Wanfala Nambawan Man wea Acceptim Discipline
“OLKETA Crocodile Kaikaim 30 Pipol Evri Month Long Zambia.” Wanfala niuspepa long Africa talem olsem tu-thri year go finis. Wanfala man wea lukaftarem zoo wea kasholem olketa reptile hia for studyim sei “olketa needim 12-fala man nao for holem wanfala crocodile.” From crocodile garem barava strong tail and maeti jaw, hem animal for fraetem tumas!
Creator kolem crocodile “Leviathan” and hem iusim disfala “king ovarem evri maeti wild animal” for teachim wanfala important leson long servant bilong hem Job. (Job 41:1, 34) Diswan happen samting olsem 3,500 year go finis long land bilong Uz, maet samwea long north part bilong Arabia. Taem hem story abaotem disfala animal, God talem long Job: “No eniwan hem krangge for pokem hem. And hu nao savve standap front long mi?” (Job 41:10) Tru nao! Sapos iumi fraetem crocodile, iumi shud barava fraet for tok againstim dat Wan wea creatim! Job showaot hem tinghae long disfala leson taem hem konfesim mistek bilong hem.—Job 42:1-6.
Taem iumi herem nem bilong Job, iumi savve tingim faithful example bilong hem for stand strong long test. (James 5:11) For tok stret, Jehovah hapi tumas long Job nomata taem faith bilong hem no kasem bigfala test yet. Long tingting bilong God, long datfala taem “no eniwan olsem hem stap long earth, wanfala man wea no garem blame and garem stretfala fasin, wea fraet long God and tanawe from nogud fasin?” (Job 1:8) Diswan shud muvim iumi for lanem moa samting abaotem Job, bikos diswan bae helpem iumi for lukim hao iumi tu savve mekem God hapi.
Fren Witim God Kam Firstaem
Job hem wanfala rich man. Witim gold, hem garem 7,000 sheep, 3,000 camel, 500 mere donkey, 1,000 buluka, and staka servant. (Job 1:3) Bat Job trust long Jehovah, no long olketa rich samting. Hem ting olsem: “Sapos mi trustim gold, or mi sei olsem long gold, ‘Iu nao mi trustim!’ Sapos mi hapi bikos mi garem staka samting, and bikos hand bilong mi faendem staka samting . . . , datwan tu bae hem wanfala rong wea justice mas lukluk long hem, bikos mi denyim trufala God antap.” (Job 31:24-28) Olsem Job, iumi mas tinghae long klos wei for fren witim Jehovah God winim olketa material samting.
Deal Long Stret Wei Witim Olketa Nara Man
Hao nao Job deal witim olketa servant bilong hem? Wei wea hem followim justice and pipol feel free for story witim hem showaot long disfala toktok bilong hem: “Sapos mi no willing for judgem slave man or slave girl bilong mi long stretfala wei, then wanem nao bae mi duim taem God standap? And taem hem ask for wanfala ansa, wanem nao bae mi talem long hem?” (Job 31:13, 14) Job tinghae long mercy bilong Jehovah dastawe hem showimaot mercy long olketa slave bilong hem. Barava nambawan example, especially for olketa wea garem position bilong overseer insaed long Christian kongregeson! Olketa tu mas treatim evriwan semsem, no teksaed, and pipol feel free for story witim olketa.
Job interest tu long olketa wea aotsaed long famili bilong hem. Taem hem storyim kea bilong hem for nara pipol, hem sei: “Sapos mi holem bak samting wea olketa poor wan laekem, and mi mekem eye bilong widow woman for no lukluk, . . . sapos mi muvim hand bilong mi go and kam againstim boy wea no garem dadi, taem mi lukim hem needim help bilong mi long gate, letem shoulder bilong mi foldaon, and letem hand bilong mi brek.” (Job 31:16-22) Letem iumi tu showimaot kaenfala fasin olsem long olketa insaed kongregeson wea kasem hard taem.
