-
“O. . . Wisdom . . . Bilong God Hem Deep Tumas!”Kam Klos Long Jehovah
-
-
CHAPTER 17
“O . . .Wisdom . . . Bilong God Hem Deep Tumas!”
1, 2. Wanem nao purpose bilong Jehovah for mek-seven day, and hao nao wisdom bilong God hem kasem test long start bilong datfala day?
HEM NOGUD nao! Olketa man, wea hem main samting wea God creatim long mek-six day, seknomoa foldaon olsem samting wea stap hae kamap barava low. Jehovah hem sei dat “evri samting wea hem wakem,” olketa man tu insaed diswan, hem “gud tumas.” (Genesis 1:31) Bat long start bilong mek-seven day, Adam and Eve chus for followim Satan and disobey. Olketa kasem sin, wei for no perfect, and dae.
2 Maet hem luk olsem purpose bilong Jehovah for mek-seven day hem barava go difren. Long bilong datfala day hem planti thousand year, olsem sixfala day wea kamap firstaem. Jehovah sei day hia hem holy, and insaed long datfala day full earth bae kamap wanfala paradaes wea fulap witim famili bilong olketa man wea perfect. (Genesis 1:28; 2:3) Bat from datfala bighed fasin kamap, hao nao purpose hia bae fulfill? Wanem nao God bae duim? Diswan nao hem barava testim wisdom bilong Jehovah—maet hem testim winim evri nara samting.
3, 4. (a) Why nao samting wea Jehovah duim for stretem bighed fasin wea kamap long Eden hem wanfala nambawan example bilong wisdom bilong hem? (b) Taem iumi studyim wisdom bilong Jehovah, hambol fasin shud muvim iumi for tingim wanem tru samting?
3 Stretawe Jehovah duim samting. Hem talemaot panis bilong olketa wea disobey long Eden, and semtaem hem givim lelebet information abaotem wanfala spesol samting: purpose bilong hem for stretem evri rong wea olketa just duim. (Genesis 3:15) Purpose bilong Jehovah hem start long Eden and go thru planti thousand year long history bilong olketa man and bae go ahed long future. Hem simpol long spesol wei, bat long semtaem hem deep tumas dastawe man wea readim Bible savve spendem full laef bilong hem for study abaotem and ting raonem. And tu, purpose bilong Jehovah bae win evribit. Hem bae finisim evri wicked fasin, sin, and dae. Hem bae mekem olketa faithful pipol kasem bak wei for perfect. Evri samting hia bae happen bifor datfala mek-seven day hem finis, mekem Jehovah bae fulfillim purpose bilong hem for earth and olketa man long barava taem wea hem markem!
4 Wisdom olsem muvim iumi for showimaot bigfala respect! Diswan muvim aposol Paul for raet olsem: “O . . . wisdom . . . bilong God hem deep tumas!” (Romans 11:33) Taem iumi studyim olketa difren saed bilong disfala fasin bilong God, hambol fasin shud muvim iumi for tingim wanfala important samting wea tru—nomata haomas study iumi duim, iumi bae lanem lelebet part nomoa long bigfala wisdom bilong Jehovah. (Job 26:14) Firstaem, iumi bae lukluk long mining bilong disfala nambawan fasin.
Wanem Nao Wisdom Bilong God?
5, 6. Hao nao savve and wisdom join tugeta, and hao big nao savve bilong Jehovah?
5 Wisdom hem no semsem witim savve. Olketa computer savve keepim staka important savve, bat no eniwan fit for sei computer hem wise. Nomata olsem, savve hem join witim wisdom. (Proverbs 10:14) Olsem example, sapos iu needim wisefala advaes for deal witim wanfala bigfala sik, waswe, bae iu story witim samwan wea no garem eni savve or smol savve nomoa saed long medical? Barava nomoa nao! So stretfala savve hem important for kasem trufala wisdom.
