Ha Userhumu Rẹn Ihworho wa ha i Baibol Yono Chochọn Urhomẹmro na

1-2. (a) Mesoriẹ ihworho ezẹko ra ha i Baibol yono e tiẹrierhumu aye ina ga i Jehova? (b) Me ye ne yono kpahen uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana?

WU VWO ẹhẹn eveva ọke wa gwọlọ rhiẹ Oseri Jehova? Ọkezẹko, wa zofẹn taghene ihworho we lele wian, igbehian, yanghene ihworho ekruon ina kparehasuọ. Yanghene we roro taghene wu sabu nyerẹnmwu irhi Osolobrugwẹ-ẹ. Orhiomaran, wu na sabu vwẹruọ oborẹ ọsoriẹ ihworho ezẹko ra ha i Baibol yono a zofẹn aye ina chochọn urhomẹmro na.

² Jesu ọ mẹrẹnvwrurhe taghene aruẹ ofẹn ọnana ọnọ sabu da ohworho obọ ji no jo ruriaro uvuẹn ukoko na. (Matt. 13:​20-22) Ọrẹn, o fiobọrhotọre rọ nọ ha userhumu rẹn aruẹ ihworho erana-a. Ukpomaran, o dje rẹn idibo yi oborẹ aye ine ru ha userhumu rẹn aruẹ ihworho erana (1) djokarhọ oborẹ ọ vwọ lẹrhẹ aye ruẹ riaro, (2) ruẹ ẹgwọlọ aye i vwo kpahen i Jehova kodorhọ, (3) ha i Jehova karo uvuẹn akpenyerẹn aye, ọrhẹ (4) fiẹ ebẹnbẹn aye kparobọ. Arha ha ọbe na Riamerhen Akpenyerẹn Bẹmẹdẹ! ruiruo, marhẹ ene ru ha oborẹ i Jesu ọ ta rẹn idibo yi ha userhumu rẹn ihworho ra ha i Baibol yono brorhiẹn aye ina ga i Jehova?

HA USERHUMU RẸN OHWORHO WE YONO DJOKARHỌ OBORẸ Ọ VWỌ LẸRHIẸ RUẸ RIARO

3. Mesoriẹ ọ bẹn ni Nicodemus o rhiẹ odibo i Jesu?

³ Nicodemus ro rhiẹ owuọwan ro titiri uvwre itu i Jew na, ọ dẹrughwaroghwu obẹnbẹn owu rọ vwọ lẹrhiẹ kiki rhiẹ odibo i Jesu. Emrẹ ibiamo erhan ọvo ọke i Jesu ọ tuẹn owian aghwoghwo yi rhọ yi Nicodemus ọ mẹrẹnvwrurhe taghene Jesu Ọmọ Osolobrugwẹ. (John 3:​1, 2) Ọrẹn, fọkiẹ “ofẹn itu i Jew” na, Nicodemus no brorhiẹn ro no leli Jesu vwoma uvuẹn odjahen. (John 7:13; 12:42) Ọnọ sabu rhe roro taghene orho rhiẹ odibo i Jesu, ẹrhẹ ro vwori ọnọ va ye obọ.a

4. Marhẹ i Jesu o ru ha userhumu rẹn Nicodemus vwẹruọ oborẹ Osolobrugwẹ o fiẹrorhọ mie yi?

⁴ Nicodemus o rhe oborẹ Urhi na ọ tare, ọrẹn ọ gwọlọ userhumu nọ sabu vwẹruọ oborẹ i Jehova o fiẹrorhọ mie yi. Marhẹ i Jesu o ru ha userhumu riẹn? Jesu o vwo omwemẹ ro no lelie ghwọghọ ọke kugbe, omarana no leli Nicodemus vwoma uvuẹn ason. Habaye, Jesu ọ hunute oborẹ o fori nẹ Nicodemus o ru nọ sabu rhiẹ odibo yi: nọyẹ, o fori nọ ghwẹriẹ nẹ edandan yen, bromarhame, ji vwo esegburhomẹmro kpahen Ọmọ Osolobrugwẹ.—John 3:​5, 14-21.

