-
Kiko Ta Dios Su Propósito pa e Tera?Kiko Beibel Ta Siña Realmente?
-
-
KAPÍTULO TRES
Kiko Ta Dios Su Propósito pa e Tera?
Kiko ta Dios su propósito pa humanidat?
Kon Dios a ser oponé?
Kon bida riba tera lo ta den futuro?
1. Kiko ta Dios su propósito pa e tera?
DIOS su propósito pa e tera ta realmente maravioso. Yehova ke pa e tera yena ku hende felis i salú. Beibel ta bisa ku ‘Dios a planta un hòfi na Edén’ i ku el a laga “nase tur palu ku ta agradabel pa bista i bon pa kuminda.” Despues ku Dios a krea e promé hòmber i muhé, Adam ku Eva, El a pone nan den e kas bunita ei i a bisa nan: “Sea fruktífero i multipliká, i yena e tera i hasi esaki someté na bo.” (Génesis 1:28; 2:8, 9, 15) Pues Dios su propósito tabata pa hende haña yu, transformá henter e tera den un paradeis i kuida e bestianan.
2. (a) Kon nos por sa ku Dios su propósito pa e tera lo kumpli? (b) Segun Beibel, ki klase di hende lo biba pa semper?
2 Bo ta kere ku Yehova Dios su propósito pa hende biba den un paradeis riba tera lo keda realisá un dia? Dios ta deklará: “Di bèrdat mi a papia . . . siguramente lo mi hasié.” (Isaias 46:9-11; 55:11) Sí, Dios sigur lo kumpli ku su propósito! E ta bisa ku e “no a krea [e tera] pa e keda bashí,” ma “a form’é pa e wòrdu habitá.” (Isaias 45:18) Ki klase di hende Dios ke pa biba riba tera? I pa kuantu tempu e ke pa nan biba riba dje? Beibel ta kontestá: “E hustunan lo heredá e tera, i lo biba den dje pa semper.”—Salmo 37:29; Revelashon 21:3, 4.
3. Ki kondishonnan tristu tin awe riba tera, i ki preguntanan esei ta lanta?
3 Ta bisto ku esaki no a tuma lugá ainda. Awendia hende ta bira malu i ta muri; nan ta asta bringa i mata otro. Un kos a bai robes. Pero sigur no tabata Dios su propósito pa mundu ta manera nos ta mir’é awe! Kiko a pasa? Dikon Dios su propósito no a kumpli? Ningun buki di historia ku hende a skirbi no por bisa nos pasobra e problema a kuminsá den shelu.
E ORÍGEN DI UN ENEMIGU
4, 5. (a) Ken realmente a papia ku Eva pa medio di e kolebra? (b) Kon un persona ku un tempu tabata desente i onesto lo por para bira un ladron?
4 E promé buki di Beibel ta konta nos ku den hòfi di Edén a presentá un opositor, un persona ku a bai kontra Dios. Beibel ta deskribié komo “e kolebra,” pero e no tabata djis un bestia. E último buki di Beibel ta identifik’é komo esun “kende ta wòrdu yamá Diabel i Satanas, kende ta gaña henter mundu.” Tambe Beibel ta yam’é “e kolebra di antigwedat.” (Génesis 3:1; Revelashon 12:9) E angel poderoso aki, òf kriatura spiritual invisibel, a usa un kolebra pa papia ku Eva, meskos ku un persona ábil por usa su stèm pa laga parse ku ta un pòpchi banda di dje ta papia. E persona spiritual ei sin duda tabata presente ora ku Dios a prepará e tera pa hende.—Jòb 38:4, 7.
5 Sin embargo, siendo ku tur loke Yehova a krea ta perfekto, ta ken a traha e “Diabel,” e “Satanas,” aki? Simplemente bisá, un di e yunan spiritual poderoso di Dios a kombertí su mes den Diabel. Kon esaki tabata posibel? Wèl, awe un persona ku un tempu tabata desente i onesto por para bira un ladron. Kon esei ta sosodé? Kisas e persona ta permití un mal deseo desaroyá den su kurason. Si e keda pensa riba dje, e mal deseo ei por bira hopi fuerte. Anto si e oportunidat presentá, lo e por aktua di akuerdo ku e mal deseo ku e tabata pensa riba dje.—Santiago 1:13-15.
