Wanfala “Pim” Pruvim Samting Bible Talem Abaotem History
DATFALA word “pim” hem kamap wanfala taem nomoa insaed Bible. Long taem bilong King Saul, olketa Israelite mas askem olketa Philistine man wea waka witim metal for sharpenem tul bilong olketa. Bible talem hao “kost for sharpenem olketa tul hem wanfala pim for olketa hou, olketa pik, olketa fork, olketa ax, and olketa stik for pokem buluka.”—1 Samuel 13:21.
Wanem nao datfala pim? Bifor long year 1907 C.E. no eniwan savve wanem nao datwan. Bat long datfala year nao olketa wea digim graon long ples wea datfala old taon, Gezer, hem stap bifor, faendem for fastaem wanfala pim ston weight (for measurem weight bilong olketa nara samting). Olketa Bible transleita bifor faendem hem hard for transleitim datfala word “pim.” Olsem example, long King James Version, 1 Samuel 13:21 hem sei: “Bat olketa garem file for olketa pik, olketa hou, olketa fork, and olketa ax, and for sharpenem olketa stik for pokem buluka.”
Olketa Bible savveman distaem savve hao wanfala pim hem wanfala weight for measurem weight bilong olketa nara samting. Average weight bilong hem 7.82 gram, wea datwan nao samting olsem 66 percent long weight bilong wanfala shekel, wea hem nao main Hebrew weight for measurem samting. Price wea olketa Philistine markem for sharpenem tul bilong olketa Israelite, hem wanfala hip bilong olketa smol pis silver wea weight bilong datwan, hem wanfala pim. Bihaen Judah and kapitol bilong hem Jerusalem finis long 607 B.C.E., pipol no iusim moa olketa shekel for weim samting. So hao nao datfala pim weight hem pruvim hao olketa Hebrew scripture givim stretfala information abaotem living bilong pipol long taem bifor kam?
Samfala savveman talem hao olketa raetem olketa Hebrew Scripture, wea insaed diswan hem First Samuel tu, long olketa year wea rul bilong Greece finis and rul bilong Rome gohed for kamap strong, or maet gogo kasem mek-tu or fasfala century B.C.E. So dastawe olketa sei, “olketa Hebrew Scripture . . . ‘no givim trufala information abaotem history’ and no savve helpem iumi for savve long barava living bilong ‘olketa Israelite long taem wea Bible storyim,’ bikos information insaed Bible hem mekap story bilong olketa Jew and Christian wea no savve gud bikos olketa raetem datwan plande handred year bihaen long datfala taem.”
Bat taem hem storyim datfala pim weight long 1 Samuel 13:21, William G. Dever, professor bilong Near Eastern archaeology and anthropology, hem sei: “[Hem] no stret for talem hao disfala pim hem wanfala ‘mekap story’ bilong olketa man for raet wea stap long olketa year wea rul bilong Greece finis and rul bilong Rome gohed for kamap strong, wea datwan nao hem plande handred year bihaen taem wea pipol finis for iusim olketa weight hia. For tok stret, no eniwan minim wanem nao diswan go kasem fasfala part bilong mek-20 century A.D, wea hem nao taem wea olketa faendem olketa fas ston wea garem datfala word pîm long Hebrew languis.” Datfala professor hem gohed for sei: “Sapos olketa story long Bible olketa ‘mekap story’ from taem wea rul bilong Greece finis and rul bilong Rome gohed for kamap strong, hao nao disfala story abaotem datfala pim kamap insaed long Hebrew Bible? Hem tru, maet samfala no agree and talem hao story abaotem datfala pîm hem ‘wanfala smol information nomoa wea no important.’ Datwan hem tru; bat olsem evriwan savve, ‘evri smol information olsem nao mekem iumi garem kliafala idea abaotem history.’”
[Piksa long page 29]
Wanfala pim ston weight hem samting olsem 66 percent long weight bilong wanfala shekel