Oborẹ Ana Sabu Yono nẹ Aruẹmẹrẹn i Jacob Ọke rọ Gwọlọ Hwuẹ—Obọrẹ Ukaro

1-2. Me yi Jacob o ruru ọke rọ gwọlọ hwuẹ, mesoriẹ? (Ji ni ifoto obaro ọbe na.)

ẸGBUKPE 17 i vrẹn ne avwọke i Jacob ro rhiẹ odibo i Jehova rọ fuevwan kpahiẹn ọrhẹ ekrun ọnẹyen, a kwa nẹ Canaan riẹ Egypt. (Gen. 47:28) Uvwrọke ọrana, no vwo aghọghọ ọke rọ rharhumu mẹrẹn ọmọyen ọghoghanren Joseph, ọrhẹ okugbe rọ ha uvuẹn ekruien. Ọrẹn, vwana Jacob nọ mẹrẹnvwrurhe taghene ono hwuo phẹrẹkpẹ. Omarana, no se ekrun na ephian koko.—Gen. 49:28.

² Uvuẹn ọke ahwanren, urhomu ekrun ọrhọ gwọlọ hwuẹ, no se ọsoso ekrun na koko ji tiobọnẹ ọkpọvi rọ kẹta rẹn aye. (Isa. 38:1) Ọkezẹko, uvuẹn ẹghware ọrana, ọ ji sanọ ohworho ro no rhiẹ urhomu ekrun na orho hwu ne.

3. Lele oborẹ ọ ha uvuẹn Genesis 49:​1, 2, mesoriẹ ẹmro i Jacob a ghanren omamọ?

³ Se Genesis 49:​1, 2. Ọrẹn, ọnana rhẹ ẹghware ekrun kpekpa-a. Jacob ọmẹraro. Uvuẹn ẹghware na, Jehova no mwu odibo yi mẹraro kpahen ekwakwa eghoghanren ri na phia obaro na, ri na ji hobọte emọyen. Fọkiẹ ọnana, ana sabu se ẹmro erana aruẹmẹrẹn i Jacob ọke rọ gwọlọ hwuẹ.

4. Me yo fori na karorhọ erhe yono kpahen aruẹmẹrẹn i Jacob ọke rọ gwọlọ hwuẹ? (Ji se ekpeti na “Ekrun i Jacob.”)

⁴ Uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana, ene yono kpahen oborẹ i Jacob ọ ta rẹn emọyen ehworhare awan ẹne: Reuben, Simeon, Levi, ọrhẹ Judah. Uvuẹn urhomu-ẹmro rọ ha kpahen ọnana, ene yono kpahen oborẹ i Jacob ọ ta rẹn emọyen ehworhare awan ẹrẹnren ri hẹrhẹre. Jerẹ oborẹ ana mẹrẹn uvuẹn uyono na, ẹmro i Jacob o ji sekpahen ivwremọ yen ri ne rhiẹ agbamwa Israel ọke oru. Uyono ọrana ọnọ ha userhumu rẹn ọwan vwẹruọ oborẹ aruẹmẹrẹn i Jacob o rugba lele. Habaye erhe yono kpahiẹn, ọnọ ha userhumu rẹn ọwan rhe oborẹ ene ruo na sabu lẹrhẹ oma merhen i Jehova, ro rhiẹ Ọsẹ ọwan obẹ odjuwu.

REUBEN

5. Ẹrhẹ ọgo yi Reuben ọnọ sabu rhe fiẹrorhọ mie ọsẹ ye?

⁵ Jacob nọ kiki tẹmro ọnana rẹn Reuben: “Wẹwẹ yẹ ọmọ mẹ ọkpako.” (Gen. 49:3) Ra mẹriẹn taghene Reuben yẹ ọmọ ọkpako, ọnọ sabu fiẹrorhọ taghene uku ra na yẹ ye yọ nọ mai bun. Ọkezẹko, o ji fiẹrorhọ taghene ọye yo no rhiẹ urhomu ekrun na ọsẹ ye orho hwu ne, ji tiobọnẹ ẹrhẹ ọrana rẹn emọyen obaro na.

6. Mesoriẹ uku re tiobọnẹ rẹn ọmọ ọkpako o vwo te i Reuben obọ? (Genesis 49:​3, 4)

⁶ Ọrẹn, uku re tiobọnẹ rẹn ọmọ ọkpako orho te i Reuben obọ-ọ. (1 Chron. 5:1) Mesoriẹ? Ẹgbukpe ezẹko ri vrẹnren, o leli Bilhah ro rhiẹ ọse i Jacob bru ehware. Bilhah odibo i Rachel, ro rhiẹ ane ọghoghanren i Jacob ro hwu ne. (Gen. 35:​19, 22) Reuben ọmọ i Leah ro ji rhiẹ ane i Jacob. Ọkezẹko, oruru ehware ọgbogbanhon yo mwu i Reuben leli Bilhah bru ehware. Yanghene ọkezẹko o gberie aghwa neneyo Jacob o jo rho vwo ẹgwọlọ kpahiẹn ghwẹ izie. O toro iroro ro mwurien ruie-e, oborẹ o ruru na ọ sọre uvuẹn ikẹro i Jehova ọrhẹ ọsẹ ye.—Se Genesis 49:​3, 4.