5. Marhẹ ene ru ha userhumu rẹn ohworho ra ha i Baibol yono djokarhọ oborẹ ọ vwọ lẹrhiẹ ruẹ riaro?

⁵ Ọrhọ tobọ rhianẹ ohworho ra ha i Baibol yono ọ dabu vwẹruọ Eyaya Ọfuanfon na, o ji fo na ha userhumu riẹn rhe oborẹ ọ vwọ lẹrhiẹ ruẹ ruriaro. Jerẹ udje, ọkezẹko owian omobọ ye yanghene ẹkparehaso ekrun yọ vwọ lẹrhiẹ ruẹ ruriaro uvuẹn ukoko na. Omarana, gwọlọ ọke ha userhumu riẹn. Wu na sabu ha use riẹn no leluo riẹ emaren kugbe yanghene riẹ ada. Uvuẹn aruẹ erhirhiẹ ọnana, ọnọ lọhọ rọ nọ ta wẹn kpahen ebẹnbẹn rọ dẹrughwaroghwẹ. Ha urhebro riẹn no ruẹ ewene ri serhọ neneyo o djephia taghene o vwo ẹgwọlọ kpahen i Jehova, ukperẹ ono rhiẹ owẹwẹ.

6. Marhẹ wu ne ru ha userhumu rẹn ohworho wa ha i Baibol yono brorhiẹn rọ nọ ga i Jehova? (1 Corinthians 16:13)

⁶ Ohworho ra ha i Baibol yono orho vwo imwẹro taghene Jehova ọnọ sa ye erhumu nyalele iruemru-urhi Baibol, ono vwo uduefigbere rọ nọ ha oborẹ o yono ruiruo. (Se 1 Corinthians 16:13.) Uvuẹn erhirhiẹ ọnana, wu họhọ oyono obẹ isukuru. Oyono ọgo yọ mai jo obẹ isukuru? O fiotọre taghene oyono ro vwo erhionrin kpahuọn, ji ha userhumu wẹn bọn imwẹro kpahen ena wu vwori. Omaran ọ ji havwọ, obọdẹn oyono i Baibol ọ vwọ ghwai yono oborẹ Osolobrugwẹ ọ gwọlọre ọvo-o, ukpomaran, ọ yẹ ohworho ro yono imwẹro taghene Jehova ọnọ ha userhumu riẹn ruẹ ewene ro fori uvuẹn akpenyerẹn yen. Marhẹ wu ne ruẹ ọrana lele?

HA USERHUMU RẸN OHWORHO WE YONO RUẸ ẸGWỌLỌ RO VWO KPAHEN I JEHOVA KODORHỌ

7. Marhẹ i Jesu o ru ha userhumu rẹn era kerhọ ye ruẹ ẹgwọlọ aye kpahen i Jehova kodorhọ?

⁷ Jesu o rheri taghene ẹgwọlọ re vwo kpahen Osolobrugwẹ ono mwu idibo yi ha oborẹ aye e yono ruiruo. Ọgbọ buebun, o yono idibo yi ekwakwa ri na ha userhumu rẹn aye ruẹ ẹgwọlọ aye i vwo kpahen i Jehova kodorhọ. Jerẹ udje, ọ ha i Jehova dje ọhworhare ro tiobọnẹ ekwakwa irhorhomu rẹn emọyen. (Matt. 7:​9-11) Ezẹko usuẹn era kerhọ i Jesu e vwo aruẹ ọsẹ ọnana-a. Roro kpahen oborẹ oma ono ruẹ aye ọke i Jesu o dje udje kpahen ọsẹ ro vwo arodọmẹ kpahen ọmọyen ji rhiabọ dedie udabọ ekwakwa ibiobiomu ro ru ne. Ọnana ọ ha userhumu rẹn aye rhe taghene Jehova o vwo arodọmẹ kpahen emọyen ri ha otọrakpọ na.—Luke 15:​20-24.

