Jenẹ i Jehova ru Iroro wu Djẹre Ephian vwo Efikparobọ

1. Orhienbro ọgo yẹ iphuphẹn ine bru kpahen akpenyerẹn aye, ọrẹn, mesoriẹ o vwo fo na zofẹn? (Mẹrẹn ifoto rọ ha uvuẹn ọtonrhọ uyono na.)

ỌKEZẸKO, are ri rhiẹ iphuphẹn i kwerhọ ye taghene arha guọlọ nya ugbo onya, o fori ne mwuegbe kpahen ekete ra guọlọ nya na. Akpenyerẹn ọwan ọ họhọ ugbo onya, omarana, no fori na djẹ iroro kpahen ekete ra guọlọ nya ọke ra ha uphuphẹn. Itiọrurhomẹmro, ọ ghwai lọhọ ra na djẹ iroro kpahen oborẹ ene ruo-o. Jerẹ udje, ọgbọtọ owu re se Heather, nọ tare: “O mwofẹn. Nime wẹwẹ ọvo yi ne brorhiẹn oborẹ wu ne nyerẹn akpọ ọnọ lele.” Omarana, fiudugbere, nime i Jehova ọ tare: “Wu vwe brudu-u, nime mẹmẹ yẹ Osolobrugwẹ ọnọ. Mi ne ruo gbanhon, ee, mi na yọ userhumu.”—Isa. 41:10.

2. Marhẹ wu ru rhe taghene i Jehova ọ guọlọre ne wu djẹ omamọ iroro kpahen akpenyerẹn ọnọ?

² Jehova ọ ha urhebro rẹn ọwan na djẹ omamọ iroro kpahen akpenyerẹn ọwan. (Eccl. 12:1; Matt. 6:20) Ọ guọlọre taghene oma ọ merhen ọwan. A mẹrẹn ọnana vwrurhe, nyoma ekwakwa re rhiẹromẹrẹn, edon re rhon, kugbe oborẹ ọwan a ria. Gbe ji roro kpahen oborẹ o ru hẹrote ọwan, nọ jeghwai ha ọkpọvi rẹn ọwan, neneyo a sabu nyerẹn omamọ akpọ. Jehova ọ ta rẹn ihworho ri tiẹn urhebro ọnẹyen: “Are ne ruẹ oborẹ o tun mẹ oma. . . . Nughe! Idibo mẹ ina ghọghọ, ọrẹn ofa ọnọ ruẹ are. Nughe! Idibo mẹ ine kperi ukperi aghọghọ fọkiẹ omamọ erhirhiẹ ọmudu na.” (Isa. 65:12-14) Ọwan i rhe brorhiẹn ro serhọ uvuẹn akpenyerẹn, ọ ha odidi vwe i Jehova.—Prov. 27:11.

IRORO WU NA DJẸ RỌ NỌ YỌ OMAMERHOMẸ

3. Iroro ọgo yi Jehova ọ guọlọre ne wu djẹ uvuẹn akpenyerẹn ọnọ?

³ Iroro ọgo yi Jehova ọ guọlọre ne wu djẹ uvuẹn akpenyerẹn ọnọ? Jehova ọ ma onyakpọ neneyo aye i sabu yono kpahiẹn, nẹ aye jeghwai mẹrẹn omamerhomẹ uvuẹn akpenyerẹn. (Ps. 128:1; Matt. 5:3) Ituakpọ a họhọ eranmo ri vwe vwo iroro-o, nime, ọdamẹ eranmo ọrẹ aye ina re, da jeghwai vwiẹ emọ ọvo. Jehova ọ guọlọre ne wu mẹrẹn omamerhomẹ nyoma wu na djẹ omamọ iroro harẹn omobọ ọnọ. Ọmemama ọwan, ọye “Osolobrugwẹ ẹguọlọ,” jeghwai “Osolobrugwẹ oma ọmerhan,” rọ marẹn ọwan uvuẹn “ohọhọme” ọnẹyen. (2 Cor. 13:11; 1 Tim. 1:11; Gen. 1:27) Oma ọnọ merhuọn wu rha hẹrokele Osolobrugwẹ. Wu rhiẹromẹrẹn orugba ẹmro i Baibol ọnana ne, rọ tare taghene: “Omamerhomẹ ọ havwiẹ harẹn ọrẹ o tiobọnẹ ghwẹ ọrẹ a yẹre”? (Acts 20:35) Uruemru ọnana usuẹn enyerakpọ ọwan. Omarana, Jehova ọ guọlọre nẹ ọwan i djẹ iroro kpahen oborẹ ene ru dje ẹguọlọ phia harẹn awọrọ ọrhẹ Osolobrugwẹ.—Se Matthew 22:36-39.