7. Me yọ phia rẹn Reuben ọrhẹ emọyen? (Ji se ekpeti na “Aruẹmẹrẹn i Jacob Ọke rọ Gwọlọ Hwuẹ.”)

⁷ Jacob nọ ta rẹn Reuben: “Wu titẹ-ẹ.” Ẹmro erana i ghini rugba. O vwo iyẹnrẹn owuorowu rọ tare taghene ọmọ i Reuben owuorowu o rhiẹ orodje, orherẹn, yanghene ọmẹraro-o. Udabọ ọrana, Jacob ọ tiẹn ọmọye-en, fọkime emọ i Reuben ni me rhiẹ uvwiẹ owu uvuẹn Israel. (Josh. 12:6) Reuben o dje emamọ iruemru phia uvuẹn erhirhiẹ erọrọ, habaye o vwo iyẹnrẹn owuorowu ro djephia taghene o gbọfanrhiẹn ghwomara-an.—Gen. 37:​20-22; 42:37.

8. Iyono ego ya na sabu yono nẹ udje i Reuben?

⁸ Me ya na sabu yono? O fori na damoma vwo omerhesun ji kẹnoma rẹn ọfanrhiẹn. Arha mẹrẹn oma ọwan uvuẹn erhirhiẹ rọ nọ sabu lẹrhẹ ọwan ruẹ ọdandan, o fori ne roro kpahen oborẹ idjaghwẹ ọwan ọnọ hobọte i Jehova lele, omaran ji te ihworho ekrun ọwan ọrhẹ awọrọ. O ji fo na karorhọ taghene “oborẹ ohworho ọ wọre, ọ yo no vuon.” (Gal. 6:7) Habaye, oborẹ ọ phia rẹn Reuben ọ karorhọ ọwan kpahen arodọmẹ i Jehova. Dedevwo ana sabu rioja oborẹ o nerhumu orusọ ọwan rhe, ọrẹn arha ghwẹriẹ, Jehova ọnọ ha ebrurhọ rhẹ omẹdamu ọwan.

SIMEON ỌRHẸ LEVI

9. Me yọ lẹrhi Jacob tuekwẹre kpahen Simeon ọrhẹ Levi? (Genesis 49:​5-7)

⁹ Se Genesis 49:​5-7. Oborẹ i Jacob ọ ta kpahen Simeon ọrhẹ Levi, o djephia taghene ọ tuekwẹre kpahen aye. Ẹgbukpe ezẹko ri vrẹnren, ọhworhare i Canaan owu re se Shechem, nọ gba ọmọ ọgbọtọ i Jacob re se i Dinah gbọfanrhiẹn. Itiọrurhomẹmro, ọsoso emọ ehworhare i Jacob i tuekwẹre kpahen oborẹ e ruẹ omizu aye ọgbọtọ, ọrẹn Simeon ọrhẹ Levi ni hariẹ ruẹ ozighi. Aye ni mọrenfian taghene aye ine lele ehworhare i Shechem kwaphiẹrhọ, orhianẹ aye i kwe samo. Aye ni ghini ruie. Ọke aye a ji ha omiamiamo osamo na, Simeon ọrhẹ Levi “ni rhọrẹ odan ọlọkọ jeghwai ruẹ amwa na ọrhan, aye ni kpe ọsoso ehworhare na ephian.”—Gen. 34:​25-29.

10. Marhẹ aruẹmẹrẹn i Jacob kpahen Simeon ọrhẹ Levi i rugba lele? (Ji se ekpeti na “Aruẹmẹrẹn i Jacob Ọke rọ Gwọlọ Hwuẹ.”)

¹⁰ Ẹhẹn i Jacob o seriotọre omamọ fọkiẹ irueruo ozighi emọyen awanva na. Nọ mẹraro taghene aye ina rhabọ lele Israel. Aruẹmẹrẹn ọrana o rugba ọke ẹgbukpe 200 a vrẹn, ọke agbamwa Israel ọ ruẹ Otọre Ive na. Uku ra ghale te uvwiẹ i Simeon yẹ ekete ri havwọ kologho, uvuẹn otọre ra ghalẹ te i Judah. (Josh. 19:1) Uku i Levi yẹ emwa 48 ri rhabọ lele ọsoso Israel.—Josh. 21:41.

