Oborẹ Ene ru Tiobọnu Urhebro

1. Ọrọmo yo fo ohworho ro no tiobọnu urhebro rẹn awọrọ? Djeyi fiotọre.

OMA ọ merhuọn wu ne tiobọnu urhebro rẹn awọrọ? Oma ọ merhẹn ihworho ezẹko aye ine ruẹ omaran. Awọrọ e ruẹ sikẹnsikẹn aye ina ha urhebro yanghene orhetio rẹn awọrọ. O toro oborẹ erhirhiẹ na ọ havwọ-ọ, ọwan ephian ine vi tiobọnu urhebro rẹn awọrọ ọke ephian. Mesoriẹ? Jesu ọ tare taghene ẹgwọlọ rẹ Ilele Kristi ine dje rẹn owuowọnwan, yọ nọ lẹrhẹ ihworho rhe taghene aye idibo yi. (John 13:35) Izede owu re djephia taghene e vwo ẹgwọlọ kpahen imizu ọwan yẹ ọrẹ e tiobọnẹ urhebro rẹn aye uvuẹn ọke aye a gwọliẹ. Baibol na ọ tare taghene “omamọ urhebro” rẹ “ugbehian” o tiobọnẹ ọ lẹrhẹ okugbe na gbanhan.—Prov. 27:9.

2. Me yẹ ekpako ukoko ine vi ru, mesoriẹ? (Ji se ekpeti na “Urhebro ra Haphia Uvuẹn Uyono Ukoko re Ruẹ Ọkprughwre na.”)

² O fori nẹ ekpako ukoko i dabu ha urhebro ro mwidjẹn phia. Jehova yọ nyoma i Jesu ha ehworhare enana mwu nẹ aye i hẹrote ukoko na. (1 Pet. 5:​2, 3) Izede owu aye e ruẹ ọnana yẹ ọrẹ aye a ha ẹmro phia ji ha i Baibol na ha urhebro rẹn imizu ukoko na. Aye a ji ha urhebro rẹn imizu ukoko na owuowu, omaran ji te ihworho ri beghe nẹ ukoko na. Marhẹ ekpako ukoko ọrhẹ ọwan ephian ine ru tiobọnu omamọ urhebro?

3. (a) Marhẹ ene ru rhiẹ omamọ obrurhe? (Isaiah 9:6; Ji se ekpeti na “Hẹrokele i Jesu wa Rha ha Urhebro Phia.”) (b) Me ye ne yono kpahen uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana?

³ Ana sabu rhiẹ omamọ obrurhe erhe yono kpahen udje ihworho uvuẹn i Baibol, maido udje i Jesu. Odovan i Jesu owu yẹ “Obrurhe Igbevwunu.” (Se Isaiah 9:6.) Uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana, ene yono kpahen oborẹ ene ruo arha nekpẹn urhebro mie ọwan ọrhẹ oborẹ ene ru tiobọnu urhebro orhianẹ a nekpẹn yen mie ọwa-an. Ene ji yono kpahen oborẹ ọsoriẹ ọ ghanren ne tiobọnu urhebro uvuẹn ọke ọrhẹ izede ro serhọ.

AWỌRỌ I RHA NEKPẸN URHEBRO MIE ỌWAN

4-5. Ohworho ọrhọ nekpẹn urhebro mie ọwan, onọ ọgo yo fori na kiki nọ oma ọwan? Dje udje yi.

⁴ Me yo fori ne kiki ru ohworho ọrhọ nekpẹn urhebro mie ọwan? Ọkezẹko oma ọnọ merhen ọwan ra na ha urhebro phia ogege. Ọrẹn, o fori na nọ oma ọwan onọ ọnana, ‘Mi fo ohworho rọ nọ ha urhebro phia uvuẹn aruẹ erhirhiẹ ọnana?’ Ọkezẹko, oborẹ ọ mai fo yẹ ọrẹ ana ta riẹn kpahen ohworho ro mwuovwan rọ nọ sabu ha urhebro riẹn.