Bikos hem garem kaenfala fasin for helpem olketa nara man, Job hem showimaot fasin for welkam long olketa stranger. Dastawe hem savve sei: “No eni stranger bae sleep long aotsaed, door bilong mi open go long road.” (Job 31:32) Diswan hem nambawan example for olketa servant bilong God distaem! Taem olketa niu wan wea interest long truth bilong Bible kam long Kingdom Hall, wei wea iumi welkamim olketa maet helpem olketa for muv ahed long spiritual saed. Hem tru tu hao olketa traveling overseer and nara Christian needim loving welkam bilong iumi tu.—1 Peter 4:9; 3 John 5-8.
Job garem stretfala tingting long olketa enemy bilong hem tu. Hem no hapi long trabol wea maet kasem eniwan wea heitim hem. (Job 31:29, 30) Bat, hem willing for duim gud samting long pipol olsem, wea showaot long wei wea hem willing for prea for thrifala giaman comforter bilong hem.—Job 16:2; 42:8, 9; markem Matthew 5:43-48.
Klin Saed Long Sex
Job hem faithful long marit partner bilong hem, and hem nating letem heart bilong hem for garem rong feeling for nara woman. Job sei: “Wanfala agreement nao mi mekem witim eye bilong mi. So hao nao mi savve interest long eni young girl? Sapos heart bilong mi laekem wanfala woman, and mi go ahed for weitim hem long door long haos bilong fren bilong mi, letem waef bilong mi pushpush for narafala man, and letem olketa nara man nildaon ovarem hem. Bikos datwan hem dirty fasin, and datwan bae wanfala rong wea justice mas lukluk long hem.”—Job 31:1, 9-11.
Job no letem dirty feeling for spoelem heart bilong hem. Bat, hem aftarem stretfala gogo. Dastawe Jehovah God hapi tumas long disfala faithful man wea faet againstim eni samting wea savve switim hem for duim dirty fasin!—Matthew 5:27-30.
Kea for Spiritual Living Bilong Famili
Samfala taem, olketa son bilong Job arrange for duim party wea evri son and dota bilong hem bae attendim. Bihaen olketa party hia finis, Job wari nogud eniwan long olketa pikinini bilong hem sin againstim Jehovah long samfala wei. So Job duim samting, bikos Bible hem sei: “Taem evri feast hem finis, Job hem kolem and mekem olketa kamap holy; and hem get ap early long morning and offerim olketa burnt sakrifaes followim namba bilong evriwan; from Job hem sei, ‘maet olketa son bilong mi sin and cursim God insaed long heart bilong olketa.’” (Job 1:4, 5) Maet diswan barava strongim long olketa famili member bilong Job long wari bilong hem hao olketa mas fraet long Jehovah and wakabaot insaed olketa wei bilong Hem!
Distaem, olketa Christian famili hed need for teachim Word bilong God, Bible, long famili bilong olketa. (1 Timothy 5:8) And hem barava fitim for prea for olketa famili member.—Romans 12:12.
Faithful for Stand Strong Anda Long Test
Planti wea readim Bible savve gud long olketa bigfala test wea kasem Job. Devil Satan hem sei Job bae cursim God sapos hem kasem barava hard samting. Jehovah acceptim datfala challenge, and Satan kwiktaem mekem trabol kasem Job. Hem lusim evri animal bilong hem. Moa worse, evri pikinini bilong hem dae. No longtaem bihaen, Satan mekem Job kasem boela from hed go kasem leg.—Job, chapter 1, 2.
Wanem nao kamaot? Taem waef bilong hem encouragem hem for cursim God, Job sei: “Olsem wanfala long olketa krangge woman hem toktok, iu toktok olsem tu. Waswe, fitim iumi for acceptim gudfala samting nomoa from trufala God and no acceptim nogud samting?” Bible sei moa: “Long evri samting hia Job nating sin witim mouth bilong hem.” (Job 2:10) Yes, Job hem faithful for stand strong and from diswan, hem pruvim Devil hem wanfala laea. Letem iumi tu stand strong long olketa test and pruvim hao samting wea muvim iumi for servem God nao hem barava love for Jehovah.—Matthew 22:36-38.
Hambol for Acceptim Discipline
Nomata Job showimaot gudfala example long planti wei, hem no wanfala perfect man. Olsem hemseleva talem: “Hu nao savve wakem samwan klin from samwan wea no klin? No eniwan.” (Job 14:4; Romans 5:12) So taem God sei Job hem no garem blame, diswan hem tru long wei wea living bilong hem fitim evri samting wea God askem from olketa servant bilong hem wea no perfect and garem sin. Datwan barava encouragem iumi!
