaran, mẹmẹ nọ yọ vwọ merhẹn, ni mia nẹrhomo kpahen edamẹ mi vwori kpahen Africa.

Ẹdẹ ọreva ye ọke mia ta rẹn Lesli, ame ne roro: “Jehova yọ ha use rẹn ọwan ne riẹ Africa. Marhẹ ene ru rhe sẹ a sabu ruie ji riamerhiẹ-ẹn, jokpanẹ a dameriẹn?” Omarana, ọke ame a ga ẹgbukpe 16 uvuẹn Estonia hin, ame ni riẹ Kinshasa, Congo. Oghọn Ukoko rọ havwiẹ o vwo ogba ro vwo erhumu ọrhẹ omefuon. Emru ọrukaro rẹ Lesli o firhọ obuvun ame yẹ ikadi rọ kpare nẹ Canada rhe. A ya ẹmro enana rhọ ye, “Jẹ oma merhuọn uvuẹn ekete wu havwọ.” Ọke ame a mẹrẹn imizu na hin, ha iyono i Baibol mwu, ji riamerhen owian imishọnari na, ame ni vwo aghọghọ ọkpokpọ. Ọke oru, ame ni vwo uphẹn ame ine kin Eghọn Ukoko 13 uvuẹn ẹkwotọre sansan uvuẹn Africa. Ọrana nọ ha uphẹn rẹn ame mẹrẹn oka ihworho sansan ọrhẹ erhumu aye. Ofẹn mi vwori ọtonrhọ no nirien, ne mi kpẹmẹ i Jehova ro dje ame ya ga uvuẹn Africa.

Uvuẹn Congo, na yẹre ame aruẹ emaren sansan, jerẹ eraramo, ri mi rorori taghene ame i sabu riẹ-ẹ. Ọrẹn, ọke mia mẹrẹn imizu na ra dabu riamerhiẹn, ame ni dameriẹn, ame ni ji riamerhiẹn.

Ame ni sabu riẹ ekete sansan uvuẹn ẹkwotọre na rẹ ẹko ihworho ezẹko a ha ẹkuọn rẹn emẹse ọrhẹ emọvwerhe, ya ha urhebro rẹn imizu na, ji yẹ aye ekwakwa ugboma aye i guọlọre. Imizu na buebun a ghwai vwo igho-o. Udabọ ọrana, ifiẹrorhọ aye kpahen ẹrhọmọnuhwu na, ẹguọlọ aye i vwo kpahen Jehova ọrhẹ atamwu aye kpahen ukoko na, ọ hobọte ame. Ọrana, no mwurun ame rharhumu roro kpahen ifiẹrorhọ ame, ji ruie gbanhon. Eghwa ọrhẹ ewawọ imizu na ezẹko i ghwọghọre. Ọrana nọ karorhọ mẹ taghene ekwakwa ugboma a ghwọghọ phẹphẹrẹ, ọrhẹ oborẹ efe erẹ ẹhẹn i ghanren te. Udabọ akpenyerẹn ọgbogbanhon, imizu na i vwe brenu-u. Uruemru aye ọ ha userhumu rẹn ame nyerẹn ghele ebẹnbẹn sansan ọrhẹ emiamo rhẹ uduefigbere.

OWIAN ỌKPOKPỌ UVUẸN ASIA

Emru ọrọrọ ame i vwe fiẹrorhọ nọ phiare. Ne djeri ame riẹ Oghọn Ukoko rọ ha Hong Kong. Ame rorie dẹ taghene ame ine rhirhiẹ Asia-a! Ọrẹn, ọke ame rhiẹromẹrẹn userhumu i Jehova uvuẹn ewian ame sansan ne, ame ni rhiabọ ha use na. Uvuẹn 2013, rhẹ oviẹ, ame ni kpogho abọ rẹn igbehian ame ọrhẹ ekwakwa irhorhomu ri ha Africa, ọrẹn ame rhe oborẹ obaro na ono rhirhiẹ-ẹ.

