Egbọtọ—Are i Rhiẹ Ilele Kristi ri te Edje

1. Me ye ne vi ru na sabu rhiẹ Olele Kristi ro te edje?

O GBE ọwan unu oborẹ ọmọvwerhe o ru dua phẹphẹrẹ rhiẹ omirẹghwa. Nọ họhọre taghene ọdo na ọ guọlọ omẹdamu owuorowu-u. Ọrẹn, ọdo Olele Kristi ọ guọlọ omẹdamu.b (1 Cor. 13:11; Heb. 6:1) Na sabu nyamwu ẹkẹ ọrana, ofori ne vwo onyerẹnkugbe rọ kpẹnkpẹnren rhẹ Jehova. O ji fo ne vwo ẹhẹn ọfuanfon na, neneyo a sabu dje iruemru ọga Osolobrugwẹ phia, vwo ena sansan, ji mwuegbe hẹrhẹ ewian obaro na.—Prov. 1:5.

2. Me ye yono nẹ Genesis 1:​27, me ye ne yono kpahen uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana?

² Jehova ọ ma ituakpọ rhiẹ ọmase yanghene ọhworhare. (Se Genesis 1:27.) Itiọrurhomẹmro, ehworhare ọrhẹ emẹse i vwo omẹhaphia rọ vẹnẹren, aye i ji vẹnẹ uvuẹn erhirhiẹ erọrọ. Jerẹ udje, Jehova ọ ma ehworhare ọrhẹ emẹse nẹ aye i wian ewian kirighwo, omarana, aye i guọlọ iruemru ọrhẹ ena ri na ha userhumu rẹn aye wian ewian aye sansan gba. (Gen. 2:18) Uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana, ene yono oborẹ omizu ọmase ro rhiẹ uphuphẹn ono ru rhiẹ Olele Kristi ro te edje. Uvuẹn urhomu-ẹmro rọ ha kpahen ọnana, ene yono oborẹ idama ine ru ruẹ omaran.

VWO IRUEMRU ỌGA OSOLOBRUGWẸ

3-4. Bọgo yẹ imizu emẹse ri rhiẹ iphuphẹn ine ru mẹrẹn udje aye ina hẹrokele? (Ni ifoto na.)

³ Baibol na ọ hunute emẹse oghẹnrensan buebun ri vwo ẹguọlọ kpahen Jehova ji ga ye. (Se urhomu-ẹmro na “Women in the Bible—What Can We Learn From Them?” rọ ha jw.org) Jerẹ oborẹ ẹmro re suẹn urhomu-ẹmro ọnana i djephia, aye i vwo “iruemru dẹndẹn,” ji “fuevwan uvuẹn ekwakwa ephian.” Habaye, imizu emẹse ina sabu yono nẹ idje imizu emẹse ri te edje ne uvuẹn ukoko aye i havwọ, ji hẹrokele aye.

⁴ Imizu egbọtọ, are i rhe imizu emẹse ezẹko ri te edje ne are ina sabu hẹrokele udje aye? Djokarhọ omamọ iruemru aye; ne wu ji roro kpahen oborẹ wu ne ru dje aye phia. Uvuẹn idjaghwẹ ri ha kpahen ọnana, ene yono kpahen iruemru eghoghanren esa ro fori nẹ imizu emẹse ri te edje ne i djephia.

5. Mesoriẹ omeriotọre ọghanren rẹn omizu ọmase ro te edje?

⁵ Omeriotọre uruemru ọghoghanren ro djephia taghene ọwan obọdẹn Olele Kristi. Orhianẹ ọmase o vwo omeriotọre, ọnọ riamerhen obọdẹn onyerẹnkugbe rhẹ Jehova kugbe awọrọ. (Jas. 4:6) Jerẹ udje, ọmase ro vwo ẹguọlọ kpahen Jehova ọ homariotọre hobọtua ẹkwaphiẹrhotọre omẹgbanhon usun uvuẹn ekrun ọrhẹ ukoko na. (1 Cor. 11:3) Ẹkwaphiẹrhotọre ọrana o vwo ihwẹnmro kirighwo ra na sabu ha ruiruo uvuẹn ukoko na ọrhẹ uvuẹn ekrun na.c