4, 5. Me yọ lẹrhẹ oma merhen i Jesu?

⁴ Jesu Kristi ọ ha udje rhotọre ro fori nẹ iphuphẹn i hẹrokele. Ọke i Jesu ọ ha uphuphẹn, o ruiruẹn jeghwai ru oborẹ ọnọ lẹrhẹ oma merhiẹn. Baibol na ọ tare taghene o vwo “ọke ra chẹẹ . . . ọrhẹ ọke re gbe igbegbe.” (Eccl. 3:4) Jesu o ti kẹrẹ i Jehova nyoma Eyaya Ọfuanfon na ro yonorin. Ọke i Jesu ọ ha ẹgbukpe 12, “irherhe ro vwori ọrhẹ ẹkpahenrhọ rọ haphia,” no gbe iyono ri ha uvuẹn oghwa ẹga na unu.—Luke 2:42, 46, 47.

⁵ Jesu no mo rhiẹ omirẹghwa oma ọ merhan. Me yọ lẹrhẹ oma merhiẹn? Ọye o rheri taghene Osolobrugwẹ ọ guọlọre no “ghwoghwo iyẹnrẹn esiri harẹn ivwiegbere na . . . jeghwai rhiẹ ikẹro ihworho.” (Luke 4:18) Nime i Jesu o ru oborẹ Osolobrugwẹ ọ guọlọre, yọ lẹrhẹ oma merhiẹn. Psalm 40:8 nọ ta oborẹ ọ ha uvuẹn ẹhẹn i Jesu: “O Osolobrugwẹ mẹ, oma ọ merhen mẹ mi ne ru ọhọre ọnọ.” Oma ọ merhen i Jesu ọke ro yono ihworho kpahen i Jehova. (Se Luke 10:21.) Ọke owu ro yono ọmase owu kpahen ogame urhomẹmro, Jesu nọ ta rẹn idibo yi: “Emaren mẹ ọrẹ mi ne ru ọhọre ohworho ro djeri mẹ rhe, jeghwai wian owian yen hin.” (John 4:31-34) Oma ọ merhen i Jesu nime o vwo ẹguọlọ kpahen Osolobrugwẹ ọrhẹ awọrọ. Ọwan i rhe ji ru omaran, oma ọnọ merhen ọwan.

6. Mesoriẹ o fo ne wu ta rẹn ekobaro erọrọ kpahen iroro wu djẹre?

⁶ Iphuphẹn buebun i mẹrẹn omamerhomẹ rẹ aye a ga ẹrhẹ ọkobaro ọke ephian. Wu na sabu ta rẹn ekobaro erana kpahen iroro ọnọ. Nime, “Ohworho owu ọrhọ djẹ iroro, ọ lẹrhẹ iroro na se fughwẹ, ọrẹn, efikparobọ o rhirhiẹ ye, ihworho buebun i rha djẹ iroro kugbe.” (Prov. 15:22) Imizu erana ina sabu ta wẹn taghene owian ọkobaro uyono ọghoghanren rọ nọ yọ erere uvuẹn akpenyerẹn ọnọ. Dedevwo i Jehova o yono i Jesu obẹ odjuwu, Jesu ọ jeghwai yono iyono erọrọ uvuẹn owian aghwoghwo yi. Jerẹ udje, o yono kpahen aghọghọ rọ havwiẹ arha sabu ghwoghwo iyẹnrẹn esiri na te ẹhẹn ihworho, ọ jeghwai yono kpahen aghọghọ rọ havwiẹ erhe mevigbanhon udabọ edamuni. (Se Isaiah 50:4; Heb. 5:8; 12:2) Jene yono kpahen oghọn sansan uvuẹn iruo Uvie na wu na sabu fioma rhọ, rọ nọ lẹrhẹ oma merhuọn.