Ewene ọduado ame ine rhirhiẹ Hong Kong, ro rhiẹ amwa ro vwo ihworho buebun ri nẹ ẹkwotọre sansan rhe. Ọ bẹnren ame ine yono edjadjẹ i Chinese. Ọrẹn, imizu ukoko na i dabu dede ame, ame i ji riamerhen emaren aye. Owian Uvie na o kerabọ phẹphẹrẹ, ọrẹn uchunu ra dẹ ji rhẹ eghwa ọrhẹ otọre, no rierun rhọ. Omarana, Ugboma Usuon na no brorhiẹn ẹghwanren nyoma rọ rhẹ eghwa Oghọn Ukoko na buebun. O jiri-i, ẹgbukpe 2015, ame ni kwa riẹ South Korea, ekete ame a ga. Ame ni ji dẹrughwaroghwu obẹnbẹn ame ina djẹ edjadjẹ ọgbogbanhon ọrọrọ, ọrẹn ọ merhoma ọke imizu na, a ta rẹn ame taghene ame a damoma djẹ edjadjẹ i Korea na.

EKWAKWA AME I YONORIN

Ọ vwọ phẹrẹ re ne mwu igbehian ekpokpọ-ọ, ọrẹn ame i mẹrẹnvwrurhe taghene erhe vwo uruemru re dede awọrọ, ne kiki rhe aye. Ame i mẹrẹnvwrurhe taghene ohọhọme rọ ha uvwre imizu ukoko na, ọ do ghwẹ ovẹnẹ aye, habaye Jehova ọ ji ma ọwan izede igbevwunu na sabu rhie ẹhẹn firhọ rẹn awọrọ, ji dje ẹguọlọ rẹn igbehian buebun.​—2 Cor. 6:11.

Ame i mẹrẹnvwrurhe taghene o fori ne rhiabọ ha ihworho jerẹ oborẹ i Jehova o ruẹ, ji djokarhọ ekwakwa re dje ẹguọlọ ọrhẹ ọkpọvi Jehova phia uvuẹn akpenyerẹn ọwan. Ọke ẹhẹn ame orho seriotọre, yanghene ame roro sẹ imizu na i vwo ẹguọlọ kpahen ame, ame ne se ẹmro urhebro ikadi yanghene ileta rẹ igbehian ame i dje vwe ame. Jehova ọ ghini kpahenrhọ ẹrhomo ame, yẹ ame imwẹro kpahen ẹguọlọ Ọnẹyen ọrhẹ omẹgbanhon ame i guọlọre.

Omẹmẹ ọrhẹ Lesli i yono oborẹ ọghanren te ame ina kwaphiẹ ọke rhọ rẹn omoma ame, o toro oborẹ ewian ame i bun te-e. Ame i ji yono oborẹ ọghanren te ame ina chẹẹ ọke ame i rhe rusọ ọke ame yono edjadjẹ ọkpokpọ. Kason kason, ame ne roro kpahen oborẹ ame i riamerhiẹn, ji kpẹmẹ i Jehova fọkiẹ.

Itiọrurhomẹmro, mie rorie taghene mi na sabu rhiẹ imishọnari yanghene rhirhiẹ ẹkwotọre erọrọ-ọ. Ọrẹn, mi mẹrẹn aghọghọ ne, fọkime ana sabu ruẹ kemru kemru nyoma obẹhatua i Jehova. Mia karorhọ ẹmro ọmẹraro Jeremiah: “Wu phiẹre mẹ rhọ ne, O Jehova.” (Jer. 20:7) Jehova ọ yẹre ame ekwakwa ọrhẹ ebrurhọ buebun ame i vwe fiẹrorhọ, ji tobọ ruie nẹ ojemẹ mi na ruẹ ẹropleni o te orugba. Ame i riẹ ekete buebun nyoma ẹropleni ghwẹ oborẹ mi fiẹrorhọ ọke mia ha ọmọvwerhe, mi kọn riẹ Eghọn Ukoko sansan uvuẹn continent ri te isionrin. Uvuẹn ọsoso ewian ame ephian, mi vwo ọdaremẹro okokodo kpahen obẹhatua i Lesli.

Ame a karorhọ oma ame ọke ephian taghene ẹguọlọ ame i vwo kpahen Jehova yo mwu ame ruẹ kemru kemru. Ebrurhọ ame a riamerhiẹn inyenana, e dje rẹn ame oborẹ ọnọ merhoma te ọke re ne nyerẹn bẹmẹdẹ, ọke i Jehova ono “rhiabọ [ye] hẹrote edamẹ i kemru kemru ro nyerẹn.”​—Ps. 145:16.