6. Me yẹ imizu egbọtọ ina sabu yono mie Rebekah kpahen omeriotọre?

⁶ Roro kpahen udje Rebekah. Ọye ọmase ro vwo ẹghwanren ro ji fiudugbere brorhiẹn sansan uvuẹn akpenyerẹn yen, habaye, o rhe ọke rọ nọ kpare idjaghwẹ ọrhẹ oborẹ ono ruo. (Gen. 24:58; 27:​5-17) Ọrẹn, o vwo ọghọ ji dje omeriotọre phia. (Gen. 24:​17, 18, 65) Wu rha ji homariotọre hobọtua ẹkwaphiẹrhotọre i Jehova jerẹ Rebekah, wu ne rhiẹ omamọ udje rẹn ekruon ọrhẹ awọrọ uvuẹn ukoko na.

7. Marhẹ imizu egbọtọ ine ru hẹrokele udje Esther sekpahen ọrẹ ene dje uruemru dẹndẹn phia?

⁷ Uruemru dẹndẹn jẹ uruemru ọrọrọ ro djephia taghene ọwan Ilele Kristi ri te edje. Baibol na ọ tare taghene “ohworho dẹndẹn ọ ha ẹghwanren ruiruo.” (Prov. 11:2) Esther ọga Osolobrugwẹ ro vwo uruemru dẹndẹn. Fọkiẹ uruemru dẹndẹn ro vwori yọ soriẹ ọ vwọ kparoma. Nọ kerhọ urhebro omizie rọ kpako ne re se Mordecai, ji nyalelie. (Esther 2:​10, 20, 22) Wu na ji sabu dje aruẹ uruemru dẹndẹn ọrana phia, nyoma wu na guọlọ obọdẹn urhebro mie awọrọ, ji nyalelie.—Titus 2:​3-5.

8. Lele oborẹ ọ ha 1 Timothy 2:​9, 10, marhẹ uruemru dẹndẹn ono ru ha userhumu rẹn omizu ọmase brorhiẹn ẹghwanren sekpahen osẹme?

⁸ Esther o dje uruemru dẹndẹn phia uvuẹn izede ọrọrọ. Ọye ọgbọtọ ro vwo “erhumu omamọ ji fẹro dẹn”; ọrẹn, ọ haye djoma rẹn awọrọ-ọ. (Esther 2:​7, 15) Marhẹ omizu ọmase ono ru mẹrẹn erere nẹ udje Esther? A hunute izede owu uvuẹn 1 Timothy 2:​9, 10. (Seyi.) Ọnyikọ Paul ọ ta rẹn emẹse Ilele Kristi nẹ aye sẹ osẹme rhẹ ẹhẹn dẹndẹn, ji dje osasame ọrẹ ẹhẹn phia. Ẹmro i Greek ra ha ruiruo, o djephia taghene ofori nẹ omizu ọmase ọ sẹ osẹme ro serhọ, ro djephia taghene o mwuọghọ rẹn iroro awọrọ. Oma ọ merhen ọwan omamọ kpahen imizu emẹse ra sẹ osẹme izede ro serhọ!

9. Me ya na sabu yono nẹ udje Abigail?

⁹ Ọmẹrẹnvwrurhe uruemru ọrọrọ ro fori nẹ imizu emẹse ephian ri te edje ne, i djephia. Me yẹ ọmẹrẹnvwrurhe? Orhienbro rọ gbare, nọyẹ omẹgbanhon re ne fiẹ ovẹnẹ rhẹ oborẹ ọgbare ọrhẹ oborẹ ọsọre, ji brorhiẹn re ne ruẹ oborẹ ọgbare. Roro kpahen udje Abigail. Esa ye o brorhiẹn obiobiomu rọ nọ hobọte ọsoso ihworho ekruien izede rọ sọre. Ọrẹn, Abigail nọ kpare idjaghwẹ ogege. Ọmẹrẹnvwrurhe ro djephia no simi arhọ ihworho buebun. (1 Sam. 25:​14-23, 32-35) Ọmẹrẹnvwrurhe ọnọ ji ha userhumu rẹn ọwan rhe ọke ro fo na tẹmro, ọrhẹ ọke ra na fọdu. Habaye, ọnọ ha userhumu rẹn ọwan dje ọdamẹ omobọ phia rẹn awọrọ izede ro serhọ.—1 Thess. 4:11.

