STUDY 24
Olketa Word wea Iu Chusim
OLKETA word nao barava strongfala tul for pipol story tugeta. Bat for mekem olketa word bilong iumi kasem barava purpose bilong hem, iumi mas chusim gud. Wanfala word wea maet fitim long wanfala taem maet barava no fitim long narafala taem. Sapos man no iusim long stretfala wei, wanfala interesting or fani toktok maet kamap wanfala “toktok wea givim pain.” Man maet iusim kaen toktok olsem from hem no tingting firstaem, wea showimaot hem no tingim feeling bilong pipol. Samfala toktok garem tufala mining, wea wanfala hem maet nogud or daonem man. (Prov. 12:18; 15:1) Long narasaed, “gudfala toktok”—toktok wea encouragem man—givim hapi long heart bilong man wea herem. (Prov. 12:25) Nomata wanfala man wea wise tu need for waka hard for faendem olketa stretfala word. Bible talem iumi hao Solomon hem luksavve long need for lukaotem “olketa naesfala toktok” and “olketa stretfala toktok bilong truth.”—Eccl. 12:10.
Samfala languis garem spesol toktok for taem iu story long man wea moa old winim iu or wea garem hae position, and olketa difren toktok for taem iu story witim man wea sem age or young winim iu. Sapos man no followim kaen wei olsem, pipol bae ting nogud long hem. Hem no fitim tu taem iu story, for iusim olketa toktok bilong respect for iuseleva wea kastom markem for narafala pipol. Saed long wei for showimaot honor, Bible garem standard wea moa hae winim standard wea law or kastom maet markem. Hem encouragem olketa Christian for “honorim evri difren kaen man.” (1 Pet. 2:17) Olketa wea duim olsem from heart bilong olketa story long evri pipol nomata olo or young, long wei wea showimaot respect.
Iumi savve hao planti pipol wea no trufala Christian iusim dirty toktok wea no showimaot respect. Olketa maet tingse raf toktok olsem hem strongim moa samting wea olketa talem. Or maet diswan kamaot from olketa barava no savve gud long planti difren word. Sapos hem fasin bilong wanfala man for evritaem iusim kaen toktok olsem bifor hem lanem wei bilong Jehovah, hem maet faendem hard for lusim fasin olsem. Nomata olsem, hem savve lusim. Spirit bilong God savve helpem man for changem wei bilong hem for toktok. Bat, datfala man seleva mas willing tu for lanem olketa gudfala word—olketa word wea givim gud samting, olketa word wea buildimap man—and then iusim olketa hia evritaem.—Rom. 12:2; Eph. 4:29; Col. 3:8.
Toktok wea Isi for Minim. Wanfala main mark bilong gudfala toktok hem wei wea hem mas isi for man minim. (1 Cor. 14:9) Sapos hem no isi for audience bilong iu for minim olketa word wea iu iusim, long tingting bilong olketa iu olsem man wea story long difren languis.
Samfala word garem spesol mining midolwan long pipol wea duim wankaen waka. Olketa maet iusim kaen toktok olsem evriday. Bat sapos iu iusim datkaen toktok long difren ples hem maet spoelem wei wea pipol savve minim samting iu talem. And tu, nomata iu iusim toktok wea isi for minim, sapos iu trae hard tumas for talem evri smol point, olketa wea lisin maet les and tingting bilong olketa go difren nao.
Wanfala speaker wea tingim audience bilong hem chusim olketa word wea evriwan savve minim, nomata olketa wea garem lelebet education nomoa. Long wei wea followim example bilong Jehovah, hem tingim “man nating.” (Job 34:19) Sapos datfala speaker mas iusim wanfala word wea pipol maet no minim, hem shud iusim witim olketa isi toktok wea mekem mining bilong datfala word hem klia.
For chusim gud olketa simpol word savve strongim idea wea iu talem. Hem isi for pipol kasem point bilong olketa shortfala sentence and simpol toktok. Iu savve iusim samfala sentence midol long olketa wea moa long for mekem tok bilong iu here smooth. Bat for olketa point wea iu barava laekem audience bilong iu for no forgetim, chusim olketa simpol word and olketa shortfala sentence.
Difren Kaen Toktok and Toktok wea Stret. Planti gudfala word stap. Winim wei for iusim sem toktok evritaem, iusim olketa difren word. Diswan bae mekem toktok bilong iu interesting and garem mining. Hao nao iu savve lane for iusim staka moa word?
