Lukluk Long World
“Smol Winim Eni Narawan Long World”
Long olketa cave long Jaragua National Park long Dominican Republic, olketa faendem “Lizard wea smol winim eni narawan long world.” Hem tu centimeter nomoa. The Times bilong London sei: “Main danger wea hem feisim nao hem wei lusim staka wata thru long skin bilong hem. “Disfala lizard no just smol winim eni nara lizard, bat hem smol tu winim olketa nara amniote, grup bilong 23,000 kaen reptile, bird and mammal.” Only narawan wea lelebet smol olsem hem nao wanfala lizard wea stap long British Virgin Islands. Datfala niuspepa sei moa: “Caribbean tu garem bird wea smol winim eni narawan long world, datfala Bee Hummingbird, wea long bilong hem faev centimeter, and tu olketa garem Lesser Antillean Threadsnake, snek wea thin winim eni narawan, wea sapos olketa aotem samting insaed wanfala pencil hem bae fit for krol go thru datfala pencil.”
Frut Fly Nao Duim Firstaem
For wakem wanfala engine wea savve mixim inaf fuel and oxygen for mekem car savve go long planti difren speed bat long semtaem no mekem dirty smoke for kamaot, hem wanfala bigfala challenge for olketa wea wakem engine. The New York Times talem hao olketa wea wakem olketa car iusim “wanfala system wea garem olketa valve wea savve changem haomas fuel and air savve flow long engine long barava taem wea hem needim moa paoa.” Bat, olketa wea studyim frut fly long University of Würzburg long Germany olketa just faendaot hao olketa frut fly garem finis sem wei for kasem inaf oxygen and releasem inaf carbon dioxide, and long semtaem no lusim staka wata. Frut fly iusim olketa sismol hol, wea olketa kolem spiracles, wea stap long midol and end part long body bilong hem for kontrolem “stretfala wei for changem olketa gas and long semtaem no lusim tumas wata,” hem nao samting niuspepa talem. Hem sei tu hao olketa hol hia “savve changem size bilong hem planti taem insaed tu-thri second nomoa.”
Danger From Wei for Mekhol Long Body
Wei for mekhol long body for werem jewelry hem samting wea planti laekem, especially olketa young wan. Wanfala magasin bilong Poland, Świat Kobiety, hem sei: “Sorre tumas, olketa no savve tingting firstaem abaotem samting wea bae kamaot from diswan. Bihaen taem olketa young wan finis for followim bighed fasin bilong olketa, olketa no tingse eyebrow wea garem stud hem luk naes.” And nomata olketa savve aotem olketa metal hia, mark long skin bae stap. And tu, wei for mekhol long skin long feis savve spoelem olketa nerve and blood vessel and savve kosim olketa “for no savve feelim eniting” and tu olketa savve kasem “infection and olketa soa no kwiktaem for heal.” Bacteria savve staka fogud long “tuwet and warm ples” insaed long mouth, so wei for mekhol long there savve mekem infection for kamap and tu wei for teeth rotten. Gris long body savve kamap strongfala boela from wei for mekem hol long olketa ples long body wea garem planti gris, olsem long bele and ear. Datfala article givim warning hao “olketa metal jewelry savve garem nickel insaed. Diswan savve mekem pipol wea body bilong olketa nogud long kaen metal olsem for garem boela and skras.”
Heart Disease Long India Kamap From Tobacco
“Olketa doctor bilong heart [long India] talem hao distaem heart disease hem kakamap moa big,” hem nao koment bilong Mumbai Newsline. “Long tingting bilong Dr. Ashwin Mehta, wea hem director bilong sekson wea studyim heart long Jaslok Hospital, gene bilong olketa pipol bilong India mekem hem isi for olketa kasem heart disease.” Samting wea olketa warim tumas nao hem wei wea planti young wan kasem “heart problem bikos wei for smoke hem kamap moa big distaem.” Dr. P. L. Tiwari, doctor bilong heart long Bombay Hospital, tingim hao sapos no eniwan tek akson for stopem diswan, India bae garem moa pipol wea garem heart disease winim eni nara kantri long world. Long Bangladesh wea hem neiba kantri, The Times of India hem sei winim 70 percent long olketa man wea age bilong olketa 35 go kasem 49 olketa savve smoke, and “namba bilong olketa wea smoke hem kamap moa big taem selen olketa kasem hem gogo daon.” Klosap evri man wea smoke “spendem moa selen long olketa cigarette winim selen wea olketa spendem long kaleko, haos, health and education.” Olketa sei samting olsem 10.5 million pipol wea no garem gud kaikai long datfala poor kantri fit for kasem gud kaikai sapos olketa iusim selen wea olketa peim long tobacco for peim kaikai.
