War Hem Change Distaem
WAR hem evritaem raf tumas. Hem evritaem spoelem laef bilong olketa soldia and bringim wei for safa long olketa man. Bat insaed olketa year wea just go pas, war hem change. Long wanem wei?
Distaem planti war wea kamap olketa kolem civil war—diswan hem war wea kamap midolwan pipol bilong wanfala kantri nomoa. Olketa civil war savve tek longtaem, savve spoelem feeling bilong pipol, and distroem datfala kantri long wei wea moa big winim olketa war midolwan planti kantri. Julián Casanova, man from Spain for raetem history hem sei: “Olketa civil war killim dae planti thousand pipol, spoelem pipol saed long sex, forcem pipol for ranawe and, klosap evritaem, wei wea olketa killim dae wanfala full sekson bilong pipol savve happen.” Tru nao, taem wei for killkill hem kamap midolwan long tufala sekson wea stap olsem neiba, nogud feeling wea kamap from datwan maet no savve kamap gud moa for longfala taem.
Start from taem wea datfala Cold War hem end, no staka war kamap midolwan army bilong olketa difren kantri. Stockholm International Peace Research Institute (SIPRI) hem report olsem: “Long evri bigfala faet wea happen and wea olketa registerim long 1990-2000, only thrifala nomoa hem midolwan olketa nara kantri.”
Hem tru, war wea kamap insaed wanfala kantri hem no danger for pipol long nara kantri and maet overseas nius no storyim diswan, bat pain and wei for distroe wea kamap from diswan hem still barava nogud. Planti million pipol dae finis long olketa civil war. Tru nao, insaed 20 year wea go pas finis, klosap faev million pipol dae insaed thrifala kantri nomoa wea garem kaen war olsem—Afghanistan, Democratic Republic of Congo, and Sudan. Long olketa kantri bilong Balkans, bigfala ethnic war killim dae klosap 250,000 pipol, and militant war wea go ahed for longfala taem long Colombia hem killim dae 100,000 pipol.
Samting wea barava showimaot klia hao civil war hem raf tumas hem wei wea hem affectim olketa pikinini. United Nations High Commissioner for Refugees hem sei hao insaed 10-fala year wea just go pas, winim tu million pikinini dae insaed olketa civil war. Nara six million olketa garekil. And distaem olketa go ahed for mekem planti pikinini for kamap olketa soldia. Wanfala pikinini soldia hem sei: “Olketa trainim mi. Olketa givim mi wanfala gun. Mi iusim olketa drug. Mi killim dae innocent pipol. Staka nao mi killim. Hem war nomoa . . . mi obeyim nomoa wanem olketa komandim mi for duim. Mi savve hem wicked samting. Hem samting wea mi no laekem.”
Planti pikinini wea stap long olketa kantri wea civil war hem part long laef bilong olketa, olketa growap witim wei for no enitaem feelim peace. Olketa stap insaed wanfala world wea olketa skul distroe finis and wea olketa sekson insaed datfala war story thru long gun nomoa. Dunja wea 14 year hem sei olsem: “Staka pipol tumas nao dae . . . Distaem hem hard for herem singsing bilong olketa bird, only samting wea man savve herem hem nao krae bilong olketa pikinini wea lusim mami or dadi, brata or sista.”
Wanem Nao Kosim?
Wanem nao kosim olketa raf civil war for go ahed? Wei for heitim difren pipol and tribe, wei for garem difren religion, no garem justice, and problem saed long politik, evriting hia savve kosim war. Nara main samting wea kosim war hem nao greedy fasin—greedy for paoa and for selen. Planti taem, from greedy fasin muvim olketa leader bilong politik, olketa savve addim go moa feeling for heit mekem faet kamap moa worse. Wanfala report wea SIPRI pablisim sei hao “fasin for kasem samting for seleva nao muvim” planti pipol wea join insaed olketa faet olsem. Datfala report sei tu: “Greedy fasin hem showaot long planti wei, start from bigfala wei for sellim olketa diamond wea olketa army and leader bilong politik duim go kasem wei for steal wea olketa young wan wea iusim gun duim long olketa vilij.”
Wei wea hem isi for kasem olketa gun and wei wea hem no expensive hem addim go diskaen wei for killkill. Wei wea samting olsem 500,000 dae evri year—big haf hem olketa woman and pikinini—hem kamap bikos long olketa gun. Long wanfala kantri long Africa, man savve peim wanfala AK-47 gun for sem price olsem wanfala kokorako. Sorre nao, long samfala ples namba bilong olketa gun hem semsem witim namba bilong olketa kokorako tu. Evriwea long world samting olsem 500 million smol gun and hae-paoa gun hem stap—hem minim evri mek-12 man garem wanfala gun.
Waswe, bae olketa raf civil war nao main mark bilong disfala mek-21 century? Waswe, eni wei stap for kontrolem olketa civil war? Waswe, bae pipol enitaem stop for killkill? Next article nao bae story raonem olketa kwestin hia.
[Box long page 4]
Barava Sorre Samting Bilong Olketa Civil War
Long olketa war wea barava raf tumas wea olketa no iusim olketa gun wea garem hae technology, 90 percent long pipol wea dae hem olketa man nating, no olketa soldia. Graça Machel, Savveman bilong United Nations Secretary-General long datfala Impact of Armed Conflicts on Children hem sei: “Hem klia hao samting wea kamap moa big insaed olketa faet wea iusim gun, hem wei wea olketa pikinini nao kamap olketa target, and olketa no dae from mistek.”
Rape kamap wanfala part long wei bilong army for faet. Long samfala area wea war spoelem, olketa wea faet againstim gavman rapem klosap evri young girl wea stap long olketa vilij wea olketa kasem. Goal bilong olketa hem for mekem pipol fraet or for distroem olketa famili.
Hangre and sik kamap bihaen long war. Taem civil war kamap hem minim pipol bae no plantim or harvestim staka kaikai, bae tu-thri samting saed long medical nomoa bae stap, and no inaf aid from overseas bae kasem olketa wea needim datwan. Wanfala research wea kamap long wanfala civil war long Africa hem showimaot hao 20 percent long olketa wea dae hem from sik and 78 percent from hangre. Only 2 percent dae from faet wea go ahed.
Long samting olsem evri 22 minute samwan hem garekil or dae from hem purubut long olketa land mine. Olketa sei samting olsem 60 million go kasem 70 million land mine stap long winim 60 kantri.
Pipol mas ranawe from hom bilong olketa. Evriwea long world, samting olsem 50 million refugee and displaced pipol stap distaem—haf long olketa hia olketa pikinini.
[Piksa Credit Line long page 2]
COVER: Boy: Photo by Chris Hondros/Getty Images
[Piksa Credit Line long page 3]
Photo by Chris Hondros/Getty Images