⁵ Roro kpahen udje ọnana. Gba haye taghene ugbehian o vwo emiamo ọgbogbanhon rọ gwọlọ omesimo. Nọ ta wẹn taghene ọ mẹrẹn oborẹ ono ru simi omayen rọ nọ lẹrhẹ omayen gbanhon, nọ ji nọ kpahen aruẹ omesimo wu rorori taghene ọnọ mai rhomu hariẹn. Ọkezẹko wu na sabu vwo aruẹ omesimo rọ mai jo kpahen erhirhiẹ na, ọrẹn, karorhọ taghene wẹwẹ rhẹ idọkitọ rọ nọ sabu simi aruẹ emiamo ọrana-a. Uvuẹn aruẹ erhirhiẹ ọrana, wu na sabu ha userhumu rẹn ugbehian nyoma wu ne djeyi bru ohworho ro mwuovwan rọ nọ sabu simie.

6. Mesoriẹ o fo na hẹrhẹ vwẹre na ki ha urhebro phia?

⁶ Ọrhọ tobọ rhianẹ e rhe aruẹ urhebro ro fori ne tiobọnu uvuẹn aruẹ erhirhiẹ ezẹko, o ji fo na hẹrhẹ ibiesuọn na ki kpahenrhọ rẹn ọravwọ. Mesoriẹ? Proverbs 15:28 nọ tare taghene “ọvwata ọ dabu roro vwẹre ọ ki tẹmro.” Me ye ne ruo erhe roro taghene e rhe ẹkpahenrhọ na? O ji fo na tọn kodo, nẹrhomo ji roro kpahiẹn. Ọke ọrana, na na sabu vwo imwẹro taghene ẹkpahenrhọ ọwan o serhọ rhẹ iroro i Jehova kpahen erhirhiẹ na. Djokarhọ udje ọmẹraro Nathan.

7. Me wu yono nẹ udje ọmẹraro Nathan?

⁷ Ọke Orodje David ọ tẹmro rẹn ọmẹraro Nathan, David nọ tare taghene ọ gwọlọ bọn oghwa ẹga i Jehova. Nathan nọ kpahenrhọ riẹn ogege taghene ọnọ sabu bọn yen. Ọrẹn, manẹ i Nathan ọ nekpẹn ọkpọvi mie i Jehova vwẹre. Mesoriẹ? Fọkime Jehova ọ gwọlọ ni David ọ bọn oghwa ẹga na-a. (1 Chron. 17:​1-4) Jerẹ oborẹ iyẹnrẹn ọnana o djephia, ohworho ọrhọ nekpẹn urhebro mie ọwan, o fori ne dje ẹghwanren phia nyoma ra na ja “kiki tẹmro.”—Jas. 1:19.

8. Iroro ọrọrọ ọgo yọ soriẹ ọ ghanren ne dje ẹghwanren phia arha gwọlọ ha urhebro phia?

⁸ Djokarhọ udje ọrọrọ rọ soriẹ ọ ghanren, ne dje ẹghwanren phia arha gwọlọ ha urhebro rẹn ohworho: Arha yẹ ohworho urhebro ọsọsọ, ọwan ina ji rioja omiamiamo ro no nie rhe. Itiọrurhomẹmro, o vwo omamọ iroro ro no mwu ọwan dje ẹghwanren phia, arha gwọlọ ha urhebro rẹn awọrọ.

OBORẸ ENE RU TIOBỌNU URHEBRO RẸN OHWORHO RỌ VWỌ NEKPẸN YEN

9. Me yo no vi mwu ekpako ukoko ẹro vwẹre bọmọke aye ina ki ha urhebro phia? (Galatians 6:1)

⁹ Nẹ ọke ya ruẹ ọke, o fori nẹ ekpako ukoko i tiobọnu urhebro rẹn omizu rọ “kpare udjoghwẹ rọ sọre.” (Se Galatians 6:1.) Ohworho ọnọ sabu brorhiẹn rọ sọre ro no lele fi ọdandan ọghwaghwa. Ọdamẹ ekpako na yẹ ọrẹ aye ina ha userhumu rẹn omizu ọrana nọ daji izede ro suẹn riẹ arhọ i bẹmẹdẹ. (Jas. 5:​19, 20) Neneyo urhebro ekpako na ọ sabu mwidjẹn, ono vi mwu aye ẹro taghene omizu na ọ kpare udjoghwẹ rọ sọre ne. Jehova ọ ha uphẹn rẹn ọwan ne brorhiẹn lele oborẹ ẹhẹn obrorhiẹn ọwan o kwerhọ. (Rom. 14:​1-4) Ekpako ukoko na i rha mẹrẹn omizu rọ kpare udjoghwẹ rọ sọre ne, marhẹ aye ine ru ha urhebro riẹn?