8. Marhẹ wu ne ru ha userhumu rẹn ohworho wa ha i Baibol yono ruẹ ẹgwọlọ ro vwo kpahen i Jehova kodorhọ?

⁸ Ọke we rhe yonie, wu na ji sabu ha userhumu riẹn ruẹ ẹgwọlọ ro vwo kpahen i Jehova kodorhọ nyoma wu na kanrunumwu iruemru Osolobrugwẹ. Uvuẹn uyono owuowu, ha userhumu riẹn rhe oborẹ ẹgwọlọ i Jehova o ru surhobọmwu oborẹ o yono. We rhe yono kpahen izobo otan na, kanrunumwu oborẹ o ru sekpahiẹn. (Rom. 5:8; 1 John 4:10) Ọravwọ orho roro kpahen ẹgwọlọ i Jehova o vwo kpahiẹn, ono mwuie vwo ẹgwọlọ kpahen i Jehova rhọ.—Gal. 2:20.

9. Me yọ ha userhumu rẹn ọhworhare owu re se i Michael wene akpenyerẹn yen?

⁹ Roro kpahen udje i Michael, ro rhirhiẹ ẹkwotọre Indonesia. O yono urhomẹmro na ọke rọ ghwanran, ọrẹn o kwe bromarhame-e. Ọke ro te ẹgbukpe 18, no riẹ ẹkwotọre ọrọrọ ya wian owian ra ghwa imoto eduado. Ọke oru, nọ ghwẹrioma rhiẹ Indonesia ma rọnmọ, ọrẹn owian na nọ rharhumu kpariẹ riẹ ẹkwotọre ọrọrọ nyajẹ ekruien vwo. Uvwrọke ọrana, aniẹ ọrhẹ ọmọyen ọgbọtọ ni tuẹn uyono i Baibol rhọ ji rhe ruẹ riaro. Ọke izu i Michael o hwu, no brorhiẹn rọ nọ ghwẹrioma rhiẹ Indonesia nọ sabu hẹrote ọsẹ ye, uvwrọke ọnana no rhiabọ dede uyono i Baibol. Ọke ro yono oghọn na “Yono Kodo Rhọ” uvuẹn uyono 27 uvuẹn ọbe na Riamerhen Akpenyerẹn Bẹmẹdẹ!, oborẹ i Michael o yonorin nọ hobọte yi omamọ. Ọke ro roro kpahen oborẹ oma o ruẹ i Jehova ọke rọ mẹrẹn Ọmọyen rọ rioja, Michael nọ tuẹn oviẹ rhọ. No vwo ọdaremẹro okokodo kpahen izobo otan na, ọnana no mwurien wene akpenyerẹn yen ji bromarhame.

HA USERHUMU RẸN OHWORHO WE YONO HA I JEHOVA KARO UVUẸN AKPENYERẸN YEN

10. Marhẹ i Jesu o ru ha userhumu rẹn idibo yi ruẹ ewene nẹ aye i sabu ga ye? (Luke 5:​5-11) (Ji ni ifoto na.)

¹⁰ Idibo erukaro na i kiki vwrurhe i Jesu taghene ọye yi Messiah na, ọrẹn aye i gwọlọ userhumu nẹ aye i sabu ha owian aghwoghwo na karo uvuẹn akpenyerẹn aye. Ọke i Jesu ọ ha use rẹn Peter ọrhẹ Andrew nẹ aye i lelie ọke ephian, aye i ghwanreriẹn rhiẹ idibo i Jesu uvwrọke ezẹko ne. (Matt. 4:​18, 19) Aye ikpirhenrin ri titiri omamọ, ri ji homaba i James ọrhẹ John uvuẹn owian irhenrin ekpe na. (Mark 1:​16-20) Ọke i Peter ọrhẹ Andrew “a sẹrerhumuji eriri aye,” aye i ji ruẹ ẹkwaphiẹrhotọre na hẹrote ekrun aye uvwrọke aye e leli Jesu. Me yo mwurun aye ruẹ ewene ọnana? Iyẹnrẹn i Luke nọ tare taghene Jesu o ruẹ igbevwunu rọ lẹrhẹ imwẹro aye gbanhonrhọ taghene Jehova ọnọ sabu hẹrote aye.—Se Luke 5:​5-11.

