Mesoriẹ o fo na Nekpẹn Urhebro?

1. Marhẹ ene ru brorhiẹn ẹghwanren rọ nọ lẹrhẹ irorẹdjẹ ọwan vwo efikparobọ? (Proverbs 13:10; 15:22)

ỌWAN ephian i gwọlọ brorhiẹn ẹghwanren. Ọwan ephian i ji gwọlọ nẹ irorẹdjẹ ọwan o vwo efikparobọ. Baibol na ọ ta rẹn ọwan oborẹ ene ruie lele.—Se Proverbs 13:10; 15:22.

2. Me yi Jehova o veri taghene ono ru rẹn ọwan?

² Itiọrurhomẹmro, Ọsẹ ọwan Jehova yo vi fo Ohworho ra na zẹ bru nọ yẹ ọwan ẹghwanren ọrhẹ urhebro. O veri taghene ọnọ ha userhumu rẹn ọwan nyoma rọ ta: “Mi na yọ urhebro ji rhe nuo sua.” (Ps. 32:8) Ẹmro ọnana o djephia taghene Jehova ọ vwọ ghwai ha urhebro rẹn ọwan ọvo-o, ọrẹn o vwo ọdamẹ kpahen ọwan, ji ha userhumu rẹn ọwan ha urhebro yi ruiruo.a

3. Me ye ne yono kpahen uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana?

³ Uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana, ana ha i Baibol na kpahenrhọ rẹn enọ ẹne enana: (1) Iruemru ego yi mi ne vi vwo ne mi sabu mẹrẹn erere nẹ omamọ urhebro? (2) Ọrọmo yọ nọ sabu yẹ mẹ omamọ urhebro? (3) Marhẹ mi ne ru djephia taghene mi gwọlọre na yẹ mẹ urhebro? (4) Mesoriẹ o vwo fo mi ta rẹn awọrọ nẹ aye i brorhiẹn mẹ?

IRUEMRU EGO YI MI NE VI VWO?

4. Iruemru ego yo fori ne vwo na sabu mẹrẹn erere nẹ omamọ urhebro?

⁴ Na sabu mẹrẹn erere nẹ omamọ urhebro, o fori ne vwo omeriotọre ọrhẹ ẹhẹn dẹndẹn. O fori ne rhe taghene a ji gwọlọ userhumu awọrọ na sabu brorhiẹn ẹghwanren. Orhianẹ ọwan e vwo ẹhẹn dẹndẹn ọrhẹ omeriotọre-e, Jehova ọ sabu ha userhumu rẹn ọwa-an. Habaye, a ji sabu ha oborẹ e seri uvuẹn i Baibol na ruiruo-o. (Mic. 6:8; 1 Pet. 5:5) Ọrẹn, erhe vwo omeriotọre ọrhẹ ẹhẹn dẹndẹn, ọnọ ha userhumu rẹn ọwan ha urhebro rọ ha uvuẹn i Baibol na ruiruo, ji mẹrẹn erere nie rhe.

5. Efikparobọ ego yẹ Orodje David o vwori ri na sabu lẹrhiẹ kparoma bi?

⁵ Roro kpahen oborẹ ana sabu yono nẹ udje Orodje David. Manẹ ọ sabu kparoma bi fọkiẹ oborẹ o ruru. Bọmọke o ki rhiẹ orodje, e rherie rhẹ ọbo ijoro rọ dabu tona. A tobọ ha use riẹn nọ so ijoro rẹn orodje na. (1 Sam. 16:​18, 19) Jehova nọ yẹ i David ẹhẹn ọfuanfon yi, ọke ra haye mwu ẹrhẹ orodje hin. (1 Sam. 16:​11-13) No titiri omamọ uvwre ihworho yi ọke ro fi evwreghrẹn aye kparobọ, omaran ji te aduaran onyẹ i Philistine re se Goliath. (1 Sam. 17:​37, 50; 18:7) Orhianẹ David ọ kparoma bi, manẹ ọ sabu roro taghene ọ gwọlọ urhebro mie awọrọ-ọ, fọkiẹ efikparobọ ro vwo ne. Ọrẹn, David o ruẹ omara-an.

6. Marhẹ e ru rhe taghene David o rhiabọ dede urhebro? (Ji ni ifoto ọbe na.)

⁶ Ọke a ha i David mwu ẹrhẹ orodje hin, no mwu ugbehian rhẹ ihworho ri ha urhebro riẹn. (1 Chron. 27:​32-34) Ọnana o gbe ọwan unu-u, fọkime David o vwo uruemru rọ kerhọ omamọ urhebro. Orhiẹ ehworhare ọvo yi tiobọnu urhebro riẹ-ẹn, o ji rhiabọ dede urhebro mie ọmase owu re se Abigail. Abigail ane i Nabal, Nabal ọ kparoma o vwo ji dje ọghọ ọrhẹ ekpẹmẹ phia-a. David nọ homariotọre rhiabọ dede omamọ urhebro rẹ Abigail ọ yẹriẹ, obẹtaye o rho ruẹ ọdandan ọghwaghwa-a.—1 Sam. 25:​2, 3, 21-25, 32-34.