OBORẸ ỌSORIẸ OWIAN AGHWOGHWO NA Ọ GHANREN

7. Mesoriẹ oma ọ merhen iphuphen buebun re yono ihworho i Baibol na?

⁷ Jesu ọ tare: “Are i nyarhẹn nẹ are i ye ruẹ idibo ihworho . . . are i rhe yono aye.” (Matt. 28:19, 20) Wu rha djẹ iroro wu ne kerabọ owian aghwoghwo na, o mevirhọ taghene wu djẹ owian rọ mai rhomu kparobọ rọ ha odidi vwe i Jehova. Ọrẹn, ọ ha ọke, na ki sabu tẹn ona owian. Jerẹ udje, omizu ọhworhare owu re se i Timothy rọ tuẹn owian ọkobaro rhọ ọke rọ ha uphuphẹn, nọ tare: “Ọma ọ merhen mẹ mia ga i Jehova uvuẹn ẹrhẹ ọkobaro, nime, ọnana izede mie djephia taghene mi vwo ẹguọlọ kpahiẹn. Ukukaro, mia sabu ha iyono i Baibol mwu rẹn ihworho-o, ọrẹn, ọke mie riẹ ẹkwotọre ọrọrọ, ni mi vwo ihworho buebun mia ha i Baibol yono uvwre ubiamo owu ọvo. Owuọwan usuẹn aye nọ rhiẹ Aghwẹlẹ Uvie. Ọrẹn, ọke mie riẹ Isukuru Harẹn Imizu Ehworhare re vwa ji Rọnmọ,a na yẹre mẹ owian ọkpokpọ ọrọrọ rọ lẹrhere mẹ vwo ihworho awan ẹne mia ha i Baibol yono. Oma ọ merhen mẹ mie yono ihworho, mia jeghwai mẹrẹn oborẹ ẹhẹn ọfuanfon na, ọ ha userhumu rẹn aye wene akpenyerẹn aye.”—1 Thess. 2:19.

8. Me yẹ iphuphẹn ezẹko uvuẹn ukoko na e ruẹ nẹ aye i sabu ghwoghwo rẹn ihworho?

⁸ Iphuphẹn ezẹko uvuẹn ukoko na i yono edjadjẹ ọrọrọ. Jerẹ udje, Jacob obẹ America, nọ yare: “Ọke mia ha ẹgbukpe irhiruẹ, buebun emọ ri ha iklasi mẹ, a djẹ edjadjẹ Vietnamese. Mi guọlọ ghwoghwo rẹn aye kpahen i Jehova, omarana, ni mi djẹ iroro mi ne yono edjadjẹ aye. Mi tonrhọ nyoma mia ha Oghwa Odẹrẹ edjadjẹ oyibo vwanvwọn ọrẹ Vietnamese. Mi jeghwai mwu igbehian rhẹ imizu ri ha uvuẹn ukoko ra djẹ edjadjẹ Vietnamese. Ọke mie te ẹgbukpe 18, ni mi tuẹn owian ọkobaro ọke ephian rhọ. Ọke oru, ni mi riẹ Isukuru Harẹn Imizu Ehworhare re vwa ji Rọnmọ. Vwana, Isukuru ọrana ọ ha userhumu mẹ wian owian ọkobaro mẹ, ọ jeghwai ha userhumu mẹ uvuẹn ẹrhẹ ọkpako ukoko uvuẹn ẹko ra djẹ edjadjẹ Vietnamese. O gbe ihworho ra djẹ edjadjẹ na unu rẹ aye e rhe taghene mi yono edjadjẹ aye. Aye e se mẹ ruẹ oghwa aye, ọgbọ buebun ni mia sabu lele aye yono i Baibol na. Ezẹko i tobọ bromarhame ne.”—Ha ye vwanvwọn oborẹ ọ ha uvuẹn Acts 2:7, 8.