11. Marhẹ ene ru ha udje ọwan bọn esegburhomẹmro ohworho re yono gbanhonrhọ?

¹¹ Ọwan i sabu ruẹ igbevwunu jerẹ i Jesu-u, ọrẹn ana sabu gbikun kpahen oborẹ i Jehova o ru ha userhumu rẹn ihworho ri ha ogame Ọnẹyen karo uvuẹn akpenyerẹn aye. Jerẹ udje, wu karorhọ oborẹ i Jehova o ru ha userhumu wẹn ọke wa tuẹn uyono ukoko rhọ? Ọkezẹko, wu bru ohworho wa wian riẹn ji ta riẹn taghene wu rha sabu wian vrẹn ọke-e, fọkime ọnọ jaghwẹrhọ uyono ẹnya. We rhe gbe aruẹ ikun enana rẹn ohworho we yono, dje kpahen oborẹ esegburhomẹmro ọnọ o ru gbanhonrhọ fọkime Jehova ọ hobọtua orhienbro wu bruru ne wu sabu ha ogamiẹ karo.

12. (a) Mesoriẹ o fo na ha use rẹn ighwoghwẹmro sansan nẹ aye i lele ọwan ye yono ohworho ra ha i Baibol yono? (b) Marhẹ wu ne ru ha ividio yono ohworho we yono? Dje udje yi.

¹² Ohworho wa ha i Baibol yono ọnọ ji mẹrẹn erere, awọrọ i rha ta riẹn kpahen oborẹ aye i ru ruẹ ewene nẹ aye i sabu ha ogame i Jehova karo. Omarana, ha use rẹn imizu ukoko na sansan nẹ aye i leluo ye yono ọravwọ. Ta rẹn aye nẹ aye i gbikun kpahen oborẹ aye i ru mẹrẹn urhomẹmro na vwrurhe, ọrhẹ oborẹ aye i ruru nẹ aye i sabu ha ogame i Jehova karo. Habaye, lele ohworho wa ha i Baibol yono ni ividio ri ha oghọn na “Yono Kodo Rhọ” yanghene “Guọlọ Iyẹnrẹn Erọrọ” uvuẹn ọbe na Riamerhen Akpenyerẹn Bẹmẹdẹ!. Jerẹ udje, we rhe lelie ta kpahen oborẹ ọ ha uvuẹn uyono 37, wu na sabu rionbọrhọ iruemru-urhi ezẹko ri ha uvuẹn ividio na Jehova Ọnọ Hẹrote Edamẹ Ọwan.

HA USERHUMU RẸN OHWORHO WE YONO FIẸ EBẸNBẸN KPAROBỌ

13. Marhẹ i Jesu o ru mwuegbe idibo yi hẹrhẹ ẹkparehaso?

¹³ Jesu ọ ta rẹn idibo yi ọgbọ buebun taghene aye ina dẹrughwaroghwu ẹkparehaso mie awọrọ, tobọ te ihworho ekrun aye. (Matt. 5:11; 10:​22, 36) Uvwre ehion aghwoghwo i Jesu, nọ ha orhetio rẹn idibo yi taghene ana sabu kpe aye hwu. (Matt. 24:9; John 15:20; 16:2) Nọ ha urhebro rẹn aye nẹ aye i ha ẹghwanren ruiruo uvuẹn owian aghwoghwo na. Ọ ha urhebro rẹn aye nẹ aye i kẹnoma rẹn ẹfro nẹ abọ ihworho ra kparahasuẹ aye ji ha ẹghwanren ruiruo uvuẹn aghwoghwo.

14. Marhẹ ene ru ha userhumu rẹn ohworho re yono no mwuegbe hẹrhẹ ẹkparehaso? (2 Timothy 3:12)

¹⁴ Ana sabu ha userhumu rẹn ohworho re yono mwuegbe hẹrhẹ ẹkparehaso nyoma re ne dje riẹn oborẹ ọnọ sabu fiẹrorhọ mie ihworho ro lele wian, igbehian yen, ọrhẹ ihworho ekruien. (Se 2 Timothy 3:12.) Ihworho ro lele wian ina sabu haye djechẹẹ fọkime o ruẹ ewene ne. Awọrọ, tobọ te ihworho ekruien, ina sabu kparehaso oborẹ o yono uvuẹn i Baibol. Erhe kiki mwuegbe ihworho ra ha i Baibol yono hẹrhẹ ẹkparehaso, aye ni na sabu rhe oborẹ aye ine ruo ẹkparehaso ọrhọ homaphia.

