WASWE, IU SAVVE FINIS?
Waswe, archaeology hem sapotim Bible?
King bilong Assyria, Sargon II, wea Isaiah 20:1 storyim
Wanfala article insaed long Biblical Archaeology Review sei pipol wea studyim olketa samting from bifor (archaeologist) faendem olketa samting wea pruvim samfala pipol wea Bible storyim olketa really laef bifor. Olsem example, olketa faendem pruv wea showimaot “samting olsem 50-fala” man wea Olketa Hebrew Scripture storyim olketa really laef bifor. Samfala long olketa hia hem 14-fala king bilong Judah and Israel, olsem David and Hezekiah, and Menahem and Pekah. Samfala moa hem faevfala Pharaoh and 19-fala king bilong Assyria, Babylonia, Moab, Persia and Syria. Hem no olketa king and Pharaoh nomoa wea olketa archaeologist pruvim olketa laef long taem bilong Bible. Olketa pruvim olketa narawan olsem olketa hae priest, wanfala scribe, and olketa nara bigman laef long datfala taem.
Datfala article sei staka pruv hem stap wea showimaot 50-fala man hia really laef bifor. Olketa Christian Greek Scripture storyim tu olketa nara bigman long taem bilong Bible, and olketa archaeologist pruvim staka long olketa laef long datfala taem, olsem Herod, Pontius Pilate, Tiberius, Caiaphas, and Sergius Paulus.
Waswe, olketa lion stap long olketa ples wea Bible story abaotem?
Piksa long wanfala part bilong wall long Babylon bifor
Bible storyim olketa lion samting olsem 150 taem, bat distaem olketa lion no stap long olketa ples wea Bible story abaotem. Staka scripture story abaotem olketa lion long tokpiksa wei, bat samfala scripture storyim hao olketa man lukim olketa really lion. Olsem example, Bible storyim hao Samson, David, and Benaiah olketa killim dae olketa lion. (Judges 14:5, 6; 1 Samuel 17:34, 35; 2 Samuel 23:20) And Bible storyim tu hao olketa lion killim dae samfala.—1 Kings 13:24; 2 Kings 17:25.
Long bifor, olketa lion wea olketa kolem long Asiatic lion (Panthera leo persica) stap long olketa kantri olsem Asia Minor, Greece, Palestine, Syria, Mesopotamia, and northwest India. Pipol long olketa ples hia garem staka drawing and olketa nara samting wea piksa bilong lion hem insaed bikos olketa tinghae long olketa lion. Olsem example, piksa bilong olketa lion hem stap long tufala wall bilong wanfala road long Babylon bifor.
Olketa sei, long end bilong mek-12 century, long Palestine, pipol lukaotem olketa lion for killim olketa dae. Luk olsem long start bilong mek-14 century, olketa lion no stap long there nao. Bat go kasem mek-19 century, samfala lukim olketa lion long Mesopotamia and Syria, and go kasem firstfala part bilong mek-20 century, samfala lukim olketa lion long Iran and Iraq.