7. Iyono ego ya na sabu yono nẹ udje i David? (Ecclesiastes 4:13) (Ji ni ifoto na.)

⁷ Ana sabu yono iyono ezẹko mie i David. Jerẹ udje, ana sabu tona ekwakwa ezẹko yanghene vwo ẹrhẹ awọrọ i vwe vwo. Orho rhiomaran, o fo ne roro taghene ọwan a gwọlọ urhebro-o. O fori na homariotọre kerhọ omamọ urhebro jerẹ i David, o toro ohworho ro tiobọnu urhebro na-a. (Se Ecclesiastes 4:13.) Erhe ruẹ omaran, ọnọ ha userhumu rẹn ọwan je ruẹ orusọ ọghwaghwa, rọ nọ suẹ omemwurhọ rẹn ọwan ọrhẹ awọrọ.

ỌRỌMO YỌ NỌ SABU YẸ MẸ OMAMỌ URHEBRO?

8. Mesoriẹ i Jonathan o mwuovwan rọ nọ ha urhebro rẹn i David?

⁸ Jene yono kpahen uyono ọrọrọ ra na sabu yono nẹ udje i David. O rhiabọ dede urhebro mie ihworho ri vwo omamọ onyerẹnkugbe rhẹ i Jehova ọrhẹ ihworho ri dabu vwẹruọ erhirhiẹ rọ havwọ. Jerẹ udje, ọke i David ọ gwọlọ rhe sẹ ọnọ sabu kwaphiẹrhọ rhẹ Orodje Saul, nọ dabu kerhọ urhebro i Jonathan ọ yẹriẹ, ro rhiẹ ọmọ i Saul. Mesoriẹ i Jonathan ọ sabu yi David omamọ urhebro? Fọkime Jonathan o vwo omamọ onyerẹnkugbe rhẹ i Jehova, habaye, ọ ji dabu rhe aruẹ ohworho i Saul ọ havwọ. (1 Sam. 20:​9-13) Me yẹ ọnana o yonirin ọwan?

9. Ọrọmo yo fori na nekpẹn urhebro mie? Dje udje yi. (Proverbs 13:20)

⁹ Ọke arha gwọlọ urhebro, o fori na nọ ohworho ro vwo omamọ onyerẹnkugbe rhẹ i Jehova, ro ji rhe aruẹ erhirhiẹ rẹ ọwan a dẹrughwaroghwẹ.b (Se Proverbs 13:20.) Jerẹ udje, gba haye taghene omizu ọhworhare owu ọ gwọlọ ohworho rọ nọ rọnmọ. Bọgo yọ nọ mẹrẹn omamọ urhebro? Ọrhọ nekpẹn urhebro mie ohworho rọ vwọ ji rọnmọ, ọnọ sabu mẹrẹn erere nie rhe, orhianẹ ọ bọn urhebro na kpahen iruemru-urhi Baibol. Ọrẹn, omizu ọhworhare na ọnọ mẹrẹn obọdẹn urhebro ọrhọ nekpẹn userhumu mie esa ọrhẹ ana ri dabu rheyi, ri ji rọnmọ ẹgbukpe buebun ne.

10. Me ye ne yono kpahen?

¹⁰ Ọwan i yono ne kpahen iruemru eva ro fori ne vwo ọrhẹ ohworho rọ nọ yẹ ọwan urhebro. Vwana, jene yono kpahen oborẹ ene ru djephia taghene a gwọlọ urhebro ọrhẹ oborẹ ọsoriẹ ọ sọ na ta rẹn awọrọ nẹ aye i brorhiẹn rẹn ọwan.

MARHẸ MI NE RU DJEPHIA TAGHENE MI GWỌLỌRE NA YẸ MẸ URHEBRO?

11-12. (a) Me ya na sabu ru ọkezẹko? (b) Me yẹ Orodje Rehoboam o ruru ọke rọ gwọlọ brorhiẹn ọghoghanren owu?

¹¹ Ọkezẹko ohworho ọnọ sabu nekpẹn urhebro mie awọrọ, ọrẹn, ọrhọ ghwanriẹn brorhiẹn oborẹ ono ru ne, nọyẹ ọ gwọlọ ghwai rhon oborẹ awọrọ ina ta kpahiẹn. Aruẹ ohworho ọrana ọ gwọlọ na yẹ ye urhebro-o. O fori no yono nẹ oborẹ ọ phia rẹn Orodje Rehoboam.

