-
Olketa Tokpiksa/Example wea TeachKasem Gud Samting From Theocratic Ministry Skul Education
-
-
STUDY 45
Olketa Tokpiksa/Example wea Teach
OLKETA tokpiksa and example olketa nambawan tul for teach. Olketa barava gud tumas for kasholem interest bilong pipol. Olketa muvim tingting bilong pipol. Olketa muvim feeling and from diswan savve affectim conscience and heart. Samfala taem, iu savve iusim olketa tokpiksa for helpem man wea garem tingting wea no stret. Olketa savve helpem man rememberim samting tu. Waswe, iu iusim olketa taem iu teach?
Samkaen tokpiksa needim tu-thri word nomoa; bat nomata olsem olketa mekem pipol garem klia piksa long mind. Sapos teacher chusim gud, mining hem showaot klia. Bat, maet hem strongim moa long wei for explainim lelebet. Iu savve lane from planti example wea stap long Bible.
Wei for Markem Samting Witim Nara Samting. Olketa simpol tokpiksa nao olketa wea markem samting witim nara samting. Sapos iu just start for lane for iusim olketa tokpiksa, maet hem gud for iusim diskaen firstaem. Planti taem olketa start witim disfala word “olsem.” Nomata hem markem tufala samting wea barava difren, diskaen tokpiksa hem mekhae long wei wea tufala semsem. Bible hem fulap witim olketa tokpiksa wea iusim creation—olketa plant, animal, and olketa samting long heven—and samting wea kasem olketa man tu. Psalm 1:3 talem iumi hao man wea evritaem readim Word bilong God hem “olsem wanfala tree wea olketa plantim klosap long planti stream bilong wata,” wanfala tree wea garem frut and hem no dae. Bible storyim man wea wicked “olsem wanfala lion” wea leidaon and weitim chance for kasholem animal for kaikaim. (Ps. 10:9) Jehovah promisim Abraham hao seed bilong hem bae kamap staka “olsem olketa star bilong heven” and “olsem olketa sandbis long saedsea.” (Gen. 22:17) Abaotem klos wei for fren wea Jehovah mekem kamap midolwan long hem and nation bilong Israel, God hem sei: “Olsem wanfala belt hem taetem bele bilong wanfala man,” long sem wei Hem mekem Israel and Judah hol strong long Hem.—Jer. 13:11.
Olketa firstfala Bible languis iusim tu narakaen wei for story wea mekhae long samting wea semsem abaotem tufala samting wea barava difren from each other. Hem story abaotem wanfala samting olsem hem nao datfala nara samting, and so hem givim fasin from wanfala samting long nara samting. Jesus sei long olketa disaepol bilong hem: “Iufala nao laet bilong world.” (Matt. 5:14) Taem hem storyim nogud samting wea savve kamaot from toktok wea man no kontrolem gud, disaepol James hem raet: “Tongue hem wanfala fire.” (Jas. 3:6) David singsing long Jehovah: “Iu nao bigfala rok and ples bilong mi for haed.” (Ps. 31:3) Planti taem sapos iu chusim gud wei for markem samting witim nara samting, iu no need for explainim. Wei wea hem short and stret hem strongim point wea hem talem. Hem gudfala wei for helpem audience bilong iu for rememberim wanfala point.
Long evriday toktok pipol extram samting for strongim point olketa laek talem. Jesus iusim diskaen tokpiksa for mekem pipol ting strong long samting hem talem taem hem ask: “Why nao iu lukluk long smolfala grass long eye bilong brata bilong iu, bat iu no tingim bigfala timba long eye bilong iuseleva?” (Matt. 7:3) Bifor iu trae for iusim diskaen tokpiksa or eni narakaen, lane for iusim gud wei for markem samting witim nara samting.
Iusim Olketa Example. Winim wei for iusim wanfala tokpiksa, maet iu disaed for iusim olketa example olsem tul for teach, nomata hem olketa mekap story or tru experience. Mas iusim witim gudfala tingting, nogud hem ova tumas. Iusim olketa example for saportim nomoa olketa point wea barava important, and long wei wea pipol savve rememberim point wea hem teachim, no datfala story nomoa.
Nomata iu savve iusim samfala mekap example, olketa mas showimaot living or wei for tingting wea pipol garem. Long wei olsem, taem Jesus teach hao pipol shud ting long olketa sinner wea repent, hem iusim example bilong hapi bilong wanfala man wea faendem sheep bilong hem wea lus. (Luke 15:1-7) Taem hem ansarem wanfala man wea fail for minim gud komand bilong Law for lovem neiba, Jesus storyim wanfala Samaritan wea helpem man wea garekil bihaen wanfala priest and wanfala Levite fail for helpem hem. (Luke 10:30-37) Sapos iu lane for lukluk gud long tingting and wei bilong pipol, iu savve iusim gud disfala tul for teach.