VWO ENA WU NA HA RUIRUO KẸDẸKẸDẸ

10-11. Marhẹ ọwan ọrhẹ awọrọ ine ru mẹrẹn erere ọke re se ji dabu ya fiotọre? (Ni ifoto na.)

¹⁰ Ofori nẹ omizu ọmase o vwo ena sansan rọ ha ruiruo. Ọnọ sabu ha ena ezẹko ro yonorin ọke ọmọvwerhe ruiruo uvuẹn ọsoso akpenyerẹn yen. Jene yono kpahen idje ezẹko.

¹¹ Yono oborẹ e se ji dabu ya fiotọre. Uvuẹn ẹkwotọre ezẹko, orhiẹ oborẹ ọghanranren emẹse ine yono oborẹ e se ji ya emru-u. Ọrẹn, erana ena eghoghanren rẹn Ilele Kristi ephian.d (1 Tim. 4:13) Omarana, wu vwa ha uphẹn rẹn emru owuorowu, nọ lẹrhuọ je yono oborẹ e se ji ya emru fiotọre-e. Marhẹ wu ne ru mẹrẹn erere? Aruẹ ena erana ina ha userhumu wẹn mẹrẹn iruo, ji vwo igho wu na hẹrote oma. Wu na sabu yono Baibol na ji yono awọrọ. Ọrọ mai ghanren, ọnọ ha userhumu wẹn tikẹrẹ i Jehova ọke we se i Baibol na, ji roro kodo kpahiẹn.—Josh. 1:8; 1 Tim. 4:15.

12. Me ye yono nẹ Proverbs 31:26?

¹² Vwo ena re lele awọrọ tẹmro. Ọghanranren nẹ Ilele Kristi i vwo ena ra dabu tẹmro. Uvuẹn erhirhiẹ ọrana, odibo James o tiobọnu urhebro ọnana rẹn ọwan, nyoma rọ ta: “Kohworho kohworho ọrhọ kiki kerhọ, ọ vwọ kiki tẹmro-o.” (Jas. 1:19) Wa rha dabu kerhọ ọke awọrọ a tẹmro, ne wu ne dje ‘uruemru re roro phia’ rẹn aye. (1 Pet. 3:8) Orhianẹ o mwuo ẹro taghene wu dabu vwẹruọ oborẹ ohworho ọ ta, yanghene oborẹ o roro-o, wu na sabu nọ enọ ri serhọ. Orho ru, gbe roro vwẹre wu ki tẹmro. (Prov. 15:28) Nọ oma: ‘Oborẹ mia guọlọ ta na urhomẹmro, ọnọ bọn ihworho gbanhon? O dje ọghọ ọrhẹ uruemru esiri phia?’ Yono mie imizu emẹse ri te edje ra dabu kerhọ ji tẹmro esiri. (Se Proverbs 31:26.) Kpomavi rẹn oborẹ aye a tẹmro lele. We rhe yono ona ọnana rhọ, ne wu ne vwo obọdẹn onyerẹnkugbe rhẹ awọrọ.

13. Marhẹ wu ne ru yono oborẹ a hẹrote oghwa? (Ni ifoto na.)

¹³ Yono oborẹ a hẹrote oghwa. Uvuẹn ekete buebun, emẹse ya mai hẹrote owian oghwa na. Izuo yanghene omizu ọmase ọrọrọ ro te edje ne, ọnọ sabu ha userhumu wẹn yono ena wu guọlọre. Omizu ọmase owu re se Cindy, nọ tare: “Owu usuẹn ẹghẹlẹ eghoghanren izu mẹ ọ yẹrẹ mẹ, yẹ ọrẹ o yoni mẹ kpahen aghọghọ rọ havwiẹ ọke ra wian gbanhan. Fọkime mi yono oborẹ e sere emaren, owian erufon, ewun eko, ọrhẹ ena ra dabu dẹ ekwakwa, nọ lẹrhẹ akpenyerẹn mẹ lọhọ, ji rhie uphẹn firhọ mẹ sabu wian bunrhọ uvuẹn ogame i Jehova. Izu mẹ o ji yoni mẹ oborẹ e dede awọrọ, ọnana nọ ha uphẹn mẹ rhe imizu ukoko na buebun ri vwo obọdẹn idje mi sabu hẹrokele.” (Prov. 31:​15, 21, 22) Ọmase ro gbẹro rhotọre, ji dede awọrọ, ro yono oborẹ a dabu hẹrote oghwa, ebrurhọ rẹn ekruien ọrhẹ imizu ukoko na.—Prov. 31:​13, 17, 27; Acts 16:15.