6 Savve bilong Jehovah no garem eni spialaen. From hem “King bilong olowe,” hem nomoa bin laef olowe from bifor kam. (Revelation 15:3) And insaed planti million year hia, hem lukim evri samting. Bible sei: “No eni samting wea God wakem savve haed from hem. Hem savve barava lukim klia evri samting wea iumi duim and iumi mas ansa long hem.” (Hebrews 4:13; Proverbs 15:3) From hem Creator, Jehovah hem minim evribit olketa samting wea hem wakem, and hem lukluk long evri samting wea olketa man duim from taem olketa start. Hem lukim heart bilong man wanwan, no eni samting haed. (1 Chronicles 28:9) From hem creatim iumi olsem pipol wea free for chus, hem hapi taem hem lukim iumi chusim samting long wise wei. Olsem “Man wea Herem prea,” hem lisin long planti prea long semtaem! (Psalm 65:2) And iumi no need for wari, from Jehovah garem perfect memory.
7, 8. Hao nao Jehovah showimaot fasin for minim samting, fasin for luksavve, and wisdom?
7 Jehovah no just garem savve. Saed long eni samting, hem luksavve long evri part bilong hem and hao evriting join tugeta. Hem lukluk gud, judge, and luksavve sapos samting hem gud or nogud, samting wea important or no important. And tu, winim wei for lukim lukluk bilong man nomoa hem luk insaed long heart. (1 Samuel 16:7) So, Jehovah garem fasin for minim samting and luksavve, olketa fasin hia winim savve. Nomata olsem, wisdom hem moa hae.
8 Wisdom hem join witim wei for iusim savve, fasin for luksavve, and fasin for minim samting. Tru nao, samfala first Bible word wea olketa transleitim olsem “wisdom” hem really minim “waka wea win” or “wisdom wea helpem man.” So wisdom bilong Jehovah hem no just wanfala idea nomoa. Hem helpem man, and hem win. Taem Jehovah iusim bigfala savve and deepfala wei for minim samting, hem evritaem disaedem best samting, and duim datwan long best wei. Datwan nao trufala wisdom! Jehovah showimaot wei wea disfala toktok bilong Jesus hem tru tumas: “Gudfala samting wea man duim nao showimaot hem garem [wisdom].” (Matthew 11:19) Creation bilong Jehovah long full universe pruvim long strongfala wei wisdom bilong hem.
Olketa Samting wea Pruvim Wisdom Bilong God
9, 10. (a) Jehovah showimaot wanem kaen wisdom, and hao nao hem showimaot datwan? (b) Long wanem wei nao cell hem pruvim wisdom wea Jehovah garem?
9 Waswe, enitaem iu sapraes long kleva tingting bilong wanfala savveman wea wakem olketa samting wea luk naes and wea waka gud? Datkaen wisdom hem spesol. (Exodus 31:1-3) Jehovah seleva garem datkaen wisdom and hem givimaot datwan tu. King David sei olsem abaotem Jehovah: “Mi praisem iu from iu wakem mi long wei wea barava nambawan and spesol. Olketa waka bilong iu barava nambawan, and mi luksavve long datwan.” (Psalm 139:14) Tru nao, taem iumi lanem moa samting abaotem body bilong man, respect bilong iumi for wisdom bilong Jehovah hem grow.
10 Olsem example: Laef bilong iu start olsem wanfala cell nomoa—wanfala egg cell from mami bilong iu, wea join tugeta witim sperm from dadi bilong iu. No longtaem bihaen, datfala cell start for divaed. Gogo, iu kamaot from datwan, and kamap samting olsem 100 trillion cell. Olketa cell hia smol fogud. Size bilong samting olsem 10,000 cell hem olsem hed bilong wanfala pin. Nomata olsem, each wan hem creation wea barava spesol narawe. Evri cell hia garem moa part insaed winim eni machine or factory wea man wakem. Olketa scientist sei wanfala cell hem olsem wanfala taon wea garem wall raonem—wea garem olketa automatic door, wea garem transport system, communication system, paoa source, olketa factory, ples for torowem and iusim rabis moa, system for protectim datfala ples, and wankaen samting wea olsem wanfala gavman long midol bilong datfala cell. Nara samting tu, datfala cell savve wakem nara cell wea semsem evribit insaed long tu-thri hour nomoa!