¹² Rehoboam no rhiẹ orodje uvuẹn Israel ọke Orodje Solomon o hwu hin. Agbamwa na o vwo ekwakwa irhorhomu buebun ọke i Rehoboam o rhiẹ orodje, ọrẹn ihworho na ne roro taghene owian ri Solomon ọ hare aye wian ọ gbanhon phan. Omarana, aye ni bru Rehoboam ji rẹ ye no ruẹ owian aye lọhọ. Rehoboam nọ ta rẹn aye nẹ aye i yẹ ye ibiọke no roro kpahen oborẹ ono ruo. Ọke ukaro, nọ nekpẹn urhebro mie ehworhare ri kpako ne ri ji ha userhumu rẹn i Solomon. (1 Ki. 12:​2-7) Ọrẹn, nọ tiẹn urhebro rẹ ehworhare enana ri kpako ne i yẹriẹ. Mesoriẹ o ruẹ omaran? Rehoboam ọ ghwanreriẹn brorhiẹn oborẹ ono ruo ne, gbinẹ ọ ghwai gwọlọ rhe oborẹ ehworhare na ina kpahenrhọn riẹn? Ọke ọ nekpẹn urhebro mie igbehian yen ri rhiẹ iphuphẹn, no kwerhọ oborẹ aye i tare fọkime o jerie. (1 Ki. 12:​8-14) Rehoboam nọ kpahenrhọ rẹn ihworho yi lele urhebro igbehian yen i yẹriẹ. Obẹtaye, agbamwa na nọ ghalẹre ji kparehasuiẹ, nẹ ọke ọrana nyarhẹn Rehoboam no rhiẹromẹrẹn ebẹnbẹn ọke ephian.—1 Ki. 12:​16-19.

13. Marhẹ ene ru rhe taghene a gwọlọre na yẹ ọwan urhebro?

¹³ Me ya na sabu yono nẹ udje i Rehoboam? Ọke arha nekpẹn urhebro, o fori ne djephia taghene a gwọlọ urhebro na. Marhẹ ene ru djephia taghene a gwọlọ urhebro? Ana sabu nọ oma ọwan onọ ọnana, ‘Mi rha nekpẹn urhebro mie awọrọ, mia tiẹn ogege fọkime mie kwerhọ oborẹ aye i tare-e?’ Roro kpahen udje owu.

14. Me ya na vi karorhọ ọke arha yẹ ọwan urhebro? Dje udje yi. (Ji ni ifoto na.)

¹⁴ Gbe rorie taghene omizu ọhworhare owu nọ mẹrẹn iruo ra na kwa omamọ osa riẹn. Ọrẹn, bọmọke o ki rhiabọ dede iruo na, nọ nekpẹn urhebro mie ọkpako ukoko owu. Omizu na nọ ta riẹn taghene iruo na ọnọ lẹrhiẹ serabọ rẹn ekruien ọke jijiri. Ọkpako na nọ karorhọ ye kpahen uruemru-urhi Baibol na taghene owian ye yẹ ọrẹ ọnọ hẹrote ekruien izede ọrẹ ẹhẹn. (Eph. 6:4; 1 Tim. 5:8) Urhebro ọnana orho je omizu na-a, ọke ọrana nọ nọ nekpẹn urhebro mie imizu erọrọ bọmọke ọnọ ki mẹrẹn omizu rọ nọ ta riẹn no rhiabọ dede iruo na. Wu na sabu ta taghene omizu na ọ vi gwọlọ urhebro, gbinẹ ọ ghwanreriẹn brorhiẹn ne ji gwọlọ ohworho rọ nọ hobọtua iroro yi? O fori na karorhọ taghene ọmudu na ọ vuọnren rhẹ ọphiẹrhọ. (Jer. 17:9) Ọkezẹko, ana sabu yẹ ọwan urhebro ro vwo je ọwan, ọrẹn ọrana yẹ oborẹ a vi gwọlọ.

O FORI MI TA RẸN AWỌRỌ NẸ AYE I BRORHIẸN MẸ?

15. Me yo fori na kẹnoma riẹn, mesoriẹ?

¹⁵ Owuowọnwan yo no brorhiẹn rẹn omayen. (Gal. 6:​4, 5) Jerẹ oborẹ e yono vrẹn ne, ọvwẹghwanren ọrhọ gwọlọ brorhiẹn, nọ nekpẹn urhebro mie Olele Kristi ro te edje ne, ji nyalele urhebro ri ha uvuẹn Baibol na. Ọrẹn, o fori na kẹnoma neneyo awọrọ i je rhe brorhiẹn rẹn ọwan. Ihworho ezẹko ina sabu nọ awọrọ onọ ọnana, “Me wu ne ruo orhianẹ wu ha erhirhiẹ mẹ?” Awọrọ ina sabu ha ẹghwanren brorhiẹn re bru vrẹn ne, ọrẹn aye a dabu roro kpahen erhirhiẹ na-a.