6. Kon un yu spiritual poderoso di Dios a bira Satanas e Diabel?
6 Esaki a sosodé den kaso di Satanas e Diabel. Aparentemente el a tende Dios bisa Adam ku Eva pa nan haña yu i yena e tera ku nan yunan. (Génesis 1:27, 28) Satanas a pensa evidentemente: ‘Hei, tur e hendenan aki lo por adorá ami en bes di Dios!’ Pues un mal deseo a desaroyá den su kurason. Ku tempu, el a dal paso pa gaña Eva dor di kont’é mentira tokante Dios. (Génesis 3:1-5) Asina el a bira un “Diabel,” lokual ta nifiká “Kalumniadó.” A la bes el a bira “Satanas,” lokual ta nifiká “Opositor.”
7. (a) Dikon Adam ku Eva a muri? (b) Dikon tur yu di Adam ta bira bieu i ta muri?
7 Dor di usa mentira i triki, Satanas e Diabel a pone Adam ku Eva desobedesé Dios. (Génesis 2:17; 3:6) Komo resultado, nan a muri despues di tempu, manera Dios a bisa lo a pasa si nan desobedesé. (Génesis 3:17-19) Komo ku Adam a bira imperfekto ora el a peka, tur su yunan a heredá piká for di dje. (Romanonan 5:12) Nos lo por kompará e situashon aki ku un forma pa traha pan òf bolo. Si e forma tin un deuk aden, kiko ta pasa ku tur pan òf bolo ku bo traha den dje? Tur lo sali ku un deuk òf imperfekshon. Di mesun manera, tur hende a heredá un “deuk” di imperfekshon for di Adam. Ta p’esei tur hende ta bira bieu i ta muri.—Romanonan 3:23.
8, 9. (a) Ki desafio Satanas evidentemente a presentá? (b) Dikon Dios no a destruí e rebeldenan mesora?
8 Ora ku Satanas a pone Adam ku Eva peka kontra Dios, Satanas eigenlijk a enkabesá un rebelion. El a desafiá òf reta Yehova su manera di goberná. Bon mirá, Satanas a bisa: ‘Dios ta un mal gobernante. E ta papia mentira i ta skonde kos bon for di su súpditonan. Hende no tin mester di Dios pa goberná riba nan. Nan por disidí pa nan mes loke ta bon i loke ta malu. I lo bai nan mas mihó bou di mi gobernashon.’ Kon Dios lo a atendé un akusashon ofensivo asina? Tin hende ta pensa ku Dios simplemente mester a mata e rebeldenan ei. Pero esei lo a kontestá Satanas su desafio? Esei lo a proba ku Dios su manera di goberná ta korekto?
9 Yehova su sentido perfekto di hustisia no a permitié mata e rebeldenan mesora. El a disidí ku mester di tempu pa kontestá Satanas su desafio na un manera satisfaktorio i pa demostrá ku Diabel ta un mentiroso. Pues, Dios a disidí ku lo e permití hende goberná nan mes pa un tempu bou di e influensia di Satanas. Den Kapítulo 11 di e buki aki nos lo konsiderá dikon Yehova a hasi esei i dikon el a permití asina tantu tempu pasa promé ku e resolvé e kuestionnan aki. Pero ta bon pa nos pensa awor riba esaki: Adam ku Eva tabatin rason pa kere Satanas, kende nunka no a hasi nada bon pa nan? Tabata korekto pa nan kere ku Yehova—kende a duna nan tur kos ku nan tabatin—ta un mentiroso kruel? Kiko abo lo a hasi?
10. Kon bo por apoyá e banda di Yehova komo kontesta riba e desafio di Satanas?
10 Ta bon pa pensa riba e preguntanan aki pasobra kada un di nos ta konfrontá kuestionnan similar awe. Sí, abo tin e oportunidat di apoyá e banda di Yehova komo kontesta riba e desafio di Satanas. Bo por aseptá Yehova komo bo Gobernante i yuda mustra ku Satanas ta un mentiroso. (Salmo 73:28; Proverbionan 27:11) Lamentablemente, ta masha poko hende entre e míles di miónes di hendenan ku tin riba e mundu aki ta skohe pa hasi esei. Esaki ta lanta un pregunta importante: Beibel realmente ta siña ku ta Satanas ta goberná e mundu aki?
KEN TA GOBERNÁ E MUNDU AKI?
Kon Satanas por a ofresé Hesus tur e reinonan di mundu si nan no tabata di dje?