15. Me yọ nọ sabu ha userhumu rẹn ohworho we yono nyerẹn ghele ẹkparehaso ekrun?

¹⁵ Orhianẹ ohworho we yono ọ dẹrughwaroghwẹ ẹkparehaso ekrun, ha urhebro riẹn no roro kpahen oborẹ ọsoriẹ ihworho ekruien a kparahasuiẹ. Aye ina sabu roro taghene e sun rien beghe ne, yanghene aye i vwo utuoma kpahen Iseri Jehova. Jesu dede ọ dẹrughwaroghwu echẹdjẹ nẹ abọ ihworho ekruien. (Mark 3:21; John 7:5) Yono ohworho wa ha i Baibol yono oborẹ ono ru ha ona ruiruo, ji vwo erhionrin kpahen awọrọ, tobọ te ihworho ekruien.

16. Marhẹ ene ru ha userhumu rẹn ohworho ra ha i Baibol yono dje imwẹro ro vwori phia izede ẹghwanren?

¹⁶ Ihworho ekrun i rha tobọ dje omamerhomẹ phia, o fo nẹ ohworho ra ha i Baibol yono o dje i kemru kemru rẹn aye ukwọgbọ-ọ. Ọnana ọnọ sabu lẹrhẹ uyono na nẹ aye ọhọ ji lẹrhẹ aye kẹnoma ọke ọrọrọ. Omarana, ha urhebro rẹn ohworho wa ha i Baibol yono no dje imwẹro ro vwori izede ọlolọhọ, neneyo ihworho ekruien i sabu kerhọ ọke ọrọrọ. (Col. 4:6) Ọnọ sabu jirie rẹn aye nẹ aye i riẹ jw.org. Ọnana ọnọ ha uphẹn rẹn aye yono kpahen Iseri Jehova uvuẹn ọke ro serhọ rẹn aye.

17. Marhẹ wu ne ru ha userhumu rẹn ohworho we yono kpahenrhọ iroro esọsọ ihworho i vwo kpahen Iseri Jehova? (Ji ni ifoto na.)

¹⁷ Wu na sabu ha irhomu-ẹmro ri ha oghọn na “Enọ ra Mai nọ” uvuẹn jw.org ha userhumu rẹn ọrẹ we yono mwuegbe ẹkpahenrhọ rẹn enọ elolọhọ rẹ ihworho ekruien yanghene ihworho ro lele wian ina sabu nọ yen. (2 Tim. 2:​24, 25) Uvuẹn oba uyono owuowu, lelie ta kpahen oghọn na “Oborẹ Ihworho Ezẹko a ta” uvuẹn ọbe na Riamerhen Akpenyerẹn Bẹmẹdẹ!. Ha urhebro riẹn no mwuegbe ẹkpahenrhọ na ọrẹ ẹmro ọnẹyen. Ọrhọ gwọlọ, yẹ ye irorẹdjẹ ri na ha userhumu riẹn rhe oborẹ ọnọ kpahenrhọ enọ lele. Wu rhe tiobọnu aruẹ userhumu ọnana riẹn, ọnọ sabu fiudugbere chochọn esegburhomẹmriẹn.

18. Marhẹ wu ne ru ha urhebro rẹn ohworho we yono no ghwoghwo rẹn awọrọ? (Matthew 10:27)

¹⁸ Jesu ọ ha urhebro rẹn idibo yi nẹ aye i ghwoghwo iyẹnrẹn esiri na uvuẹn afiede. (Se Matthew 10:27.) Ohworho re yono ọrhọ kiki tuẹn aghwoghwo rhọ, ọnọ phẹrẹ rọ nọ hẹroso i Jehova. Marhẹ wu ne ru ha userhumu riẹn bru ẹkẹ ọnana te oma? Erhe ghwoghwo taghene ukoko na ephian ono kwomakugbe ruẹ aghwoghwo, ha urhebro riẹn no roro kpahen oborẹ ono ru mwuovwan oghwoghwẹmro. Dje riẹn oborẹ aruẹ ẹkwaphiẹrhotọre ọnana o ru ha userhumu rẹn awọrọ tuẹn aghwoghwo rhọ ne. Ọnọ ji sabu mẹrẹn erere nẹ ẹmro emọ isukuru ra haphia uvuẹn uyono re ruẹ uvuẹn ọkprughwre na. Ọrhọ damoma nyamwu ẹkẹ ọnana, ono yono oborẹ ono ru dje imwẹro yi phia rhẹ uduefigbere.