10-12. Me yo fori nẹ ọkpako ukoko o ru ọke ro tiobọnẹ urhebro ra vwa nekpẹn yen? Dje udje yi. (Ji ni ifoto na.)

¹⁰ Ọ lọhọ rẹ ekpako ukoko ina ha urhebro rẹn ohworho rọ vwọ nekpẹn ye-en. Mesoriẹ? Ọnyikọ Paul ọ tare taghene ohworho ọnọ sabu kpare udjoghwẹ rọ sọre bọmọke ọnọ ki mẹriẹnvwrurhe. Omarana, bọmọke ekpako ukoko ina ki ha urhebro rẹn ọravwọ, o vwo ekwakwa ezẹko aye ine ruo nọ sabu kerhọ aye.

¹¹ Urhebro ra vwa nekpẹn yen, ọ họhọ otọre ọgbogbanhon ra gwọlọ wọ ewawọ rhọ. Bọmọke ọghwẹrẹ ọnọ ki wọ ewawọ, no voro otọre na vwẹre. Ọnana nọ lẹrhẹ otọre na lọhọ. Orho ru, nọ wọ ewawọ na rhọye. Obẹtaye, nọ kpọtọ ewawọ na nọ sabu họ. Omaran ọ ji havwọ, o vwo ekwakwa ezẹko rẹ ọkpako ukoko ono ruo nọ ki ha urhebro ra vwa nekpẹn yen phia, neneyo ọravwọ ọ sabu kerhọ. Jerẹ udje, ọkpako ukoko na ọnọ sabu dje rẹn omizu na uvuẹn ọke ro serhọ taghene o vwo ọdamẹ kpahiẹn, ji ta riẹn taghene o vwo oborẹ ọ gwọlọ ta riẹn. Orhianẹ e rhe ohworho na rhẹ obrurhe ro dje ẹgwọlọ ọrhẹ uruemru esiri phia, nọ phẹrẹ awọrọ ine rhiabọ dede urhebro yi.

¹² Uvwrọke ọkpako na o lele ọravwọ tẹmro, ọnọ sabu ruie nọ lọhọ no rhiabọ dede urhebro na, nyoma rọ nọ karorhọ ye taghene ọwan ephian e ruẹ sọ ọkezẹko, a ji gwọlọ urhebro. (Rom. 3:23) Rhẹ uphele bọrọbọrọ ọrhẹ izede ọghọ, ọkpako na no dje riẹn nyoma i Baibol na taghene ọ kpare udjoghwẹ rọ sọre. Ogege ohworho na ọ mẹrẹnvwrurhe taghene oborẹ o ruru na ọ sọre, ọkpako ukoko na nọ rharhumu “wọ ukeri na,” nyoma ro dje izede ọlolọhọ riẹn kpahen oborẹ ono ruo nọ sabu ghwẹriẹ. Obẹtaye, ọkpako na nọ “kpọtọ” ukeri na nyoma rọ kpẹmẹ omizu na ji lelie nẹrhomo.—Jas. 5:15.

13. Marhẹ ekpako ukoko ine ru rhe sẹ ohworho na o vwẹruọ urhebro na?

¹³ Ọkezẹko, oborẹ ohworho ro tiobọnu urhebro na ọ ta, ọnọ sabu vẹnẹ oborẹ ọrẹ e tiobọnẹ urhebro na riẹn o vwẹruọ ye. Me yo fori nẹ ekpako ukoko i ru neneyo ọrana ọ jọ rhọ phia? Aye ina sabu ha izede ọghọ ọrhẹ ona nọ ohworho na enọ ezẹko. (Eccl. 12:11) Aruẹ enọ enana ina ha userhumu rẹn ọro tiobọnu urhebro na rhe sẹ o vwẹruọ urhebro na.