Taem iu read, putim mark long eni word wea iu no minim gud, and chekim insaed dictionary sapos hem stap long languis bilong iu. Chusim tu-thri long olketa word hia, and trae hard for iusim long taem wea fitim. Careful for talem long stretfala wei and for iusim long wei wea isi for pipol minim and no long wei wea mekem pipol lukluk long iu nomoa. For savve long staka difren word bae mekem toktok bilong iu no semsem olowe. Bat careful—taem wanfala man talem word rong or hem iusim long rong wei, pipol maet tingse hem no really savve long samting wea hem story abaotem.
Purpose bilong iumi for lanem staka moa word hem for givim information long pipol, no for mekem pipol tinghae long iumi. Olketa bigfala word and toktok wea hard for minim savve mekem pipol tingim speaker nomoa. Goal bilong iumi shud for sharem important information and for mekem hem interesting for olketa wea herem. No forgetim proverb long Bible wea sei: “Tongue bilong olketa wise wan duim gud samting witim savve.” (Prov. 15:2) For iusim olketa gudfala word, wea fitim and isi for minim, hem help for mekem toktok bilong iumi strongim and muvim man, winim wei for boring and no interesting.
Taem iu lanem staka moa word, tingting gud raonem wanem nao hem stretfala word for iusim. Tufala word maet garem klosap sem mining bat maet lelebet difren for fitim olketa difren wei wea iu savve iusim. Sapos iu luksavve long diswan, iu savve mekem toktok bilong iu moa klia and missim wei for mekem olketa wea lisin feel nogud. Lisin gud long olketa wea savve gud hao for toktok. Samfala dictionary listim andanit long evri word olketa synonym (olketa word wea garem lelebet semsem mining, bat no semsem evribit) and olketa antonym (olketa word wea garem opposite mining). So iu savve faendem olketa difren word for talem sem idea and tu wea garem mining wea lelebet difren. Diswan savve helpem iu taem iu lukaotem stretfala word for wanfala samting. Bifor iu iusim niu word, mek sure iu savve long mining bilong hem, stretfala wei for talem, and taem wea fitim for iusim.
Toktok wea targetim samting hem moa klia winim toktok wea no barava talem stret eni point. Wanfala speaker maet sei: “Long datfala taem, planti pipol kamap sik.” Or hem savve sei: “Bihaen World War I, insaed tu-thri month, samting olsem 21,000,000 pipol dae from datfala Spanish influenza.” Hem barava difren taem speaker hem talem klia wanem nao hem minim taem hem sei “long datfala taem,” “planti pipol,” and “kamap sik”! For toktok long wei olsem minim iu mas savve long evri samting abaotem subject bilong iu and iu mas chusim gud olketa word.
For iusim stretfala word savve helpem iu tu for talem point bilong iu witim shortfala toktok nomoa. Long narasaed, wei for iusim tumas word savve haedem samting wea iu laek talem. Sapos hem simpol hem moa isi for pipol kasem and rememberim olketa important point. Hem help for givim stretfala savve. Samting wea barava showaot klia long teaching bilong Jesus Christ hem wei wea hem iusim simpol toktok. Lane from hem. (Lukim olketa example long Matthew 5:3-12 and Mark 10:17-21.) Practicem wei for talem samting klia witim olketa word wea iu chusim gud.
Olketa Word wea Showimaot Strong, Feeling, Laef. Taem iu lanem staka niu word, no tingim olketa niu word nomoa bat tingim tu olketa word wea minim wankaen samting. Olsem example, tingim olketa verb wea showimaot strong; olketa adjective wea storyim wei bilong samting; and toktok wea showimaot feeling, kaenfala fasin, or mekem man luksavve samting wea important.
Bible hem fulap witim olketa example bilong kaen toktok wea garem mining olsem. Thru long profet Amos, Jehovah encouragem iumi for: “Lukaotem gudfala samting, and no badfala samting . . . Heitim samting wea nogud, and lovem samting wea gud.” (Amos 5:14, 15) Profet Samuel hem sei long King Saul: “Jehovah hem pullim go awe from iu tuday datfala royal rul bilong Israel.” (1 Sam. 15:28) Taem hem toktok long Ezekiel, Jehovah iusim toktok wea iumi hard for forgetim, taem hem sei: “Evriwan long haos bilong Israel olketa bighed and garem praodfala heart.” (Ezek. 3:7) Taem hem strongim wei wea rong fasin bilong Israel hem serious samting, Jehovah hem ask: “Waswe, man bae steal from God? Bat iufala steal from mi.” (Mal. 3:8) Taem Daniel storyim wanfala test bilong faith long Babylon, long wei wea hem interesting tumas, hem talem hao “Nebuchadnezzar seleva hem fulap witim kros” bikos Shadrach, Meshach, and Abednego no worshipim image bilong hem, so hem givim order for taemapem olketa and torowe olketa “insaed long bigfala fire.” For helpem iumi minim hot bilong datfala fire, Daniel talem hao king askem olketa man for “mekem datfala fire sevenfala taem moa hot winim bifor”—hem hot tumas mekem taem olketa man bilong king kam klosap long datfala fire, olketa dae. (Dan. 3:19-22) Taem hem story witim pipol long Jerusalem tu-thri day bifor hem dae, Jesus talem witim deep feeling: “Planti taem mi laek hipimap olketa pikinini bilong iu, olsem wanfala mami kokorako hem hipimap olketa baby bilong hem andanit long wing! Bat iufala pipol no laekem. Lukim! God hem lusim haos bilong iufala nao.”—Matt. 23:37, 38.