Job stand strong long test bilong hem, bat datwan showimaot wanfala mistek. Taem olketa herem evri trabol wea kasem hem, thrifala man wea sei olketa bae givim comfort, olketa visitim hem. (Job 2:11-13) Olketa sei Jehovah panisim Job bikos hem duim olketa bigfala sin. So, Job hem feel nogud long olketa giaman toktok hia, and hem trae hard for defendim hemseleva. Bat, hem no balance taem hem trae for givim reason for hemseleva. Tru nao, samting wea Job talem mekem hem luk olsem hem moa raeteous winim God!—Job 35:2, 3.
Bikos God lovem Job, Hem iusim wanfala young man for showimaot mistek bilong Job. Story sei: “Kros bilong Elihu . . . hem kamap hot. Kros bilong hem bosta againstim Job bikos hem kolem soul bilong hemseleva raeteous, and no God.” Olsem Elihu hem talem: “Job hem sei, ‘Mi nao stret, bat God seleva hem tanem judgment bilong mi.’” (Job 32:2; 34:5) Nomata olsem, Elihu no join witim thrifala “comforter” for talemaot rong tingting wea sei God panisim Job for olketa sin bilong hem. Bat, Elihu talemaot trust long faithful fasin bilong Job and hem givim disfala advaes: “Disfala kot case hem front long [Jehovah], and iu mas weit for hem.” Tru nao, Job shud weit long Jehovah and no kwiktaem tok for defendim hemseleva. Elihu promisim Job olsem: “Justice and bigfala raeteous fasin [God] bae no tokdaonem.”—Job 35:14; 37:23.
Need hem stap for stretem tingting bilong Job. So, Jehovah lanem hem wanfala leson long wei wea man smol tumas taem iumi markem witim wei wea God hem barava big. Jehovah point long earth, sea, olketa star long heven, olketa animal, and planti nara spesol samting bilong creation. Gogo, God storyim Leviathan—hem nao crocodile. Job hambol for acceptim disfala discipline, and hem showimaot narafala example taem hem duim diswan.
Nomata iumi maet go ahed gud long service bilong Jehovah, bae iumi mekem olketa mistek. Sapos wanfala mistek hem serious, Jehovah savve stretem iumi long samfala wei. (Proverbs 3:11, 12) Iumi maet tingim wanfala scripture wea pokem conscience bilong iumi. Maet Wastaoa or narafala buk bilong Watch Tower Society talem wanfala samting wea mekem iumi luksavve long mistek bilong iumi. Or maet nara Christian talem iumi long kaenfala wei hao iumi fail for followim wanfala Bible principle. Hao nao bae iumi ting long discipline olsem? Job showimaot hem sorre taem hem sei: “Mi barava sorre long samting wea mi talem, and mi repent long dust and asis.”—Job 42:6.
Jehovah Givim Reward
Jehovah givim reward long Job, letem servant bilong hem for laef for nara 140 year. Long datfala taem, hem kasem bak moa samting winim wanem hem lusim. And nomata gogo Job hem dae, hem bae kasem wanfala resurrection long niu world bilong God.—Job 42:12-17; Ezekiel 14:14; John 5:28, 29; 2 Peter 3:13.
Iumi tu savve sure hao, sapos iumi loyal for servem God and acceptim evri discipline from Bible wea iumi kasem, hem bae hapi and blessim iumi. From diswan, bae iumi garem sure hope for laef insaed niu system bilong God. Moa important, iumi bae honorim God. Faithful fasin bilong iumi bae kasem reward and bae givim moa pruv hao pipol bilong hem servem hem, no from olketa selfish reason, bat from love wea kam from full heart. Iumi garem nambawan privilege for mekem heart bilong Jehovah hapi, olsem faithful Job, wea hambol for acceptim discipline!—Proverbs 27:11.
[Piksa long page 26]
Job showimaot loving kea for pikinini wea no garem dadi and mami, olketa widow, and nara pipol
[Piksa long page 28]
Job kasem bigfala reward from hem hambol for acceptim discipline