11, 12. (a) Kon un tentashon ku Hesus a haña ta revelá ku ta Satanas ta e gobernante di e mundu aki? (b) Kiko mas ta duna prueba ku Satanas ta e gobernante di e mundu aki?
11 Hesus nunka a duda ku ta Satanas ta gobernante di e mundu aki. Den un manera milagroso, Satanas un biaha a mustra Hesus “tur e reinonan di mundu i nan gloria.” Anto Satanas a primintí Hesus: “Tur e kosnan aki lo mi duna bo, si bo tira bo kurpa abou i adorá mi.” (Mateo 4:8, 9; Lukas 4:5, 6) Pensa un ratu riba esaki. E oferta ei lo tabata un tentashon pa Hesus si Satanas no tabata e gobernante di e reinonan aki? Hesus no a nenga ku tur e gobièrnunan aki di mundu tabata di Satanas. Hesus sigur lo a hasi esei si Satanas no tabata e poder ku a dirigí nan.
12 Naturalmente, Yehova ta e Dios Todopoderoso, Kreadó di e maravioso universo. (Revelashon 4:11) Sin embargo, ningun kaminda Beibel ta bisa ku sea Yehova Dios òf Hesukristu ta gobernante di e mundu aki. De echo, Hesus spesífikamente a referí na Satanas komo e gobernante òf “e prens di e mundu aki.” (Juan 12:31; 14:30; 16:11) Beibel ta asta referí na Satanas e Diabel komo “e dios di e mundu aki.” (2 Korintionan 4:3, 4) Apòstel kristian Juan a skirbi tokante e opositor, òf Satanas, aki: “Henter mundu ta bou di kontròl di e malbado.”—1 Juan 5:19.
KON LO ELIMINÁ E MUNDU DI SATANAS
13. Dikon nos tin mester di un mundu nobo?
13 Kada aña ku pasa, mundu ta bira mas i mas peligroso. E ta pèstá ku ehérsitonan den guera, polítikonan desonesto, lidernan religioso hipókrita i kriminalnan sin heful. Ta imposibel pa reformá henter mundu. Beibel ta revelá ku e tempu pa Dios eliminá e mundu malbado aki durante su guera di Armagedón ta serka. Esaki lo habri kaminda pa un hustu mundu nobo.—Revelashon 16:14-16.
14. Ken Dios a skohe pa ta Gobernante di Su Reino, i kon Beibel a predisí esaki?
14 Yehova Dios a skohe Hesukristu pa ta Gobernante di Yehova su gobièrnu òf Reino selestial. Hopi tempu pasá Beibel a predisí: “Un yu a nase pa nos, un yu hòmber ta duná na nos, i e gobernashon lo ta riba su skouder. Su nòmber lo ta . . . Prens di Pas. Lo no tin fin na e oumento di su gobernashon i di pas.” (Isaias 9:6, 7) Relashoná ku e gobièrnu aki, Hesus a siña su siguidónan pa pidi den orashon: “Ku bo reino bin. Ku bo boluntat sosodé na tera meskos ku den shelu.” (Mateo 6:10) Manera nos lo mira mas despues den e buki aki, e Reino di Dios pronto lo kita tur e gobièrnunan di e mundu aki, i e mes lo tuma nan lugá. (Daniel 2:44) E ora ei e Reino di Dios lo trese un paradeis riba tera.
UN MUNDU NOBO TA SERKA!
15. Kiko e “tera nobo” ta?
15 Beibel ta sigurá nos: “Segun [Dios] su promesa nos ta sperando shelunan nobo i un tera nobo, den kual ta biba hustisia.” (2 Pedro 3:13; Isaias 65:17) Tin biaha ora Beibel ta papia di e “tera,” e ke men e hendenan ku ta biba riba tera. (Génesis 11:1) Pues, e hustu “tera nobo” ta un sosiedat di hende ku ta haña Dios su aprobashon.
16. Menshoná un regalo masha presioso ku Dios lo duna e hendenan ku e ta aprobá, i kiko nos tin ku hasi pa hañ’é?
16 Hesus a primintí ku den e binidero mundu nobo, e hendenan aprobá pa Dios lo haña e regalo di “bida eterno.” (Marko 10:30) Sea asina bon di habri bo Beibel na Juan 3:16 i 17:3, i lesa loke Hesus a bisa ku nos tin ku hasi pa haña bida eterno. E hendenan ku ta bin na remarke pa e maravioso regalo ei di Dios den e binidero Paradeis riba tera lo gosa di hopi bendishon. Ban wak awor den Beibel kiko e bendishonnan ei lo ta.