11, 12. (a) Wanem nao mekem olketa cell insaed baby wea just start for grow for difren, and hao nao diswan fitim Psalm 139:16? (b) Long wanem wei nao brain bilong man showimaot wei wea Jehovah wakem iumi hem “spesol”?
11 Olsem iumi savve, no evri cell hem semsem. Taem olketa cell bilong baby wea just start for grow go ahed for divaed, olketa duim barava difren waka. Samfala kamap olketa nerve cell; olketa narawan bon, masol, blood, or eye cell. Wei wea olketa cell hia difren hem stap insaed long “library” bilong datfala cell, wea olketa kolem genetic blueprint or DNA. Interesting samting, Jehovah muvim David for sei long hem: “Eye bilong iu lukim mi taem mi smol yet long bele, and iu raetem finis evri part bilong body bilong mi insaed buk bilong iu.”—Psalm 139:16.
12 Hem barava hard for minim hao samfala part bilong body hem waka. Olsem example, tingim brain bilong man. Samfala pipol kolem diswan samting wea moa hard for minim winim eniting insaed full universe. Hem garem samting olsem 100 billion nerve cell—maet hem klosap olsem namba bilong olketa star wea stap insaed galaxy bilong iumi. Each wan long olketa cell hia join witim olketa nara cell long planti thousand wei. Olketa scientist sei evri information wea stap long evri library long world savve fit insaed brain bilong wanfala man, and maet brain garem wei wea nating savve fulap. Olketa scientist studyim disfala “nambawan” part long body for planti year finis, bat olketa agree hao maet olketa bae hard for minim evribit hao brain hem waka.
13, 14. (a) Hao nao ants and olketa nara creation showimaot olketa “born kam witim wisdom,” and wanem nao datwan teachim iumi abaotem Creator? (b) Why nao iumi fit for sei God iusim “wisdom” for creatim samting olsem haos bilong spider?
13 Bat olketa man wanfala example nomoa saed long wisdom wea Jehovah garem for creatim samting. Psalm 104:24 sei: “Olketa waka bilong iu planti tumas, O Jehovah! Evriwan long olketa iu wakem long wisdom. Earth hem fulap witim olketa samting wea iu wakem.” Wisdom bilong Jehovah hem showaot long evri creation wea stap raonem iumi. Olsem example, olketa ants “born kam witim wisdom.” (Proverbs 30:24) Tru nao, olketa grup ants barava organize gud. Olsem wei wea man keepim buluka, samfala grup ants keepim and luk aftarem olketa insect wea garem nem aphid, wakem haos for olketa, and then kaikaim olketa. Narakaen ants waka olsem farmer for growim and lukaftarem “olketa garden” bilong fungus. Planti nara animal born witim wei for duim olketa barava spesol samting. Wanfala flae hem duim olketa stael muv long air wea no eni spesol aeroplane wea man wakem savve duim. Olketa bird iusim olketa star, earth or savve wea olketa born witim for leadim olketa go long olketa farawe ples. Man iusim planti year for studyim olketa fasin hia wea olketa creation wea laef born kam witim. God bilong iumi wea putim diswan insaed olketa hia hem barava wise!
14 Olketa scientist lanem planti samting from wisdom bilong Jehovah for creatim samting. Wanfala part bilong engineering hem biomimetics, wea olketa trae for copyim design bilong creation. Olsem example, maet iu lukim haos bilong spider wea luk naes tumas. Wanfala engineer ting long datwan olsem barava spesol design. Samfala string hia wea luk wiki olketa strong winim iron, strong winim kaleko wea bullet no savve go thru. Hao strong nao olketa string hia? Tingim sapos haos bilong spider hem big olsem size bilong wanfala net wea olketa iusim long wanfala fishing boat. Kaen net olsem savve stopem wanfala passenger aeroplane wea flae long skae! Tru nao, Jehovah iusim “wisdom” for mekem olketa samting hia.
