Wastaoa ONLINE LIBRARY
Wastaoa
ONLINE LIBRARY
Solomon Islands Pidgin
  • BIBLE
  • OLKETA PABLIKESON
  • OLKETA MEETING
  • w07 8/1 pp. 18-22
  • Gohed Strong Taem Iu Weitim Day Bilong Jehovah

Disfala sekson no garem eni video.

Sorre, disfala video no savve plei distaem.

  • Gohed Strong Taem Iu Weitim Day Bilong Jehovah
  • Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah—2007
  • Subheding
  • Olketa Nara Article
  • Sik No Stopem Olketa
  • Gohed Strong Taem Famili Member or Fren Hem Dae
  • Deal Witim Olketa Difren Kaen Hard Taem
  • Iu Savve Gohed Strong!
  • ‘Letem Wei for No Givap Hem Trainim Iu’
    Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah (Study)—2016
  • Gohed Stap Insaed Organization blo Jehovah
    Organize for Duim Will blo Jehovah
  • Hao for Deal Witim Nogud Samting Olsem Jehovah Duim
    Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah (Study)—2021
  • “Iufala Mas No Givap”
    Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah—2015
Samfala Moa
Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah—2007
w07 8/1 pp. 18-22

Gohed Strong Taem Iu Weitim Day Bilong Jehovah

“Joinim go long faith bilong iufala . . . fasin for gohed strong.”​—2 PETER 1:​5, 6.

1, 2. Wanem nao fasin for gohed strong, and why nao olketa Christian needim diswan?

BIGFALA day bilong Jehovah hem klosap nao for kam. (Joel 1:​15; Zephaniah 1:​14) From iumi olketa Christian wea disaed strong for faithful long God, iumi barava luk forward long taem wea evriwan bae luksavve hao Jehovah nomoa fit for rulim universe. Go kasem datfala taem, pipol heitim, tok spoelem, persecutim, and killim iumi dae bikos long faith bilong iumi. (Matthew 5:​10-​12; 10:22; Revelation 2:​10) Iumi needim fasin for gohed strong, wea minim wei for no givap taem barava nogud samting kasem iumi. Aposol Peter hem encouragem iumi for “joinim go long faith bilong [iumi] . . . fasin for gohed strong.” (2 Peter 1:​5, 6) Iumi needim fasin for gohed strong bikos Jesus hem sei: “Man wea gohed strong kasem end nao bae sev.”​—Matthew 24:13.

2 And tu, iumi savve kasem sik, sorre from famili member or fren hem dae, or olketa narafala hard samting. Sapos faith bilong iumi kamap wik, datwan bae mekem Satan hem hapi tumas! (Luke 22:31, 32) Jehovah savve strongim iumi for winim olketa hard taem. (1 Peter 5:​6-​11) Tingim experience bilong samfala wea pruvim hao iumi savve gohed strong and garem strongfala faith taem iumi weitim day bilong Jehovah.

Sik No Stopem Olketa

3, 4. Storyim wanfala example wea showimaot hao iumi savve gohed faithful for servem Jehovah nomata iumi garem sik.

3 Long distaem God hem no duim mirakol for healim iumi taem iumi kasem sik, bat hem givim iumi strong for gohed long taem olsem. (Psalm 41:​1-3) Sharon hem sei: “For full laef bilong mi, mi sidaon long wheelchair. Mi born kam witim sik cerebral palsy and datwan mekem mi no fit for duim olketa samting wea olketa nara pikinini duim.” Taem Sharon lane abaotem Jehovah and olketa promis bilong hem for mekem sikman kamap gud moa long future, diswan mekem hem garem hope. Nomata hem faendem hard taem saed long wei for toktok and wakabaot, Christian ministry mekem hem hapi. Staka year go finis, Sharon hem sei: “Maet health bilong mi hem gogo daon, bat trust bilong mi long God and wei wea mi fren witim hem, hem barava important tumas long laef bilong mi. Mi hapi tumas for stap midolwan long pipol bilong Jehovah and for kasem bigfala sapot from hem!”