14. Me wu yono nẹ udje i Crystal, me yo fori wu tẹnrovi?

¹⁴ Yono oborẹ wu ne ru ruẹ ekwakwa rẹn oma. Ọghanranren omamọ nẹ Ilele Kristi ephian i sabu ruẹ ekwakwa rẹn omayen, ji vwo ẹhẹn otemẹ. (Phil. 4:11) Omizu ọmase owu re se Crystal, nọ tare: “Eri vwiẹre mẹ i ha userhumu mẹ djẹ oborẹ mi na sabu yono uvuẹn isukuru, neneyo mi sabu yono ena mi na ha ruiruo uvuẹn akpenyerẹn mẹ. Ọsẹ mẹ nọ ta mẹ ne mi yono oborẹ a hẹrote igho ji ya uchunuie rhotọre, ọrana ọ ghini ha userhumu mẹ omamọ.” Haba ọrẹ ene vwo ena ra guọlọre na sabu vwo iruo, o ji fo ne wu damoma yono oborẹ a ha ẹghwanren ha igho ruiruo, ji nyalelie. (Prov. 31:​16, 18) Tẹnrovi ogame i Jehova nyoma wu na kẹnoma rẹn osẹriọ, ji vwo ẹhẹn otemẹ.—1 Tim. 6:8.

MWUEGBE HẸRHẸ EWIAN OBARO NA

15-16. Mesoriẹ imizu emẹse ri vwa ji rọnmọ a ghanren? (Mark 10:​29, 30)

¹⁵ Ọke wu rhe vwo iruemru ra merhen i Jehova oma, ji vwo ena wu ne nyerẹn akpọ, ne wu na sabu wian ewian ri ha obaro na. Jene yono kpahen ekwakwa ezẹko wu na sabu ru.

¹⁶ Wu na sabu brorhiẹn wu na ja rọnmọ uvwrọke. Lele ẹmro ri Jesu ọ tare, emẹse ezẹko ni brorhiẹn aye ina ja rọnmọ, dedevwo orhiẹ oborẹ e vwo ekwerhọ kpahen uvuẹn ẹkwotọre aye-e. (Matt. 19:​10-12) Awọrọ ina sabu brorhiẹn aye ina ja rọnmọ fọkiẹ erhirhiẹ erọrọ. Vwo imwẹro taghene Jehova ọrhẹ Jesu, i vwa ha ukẹro sakamu ni Ilele Kristi ri vwa rọnmọ-ọ. Uvuẹn akpọ na ephian, imizu emẹse ri vwa ji rọnmọ, e dje omamọ udje phia uvuẹn ukoko na. Fọkime aye i vwo ẹguọlọ ọrhẹ ọdamẹ kpahen imizu ukoko na, aye i me rhiẹ imizu ọrhẹ izu rẹn aye ne.—Se Mark 10:​29, 30; 1 Tim. 5:2.

17. Marhẹ omizu ọmase ono ru mwuegbe vwana no vwobọrhọ owian Uvie na vuọnvuọn?

¹⁷ Wu na sabu vwobọrhọ iruo Uvie na vuọnvuọn. Imizu emẹse ya mai vwobọrhọ owian aghwoghwo na uvuẹn akpọ na ephian. (Ps. 68:11) Wu na sabu brorhiẹn wu ne vwobọrhọ owian Uvie na vuọnvuọn? Wu na sabu rhiẹ ọkobaro, vwobọrhọ owian ebanbọn yanghene riẹ Oghọn Ukoko. Nẹrhomo kpahen ẹkẹ wu bruru. Lele awọrọ ri nyamwu aruẹ ẹkẹ erana na ne tẹmro, ji guọlọ oborẹ wu ne ru mwuovwan. Orho ru, ruẹ ẹkwaphiẹrhotọre rọ nọ ha userhumu wẹn nyamwu ẹkẹ na. Wu rhe vwobọrhọ owian Uvie na vuọnvuọn, wu na sabu ruẹ ekwakwa erọrọ buebun rẹn Jehova.

