Dikon e Mundu Antiguo Aya A Kaba?
E DILUVIO mundial no tabata un desaster natural. E tabata Dios su huisio. El a duna spièrtamentu, pero kasi tur hende a ignor’é. Kon bin? Hesus a splika ku “den e dianan ei promé ku e diluvio, [hende tabata] komiendo i bebiendo, hòmbernan kasando i muhénan siendo duná den matrimonio, te n’e dia ku Noe a drenta den e arka; i nan no a hasi kaso te ku e diluvio a bini i a bari nan tur.”—Mateo 24:38, 39, NW.
Un Sivilisashon Avansá
Den algun sentido, e sivilisashon ku a eksistí promé ku Diluvio a gosa di sierto bentahanan ku nos djawe no tin. Por ehèmpel, tur hende tabata papia e mesun idioma. (Génesis 11:1) Esei lo a yuda nan alkansá logronan den arte i siensia ku ta rekerí esfuerso kombiná di hopi hende ku diferente abilidat. Ademas, dor ku mayoria hende e tempu ei tabata biba hopi largu, nan por a keda akumulá konosementu i abilidat pa siglonan largu.
Tin hende ta pretendé ku no ta bèrdat ku bida di hende tabata asina largu den e tempu aya. Nan ta bisa ku loke Beibel ta yama aña, kier men luna. Esei ta bèrdat? Wèl, tuma Mahalaleel komo un ehèmpel. Beibel ta bisa: “Tempu ku Mahalaleel tabatin 65 aña, el a engendrá Jared. . . . Tur e dianan di Mahalaleel tabata 895 aña, i el a muri.” (Génesis 5:15-17) Si un aña ta nifiká un luna, Mahalaleel a bira tata ora e tabatin sinku aña di edat! Nò, e tempu ei hende tabata mas serka dje vigor perfekto dje promé hòmber Adam. Di bèrdat nan tabata biba sientos di aña. Kiko nan a logra?
Hopi siglo promé ku Diluvio, poblashon di tera a krese asina tantu ku Kain yu di Adam por a traha un stat i yam’é Enok. (Génesis 4:17) Durante e siglonan promé ku Diluvio, hende a desaroyá vários tipo di fishi. Nan tabata traha “tur hèrmènt di bròns i heru.” (Génesis 4:22) Sin duda, nan tabata usa e hèrmèntnan aki den konstrukshon, karpinteria, agrikultura i kosementu di paña. Tur e diferente fishinan aki ta bini padilanti den e relatonan tokante e promé hendenan riba tera.
E konosementu ku nan a akumulá lo a pèrmití un generashon tras di otro desaroyá abilidatnan spesífiko manera trahamentu ku metal, kriamentu di baka i bestia chikí, skirbimentu i arte. Yubal por ehèmpel, tabata “tata di tur esnan ku ta toka arpa i flùit.” (Génesis 4:21) Nan sivilisashon a desaroyá ampliamente. Sin embargo, tur kos a kaba di ripiente. Ta kiko a pasa?
Ta Kiko A Bai Robes?
Maske e sosiedat promé ku Diluvio tabatin hopi bentaha, el a kuminsá malu sí. Su fundadó Adam tabata un rebelde kontra Dios. Kain, ku a traha e promé stat registrá den historia, a mata su mes ruman. Nada straño ku maldat a bai di malu pa pió! E konsekuensianan dje herensia mankaron ku Adam a bai laga pa su yunan a akumulá i bira mas i mas serio.—Romanonan 5:12.
Klaramente, e situashon tabata birando eksplosivo na momentu ku Yehova a disidí ku ta pa 120 aña so mas lo e lagu’é sigui. (Génesis 6:3) Beibel ta bisa: ‘Maldat di hende tabata grandi riba tera, i tur intenshon di e pensamentunan di su kurason tabata kontinuamente maldat so. Tera tabata yen di violensia.’—Génesis 6:5, 11.
Ku tempu, Dios a bisa Noe spesífikamente ku e tabata bai destruí tur karni ku un diluvio. (Génesis 6:13, 17) Apesar ku Noe a bira “un predikadó di hustisia,” parse ku e hendenan no por a kaba di kere ku tur kos ku tabatin rònt di nan tabata bai kaba. (2 Pedro 2:5) Ocho hende so a skucha e spièrtamentu i skapa. (1 Pedro 3:20) Dikon esaki ta importante pa nos awe?
Kiko E Ta Nifiká pa Nos?