Datfala profet Nathan talem wanfala mekap story for repruvim King David. Datfala story hem gud bikos eni nara wei for deal witim maet mekem David trae for givim excuse. Hem storyim wanfala rich man wea garem planti sheep and wanfala poor man wea garem wanfala mere pikinini sheep nomoa wea hem keepim gud. David hem wanfala shepherd bifor, so hem savve minim feeling bilong man wea ownim datfala pikinini sheep. David hem fulap witim raeteous kros againstim datfala rich man wea tekem pikinini sheep bilong datfala poor man. Then Nathan talem David stret: “Iuseleva nao datfala man!” Diswan kasem heart bilong David and hem barava repent. (2 Sam. 12:1-14) Sapos iu practice, iu savve lane for deal witim olketa problem wea affectim feeling bilong pipol long gudfala wei.
Planti samting wea Bible story abaotem hem gud for iusim olsem example for teachim samting. Jesus duim olsem taem hem talem tu-thri word hia: “Tingim waef bilong Lot.” (Luke 17:32) Taem hem givim information abaotem saen bilong taem wea hem bae stap moa, Jesus storyim “taem bilong Noah.” (Matt. 24:37-39) Long Hebrews chapter 11, aposol Paul talem nem bilong 16-fala man and woman wea gudfala example bilong faith. Taem iu savve gud long Bible, bae iu fit for iusim olketa story abaotem pipol and samting wea happen olsem strongfala example.—Rom. 15:4; 1 Cor. 10:11.
Samfala taem maet iu luksavve hem gud for iusim wanfala experience bilong distaem for strongim point wea iu laek for teachim. Bat taem iu duim olsem, mek sure iu iusim nomoa olketa experience wea tru and no iusim olketa wea maet mekem samwan long audience feel shame or wea no barava join witim theme bilong iu. Remember tu, experience wea iu iusim mas fitim goal bilong iu. No storyim evri smol point wea no barava join witim goal bilong tok bilong iu.
Waswe, Bae Pipol Minim? Nomata wanem tokpiksa or example iu iusim, hem mas kasem wanfala goal. Waswe, bae hem duim olsem sapos iu no storyim wei wea hem join witim subject bilong tok?
Bihaen hem talem hao olketa disaepol bilong hem “laet bilong world,” Jesus talem tu-thri samting abaot hao pipol iusim wanfala lamp and responsibility bilong olketa olsem laet. (Matt. 5:15, 16) Hem joinim moa samting long disfala tokpiksa abaotem sheep wea lus taem hem storyim hapi long heven taem wanfala sinner hem repent. (Luke 15:7) And bihaen hem story abaotem datfala kaenfala Samaritan, Jesus askem wanfala kwestin and then hem givim samfala stret kaonsel. (Luke 10:36, 37) Long narasaed, Jesus explainim tokpiksa abaotem olketa difren kaen graon and tokpiksa abaotem rabis grass long field long olketa wea hambol for ask nomoa, no long crowd. (Matt. 13:1-30, 36-43) Thrifala day bifor hem dae, Jesus storyim wanfala tokpiksa abaotem olketa man for killim man dae wea lukaftarem grape plantation. Hem no explainim bikos mining hem klia. “Olketa chief priest and olketa Pharisee . . . luksavve hem tok abaotem olketa.” (Matt. 21:33-45) So kaen tokpiksa wea iu iusim, tingting bilong audience, and goal bilong iu savve helpem iu disaed sapos iu need for storyim mining bilong datwan, and sapos olsem, haomas samting iu mas minim.
Hem needim taem for savve gud hao for iusim olketa tokpiksa and example, bat sapos iu trae hard, iu savve duim. Olketa gudfala tokpiksa kasem mind and heart bilong pipol. Hem mekem datfala message affectim pipol long wei wea moa big winim wei for talem samting nomoa.
-
-
Olketa Tokpiksa wea Storyim Samting Audience Savve Long HemKasem Gud Samting From Theocratic Ministry Skul Education
-
-
STUDY 46
Olketa Tokpiksa wea Storyim Samting Audience Savve Long Hem
HEM important tumas for eni tokpiksa wea iu iusim for fitim information wea iu storyim. Bat, for olketa tokpiksa for helpem audience minim samting, hem mas fitim olketa tu.