17, 18. Kon nos por ta sigur ku lo tin pas i siguridat tur kaminda riba tera?
17 Maldat, guera, krímen i violensia lo no t’ei mas. “E malbado lo no t’ei mas . . . Ma e humildenan lo heredá e tera.” (Salmo 37:10, 11) Lo tin pas pasobra ‘Dios lo hasi gueranan stòp te na e fin di tera.’ (Salmo 46:9; Isaias 2:4) E ora ei ‘e hustu lo floresé, i lo tin abundansia di pas te ora ku no tin luna mas,’ i esei ta nifiká pas pa semper!—Salmo 72:7.
18 Adoradónan di Yehova lo biba den siguridat. Tanten ku e israelitanan den tempu bíbliko a obedesé Dios, nan a biba den siguridat. (Levítiko 25:18, 19) Lo ta un kos maravioso di por disfrutá di un siguridat similar den Paradeis!—Isaias 32:18; Mikeas 4:4.
19. Dikon nos sa ku lo tin kuminda na abundansia den Dios su mundu nobo?
19 Lo no tin skarsedat di kuminda. E salmista a kanta: “Lo tin abundansia di maishi den e tera, riba kabes di e serunan.” (Salmo 72:16) Yehova Dios lo bendishoná su sirbidónan hustu, i ‘tera lo duna su fruta.’—Salmo 67:6.
20. Dikon nos por tin sigur ku henter e tera lo bira un paradeis?
20 Henter e tera lo bira un paradeis. Lo tin kasnan nobo i hòfinan bunita riba terenonan ku un tempu hende pekaminoso a destruí. (Isaias 65:21-24; Revelashon 11:18) Segun ku tempu ta pasa, partinan di tera ku ya hende a dominá lo sigui ekspandé te ora ku henter e planeta ta mes bunita i produktivo ku hòfi di Edén. I Dios sigur lo ‘habri su man, i satisfasé e deseo di tur ser bibu.’—Salmo 145:16.
21. Kiko ta mustra ku lo tin pas entre hende ku bestia?
21 Lo tin pas entre hende ku bestia. Bestianan salbahe i doméstiko lo kome huntu. Asta un mucha chikí lo no tin miedu di bestianan ku awor ta peligroso.—Isaias 11:6-9; 65:25.
22. Kiko lo pasa ku malesa?
22 Malesa lo disparsé. Komo Gobernante di Dios su Reino selestial, Hesus lo kura hende na un eskala hopi mas grandi ku tempu e tabata riba tera. (Mateo 9:35; Marko 1:40-42; Juan 5:5-9) E ora ei “ningun habitante lo no bisa: ‘Mi ta malu.’”—Isaias 33:24; 35:5, 6.
23. Dikon e resurekshon lo alegrá nos kurason?
23 Sernan kerí morto lo resusitá ku e speransa di no muri nunka. Tur e mortonan ku ta den Dios su memoria lo ser resusitá. De echo, “lo tin un resurekshon di tantu e hustunan komo e malbadonan.”—Echonan 24:15; Juan 5:28, 29.
24. Kiko bo ta pensa di biba den Paradeis riba tera?
24 Ki un futuro maravioso ta spera e hendenan ku skohe pa siña tokante nos Magnífiko Kreadó, Yehova Dios, i sirbié! Ta na e binidero Paradeis Hesus a referí ora ku el a primintí e malechor ku a muri banda di dje: “Lo bo ta serka mi den Paraiso.” (Lukas 23:43) Ta masha importante anto pa nos siña mas tokante Hesukristu, pa medio di ken tur e bendishonnan aki lo bira posibel.
-
-
Kiko e Reino di Dios Ta?Kiko Beibel Ta Siña Realmente?
-
-
KAPÍTULO OCHO
Kiko e Reino di Dios Ta?
Kiko Beibel ta konta nos tokante e Reino di Dios?
Kiko e Reino di Dios lo hasi?
Ki dia e Reino lo kumpli ku Dios su boluntat riba tera?