18. Mesoriẹ o fo nẹ omizu ọmase ọ ha ẹghwanren djẹ esa ye? (Ni ifoto na.)

¹⁸ Wu na sabu brorhiẹn wu na rọnmọ. Iruemru ọrhẹ ena re yono kpahen ne ina sabu ha userhumu wẹn rhiẹ obọdẹn ane. Itiọrurhomẹmro, orhianẹ wu guọlọ rọnmọ, ofori ne wu ha ẹghwanren djẹ ohworho wu guọlọ rọnmọ. Ọnana owu usuẹn orhienbro eghoghanren wu ne bruo. Karorhọ, wu na nyalele ọkpọvi ọhworhare wu na rọnmọ na. (Rom. 7:2; Eph. 5:​23, 33) Omarana, nọ oma: ‘Ọye ọ hẹrokele udje i Jesu? Ọ ha ogame i Jehova karo uvuẹn akpenyerẹn yen? O brorhiẹn ẹghwanren? O kwerhọ orusọ ye? O mwuọghọ rẹn emẹse? O vwo ena ri na ha userhumu mẹ sẹrorẹ onyerẹnkugbe mẹ rhẹ Jehova, hẹrote edamẹ mẹ, ji rhiẹ obọdẹn ugbehian ha mẹ? Ọ dabu wian ewian yen gba? Jerẹ udje, ewian ego yo vwori uvuẹn ukoko na, marhẹ ọ wian aye lele?’ (Luke 16:10; 1 Tim. 5:8) Itiọrurhomẹmro, wu rha guọlọ rọnmọ omamọ esa, ofori ne wu mwuegbe wu ne rhiẹ omamọ ane.

19. Mesoriẹ oma ọnọ merhen ane rọ ha “userhumu” rẹn esa ye?

¹⁹ Baibol na ọ tare taghene omamọ ane, ọ ha “userhumu” rẹn esa ye, ji “lẹrhiẹ gba.” (Gen. 2:18) Idjedje ọnana ọ ha ukẹro sakamu ni ane? Ẹjo! Owian ane o brọghọ rhẹ ọye oma. Ọgbọ buebun, Baibol na o dje i Jehova rhiẹ ‘ọrọ ha userhumu phia.’ (Ps. 54:4; Heb. 13:6) Ane obọdẹn userhumu rẹn esa ye, ọke rọ hobọtua ye, ji nyalele orhienbro enẹyen ri sekpahen ekrun na. Habaye, fọkime o vwo ẹguọlọ kpahen Jehova, no ruie nẹ awọrọ i mẹrẹn omamọ iruemru esa ye vwrurhe. (Prov. 31:​11, 12; 1 Tim. 3:11) Wu na sabu mwuegbe vwana ne wu rhiẹ obọdẹn ane, nyoma wu ne ru ẹguọlọ ọnọ kpahen Jehova kodorhọ, ji ha userhumu rẹn awọrọ uvuẹn ekruon ọrhẹ ukoko na.

20. Orhorhomu ọgo yẹ izu ọnọ sabu ru rẹn ekruien?

²⁰ Wu na sabu rhiẹ izu. Wu rha rọnmọ hin, wẹwẹ rhẹ esa ina sabu vwiẹ emọ. (Ps. 127:3) Omarana, ọghanranren ne wu roro kpahiẹn. Iruemru ọrhẹ ena re yono kpahen ne, ina ha userhumu wẹn orhianẹ wu guọlọ rọnmọ ji vwiẹ emọ. Ẹguọlọ, uruemru esiri ọrhẹ erhionrin ọnọ, ono toroba omamerhomẹ ekruon, ekete emọ ine vwo omefuon ọrhẹ ẹguọlọ.—Prov. 24:3.

21. Ukẹro ọgo yẹ ọwan a ha ni imizu emẹse, mesoriẹ? (Ni ifoto obaro ọbe na.)

²¹ Ame i vwo ẹguọlọ kpahen are imizu emẹse, fọkiẹ ọsoso oborẹ are ruẹ rẹn Jehova ọrhẹ ihworho yi. (Heb. 6:10) Are a wian gbanhan nẹ are i sabu vwo iruemru ra merhen i Jehova oma, ena are ina sabu ha nyerẹn akpọ ji ha userhumu rẹn awọrọ, ji dabu mwuegbe hẹrhẹ ewian are uvuẹn obaro na. Are i ghini ghanren rẹn ukoko i Jehova!