Hao nao kaen audience wea iu story witim savve helpem iu for disaed wanem tokpiksa for iusim? Wanem nao Jesus Christ duim? Nomata hem story long olketa crowd or olketa disaepol bilong hem, Jesus no iusim olketa example bilong living from olketa kantri aotsaed long Israel. Audience bae no savve long kaen example olsem. Olsem example, Jesus nating storyim living bilong royal famili bilong Egypt or religion bilong India. Nomata olsem, olketa tokpiksa bilong hem storyim samting wea pipol long evri kantri savve minim. Hem story abaotem wei for sewim kaleko, ranem bisnis, taem man lusim spesol samting, and for attendim marit feast. Hem minim fasin and feeling bilong pipol, and hem iusim datfala savve. (Mark 2:21; Luke 14:7-11; 15:8, 9; 19:15-23) From main preaching waka bilong Jesus hem for pipol bilong Israel, planti taem olketa tokpiksa bilong hem storyim samting wea part long evriday living bilong olketa. Dastawe hem storyim kaen samting olsem agriculture, wei wea olketa sheep lisin long shepherd, and wei wea pipol iusim skin bilong animal for keepim wine. (Mark 2:22; 4:2-9; John 10:1-5) Hem storyim tu olketa example long history wea pipol savve abaotem—creation bilong first man and woman, Flood long taem bilong Noah, wei wea Sodom and Gomorrah distroe, and dae bilong waef bilong Lot. (Matt. 10:15; 19:4-6; 24:37-39; Luke 17:32) Waswe, iu tingting gud tu abaotem olketa samting wea audience bilong iu savve abaotem and kastom bilong olketa taem iu chusim olketa tokpiksa?
Waswe sapos iu no story long wanfala bigfala grup, bat long man wanwan or maet tu-thri man nomoa? Trae for chusim wanfala tokpiksa wea barava fitim datfala smol audience. Taem Jesus witness long wanfala Samaritan woman long wanfala well klosap long Sychar, hem storyim “living wata,” wei for ‘nating thirsty moa,’ and ‘wanfala springwata wea kamaot for givim laef olowe’—olketa tokpiksa wea barava join witim waka bilong datfala woman. (John 4:7-15) And taem hem story long olketa man wea wasim olketa fishing net, hem chusim tokpiksa abaotem fishing bisnis. (Luke 5:2-11) Long tufala taem hia maet tokpiksa abaotem agriculture hem fitim from hem nao main waka long datfala area, bat wei wea hem storyim samting wea olketa wanwan duim hem barava helpem olketa for minim hem! Waswe, iu trae for duim olsem?
Jesus trae for helpem “olketa sheep wea lus from haos bilong Israel,” bat hem markem aposol Paul for go no long Israel nomoa, bat olketa Gentile nation tu. (Matt. 15:24; Acts 9:15) Waswe, diswan minim Paul changem wei wea hem story? Yes. Taem hem raet long olketa Christian long Corinth, hem storyim resis, wei for kaikai insaed olketa temple bilong idol, and olketa bigfala march taem olketa win, olketa samting wea olketa Gentile bae minim.—1 Cor. 8:1-10; 9:24, 25; 2 Cor. 2:14-16.
Waswe, olsem Jesus and Paul iu chusim gud olketa tokpiksa and example for iusim long teaching bilong iu? Waswe, iu tingim living and samting olketa wea lisin long iu duim evriday? Hem tru, world distaem hem barava difren from first century. Planti pipol savve long world nius thru long radio. Planti taem olketa savve long samting wea happen long olketa difren kantri. Sapos hem olsem long ples bilong iu, hem no rong for iusim olketa nius story olsem insaed tokpiksa bilong iu. Nomata olsem, planti taem samting wea barava muvim pipol hem samting saed long living bilong olketa seleva—hom bilong olketa, famili bilong olketa, waka bilong olketa, kaikai olketa kaikaim, weather long area bilong olketa.
Sapos iu need for explainim gud tokpiksa bilong iu, maet datwan minim iu storyim samting wea audience bilong iu no savve abaotem. Kaen tokpiksa olsem savve isi tumas for haedem point wea iu laek teachim. Sapos olsem, maet audience rememberim tokpiksa bilong iu bat no datfala truth from Bible wea iu trae for teachim olketa.
Winim wei for iusim olketa tokpiksa wea hard tumas, Jesus iusim olketa simpol samting bilong living evriday. Hem iusim olketa smol samting for minim bigfala samting and olketa isi samting for mekem mining bilong hard samting kamap klia. Taem hem joinim samting wea happen evriday witim olketa truth bilong Bible, Jesus helpem pipol for minim olketa spiritual truth wea hem teachim and for no forgetim. Hem nambawan example for followim!
-