4 Aposol Paul hem encouragem olketa Christian long Thessalonica for “tok kaen long olketa soul wea feel sorre.” (1 Thessalonians 5:​14) Taem man no kasem samting wea hem laekem, diswan savve lead go for hem kasem sorre feeling wea no savve finis. Long 1993, Sharon hem raet olsem: “From mi feel olsem mi iusles nomoa, for thrifala year mi kasem sorre feeling wea no savve finis. . . . Olketa elder givim mi advaes and comfortim mi. . . . Insaed long olketa Wastaoa Jehovah kaen tumas for givim iumi information abaotem sorre feeling wea no savve finis. Tru tumas, hem kea for pipol bilong hem and minim feeling bilong iumi.” (1 Peter 5:​6, 7) Sharon hem gohed faithful for servem God taem hem weitim bigfala day bilong Jehovah for kam.

5. Wanem nao showimaot olketa Christian savve gohed strong nomata olketa kasem bigfala hevi?

5 Samfala Christian kasem bigfala hevi from samting wea happen long olketa bifor. Harley hem join insaed long bigfala faet wea kamap long World War II and hem savve garem olketa nogud dream abaotem war. Hem savve singaot big olsem: “Lukaot! Lukaot!” Hem bae wekap bat body bilong hem full tuwet bikos hem barava swet. Nomata olsem hem savve gohed for servem God, and gogo olketa dream hia start for katdaon.

6. Hao nao wanfala Christian wea garem problem saed long feeling hem deal witim datwan?

6 Wanfala Christian wea garem sik bipolar disorder faendem hem barava no isi for preach from haos tu haos. Nomata olsem, hem nating givap bikos hem luksavve wei for duim ministry bae sevem hem and olketa wea willing for lisin. (1 Timothy 4:​16) Samfala taem nomata for noknok long door, hem hard tumas long hem from sik hia barava affectim feeling bilong hem. Hem sei: “Lelebet taem bihaen, mi fit nao for kontrolem feeling bilong mi, go long nextfala haos, and traem moa. Taem mi gohed for share long ministry, mi gohed for healthy long spiritual saed.” Brata hia faendem hard tu for go long olketa meeting, bat hem barava tinghae long wei for kaban witim olketa brata and sista. So, hem traem best for go evritaem.​—Hebrews 10:24, 25.

7. Nomata samfala fraet for tok front long plande pipol or for go long olketa meeting, long wanem wei nao olketa gohed strong?

7 Samfala Christian garem problem saed long wei for fraet tumas long samfala samting. Olsem example, maet olketa fraet for tok front long plande pipol or maet for go long meeting tu. Olketa olsem faendem hem barava hard for givim ansa long olketa Christian meeting or for givim wanfala tok long Theocratic Ministry Skul. Nomata olsem, olketa gohed strong, and iumi tinghae long wei wea olketa kam long olketa meeting and tekpart tu.

8. Wanem nao savve barava helpem man taem hem mas deal witim olketa problem saed long feeling?

8 Wei for barava rest and sleep gud savve helpem man for gohed strong nomata hem kasem problem saed long feeling. Maet hem gud for lukim doctor tu. Bat, wanfala barava gud samting nao hem for depend long God thru long prea. Psalm 55:22 hem sei: “Torowem hevi bilong iu long Jehovah, and hem nao bae sapotim iu. Hem bae no letem raeteous wan for seksek.” So barava “trust long Jehovah witim full heart bilong iu.”​—Proverbs 3:​5, 6.

Gohed Strong Taem Famili Member or Fren Hem Dae

9-11. (a) Wanem nao savve helpem iumi for gohed strong taem wanfala famili member or fren hem dae? (b) Long wanem wei nao example bilong Anna savve helpem iumi for gohed strong taem samwan hem dae?

9 Taem wanfala famili member hem dae, man savve sorre fogud. Abraham hem krae taem waef bilong hem Sarah, wea hem barava lovem, hem dae. (Genesis 23:2) Nomata Jesus wea perfect tu hem “krae” taem fren bilong hem Lazarus hem dae. (John 11:35) So hem wei bilong iumi man for sorre taem wanfala famili member or fren hem dae. Bat, olketa Christian savve resurrection bae kamap. (Acts 24:15) Dastawe olketa “no sorre tumas olsem olketa wea no garem hope.”​—1 Thessalonians 4:​13.