RE TIOBỌNẸ URHEBRO UVUẸN ỌKE ỌRHẸ IZEDE RO SERHỌ

14. O fori ne tiobọnu urhebro ọke ra tuekwẹre? Djeyi fiotọre.

¹⁴ Ọwan ephian iruedandan, omarana, ana sabu ruẹ oborẹ ọnọ lẹrhẹ ephan biomu awọrọ. (Col. 3:13) Baibol na ọ ji ta rẹn ọwan taghene ọkezẹko ana sabu ruẹ oborẹ ọnọ lẹrhẹ awọrọ tuekwẹre. (Eph. 4:26) Omarana, o fo ne tiobọnu urhebro orhianẹ ọwan a tuekwẹre-e. Mesoriẹ? Fọkime “ekwẹre onyakpọ ọ vwọ rhua irueruo ọsoso Osolobrugwẹ sa-a.” (Jas. 1:20) Erhe tiobọnu urhebro ọke ra tuekwẹre, ọnọ sabu lẹrhẹ erhirhiẹ na biomurhọ. Itiọrurhomẹmro, ọ sọ na ta ẹhẹn ọwan rẹn ohworho ro ruru ọwan sọ na-a. Ọrẹn, o fori nẹ ẹhẹn ọwan o zien vwẹre orhianẹ a gwọlọ tẹmro izede dẹndẹn. Djokarhọ omamọ udje Elihu o djephia ọke rọ ha urhebro rẹn i Job.

15. Me yẹ udje Elihu o yonirin ọwan? (Ji ni ifoto na.)

¹⁵ Elihu ọ ha ẹdẹ buebun kerhọ i Job ọke rọ damoma rọ nọ chochọn omayen nẹ abọ ibrurhe yi ri mọrenfian banriẹn. Elihu no dje aruẹdọn rẹn i Job. Ọrẹn, Elihu nọ tuekwẹre omamọ fọkime Job ọ tẹmro esọsọ kpahen i Jehova ji tẹnrovi omayen phan. Udabọ ọrana, Elihu no vwo erhionrin hẹrhẹ ọke rọ nọ ha urhebro rẹn i Job, ji ruie izede bọrọbọrọ. (Job 32:2; 33:​1-7) Udje Elihu o yonirin ọwan kpahen emru ọghoghanren owu: O fori ne tiobọnu urhebro uvuẹn ọke ọrhẹ izede ro serhọ—ro dje ọghọ ọrhẹ ẹgwọlọ phia.—Eccl. 3:​1, 7.

RHE TIOBỌNẸ URHEBRO JI RHIABỌ DEDIE

16. Me yi Psalm 32:8 o yoniruon?

¹⁶ Ekete i Baibol ra bọn urhomu-ẹmro ọnana kpahen ọ tare taghene ‘Jehova ono tiobọnẹ urhebro rẹn ọwan ji rhe ni ọwan sua.’ (Se Psalm 32:8.) Ọnana o mevirhọ taghene Jehova ọnọ hobọtua ọwan ọke ephian. O tiobọnẹ urhebro rẹn ọwan, ji ha userhumu rẹn ọwan na sabu haye ruiruo. Ọrana omamọ udje rẹn ọwan! Omarana, erhe vwo uphẹn re ne tiobọnu urhebro rẹn awọrọ, o fori na hẹrokele i Jehova nyoma ra na ha userhumu rẹn aye ji hobọtua aye izede sansan nẹ aye i sabu fikparobọ.

17. Ọke ekpako ukoko arha ha i Baibol na yẹ ọwan urhebro, marhẹ aye e dje oma aye rhọ? Djeyi fiotọre. (Isaiah 32:​1, 2)

¹⁷ Vwana yẹ ọke ro fo ne tiobọnu omamọ urhebro ji rhiabọ dedie. (2 Tim. 3:1) Ekpako ukoko ra ha urhebro phia nyoma i Baibol na, i “họhọ ẹtẹrhe ame uvuẹn otọre ro vwo vwo ame.” (Se Isaiah 32:​1, 2.) Oma ọ merhẹn ọwan kpahen igbehian ra yẹ ọwan urhebro ra vi gwọlọ, ẹmro aye i họhọ “apple ra ha oro ru rọ ha uvuẹn idọlọ efuanfon ra jarare.” (Prov. 25:11) Jenẹ ọwan ephian i yono oborẹ ene ru tiobọnu omamọ urhebro ọke ephian, ji rhiabọ dedie.