Danger Hia Hem Hao Big?
LONG October 1997, Hollie Mullin, wanfala baby wea 3 week nomoa, hem kasem infection long ear. Taem ear bilong hem no kwiktaem for kamap gud, doctor givim hem wanfala niu kaen antibiotic. Hem shud isi samting for kamap gud, bat hem nating olsem. Evritaem infection hem start bak moa nomata bihaen olketa givim olketa narakaen antibiotic.
Insaed first year long laef bilong hem, Hollie kasem 17-fala difren treatment bilong antibiotic. Then, taem hem kasem 21 month, hem kasem infection wea moa worse. Olketa disaed for nilam hem witim wanfala antibiotic from olketa narawan no savve waka nao, gogo bihaen 14-fala day datfala infection hem finis.
Distaem kaen samting olsem kakamap olowe and hem no just kasem olketa baby and olo nomoa. Evrikaen pipol sik and savve dae tu from olketa infection wea olketa antibiotic savve finisim bifor. Really, wei wea planti antibiotic no killim dae olketa germ hem wanfala bigfala problem long samfala hospital start kam long olketa year bilong 1950. Then long olketa year bilong 1960 and 1970, olketa germ wea faetem antibiotic no kamap long hospital nomoa bat go kasem olketa community tu.
Gogo, olketa man for duim research saed long medical start for sei wei for ova tumas for iusim olketa antibiotic long man and animal hem nao mekem staka germ kamap strong againstim olketa antibiotic. Long 1978 wanfala man saed long medical hem sei wei for ova tumas for iusim antibiotic “hem kamap big tumas.” So kasem olketa year bilong 1990, evriwea long world olketa main toktok long nius hem olsem: “Olketa Strongfala Germ Kam Nao,” “Olketa Strongfala Germ Bae Stap for Olowe,” “Olketa Medicine wea Danger—Wei for Ova Tumas for Iusim Antibiotic Hem Mekem Olketa Germ Kamap Strong.”
Waswe, olketa nius iusim toktok wea ova tumas? Long tingting bilong olketa medical organization wea pipol respectim, toktok hia hem barava tru. Long wanfala report long year 2000 abaotem olketa sik wea isi for kasem planti pipol, director general bilong World Health Organization (WHO) hem sei: “Long start bilong wanfala niu millennium, olketa man feisim nara bigfala trabol. Olketa sik wea bifor olketa savve finisim. . . hem start for garem strongfala samting for protectim olketa seleva, hem nao wei wea olketa kamap strong againstim olketa antimicrobial.”
Hao big nao diswan? WHO report olsem: “Disfala nogud samting wea kakamap [wei wea olketa germ faet againstim medicine] hem spoelem olketa chance for treatim olketa sik wea isi for kasem planti pipol.” Planti organization distaem storyim hao maet olketa man bae kasem bak kaen living wea stap bifor olketa faendem antibiotic for finisim olketa infection.
Hao nao olketa germ wea faet againstim medicine gogo kasem evriwea long world, and kleva for winim olketa samting saed long science wea olketa man go ahed for faendemaot? Waswe, eni samting man wanwan savve duim for protectim hemseleva and olketa narawan? And wanem nao ansa for olketa problem long wei for winim olketa germ wea faet againstim antibiotic? Olketa next article bae givim samfala ansa.