1. Kua orashon famoso nos lo bai analisá?
MIÓNES di persona rònt mundu konosé e orashon ku hopi hende ta yama e Orashon di Nos Tata. E ekspreshon aki ta referí na un orashon famoso ku Hesukristu mes a duna komo un modelo òf ehèmpel. E ta un orashon yen di nifikashon, i un konsiderashon di su tres promé petishonnan lo yuda bo sa mas tokante loke Beibel ta siña realmente.
2. Menshoná tres kos ku Hesus a siña su disipelnan pidi p’e den orashon.
2 Na komienso di e orashon modelo aki, Hesus a instruí su oyentenan: “Pues, hasi orashon anto asin’aki: ‘Nos Tata ku ta den shelu, bo nòmber sea santifiká. Ku bo reino bin. Ku bo boluntat sosodé na tera meskos ku den shelu.’” (Mateo 6:9-13) Kiko ta e importansia di e tres petishonnan aki?
3. Kiko nos tin ku sa tokante e Reino di Dios?
3 Nos a siña hopi kos kaba tokante e nòmber di Dios, Yehova. I te na sierto grado nos a konsiderá Dios su boluntat, esta, loke el a hasi kaba i loke ainda lo e bai hasi pa humanidat. Pero ta na kiko Hesus tabata referí ora ku el a bisa nos pidi: “Ku bo reino bin”? Kiko e Reino di Dios ta? Kon su binida lo santifiká e nòmber di Dios, es desir, hasié santu? I kon e binida di e Reino ta relashoná ku e hasimentu di Dios su boluntat?
LOKE E REINO DI DIOS TA
4. Kiko e Reino di Dios ta, i ken ta su Rei?
4 E Reino di Dios ta un gobièrnu establesí dor di Yehova Dios ku tin un Rei ku Dios a skohe. Ken ta e Rei di e Reino di Dios? Hesukristu. Komo Rei, Hesus ta mas grandi ku tur gobernante humano i Beibel ta yam’é “SEÑOR di Señornan i Rei di reinan.” (Revelashon 17:14) E tin e poder pa hasi hopi mas bon pa humanidat ku kualke gobernante humano, asta kompará ku esun di mas mihó entre nan.
5. For di unda e Reino di Dios ta goberná, i riba kiko?
5 For di unda e Reino di Dios lo goberná? Wèl, na unda Hesus ta? Sigur bo ta kòrda ku bo a siña ku nan a mat’é na un staka di tormento, i ku despues Dios a resusit’é. Poko despues di esei, el a subi na shelu. (Echonan 2:33) Pues, ta einan e Reino di Dios ta: den shelu. Ta p’esei Beibel ta yam’é un “reino selestial.” (2 Timoteo 4:18) Ounke e Reino di Dios ta den shelu, lo e goberná e tera.—Revelashon 11:15.
6, 7. Kiko ta hasi Hesus un Rei ekstraordinario?
6 Kiko ta hasi Hesus un Rei ekstraordinario? Pa kuminsá, lo e no muri nunka. Komparando Hesus ku reinan humano, Beibel ta bisa ku e tin “bida indestruktibel.” (Hebreonan 7:16) Esaki ta nifiká ku tur e bon ku Hesus hasi lo dura. I nos tin sigur ku lo e hasi kosnan grandi i bon.
7 Konsiderá e profesia bíbliko aki tokante Hesus: “E spiritu di SEÑOR lo keda riba dje, e spiritu di sabiduria i komprondementu, e spiritu di konseho i poder, e spiritu di konosementu i temor di SEÑOR. I e lo tin delisia den e temor di SEÑOR, i e lo no husga segun loke su wowo ta mira, ni hasi desishon segun loke su orea ta tende; ma ku hustisia e lo husga e pobernan, i disidí ku onestidat pa e afligínan di e tera.” (Isaias 11:2-4) E palabranan ei ta mustra ku Hesus lo tabata un Rei hustu i kompasivo durante su gobernashon riba hende na mundu. Abo lo ke tin un gobernante asina?
8. Ken lo goberná huntu ku Hesus?
8 At’akí un otro bèrdat tokante e Reino di Dios: Hesus lo no goberná su so. Lo e tin ko-gobernante, esta, mas persona ku ta goberná huntu kuné. Por ehèmpel, apòstel Pablo a bisa Timoteo: “Si nos perseverá, nos lo reina tambe kuné.” (2 Timoteo 2:12) Sí, Pablo, Timoteo i otro personanan fiel ku Dios a skohe, lo goberná huntu ku Hesus den e Reino selestial. Kuantu persona lo tin e privilegio ei?