9. Marhẹ owian aghwoghwo na o ru ha omamọ uyono rẹn ọwan?

⁹ Owian aghwoghwo na, o yono ọwan oborẹ a wian owian mwidjẹn, oborẹ e lele ihworho tẹmro kugbe, oborẹ e fiudugbere ọrhẹ oborẹ ene ru vwo ena. (Prov. 21:5; 2 Tim. 2:24, ekete ra djokarhọ) Ọrẹn, owian aghwoghwo na ọ yẹ ọwan omamerhomẹ, nime, ọ lẹrhẹ ọwan sabu ha i Baibol na dje rẹn awọrọ oborẹ e vwo ekwerhọ kpahen. Wu na ji sabu yono oborẹ wu ne ru ti kẹrẹ i Jehova.—1 Cor. 3:9.

10. Marhe wu ne ru sabu mẹrẹn omamerhomẹ uvuẹn owian aghwoghwo na, orhianẹ wa ga uvuẹn ẹkwotọre rẹ ihworho e vwe kwe ghwẹriẹ?

¹⁰ Wu na sabu mẹrẹn omamerhomẹ uvuẹn owian aghwoghwo na ọrhọ tobọ rhianẹ ibiẹ ihworho ya kerhọ. Ukoko na ephian ye vwobọrhọ owian aghwoghwo na. Ukoko na ephian ya guọlọ ihworho ri vwo omamọ ẹhẹn. Dedevwo omizu owu yọ nọ mẹrẹn ohworho ro no rhiẹ odibo, ọrẹn, ọwan ephian yi vwobọrhọ owian aghwoghwo na, na jeghwai ghọghọ kugbe. Jerẹ udje, Brandon ọ ha ẹgbukpe irhinrin e ghwoghwo uvuẹn ẹkwotọre owu, ọrẹn, ihworho e kwe ghwẹriẹ-ẹ. Brandon nọ tare: “Oma ọ merhen mẹ mie ghwoghwo iyẹnrẹn esiri na, nime i Jehova yo djeri ọwan. Mi tuẹn owian ọkobaro rhọ ọke mia ruotọre nẹ isukuru. Oma ọ merhen mẹ mia rha ha urhebro rẹn iphuphẹn ri ha uvuẹn ukoko ame, jeghwai mẹrẹn oborẹ aye e ruẹ riaro uvuẹn ogame i Jehova. Ọke mie riẹ Isukuru Harẹn Imizu Ehworhare re vwa ji Rọnmọ, na yerẹ mẹ owian mi na ya ga ẹrhẹ ọkobaro uvuẹn ẹkwotọre ọrọrọ. Itiọrurhomẹmro, mia ji sabu yono ohworho owuorowu bromarhame uvuẹn ẹkwotọre ọrana-a, ọrẹn, awọrọ i ru te omaran ne. Oma ọ merhen mẹ taghene mi brorhiẹn mi ne vwobọrhọ owian aghwoghwo na.”—Eccl. 11:6.

EKETE IRORO WU DJẸRE ỌNỌ SABU SUON NYA

11. Aruo iruo Uvie na ọgo ye iphuphẹn buebun i vwobọrhọ ne?

¹¹ Uphẹn buebun i havwiẹ ra na ga i Jehova. Jerẹ udje, imizu buebun e vwobọrhọ owian ebanbọn. A guọlọ Aghwẹlẹ Uvie ekpokpọ buebun. Ra na bọn aye, ọ ha odidi vwe Osolobrugwẹ ọ jeghwai lẹrhẹ oma merhuọn. Wu na ji sabu mẹrẹn omamerhomẹ we rhe lele imizu erọrọ wian kugbe. Owian ebanbọn erana, a jeghwai yono ọwan oborẹ ene ru hẹrote oma ọwan, uruemru ra dabu fioma rhọ owian, kugbe uruemru ra nyalele ọkpọvi iniruo.