DJE RẸN OHWORHO WE YONO TAGHENE WU HẸROSUIẸ

19. Marhẹ i Jesu o ru djephia taghene ọ hẹroso idibo yi, marhẹ ene ru hẹrokelie?

¹⁹ Bọmọke i Jesu ọ ki ghwẹrioma riẹ odjuwu, ọ ta rẹn idibo yi taghene aye ine bruie rhe obaro na. Aye e vwẹruọ ye taghene Jesu ọ ta kpahen odjuwu aye ina nya-a. Udabọ ọrana, Jesu ọ tẹnrovi atamwu aye, ukperẹ ono rhiẹ ẹhẹn eveva aye i vwori. (John 14:​1-5, 8) O rheri taghene aye i gwọlọ ọke nẹ aye i sabu vwẹruọ ekwakwa ezẹko, jerẹ ifiẹrorhọ aye ine riẹ odjuwu. (John 16:12) Ana ji sabu dje rẹn ihworho re yono taghene a hẹrosuẹ aye taghene aye ina sabu lẹrhẹ oma merhen i Jehova.

20. Marhẹ omizu ọmase owu obẹ Malawi o ru djephia taghene ọ hẹroso ohworho ro yono?

²⁰ O fori ne vwo ifiẹrorhọ taghene ihworho re yono i gwọlọ ruẹ oborẹ ọgbare. Jerẹ udje, roro kpahen udje i Chifundo ro rhiẹ omizu ọmase ro rhirhiẹ ẹkwotọre i Malawi. Ọ ha ọbe na Riamerhen Akpenyerẹn Bẹmẹdẹ! tuẹn uyono i Baibol rhọ rẹn ọmase owu re se Alinafe, ro riẹ ishọshi Catholic. Ọke aye e yono uyono 14 hin, Chifundo nọ nọriẹn oborẹ o roro kpahen ema ra haba ogame. Alinafe no mwuomarhọ omamọ ji kpahenrhọ riẹn, “Ọrana, odjẹ omobọ!” Chifundo no roro taghene Alinafe ọnọ dobọ uyono na ji. Ọrẹn, no vwo erhionrin ji rhe yono Alinafe nyarhẹn, rhẹ ifiẹrorhọ taghene ono vwẹruọ ye obaro na. Ibiamo ezẹko a vrẹn, Chifundo nọ nọriẹn onọ ọnana ọke aye e te uyono 34: “Marhẹ uyono i Baibol ọnọ ọrhẹ oborẹ wu yono kpahen Osolobrugwẹ urhomẹmro na, o ru rhua erere vwo ne?” Chifundo nọ ta kpahen oborẹ Alinafe ọ kpahenrhọ riẹn lele, nọ tare, “Ọ hunute ekwakwa imemerhen buebun, owu usuẹn aye yẹ, Iseri Jehova i vwe vwobọrhọ irueruo ri Baibol na o vwo utuoma kpahe-en.” O jiri-i, Alinafe nọ dobọ ema ẹha ruiruo ji, jeghwai mwuovwan omebrurhame.

21. Marhẹ ene ru ha userhumu rẹn ohworho re yono brorhiẹn rọ nọ ga i Jehova?

²¹ Dedevwo Jehova yẹ ohworho “rọ lẹrhiẹ dua,” ọrẹn, ana sabu ha userhumu rẹn ihworho re yono ruriaro. (1 Cor. 3:7) Ene ru vrẹn ọrẹ ene yonie oborẹ Osolobrugwẹ ọ gwọlọ mie yi. O fori na ha userhumu riẹn vwo ẹgwọlọ okokodo kpahen i Jehova. O ji fo na ha userhumu riẹn dje ẹgwọlọ phia nyoma rọ nọ ha i Jehova karo uvuẹn akpenyerẹn yen. O fori ne yonie nọ hẹroso i Jehova uvuẹn ọke ebẹnbẹn. Erhe djephia taghene a hẹrosuiẹ, ene ruẹ imwẹro ọnẹyen gbanhon taghene ọnọ sabu nyalele irhi Jehova ji brorhiẹn rọ nọ ha ẹga riẹn.