11. Ekwakwa irhorhomu ego yẹ uvwiẹ i Simeon ọrhẹ Levi i ruru?

¹¹ Emọ i Simeon ọrhẹ Levi a vwanriẹn orusọ esẹ aye ride-e. Uvwiẹ i Levi o dje atamwu ọgbogbanhon phia kpahen ogame urhomẹmro. Ọke i Jehova o tiobọnẹ Urhi na rẹn Moses uvuẹn Ugbenu i Sinai, emọ Israel buebun ni vwobọrhọ irueruo ogame ọrẹ oma ọmọ erhuẹn, ọrẹn emọ i Levi i hobọtua i Moses ji ha userhumu riẹn tiẹ irueruo obiobiomu ọrana notọre. (Ex. 32:​26-29) Jehova nọ djẹ uvwiẹ i Levi, ji yẹ aye uphẹn ọghoghanren rẹ aye ine rhiẹ irherẹn. (Ex. 40:​12-15; Num. 3:​11, 12) Ọke oru, emọ i Simeon ni ha userhumu rẹn emọ i Judah wọnrọn hasuẹ itu i Canaan uvuẹn Otọre Ive na.—Judg. 1:​3, 17.

12. Iyono ego ya na sabu yono nẹ udje i Simeon ọrhẹ Levi?

¹² Me ya na sabu yono? Wu vwa ha uphẹn rẹn ekwẹre no suo-on. Itiọrurhomẹmro, evwan ono vi biomuo orhianẹ e sehiọn yanghene ohworho wu vwo ẹgwọlọ kpahen. (Ps. 4:4) O fori na karorhọ taghene Jehova o vwo utuoma kpahen ẹmro ọrhẹ irueruo re djephia taghene a sẹrorẹ ekwẹre rhẹ ẹhẹn. (Jas. 1:20) Arha dẹrughwaroghwu osehiẹn—sẹ uvuẹn ukoko na yanghene otafe, o fori na nyalele uruemru-urhi Baibol—ọnana ọnọ ha userhumu rẹn ọwan kẹnoma rẹn ẹkuọn ro nerhumu ekwẹre ọgbogbanhon sa. (Rom. 12:​17, 19; 1 Pet. 3:9) Ọrhọ tobọ rhianẹ eri vwiẹruọ i vwe ruẹ oborẹ ọ lẹrhẹ oma merhen i Jehova-a, wu vwa hẹrokele udje aye-e. Wu vwe roro taghene wu sabu vwo ekwerhọ ọrhẹ ebrurhọ i Jehova-a. Jehova ọnọ ha ebrurhọ wẹn ji ha userhumu wẹn ru oborẹ ọgbare.

JUDAH

13. Me yọ nọ sabu lẹrhẹ ofẹn mwu i Judah ọke ro te ọke ọsẹ ye ọnọ tẹmro riẹn?

¹³ Judah yẹ ọmọ rọ ha kpahiẹn ri Jacob ọnọ tẹmro riẹn. Ofẹn ọnọ sabu mwu i Judah ọke ro rhon oborẹ i Jacob ọ ta rẹn imizie ekpako. Habaye, o ji ruẹ erusọ eghwaghwa ezẹko vrẹn ne. O fiotọre taghene o vwobọrhọ oghwọghọ amwa i Shechem. (Gen. 34:27) Ọ homaba imizie ehworhare erọrọ rhẹ i Joseph riẹ abọ evrẹn, ji phiẹ ọsẹ aye rhọ. (Gen. 37:​31-33) Ọke oru, no leli Tamar ro rhiẹ ane ọmọyen bru ehware, fọkime o rorori taghene ọye igberadja.—Gen. 38:​15-18.

14. Ekwakwa irhorhomu ego yi Judah o ruru? (Genesis 49:​8, 9)

¹⁴ Ọrẹn, ẹhẹn ọfuanfon no mwu i Jacob ha ebrurhọ ọrhẹ ekpẹmẹ ọvo rẹn i Judah. (Se Genesis 49:​8, 9.) Judah o dje ọdamẹ okokodo rẹn ọsẹ ye rọ ho ne. Habaye, o ji dje arodọmẹ rẹn ubrevwiẹ aye re se Benjamin.—Gen. 44:​18, 30-34.

15. Marhẹ e ru ha ebrurhọ rẹn Judah?

¹⁵ Jacob ọ mẹraro taghene Judah yọ nọ kobaro uvwre imizie ehworhare. Ọrẹn, orugba aruẹmẹrẹn ọrana ọ ha obaro. Ọke ẹgbukpe 200 a vrẹn nẹ ọke emọ Israel e nẹ Egypt, uvwiẹ i Judah ye kiki hunute taghene ọ kobaro suẹn agbamwa Israel nyavrẹn ato na ruẹ Otọre Ive na. (Num. 10:14) Ẹgbukpe ezẹko a vrẹn, Judah yọ kobaro wọnrọn hasuẹ itu i Canaan uvuẹn Otọre Ive na. (Judg. 1:​1, 2) Habaye, David ro nẹ uvwiẹ i Judah rhe, yẹ orodje ọrukaro usuẹn irodje ri nẹ uvwiẹ i Judah rhe. Ọrẹn, o ji vwo izede erọrọ rẹ aruẹmẹrẹn ọnana o rugba.