10 Hao nao iumi savve deal witim sorre feeling taem samwan hem dae? Maet wanfala tokpiksa helpem iumi. Sapos wanfala fren hem go long nara ples for lelebet taem, iumi no sorre tumas bikos iumi savve bae iumi lukim hem moa taem hem kam bak. Sapos iumi garem semkaen tingting taem wanfala faithful Christian hem dae, diswan savve daonem feeling for sorre wea iumi garem bikos iumi savve hem bae resurrect.​—Ecclesiastes 7:1.

11 Wei for depend evribit long “God wea givim evri comfort” bae helpem iumi for gohed strong taem samwan hem dae. (2 Corinthians 1:​3, 4) Wei for tingim example bilong datfala widow woman Anna wea stap long first century savve comfortim iumi tu. Bihaen hem and hasband bilong hem marit for sevenfala year nomoa, hasband bilong hem dae nao. Bat nomata taem hem 84 year, hem gohed yet for duim holy service long Jehovah long temple. (Luke 2:​36-​38) For sure, wei wea hem faithful for servem God for full laef bilong hem helpem hem for deal witim feeling for sorre and lonely. Wei for share insaed olketa Christian waka evritaem, wea wanfala nao hem waka for preach abaotem Kingdom savve helpem iumi for gohed strong taem iumi sorre from wanfala famili member or fren hem dae.

Deal Witim Olketa Difren Kaen Hard Taem

12. Wanem nao hard samting insaed long famili wea samfala Christian mas deal witim?

12 Samfala Christian mas deal witim olketa hard taem insaed long famili. Olsem example, sapos wanfala partner hem duim adultery, datwan savve barava spoelem famili! From partner wea no guilty hem seke fogud and sorre, maet hem gohed for krae nomoa and maet hem no savve sleep tu. Nomata for duim olketa smol samting maet hem kamap olsem bigfala hevi wea savve lead go for accident. Maet hem no savve kaikai, body hem katdaon, and feeling bilong hem nogud tumas. Maet hem no isi for duim olketa Christian waka. Evri samting hia barava affectim olketa pikinini tu!

13, 14. (a) Prea bilong Solomon long dedication bilong temple hem encouragem iu long wanem wei? (b) Why nao iumi prea for holy spirit?

13 Taem iumi kasem olketa hard taem olsem, Jehovah givim iumi help wea iumi needim. (Psalm 94:19) Prea bilong King Solomon taem olketa dedicatem temple bilong Jehovah showimaot wei wea God hem herem prea bilong pipol bilong hem. Solomon hem prea olsem long God: “Nomata wanem prea, nomata wanem samting eni man or evriwan long pipol bilong iu Israel askem, wea heart bilong olketa feel nogud, and olketa tan kam long disfala haos and barava askem iu, iu mas herem olketa from ples bilong iu long heven and iu mas forgive and duim samting and givim samting wea fitim wanem each man hem duim, from iu savve long heart bilong hem (from iu nomoa barava savve long heart bilong evri man); mekem olketa fraet long iu for full laef bilong olketa long disfala land wea iu givim long olketa laen dadi bilong mifala.”—1 Kings 8:38-40.

14 Wei for gohed prea for holy spirit savve barava help tu. (Matthew 7:​7-​11) Tufala frut bilong spirit hem hapi and peace. (Galatians 5:​22, 23) Tru tumas, taem Dadi bilong iumi long heven hem ansarem prea bilong iumi, bae iumi no sorre bat bae iumi hapi, and bae iumi no wari bat bae iumi garem peace!

