HELP FOR FAMILI | LUKAFTAREM PIKININI
Taem Pikinini Laek for Suisaed
Lo recent years, namba blo olketa teenager wea suisaed hem barava increase lo samfala kantri. Why nao datwan hem happen? Hao, pikinini blo iu hem garem tingting for suisaed samfala taem?
Lo disfala article
Pikinini and suisaed—why nao hem important for parents aware lo diswan?
Hao nao bae iu savve if pikinini blo iu garem tingting for suisaed?
Wat nao iu savve duim if pikinini blo iu garem tingting for suisaed?
Pikinini and suisaed—why nao hem important for parents aware lo diswan?
From 2009 tu 2019, lo United States, namba blo olketa hae skul student wea garem symptom blo depression hem increase lo 40 percent. Namba blo olketa wea suisaed hem increase tu lo datfala taem.a
“Olketa challenge wea young genereson distaem feisim hem winim eni narataem bifor . . . Olketa challenge hia hem barava damagem mental health blo olketa.”—Vivek H. Murthy, U.S. Surgeon General.
Bible principle: “Tingting wea wikdaon hem finisim strong blo man.”—Proverbs 17:22.
Hao nao bae iu savve if pikinini blo iu garem tingting for suisaed?
Tingim olketa point hia.
Tings wea happen. Hao, pikinini blo iu hem kasem eni hard taem olsem, samwan rejectim hem, relationship blo hem brek ap, hem fail lo samfala samting, or wanfala loved wan hem dae? If olsem, hao, datfala samting wea happen hem affectim hem winim wat iu tingim?
Behavior. Hao, pikinini blo iu hem stop for spendem taem witim olketa frens blo hem or famili member or no interest lo olketa activity wea hem savve enjoyim bifor? Hao, hem givim away olketa fevaret tings blo hem?
Toktok. Hao, pikinini blo iu hem story abaotem dae or talem toktok olsem, “Hem beta for mi no laef nomoa”? Hao, hem talem dat hem no laek for kamap burden lo iu?
Hem tru, maet samfala samting wea hem talem hem just “karangge toktok” nomoa. (Job 6:3) Bat samfala toktok maet hem talem bikos hem needim help. So no ignorem eni toktok wea pikinini blo iu talem taem hem sei hem laek for dae nomoa.
If pikinini blo iu hem sei yes hem bin tingting for suisaed, iu savve askem hem, “Hao, iu ting abaotem wat taem or hao for iu duim datwan?” Ansa blo hem bae showim if iu mas kwiktaem for duim samting.
“Iumi parents maet no laek for askem kaen kwestin olsem lo pikinini blo iumi bikos iumi fraet for herem wat nao bae olketa talem. Bat if wat olketa talem hem nao hao olketa feel, then hem important for iumi savve lo datwan.”—Sandra.
Bible principle: “Tingting blo wanfala person hem olsem wata wea stap insaed deep well, bat man wea garem wei for luksavve bae pullim kamaot.”—Proverbs 20:5, Good News Translation.
Wat nao iu savve duim if pikinini blo iu garem tingting for suisaed?
Patient for faendemaot tingting blo pikinini blo iu. First samting, talem thankiu lo pikinini blo iu from hem honest for talem lo iu. Then iu savve sei: “Mi laek for savve wat nao mekem iu for garem kaen tingting olsem. Eniting hem kasem iu” or “Iu savve describem olketa feeling wea iu garem taem datkaen tingting hem kam lo mind blo iu?”
Patient for lisin lo ansa blo pikinini blo iu. No kwiktaem for talem toktok wea showim iu ting nating lo feeling blo hem or kwiktaem trae for solvem datfala problem.
Bible principle: “Mas willing for lisin, no kwiktaem for toktok, and no kwiktaem for kros.”—James 1:19.
Mekem wanfala plan wea bae helpem hem. Helpem pikinini blo iu for identifyim and raetem daon olketa point hia:
Olketa warning saen. Wat kaen situation nao savve happen or wat nao hem savve tingim just bifor hem ting for suisaed?
Olketa activity. Wat kaen activity nao hem faendem hem helpem hem for reducem stress and for garem stret tingting?
Olketa resource. Hao, pikinini blo iu hem garem network blo pipol wea savve sapotim hem taem hem needim help? Network hia maet hem includim iu, nara adult wea hem trustim, doctor for mental-health, or eni organization wea savve helpem pipol wea garem tingting for suisaed.
Mekem wanfala plan wea bae helpem hem
Bible principle: “Olketa plan blo man wea waka hard bae succeed.”—Proverbs 21:5.
Gohed for watchim hem. Gohed for monitorim situation blo hem, nomata hem luk olsem pikinini blo iu hem start for feel beta.
“Taem son blo mi hem talem dat tingting for suisaed hem stop, mi tingse problem hia hem finis nao. Datwan hem barava no tru. Samting savve seke nomoa happen wea mekem wanfala person for garem bak tingting for suisaed.”—Daniel.
Helpem teenager blo iu for luksavve lo wanfala important truth abaotem olketa feelings blo iumi olketa human: Olketa feeling hem temporary samting. Datfala buk The Whole-Brain Child hem sei: “Olketa feeling hem olsem weather. Iumi evriwan savve rain hem real samting, bat man wea karangge nao bae standap lo big rain and tingse hem nating rain nomoa. And tu, man wea karangge nomoa hem sei sun bae no showaot afta hem rain.”
Reassurem hem: Talem pikinini blo iu dat iu lovem hem and bae iu continue for sapotim hem. Iu savve sei tu, “Bae mi duim evriting wea mi fit for duim for helpem iu for winim diswan.”
Bible principle: “Wanfala tru fren hem showim love evritaem, and hem kamap wanfala brata blo iu lo taem blo trabol.”—Proverbs 17:17.
a Staka wea garem depression, olketa no suisaed. Bat big namba blo olketa wea suisaed, hem olketa wea garem depression lo datfala taem.