Olketa Tree Long Bush wea Harvestim Wata From Cloud
Olketa tree long bush wea grow long ples wea hae winim 900 meter savve harvestim “samting olsem 40 per cent moa wata from olketa cloud winim wata olketa kasem from rain.” Hem nao samting wea tufala scientist Dr. Paul Reddell and Dr. David McJannet from Australia talem. Long tingting bilong Commonwealth Scientific and Industrial Research Organisation, “low cloud, mist and fog olowe stap long bush, wata bilong olketa hipap long olketa tree and ran go followim tree go daon long graon,” and long wei olsem addim go planti million moa litre wata for go insaed olketa river long bush. Bat, “taem olketa katem olketa tree long bush, hem barava katem daon wata wea go insaed long graon.”
No Ova tumas Long Exercise
“Hem gud for duim exercise (Ranran, raedem bicycle, or swimming) for 30 minute or wanfala hour, thrifala taem insaed long week,” hem samting wea wanfala niuspepa bilong France, L’Express hem talem. Bat sapos iu laek for missim wei for garem bigfala problem saed long health, iu mas no ova tumas for exercise. Wei for ova tumas savve mekem olketa join long body kamap wik, spoelem cartilage, mekem baksaed miss, putim hevi long olketa bone wea brek lelebet, hae blood, problem long bele, bone nogud kwiktaem, and heart attak tu. L’Express report olsem: “Evri year long France, wei for ova tumas for exercise savve mekem 1,500 man wea duim sports wea barava healthy for seknomoa dae.” Dr. Stéphane Cascua, doctor saed long sports-medicine long Pitié-Salpêtrière hospital long Paris, hem talem disfala advaes long olketa pipol wea exercise long olketa weekend nomoa and end ap insaed hospital: Exercise evritaem, bat no winim 75 percent bilong strong bilong heart bilong iu.
Olketa Natural Disaster Killim Dae Man
Reuters reportim hao “olketa natural disaster killim dae samting olsem 25,000 pipol evriwea long world insaed year 2001, diswan tu taem moa winim last year.” From samting wea Munich Re, wanfala insurance company hem talem, selen wea lus from diswan hem $36 billion—wea barava winim haomas olketa lusim long olketa attak wea kamap long United States long September 11. Klosap 70 percent bilong olketa 700 bigfala disaster hem kam from olketa big wind and rain and olketa flood. Olketa sei wei wea weather hem change tumas distaem hem from earth hem change. “Olketa bush fire long Australia, olketa flood long Brazil and Turkey, wei wea staka snow hem foldaon long central and southern Europe and wanfala cyclone long Singapore, wea olketa long meteorology tingse bae hem hard for happen, evriting hia barava showimaot hao wei wea earth hem change hem join witim wei wea olketa disaster saed long weather kamap moa big,” datfala company hem sei. Olketa lukim hao year 2001 hem mek-tu year wea moa hot winim eni nara year start kam from taem wea olketa start for keepim olketa record 160 year go finis. Olketa earthquake nao kosim staka for dae—winim 14,000 dae insaed January nomoa, from wanfala earthquake long India. Long full year samting olsem 80 bigfala earthquake nao olketa kaontem.
Tolfala Building—Pipol Still Wantem
“Taem twin towers foldaon hem mekem olketa architect and engineer for luksavve long samfala samting wea olketa no tingim bifor and wea mekem olketa fraet,” U.S.News and World Report hem talem. “Nomata olsem, pipol still wantem olketa tolfala building.” Wanfala reason hem bikos long samfala ples land hem no staka and hem kost tumas. And tu, pipol laek for apim taon bilong olketa. Wei for buildim olketa barava tolfala building “hem for mekem pipol tinghae long datfala ples and mekem hem garem bigfala nem, hem wei for followim olketa modern stael and samfala reason moa olsem,” hem nao samting wea William Mitchell, bigman bilong skul for lanem wei for planim and designim olketa building long Massachusetts Institute of Technology hem talem. Bat, olketa architect trae hard for tingim olketa wei for mekem olketa building for kamap moa sef. Olketa savve mekem olketa building moa strong long wei for mekem olketa wall and window wea no savve brek from wanfala bosta, bat diswan bae mekem hem moa hevi and bae kost tumas. Long China, olketa rul saed long olketa building talem hao olketa mas garem wanfala open-air, emti “sef storey” long evri mek-15 storey. Olketa rul saed long building long olketa nara area talem hao olketa mas garem wanfala lift, wea go kasem antap, wea olketa designim for olketa fire fighter and tu olketa step wea garem air pressure mekem smoke bae no kam insaed. Olketa wea designim datfala Shanghai World Financial Center, wea maet gogo kamap building wea tol winim evri narawan long world, olketa start for iusim finis samfala extra idea for mekem design bilong olketa moa sef.