For chusim gud olketa word savve helpem olketa wea lisin for lukim long mind bilong olketa samting wea iu storyim. Sapos iu iusim olketa word wea kasem feeling bilong man, olketa wea lisin bae “lukim” and “tasim” olketa samting wea iu story abaotem, “teistim” and “smelem” kaikai wea iu storyim, and “herem” olketa saond wea iu storyim and voice bilong pipol wea iu talem toktok bilong olketa. Datfala audience bae interest tumas long samting wea iu talem bikos iu mekem datwan olsem really samting long olketa.
Olketa word wea mekem olketa idea here olsem really samting garem paoa for mekem pipol laflaf or krae. Hem savve muvim pipol for garem hope, strongim wanfala man wea feel wikdaon for want for stap laef and muvim hem for lovem Creator bilong hem. Hope wea stap long olketa word insaed olketa Bible scripture olsem Psalm 37:10, 11, 34; John 3:16; and Revelation 21:4, 5 hem barava affectim pipol raonem full earth.
Taem iu readim Bible and olketa pablikeson bilong “faithful and wise slave,” iu bae lukim staka difren kaen word and toktok. (Matt. 24:45) No readim and forgetim nomoa. Chusim samfala wea iu laekem tumas, and iusim insaed toktok bilong iu evriday.
Toktok wea Followim Olketa Rul Bilong Grammar. Samfala pipol luksavve hao toktok bilong olketa hem no evritaem followim olketa rul bilong grammar. Bat wanem nao olketa savve duim for stretem diswan?
Sapos iu still skul, iusim chance bilong iu distaem for lanem stretfala grammar and gudfala wei for chusim olketa word. Sapos iu no savve gud long reason for wanfala rul bilong grammar, askem teacher bilong iu. No hapi witim lelebet savve nomoa. Iu garem samting for muvim iu wea olketa nara student maet no garem. Iu want for kamap wanfala gudfala minister bilong gud nius.
Waswe sapos iu full grown and distaem iu iusim wanfala languis wea iu no growap witim? Or maet iu no kasem chance for skulim languis bilong iu. No wikdaon. Trae hard for kamap moabeta, for saed bilong gud nius. Planti samting wea iumi savve abaotem grammar iumi lanem taem iumi lisin long wei bilong narafala pipol for toktok. So lisin gud taem olketa speaker wea garem savve givim tok. Taem iu readim Bible and olketa Bible pablikeson, luksavve long wei wea olketa raetem each sentence, wanem nao olketa word wea stap tugeta, and kaen wei wea disfala toktok iusim olketa word. Followim olketa gudfala example hia taem iu toktok.
Olketa wea garem bignem for singsing maet iusim olketa toktok and wei for story wea no followim olketa rul bilong grammar. Planti taem pipol laek copyim wei bilong pipol olsem. Olketa wea sellim drug and narafala pipol wea full laef bilong olketa followim wei for duim criminal fasin or dirty fasin planti taem garem toktok bilong olketa seleva, olketa givim mining long samfala word wea barava opposite from really mining bilong olketa. Hem no wise for olketa Christian copyim kaen pipol olsem. Sapos iumi copyim olketa, nara pipol bae tingse iumi join witim kaen pipol olsem bilong disfala world and wei bilong laef bilong olketa.—John 17:16.
Mekem olsem wei bilong iu for iusim gudfala toktok evriday. Sapos iu letem toktok bilong iu evriday for kamap nogud, bae hem hard tumas for iu iusim gudfala toktok long olketa spesol taem. Bat sapos iu iusim gudfala toktok long evriday living, bae hem isi and olsem wei bilong iu taem iu long platform or iu witness long narafala pipol abaotem truth.