12. Uphẹn ego yẹ iruo ọkobaro ọke ephian ọ lẹrhẹ ọwan vwo?

¹² Omizu ọhworhare owu re se Kevin, nọ tare: “Ọke mia ha ọmọvwerhe, mi guọlọ ga ẹrhẹ ọkobaro. Ọke mie te ẹgbukpe 19, ni mi tuẹn owian ọkobaro rhọ. Ni me lele omizu owu rọ bọn ebanbọn wian neneyo mi sabu hẹrote omamẹ uvuẹn owian ọkobaro na. Ni mi yono oborẹ a kanren oberun oghwa, ivakpo kugbe ighwe. Ọke oru, ni mi ha ẹgbukpe eva wian owian ebanbọn rẹn imizu rẹ ogiribọ ọgbogbanhon ọ ghwọghọ eghwa aye ọrhẹ Aghwẹlẹ Uvie aye. Ọke mie rhon kpahen owian ebanbọn uvuẹn South Africa, ni mi homakpahontọre, na jeghwai se mẹ. Uvuẹn Africa, mi ha usuẹn ẹko imizu ra bọn Aghwẹlẹ Uvie, ame i rha bọn Aghwẹlẹ Uvie owu hin uvwre ikprughwre ezẹko, ame ne riẹ ọrọrọ. Ame ephian e nyerẹn jerẹ imizu. Ame e ruẹ kugbe, yono i Baibol na kugbe jeghwai wian kugbe. Ọma ọ jeghwai merhen mẹ mie lele imizu ri ha uvuẹn ekete ra bọn ebanbọn na riẹ aghwoghwo kugbe kọkprughwre kọkprughwre. Ẹkẹ mi bru te oma ọke mia ha ọmọvwerhe ọ lẹrhẹ oma merhen mẹ, me te inyenana.”

13. Marhẹ owian uvuẹn oghọn ukoko o ru yẹ iphuphẹn omamerhomẹ?

¹³ Iphuphẹn ezẹko ri nyamwu ẹkẹ rẹ aye i bru te oma a ga uvuẹn oghọn ukoko vwana. Owian uvuẹn oghọn ukoko ọ yẹ ọwan omamerhomẹ nime, kemru kemru re ruẹ avwaye, ogame i Jehova. Imizu ra wian uvuẹn oghọn ukoko a ha userhumu phia nyoma aye e mwuegbe ekwakwa ra ha userhumu rẹn ọwan yono urhomẹmro na. Dustin rọ wian uvuẹn oghọn ukoko, nọ tare: “Mi bru ẹkẹ mi ne vwobọrhọ owian ọkobaro ọke ephian te oma ọke mia ha ẹgbukpe irhinrin, omarana, ni mi tuẹn owian ọkobaro rhọ ọke mia ruotọre nẹ isukuru. Ọke ẹgbukpe owu gbe uphrophro a vrẹn, ne seri mẹ riẹ oghọn ukoko, avwaye yi mie yono kpahen oborẹ a ha imashini ro fomu ẹbe phia ruiruo, ọrhẹ oborẹ a ha ikọmputa ruiruo. Ọ ji lẹrhe mẹ kiki rhon kpahen iyẹnrẹn eru riaro owian aghwoghwo na uvuẹn akpọ na ephian. Oma ọ merhen mẹ mia ga uvuẹn oghọn ukoko nime, owian ame ọ lẹrhẹ ihworho ti kẹrẹ i Jehova.”

ẸKẸ EGO WU NE BRU TE OMA?