15. Wanem nao samfala scripture wea savve help for daonem wari bilong iumi?

15 Sapos iumi garem bigfala hevi, hem normal samting for iumi wari. Bat wari bilong iumi savve katdaon sapos iumi tingim disfala toktok bilong Jesus: “Finis for wari abaotem soul bilong iufala saed long wanem iufala bae kaikaim or wanem iufala bae drinkim, or abaotem body bilong iufala saed long wanem iufala bae werem. ... So, gohed for aftarem kingdom and raeteous fasin bilong [God] firstaem, and iufala bae kasem olketa narafala samting hia.” (Matthew 6:25, 33, 34) Aposol Peter hem encouragem iumi for ‘torowem evri wari bilong iumi long God bikos hem kea for iumi.’ (1 Peter 5:​6, 7) Hem fitim for iumi traem best for stretem wanfala problem. Nomata olsem, bihaen iumi duim wanem iumi fit for duim, wei for wari abaotem datfala problem hem no helpem iumi bat prea nao savve help. Man wea raetem psalm hem singsing olsem: “Givim go olketa hevi bilong iu and laef bilong iu long hand bilong Jehovah, and depend long hem, and hem nao bae duim samting.”—Psalm 37:5.

16, 17. (a) Why nao iumi savve wari? (b) Wanem nao bae iumi kasem sapos iumi followim samting wea Philippians 4:​6, 7 hem talem?

16 Paul hem raet olsem: “Iufala no wari long eni samting, bat iufala prea and story long God from heart bilong iufala abaotem evri samting and askem God for olketa samting wea iufala needim witim wei for talem thankiu; taem iufala duim datwan, peace wea God givim wea winim evri tingting bilong man bae protectim heart and tingting bilong iufala thru long Christ Jesus.” (Philippians 4:6, 7) Hem hard tumas for olketa man wea no perfect for no wari. (Romans 5:​12) Olketa Hittite woman wea Esau tekem “mekem Isaac and Rebekah feel nogud tumas.” (Genesis 26:34, 35) Masbi sik wea tufala Christian man, Timothy and Trophimus garem mekem tufala wari. (1 Timothy 5:​23; 2 Timothy 4:​20) Paul hem wari abaotem olketa Christian brata and sista long kongregeson. (2 Corinthians 11:28) Bat “Datwan wea herem prea” hem evritaem stap for olketa wea lovem hem.​—Psalm 65:2.

17 Jehovah, wea hem nao “God bilong peace,” bae sapotim and comfortim iumi taem iumi weitim day bilong hem. (Philippians 4:9) Jehovah hem “garem mercy and kaenfala fasin,” hem “gud and redi for forgive,” and “hem tingim hao iumi dust.” (Exodus 34:6; Psalm 86:5; 103:13, 14) Dastawe sapos iumi ‘askem hem for olketa samting wea iumi needim,’ bae iumi kasem “peace bilong God,” wea nara pipol hard for minim.

18. Hao nao iumi fit for “lukim” God olsem Job 42:5 hem talem?

18 Taem God ansarem olketa prea bilong iumi, iumi savve God hem stap witim iumi. Bihaen Job hem stand strong long olketa hard samting, hem sei olsem: “Bifor, mi herem samting wea olketa talem abaotem iu [Jehovah], bat distaem eye bilong mi barava lukim iu.” (Job 42:5) Faith, fasin for tinghae, and wei for minim samting, savve mekem iumi ting bak long wei wea God helpem iumi and hem olsem iumi savve “lukim” God winim enitaem bifor. Kaen wei for fren gud witim God olsem hem mekem iumi kasem barava peace long heart and mind!

19. Wanem nao bae happen sapos iumi ‘torowem evri hevi bilong iumi long Jehovah’?

19 Sapos iumi ‘torowem evri hevi bilong iumi long Jehovah,’ iumi bae garem peace wea protectim heart and tingting bilong iumi taem iumi gohed for stand strong long olketa test. Tokpiksa heart bilong iumi bae no wari, fraet, or seksek. Tingting bilong iumi bae no olobaot from iumi konfius or wari.

20, 21. (a) Hao nao iumi savve Stephen garem peace taem hem kasem persecution? (b) Storyim example bilong samfala wea garem peace taem olketa kasem hard taem.