16. Erhirhiẹ ọgo yọ homaphia uvuẹn i Corinth sekpahen eranmo ra ha ze izobo rẹn ema, ọrọmo yo no brorhiẹn sẹ ọnọ riẹ aruẹ eranmo erana? (1 Corinthians 8:7; 10:​25, 26)

¹⁶ Djokarhọ erhirhiẹ rọ homaphia uvwre Ilele Kristi erukaro ri ha Corinth, sekpahen eranmo ra ha ze izobo rẹn ema. Paul nọ ta rẹn imizu na: “Ọwan i rheri taghene oma o fiemru owuorowu uvuẹn akpọ na-a, habaye Osolobrugwẹ owu ọvo yọ havwiẹ.” (1 Cor. 8:4) Fọkiẹ ọnana, imizu ezẹko uvuẹn ukoko na ni brorhiẹn taghene aye ina sabu riẹ eranmo ra rhẹ uvuẹn eyi ọrhọ tobọ rhianẹ a hare aye ze izobo ne. Ọrẹn, awọrọ i brorhiẹn taghene aye i sabu riẹ aruẹ eranmo erana-a, fọkime ẹhẹn obrorhiẹn aye ono kpokpo aye. (Se 1 Corinthians 8:7; 10:​25, 26.) Ọnana orhienbro omobọ. Paul ọ vwọ haye ta rẹn Ilele Kristi ri ha Corinth nẹ aye i brorhiẹn rẹn awọrọ yanghene hẹrokele awọrọ ruẹ oborẹ aye e ruẹ-ẹ. Owuowọnwan ọnọ “nẹ iyẹnrẹn omayen rẹn Osolobrugwẹ.”—Rom. 14:​10-12.

17. Me yọ nọ sabu phia orhianẹ a hẹrokele orhienbro awọrọ? Dje udje yi. (Ji ni ifoto na.)

¹⁷ Marhẹ aruẹ erhirhiẹ ọrana ono ru sabu homaphia inyenana? Roro kpahen erhirhiẹ ro sekpahen eghọn ọbara sansan. Olele Kristi owuowu yo no brorhiẹn rẹn omayen sẹ ọnọ ha eghọn ọbara enana yanghene tiẹn.c Ọkezẹko ọ bẹn ra dabu vwẹruọ ẹmro ọnana, ọrẹn ọwan ọvo yi ne brorhiẹn na. (Rom. 14:4) Ọrẹn, erhe brorhiẹn ra na hẹrokele orhienbro awọrọ, ọnọ sabu hobọte ẹhẹn obrorhiẹn ọwan. Ana sabu yono ẹhẹn obrorhiẹn ọwan sekpahen iruemru-urhi ri ha i Baibol na. (Heb. 5:14) Omarana, ọkiọgo yo fo na nekpẹn urhebro mie Olele Kristi ro te edje ne? Ana sabu ru omaran orhianẹ a gwọlọ otọre ẹmro na ne, ọrẹn, a ji gwọlọ userhumu awọrọ na sabu vwẹruọ iruemru-urhi Baibol sekpahen erhirhiẹ na.

RHA NEKPẸN URHEBRO

18. Me yi Jehova o ru rẹn ọwan ne?

¹⁸ Jehova ọ hẹroso ọwan nyoma rọ ha uphẹn rẹn ọwan ne brorhiẹn omobọ ọwan. Ọ yẹrẹ ọwan i Baibol na. Ọ ji yẹ ọwan emamọ igbehian, ri na ha userhumu rẹn ọwan brorhiẹn ri serhọ ji vwẹruọ iruemru-urhi Baibol. Nyoma izede ọnana, Jehova no djephia taghene ọye Ọsẹ rọ hẹrote ọwan. (Prov. 3:​21-23) Marhẹ ene ru dje ọdaremẹro phia riẹn?

19. Marhẹ ene ru lẹrhẹ oma merhẹn i Jehova ọke ephian?

¹⁹ Roro kpahen ọnana: Oma ọ merhẹn emiemọ omamọ ọke aye arha mẹrẹn emọ aye re ruẹ riaro uvuẹn ogame i Jehova, ji ha userhumu rẹn awọrọ. Omaran ọ ji havwọ, oma ọ merhẹn i Jehova ọke ọrhọ mẹrẹn ọwan re ruẹ riaro uvuẹn ogame ọnẹyen ọke ephian, nekpẹn urhebro, ji brorhiẹn ẹghwanren ri djephia taghene e vwo ẹgwọlọ kpahiẹn.