16. Marhẹ aruẹmẹrẹn rọ ha uvuẹn Genesis 49:10 o te orugba lele? (Ji se ekpeti na “Aruẹmẹrẹn i Jacob ọke rọ gwọlọ hwuẹ.”)

¹⁶ Jacob ọ mẹraro taghene Orodje ro no suon bẹmẹdẹ na, ono nẹ uvwiẹ i Judah rhe. (Se Genesis 49:10 ọrhẹ ekete ra djokarhọ.) Osuinsuensun ọrana yi Jesu Kristi, ri Jacob o seri Shiloh. Sekpahen i Jesu, ọmakashe owu nọ tare: “Jehova Osolobrugwẹ nọ nọ yẹ ye aga usun i David ro rhiẹ ọsẹ ye.” (Luke 1:​32, 33) Habaye, e ji se i Jesu “Okporokpo ọrẹ uvwiẹ i Judah.”—Rev. 5:5.

17. Marhẹ ene ru hẹrokele i Jehova sekpahen ukẹro ra ha ni awọrọ?

¹⁷ Me ya na sabu yono? Jehova ọ ha ebrurhọ rẹn Judah dedevwo o ruẹ erusọ eghwaghwa ezẹko. Ọrẹn, ọkezẹko imizu i Judah i roro kpahen oborẹ i Jehova ọ mẹrẹnren uvuẹn omayen, ro mwurien ha ebrurhọ riẹn. O toro oborẹ erhirhiẹ na ọ havwọ-ọ, Jehova ọ mẹrẹn omamọ emru uvuẹn oma i Judah ji ha ebrurhọ riẹn fọkiẹ ọnana. Marhẹ ene ru hẹrokele udje i Jehova? Arha yẹ omizu ukoko na uphẹn ẹga oghẹnrensan, ana sabu tẹnrovi orusọ omizu ọrana ogege. Ọrẹn, o fori na karorhọ taghene oma ọ merhen i Jehova fọkiẹ emamọ iruemru omizu na. Jehova ọ tẹnrovi emamọ iruemru ihworho ra ha ẹga riẹn. Omarana, jena ji damoma ru omaran.

18. Mesoriẹ o fo ne vwo erhionrin?

¹⁸ Emru ọrọrọ ra na sabu yono nẹ udje i Judah, yẹ ọghanronmẹ re ne vwo erhionrin. Jehova ọ nyamwu ive yi ọke ephian, ọrẹn ọkezẹko ọnọ sabu ruie uvuẹn izede ọrhẹ ọke re vwe fiẹrorhọ. Orhiẹ ogege yẹ emọ i Judah a kobaro uvwre ihworho Osolobrugwẹ-ẹ. Ọrẹn, aye i fuevwan hobọtua ihworho ri Jehova ọ ha mwu nẹ aye i kobaro uvwrọke ọrana, jerẹ Moses ro rhiẹ ọmọ i Levi, Joshua ro rhiẹ ọmọ Ephraim, ọrhẹ Orodje Saul ro rhiẹ ọmọ i Benjamin. Jenẹ ọwan ephian ji hobọtua ihworho ri Jehova ọ ha mwu ni kobaro uvwre ọwan inyenana.—Heb. 6:12.

19. Me yẹ aruẹmẹrẹn i Jacob ọke rọ gwọlọ hwuẹ o yonirin ọwan kpahen i Jehova?

¹⁹ Me ye yono ne kpahen aruẹmẹrẹn i Jacob ọke rọ gwọlọ hwuẹ? Ọ dabu fiotọre taghene orhiẹ “ukẹro onyakpọ ọ ha ni emru yẹ Osolobrugwẹ ọ ha nie-e.” (1 Sam. 16:7) Jehova o vwo erhionrin omamọ, ọ ji harhomẹ. Dedevwo o vwo nẹro rẹn orharhere uruemru-u, ọrẹn o vwo fiẹrorhọ taghene idibo yi ine rhiẹ ihworho ri gbare-e. Ọnọ sabu ha ebrurhọ rẹn ohworho ro ruẹ erusọ eghwaghwa vrẹn ne, orhianẹ ọ ghwẹriẹre ji rhe ruẹ orhorhomu. Uvuẹn urhomu-ẹmro rọ ha kpahen ọnana, ene yono kpahen oborẹ i Jacob ọ ta rẹn emọyen ehworhare awan ẹrẹnren ri hẹrhẹre.