20 Disaepol Stephen hem no seksek bat hem garem peace taem hem kasem wanfala big test saed long faith bilong hem. Bifor hem witness for lastfala taem, evriwan long Sanhedrin “lukim hao feis bilong hem luk olsem feis bilong wanfala angel.” (Acts 6:​15) Feis bilong hem showimaot hem garem peace olsem feis bilong wanfala angel. Bihaen Stephen talemaot wei wea olketa judge hia guilty for killim dae Jesus, olketa “kros fogud long hem.” Stephen wea “fulap witim holy spirit, hem luk go ap long heven and lukim glory bilong God and hem lukim Jesus wea standap long raet saed bilong God.” Datfala vision hem strongim Stephen and hem faithful go kasem taem hem dae. (Acts 7:​52-​60) Nomata iumi no lukim olketa vision, iumi savve garem peace from God taem iumi kasem persecution.

21 Tingim toktok bilong samfala Christian wea olketa Nazi killim dae long World War II. Wanfala hem storyim samting wea olketa talem hem long kot taem hem sei olsem: “Olketa sei mi mas dae nao. Mi lisin, and then bihaen mi talem disfala toktok, ‘Stap faithful nomata maet iu dae,’ and nara tu-thri toktok bilong Lord bilong iumi, kot case hem finis nao. Bat no warim datwan, from mi kasem barava bigfala peace!” Wanfala young Christian wea olketa redi for katemaot hed bilong hem raet olsem go long dadi and mami bilong hem: “Hem midolnaet finis. Sapos mi laekem, mi garem taem yet for change mind. Bat waswe, bae mi hapi long disfala world moa sapos mi no faithful long Lord bilong iumi? Barava nomoa nao! Bat iu savve nao hao mi hapi and garem peace.” Tru tumas, Jehovah hem sapotim olketa loyal servant bilong hem.

Iu Savve Gohed Strong!

22, 23. Wanem nao iu bae sure long hem taem iu gohed strong and weitim day bilong Jehovah?

22 Maet iu no deal witim olketa hard samting wea iumi storyim. Nomata olsem, Job wea hem fraet long God hem talem tru samting taem hem sei: “Man wea born from woman, laef bilong hem short nomoa and hem kasem staka trabol.” (Job 14:1) Maet iu wanfala dadi or mami wea waka hard for trainim olketa pikinini bilong iu for followim wanem Bible talem. Olketa mas deal witim olketa test long skul, bat iu barava hapi taem olketa strong for saed witim Jehovah and followim olketa raeteous principle bilong hem! Maet iu deal witim olketa hard samting and test long ples wea iu waka. Nomata olsem, iu fit for gohed strong bikos ‘Jehovah karem lod for iu evriday.’​—Psalm 68:19.

23 Maet iu ting iu wanfala man nating nomoa, bat iu mas remember hao Jehovah hard for forgetim waka wea iu duim and love wea iu showimaot for holy nem bilong hem. (Hebrews 6:​10) Hem savve helpem iu for stand strong taem iu kasem olketa test saed long faith. So gohed for tingim will bilong God long evri samting wea iu plan for duim and storyim will bilong Hem tu taem iu prea long hem. Sapos iu duim olsem iu savve sure bae iu kasem blessing and sapot bilong God taem iu gohed strong and weitim day bilong Jehovah.

Hao Nao Bae Iu Ansa?

• Why nao olketa Christian need for gohed strong?

• Wanem nao savve helpem iumi for gohed strong nomata iumi sik or sorre from samwan hem dae?

• Long wanem wei nao prea helpem iumi for stand strong long olketa test wea iumi kasem?

• Why nao iumi fit for gohed strong taem iumi weitim day bilong Jehovah?

[Piksa long page 20]

Wei for depend long Jehovah hem mekem iumi fit for gohed strong nomata wanfala famili member hem dae

[Piksa long page 22]

Prea wea kam from heart hem helpem iumi for stand strong long olketa test bilong faith

    Solomon Islands Pidgin Pablikeson (1988-2024)
    Log Aot
    Log In
    • Solomon Islands Pidgin
    • Sharem
    • Settings
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Terms of Use
    • Privacy Policy
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Log In
    Sharem