14. Marhẹ wu ne ru mwuegbe ne wu sabu vwobọrhọ owian ọkobaro ọke ephian?

¹⁴ Marhẹ wu ne ru mwuegbe ne wu sabu vwobọrhọ owian ọkobaro ọke ephian? Emru ọghoghanren owu rọ nọ ha userhumu wẹn fikparobọ yẹ omamọ uruemru Ilele Kristi. Omarana, gba dabu rhe yono i Baibol na, roro kodo kpahiẹn, jeghwai bọn esegburhomẹmro ọnọ gbanhon nyoma uyono ukoko ẹnya. Uvwre ọke we riẹ isukuru, wu na sabu vwo ena ri na ha userhumu wẹn ghwoghwo iyẹnrẹn esiri Uvie na. Vwo ọdamẹ kpahen ihworho nyoma wu na nọ aye oborẹ aye e roro, ne wu jeghwai kerhọ ẹkpahenrhọ aye. Habaye, homakpahontọre ruẹ Aghwẹlẹ Uvie na fon. Oma ọ merhen i Jehova kpahen ihworho ra homariotọre, ri jeghwai vwọ ẹhẹn rẹ aye ina ga. (Se Psalm 110:3; Acts 6:1-3) Ọnyikọ Paul o se i Timothy nọ homaba ye uvuẹn owian imishọnari, nime imizu na i dabu nẹ omamọ iyẹnrẹn kpahiẹn.—Acts 16:1-5.

15. Marhẹ wu ne ru mwuegbe ne wu sabu hobọtua oma ọnọ uvuẹn owian ọkobaro na?

¹⁵ Ihworho re vwobọrhọ owian ọkobaro ọke ephian i guọlọ oborẹ aye ina hobọtua oma aye. (Acts 18:2, 3) Ọkezẹko, wu na sabu yono iruo re ruẹ ekete we rhirhiẹ rọ nọ ha userhumu wẹn sabu wian owian ọkobaro ọke ephian. We mwuegbe na, gbe rhonmie oniruo okinhariẹ ọrhẹ ekobaro erọrọ ri ha uvuẹn okinhariẹ wu havwọ. Nọ aye kpahen ewian rẹ ekobaro ina sabu wian ha hobọtua oma aye. Jerẹ oborẹ i Baibol na ọ tare: “Ta rẹn i Jehova kpahen kemru kemru we ruẹ, ne wu na mẹrẹn efikparobọ uvuẹn irorẹdjẹ enọ.”—Prov. 16:3; 20:18.

16. Marhẹ owian ọkobaro o ru ha userhumu wẹn mwuegbe hẹrhẹ ewian erọrọ obaro na?

¹⁶ Jenẹ o mwuo ẹrọ taghene i Jehova ọnọ ha userhumu wẹn ne wu sabu “sanbọ mwu obọdẹn akpọ” rọ sa na. (Se 1 Timothy 6:18, 19.) Owian ọkobaro ọke ephian ọ ha userhumu rẹn ọwan vwo onyerẹnkugbe rhẹ ekobaro erọrọ, nọ jeghwai ha userhumu rẹn ọwan rhiẹ Olele Kristi ro te edje. Buebun ihworho i mẹrẹnvwrurhe taghene ra ga i Jehova vuọnvuọn ọke uphuphẹn ọ ha userhumu rẹn aye vwo efikparobọ uvuẹn orọnmo aye. Ọke buebun, ihworho ri rhiẹ ekobaro aye i ki rọnmọ, i ji daji owian ọkobaro na rhẹ ihworho rẹ aye i rọnmọren.—Rom 16:3, 4.

17, 18. Marhẹ egbemwuo o ru o nẹ ọmudu na sa?

¹⁷ Egbemwuo o nẹ ọmudu na sa. Psalm 20:4, nọ tare: “Jenẹ [i Jehova] o ru edamẹ ọmudu ọnọ wẹn, nọ jeghwai lẹrhẹ iroro wu djẹre ephian vwo efikparobọ.” Omarana, gbe roro kpahen oborẹ wu guọlọ ha akpenyerẹn ọnọ ru. Roro kpahen oborẹ i Jehova o ruẹ uvuẹn ọke ọwan na, ọrhẹ oborẹ wu ne ru vwobọrhọ owian yen. Ne wu jeghwai mwuegbe wu ne ru oborẹ ọnọ lẹrhẹ oma merhen i Jehova.

¹⁸ Wu rha ga i Jehova vuọnvuọn, oma ọnọ merhuọn, wu na jeghwai họghọ riẹn. Omarana, gba “mẹrẹn obọdẹn omamerhomẹ fọkiẹ i Jehova, ọye nẹ ono ruẹ edamẹ erẹ ẹhẹn ọnọ wẹn.”—Ps. 37:4.