9. Kuantu persona lo goberná ku Hesus, i na ki tempu Dios a kuminsá skohe nan?
9 Manera a bin dilanti den Kapítulo 7 di e buki aki, apòstel Juan a haña un vishon den kua el a mira ku “e Lamchi [Hesukristu] tabata pará riba Seru Sion [su posishon di rei den shelu], i huntu kuné 144.000 ku tabatin su nòmber i e nòmber di su Tata skirbí na nan frenta.” Ken e 144.000 aki ta? Juan mes ta konta nos: “Esakinan ta esnan ku ta sigui e Lamchi unda ku e bai. Esakinan a wòrdu kumprá for di entre hende komo e promé frutanan pa Dios i pa e Lamchi.” (Revelashon 14:1, 4) Sí, nan ta fiel siguidónan di Hesukristu, skohé spesialmente pa goberná den shelu huntu kuné. Despues ku resusitá nan for di morto pa bida den shelu, “nan lo reina riba tera” huntu ku Hesus. (Revelashon 5:10) For di tempu di e apòstelnan, Dios ta skohiendo kristiannan fiel pa por kompletá e kantidat di 144.000.
10. Dikon e areglo pa Hesus i e 144.000 goberná riba humanidat ta un areglo amoroso?
10 E areglo pa laga Hesus i e 144.000 goberná humanidat ta algu masha amoroso. Un motibu ta ku Hesus sa kiko ke men ser hende i sufri. Papiando di Hesus, Pablo a bisa “nos no tin un sumo saserdote ku no por kompadesé di nos debilidatnan, sino un ku a wòrdu tentá den tur kos meskos ku nos, ma tòg sin piká.” (Hebreonan 4:15; 5:8) Hesus su ko-gobernantenan tambe a sufri i perseverá komo hende. Ademas, nan a lucha ku imperfekshon i mester a trata ku tur klase di enfermedat. Un kos ta sigur, nan lo komprondé e problemanan ku hende ta konfrontá!
KIKO E REINO DI DIOS LO HASI?
11. Dikon Hesus a bisa ku su disipelnan mester pidi pa Dios su boluntat sosodé den shelu?
11 Ora Hesus a bisa ku su disipelnan mester pidi den orashon pa e Reino di Dios bin, el a bisa tambe ku nan mester pidi pa Dios su boluntat sosodé “na tera meskos ku den shelu.” Dios ta den shelu, i angelnan fiel semper a hasi su boluntat einan. Sin embargo, den Kapítulo 3 di e buki aki nos a siña ku un angel malbado a stòp di hasi Dios su boluntat i a pone Adam ku Eva peka. Den Kapítulo 10, nos lo sa mas tokante loke Beibel ta siña relashoná ku e angel malbado ei ku nos konosé komo Satanas e Diabel. Dios a permití Satanas i e kriaturanan spiritual angelikal ku a skohe pa siguié—yamá demoño—keda den shelu pa un tempu. Pues, no ta tur persona den shelu tabata hasi e boluntat di Dios e tempu ei. E situashon ei lo a kambia ora ku e Reino di Dios kuminsá goberná. E Rei resien entronisá, Hesukristu, lo a bringa kontra Satanas.—Revelashon 12:7-9.
12. Kua dos suseso importante Revelashon 12:10 ta deskribí?
12 E siguiente palabranan profétiko ta deskribí kiko lo a tuma lugá: “Mi a tende un bos duru den shelu, bisando: ‘Awor e salbashon i e poder i e reino di nos Dios i e outoridat di su Kristu a yega, pasobra e akusadó di nos rumannan [Satanas], ku ta akusá nan di dia i anochi dilanti di nos Dios, a wòrdu tirá abou.’” (Revelashon 12:10) Bo a tuma nota di dos suseso masha importante ku a keda deskribí den e versíkulo ei di Beibel? Na promé lugá, e Reino di Dios den man di Hesukristu ta kuminsá goberná. Na di dos lugá, Satanas ta ser saká for di shelu i tirá abou riba tera.