Nos ta biba den un tempu ku parse e tempu di Noe. Regularmente nos ta tende di teribel aktonan terorista, genosidio, hende armá ku ta kana mata un kantidat di hende aparentemente sin motibu, i violensia den famia na un eskala spantoso. Un biaha mas, mundu ta yen di violensia. I meskos ku promé, Dios a pone mundu na altura ku tin un huisio na kaminda. Hesus mes a bisa ku lo e bini komo Dios su Hues nombrá i separá hende manera un wardadó ta separá karné for di kabritu. Segun Hesus, esnan ku ser konsiderá indigno “lo bai pa kòrtamentu eterno.” (Mateo 25:31-33, 46, NW) Pero Beibel ta bisa ku e biaha aki sí lo tin miónes di hende ku lo sobrebibí; un multitut grandi ku ta adorá e úniko Dios berdadero. Den e mundu ku lo bini, nan ta bai gosa di bida den pas i siguridat permanente manera nunka promé.—Mikéas 4:3, 4; Revelashon 7:9-17.
Hopi hende ta hari e deklarashonnan di Beibel ei, i e atvertensianan tokante e ehekushon di huisio ku ta bai proba ku e deklarashonnan ei ta bèrdat. Pero apòstel Pedro a splika ku e tipo di hende ei ku no ke kere, ta ignorá sierto echonan. El a skirbi: “Den e último dianan bofonadónan lo bin . . . bisando: ‘Unda e promesa di su binida ta?’ . . . Pasobra di nan mes boluntat nan no kier aseptá e echo aki, ku pa medio di e palabra di Dios e shelunan a eksistí di hopi tempu pasá i e tera a wòrdu formá for di awa i pa medio di awa, dor di kua e mundu di e tempu ei a wòrdu destruí, siendo inundá ku awa. Ma e shelunan i e tera aktual pa medio di su palabra ta wòrdu reservá pa kandela, wardá pa e dia di huisio i destrukshon di hendenan impio.”—2 Pedro 3:3-7.
Awe, obedesiendo e mandamentu profétiko di Hesus, predikadónan seloso ta proklamá un atvertensia mundial tokante e dia di huisio ku ta na kaminda, i tambe un mensahe di bon nobo tokante e pas ku lo bini despues di esei. (Mateo 24:14) No mester balotá e importansia dje atvertensia aki. Dios Todopoderoso ta kumpli ku loke e primintí.
E Mundu Ku Ta na Kaminda
Si tin un kambio asina grandi na kaminda, kon humanidat su futuro lo bai ta? Den e introdukshon di Hesus su famoso Sermon Riba Seru, el a primintí: “Bendishoná ta esnan humilde, pasobra nan lo heredá e tera.” Despues el a siña su disipelnan resa pidi Dios: “Ku bo boluntat sosodé na tera meskos ku den shelu.” (Mateo 5:5; 6:10) Sí, Hesus mes a siña ku tin un futuro maravioso aki mes riba tera ta spera humanidat obediente. El a yama esaki “e regenerashon” òf re-kreashon.—Mateo 19:28.
Pues, segun ku bo ta meditá tokante futuro, no laga bofonadónan pone bo duda den Dios su spièrtamentu. Ta bèrdat ku mundu rònt di nos ta parse stabil, i ku el a eksistí pa hopi tempu kaba. Pero nos no mester pone nos konfiansa den dje. Mundu di humanidat a ser kondená. P’esei, tuma kurashi for di loke apòstel Pedro ta bisa na final di su karta:
“Komo ku tur e kosnan aki lo wòrdu destruí di e manera aki, ki sorto di hende boso mester ta den un kondukta santu i deboto, sperando i purando e binida di e dia di Dios . . . Komo ku boso ta spera e kosnan aki, sea diligente pa e haña boso den pas. . . . Krese den e grasia i konosementu di nos Señor i Salbador Hesukristu.” (2 Pedro 3:11, 12, 14, 18) P’esei, saka un lès for di loke a tuma lugá den tempu di Noe. Hala serka Dios. Krese den konosementu di Hesukristu. Desaroyá deboshon na Dios, i sea entre e miónes di hendenan ku ta skohe pa sobrebibí e fin dje mundu aki, pa drenta den e pasífiko mundu nobo ku ta na kaminda.
[Plachi na página 5]
For di promé ku Diluvio hende por a traha ku metal
[Plachi na página 7]
Un futuro maravioso ta na kaminda