13. Kiko tabata e resultado di e echo ku a saka Satanas for di shelu?
13 Manera nos lo mira mas despues, e dos susesonan ei a tuma lugá kaba. Kiko tabata e resultado? Relashoná ku loke a sosodé den shelu, nos ta lesa: “Pa e motibu aki, regosihá, o shelunan i boso ku ta biba den nan.” (Revelashon 12:12) Sí, e angelnan fiel den shelu ta alegrá pasobra, awor ku Satanas i su demoñonan a bai, tur persona den shelu ta fiel na Yehova Dios. Ta reina pas i armonia kompletu i permanente einan. Awor Dios su boluntat ta sosodé den shelu.
Ora a saka Satanas i su demoñonan for di shelu, esei a trese ai pa e tera. Pronto e problemanan ei lo terminá
14. Kiko a sosodé pasobra a tira Satanas abou riba tera?
14 Pero kiko di e tera? Beibel ta bisa: “Ai di tera i laman, pasobra Diabel a baha bin serka boso ku gran furia, sabiendo ku ta ked’é solamente un poko tempu mas.” (Revelashon 12:12) Satanas ta rabiá pasobra a sak’é for di shelu i e tin solamente un poko tempu mas. Den su rabia e ta kousa gran sufrimentu, òf “ai,” riba tera. Den e siguiente kapítulo nos lo siña mas tokante e “ai” ei. Pero ku esei na mente, nos lo por puntra: Kon e Reino lo laga Dios su boluntat sosodé na tera?
15. Kiko ta Dios su boluntat pa e tera?
15 Wèl, kòrda kiko ta Dios su boluntat pa e tera. Bo a siña tokante esei den Kapítulo 3. Den Edén, Dios a mustra ku su boluntat ta pa e tera aki ta un paradeis yená ku un rasa humano hustu ku ta biba pa eternidat. Satanas a pone Adam ku Eva peka, i esei a afektá—pero no a kambia—kumplimentu di Dios su boluntat pa e tera. Te ainda Yehova su propósito ta ku “e hustunan lo heredá e tera, i lo biba den dje pa semper.” (Salmo 37:29) Anto ta e Reino di Dios lo efektuá esei. Den ki manera?
16, 17. Kiko Daniel 2:44 ta bisa nos tokante e Reino di Dios?
16 Konsiderá e profesia na Daniel 2:44. Einan nos ta lesa: “Den e dianan di e reinan ei e Dios di shelu lo lanta un reino ku nunka lo no wòrdu destruí, i e reino ei lo no pasa pa ningun otro pueblo; e lo garna i pone un fin na tur e reinonan aki, ma e mes lo dura pa semper.” Kiko esaki ta bisa nos di e Reino di Dios?
17 Na promé lugá, e ta bisa nos ku e Reino di Dios lo a keda establesé “den e dianan di e reinan ei,” esta, miéntras ku otro reinonan tabata eksistí ainda. Na di dos lugá, e ta bisa nos ku e Reino lo dura pa semper. Ningun otro gobièrnu lo konkist’é ni remplas’é. Na di tres lugá, nos ta mira ku lo tin un guera entre e Reino di Dios i e reinonan di e mundu aki. E Reino di Dios lo ta esun viktorioso. Al final, lo e ta e úniko gobièrnu ku lo tin riba humanidat. E ora ei hende lo gosa di e mihó gobernashon ku nan a yega di konosé.
18. Kon ta yama e guera desisivo entre e Reino di Dios i e gobièrnunan di e mundu aki?
18 Beibel tin hopi kos di bisa tokante e guera desisivo entre e Reino di Dios i e gobièrnunan di e mundu aki. Por ehèmpel, Beibel ta siña nos ku segun ku e tempu pa e guera ei ta yega serka, spiritunan malbado lo plama mentira pa gaña “e reinan di henter mundu.” Ku ki propósito? “Pa reuní nan [e reinan] pa e guera di e gran dia di Dios Todopoderoso.” E reinan di mundu lo ser reuní na “e lugá ku na lenga hebreo yama Armagedón.” (Revelashon 16:14, 16) Debí na loke e dos versíkulonan ei ta bisa, e konflikto final entre gobièrnunan humano i e Reino di Dios ta ser yamá e guera di Armagedón.
19, 20. Kiko ta stroba Dios su boluntat di sosodé na tera aworakí?
19 Kiko e Reino di Dios lo logra pa medio di e guera di Armagedón? Pensa un biaha mas riba kiko ta Dios su boluntat pa e tera. Yehova Dios su propósito tabata pa yena e tera ku un rasa humano hustu i perfekto ku lo a sirbié den Paradeis. Kiko ta stroba esei di sosodé aworakí? Na promé lugá, nos ta pekaminoso, i nos ta bira malu i muri. Sin embargo, nos a siña den Kapítulo 5 ku Hesus a muri pa nos di manera ku nos por biba pa semper. Probablemente bo ta kòrda e palabranan ku ta pará den e Evangelio di Juan: “Dios a stima mundu asina tantu, ku el a duna su Yu unigénito, pa ken ku kere den dje no bai pèrdí, ma tin bida eterno.”—Juan 3:16.
20 Un otro problema ta ku hopi hende ta hasi maldat. Nan ta gaña, hòrta i kometé inmoralidat. Nan no ke hasi e boluntat di Dios. Hende ku ta hasi maldat lo ser destruí durante Dios su guera di Armagedón. (Salmo 37:10) Un motibu mas pakiko Dios su boluntat no ta sosodé na tera ta ku gobièrnunan no ta animá hende pa hasi Dios su boluntat. Hopi gobièrnu tabata débil, kruel òf korupto. Beibel ta bisa frankamente: “Hende a ehersé outoridat riba un otro hende pa su daño.”—Eklesiastés 8:9.
21. Kon e Reino lo sòru pa Dios su boluntat sosodé na tera?
21 Despues di Armagedón, humanidat lo ta bou di un solo gobièrnu, e Reino di Dios. E Reino ei lo hasi Dios su boluntat i trese bendishonnan maravioso. Por ehèmpel, lo e kita Satanas i su demoñonan. (Revelashon 20:1-3) E poder di Hesus su sakrifisio lo keda apliká di manera ku hende fiel lo no bira malu mas i muri. Al kontrario, bou di gobernashon di e Reino nan lo por biba pa semper. (Revelashon 22:1-3) Tera lo keda transformá den un paradeis. Pues, e Reino lo sòru pa Dios su boluntat sosodé na tera i lo santifiká Dios su nòmber. Kiko esaki ta nifiká? E ta nifiká ku bou di e Reino di Dios ku tempu tur hende na bida lo onra e nòmber di Yehova.
KI DIA E REINO DI DIOS LO AKTUA?
22. Dikon nos sa ku e Reino di Dios no a bin ora ku Hesus tabata riba tera ni djis despues ku el a ser resusitá?
22 Ora Hesus a bisa su siguidónan pa pidi den orashon: “Ku bo reino bin,” tabata bisto ku e Reino no a bin e tempu ei. Akaso el a bin ora ku Hesus a subi na shelu? Nò, pasobra tantu Pedro komo Pablo a bisa ku despues ku Hesus a ser resusitá, e profesia na Salmo 110:1 a kumpli riba dje: “[Yehova] ta bisa mi SEÑOR: ‘Sinta na mi man drechi, te ora mi hasi bo enemigunan un banki pa bo pianan.’” (Echonan 2:32-35; Hebreonan 10:12, 13) Tabatin un periodo di espera.
Bou di gobernashon di e Reino, Dios su boluntat lo sosodé na tera meskos ku den shelu
23. (a) Na ki tempu e Reino di Dios a kuminsá goberná? (b) Kiko nos lo konsiderá den e siguiente kapítulo?
23 Pa kuantu tempu lo e mester a spera? Durante siglo 19, studiantenan di Beibel sinsero a kalkulá ku e periodo di espera lo a terminá na aña 1914. (Relashoná ku e fecha aki, wak e artíkulo di Apèndiks 1914—Un Aña Signifikativo den Profesia Bíbliko.) Susesonan mundial ku a kuminsá na 1914 ta konfirmá ku e kalkulashon di e studiantenan di Beibel sinsero aki tabata korekto. Kumplimentu di profesia bíbliko ta mustra ku na 1914, Kristu a bira Rei i Dios su Reino selestial a kuminsá goberná. Pues anto, nos ta bibando den e “poko tempu” ku a keda Satanas. (Revelashon 12:12; Salmo 110:2) Nos por bisa tambe ku siguransa ku pronto e Reino di Dios lo aktua pa sòru ku e boluntat di Dios ta sosodé na tera. Bo ta haña esaki un notisia maravioso? Bo ta kere ku e ta bèrdat? E siguiente kapítulo lo yuda bo mira ku Beibel realmente ta siña e kosnan aki.
-