Hu nao putim “wisdom” insaed long olketa creation long earth?
Wisdom Aotsaed Long Earth
15, 16. (a) Olketa star long heven pruvim wanem samting saed long wisdom bilong Jehovah? (b) Hao nao position bilong Jehovah olsem Chief Komanda ovarem staka angel pruvim wisdom wea Man wea Directim evri samting hem garem?
15 Wisdom bilong Jehovah hem showaot long olketa samting wea hem wakem long full universe. Olketa star long heven, wea iumi storyim long Chapter 5, olketa no stap olabaot. From wisdom bilong “olketa law bilong heven” wea Jehovah wakem, heven hem organize long olketa galaxy wea part bilong wanfala grup bilong olketa galaxy, and olketa grup hia insaed long olketa bigfala sekson bilong olketa grup galaxy. (Job 38:33, The New Jerusalem Bible) Dastawe Jehovah kolem olketa samting long heven olsem wanfala “army”! (Isaiah 40:26) Nomata olsem, narafala army hem stap wea showimaot klia wisdom bilong Jehovah.
16 Olsem iumi lukim finis long Chapter 4, God garem title “Jehovah bilong olketa army” bikos long position bilong hem olsem Chief Komanda bilong bigfala army bilong planti million angel. Diswan pruvim Jehovah garem paoa. Bat, hao nao wisdom bilong hem join witim paoa hia? Tingim: Jehovah and Jesus nating savve stop for waka. (John 5:17) So, hem followim stretfala tingting for sei olketa angel bilong Most Hae busy tumas evritaem. And remember, olketa moa hae winim man, and garem bigfala savve and paoa. (Hebrews 1:7; 2:7) Nomata olsem, Jehovah hem mekem evri angel hia busy, olketa hapi for duim waka wea mekem olketa satisfae—“duim samting followim toktok bilong hem” and “duim will bilong hem”—for planti billion year. (Psalm 103:20, 21) Wisdom bilong Man wea Directim evri samting fit for kasem bigfala respect and honor!
Jehovah “Nomoa Wise”
17, 18. Why nao Bible sei Jehovah “nomoa wise,” and why nao wisdom bilong hem shud mekem iumi barava feel hambol?
17 From diskaen pruv, waswe, iumi sapraes hao Bible apim wisdom bilong Jehovah olsem wisdom wea hae winim evriwan? Olsem example, hem sei Jehovah “nomoa hem wise.” (Romans 16:27) Jehovah nomoa garem wisdom evribit. Trufala wisdom start kam from hem. (Proverbs 2:6) Dastawe Jesus, nomata hem wise winim evri samting wea Jehovah creatim, hem no depend long wisdom bilong hemseleva bat hem talem samting wea Dadi bilong hem talem.—John 12:48-50.
18 Lukim hao aposol Paul storyim disfala wei wea wisdom bilong Jehovah hem barava spesol: “O riches and wisdom and savve bilong God hem deep tumas! Man kanduit minim olketa judgment and wei bilong hem!” (Romans 11:33) Taem hem startim disfala verse witim toktok “O,” Paul showimaot strongfala feeling, wea long disfala verse hem bigfala respect. Datfala Greek word wea hem chusim for “deep” hem klosap semsem witim word for “hol wea no garem botom.” So, olketa word hia mekem iumi garem barava kliafala piksa long mind. Taem iumi tingim wisdom bilong Jehovah, hem olsem iumi luk go insaed wanfala big hol wea no garem botom, wea iumi no savve lukim evribit deep bilong wisdom bilong hem, and tu hem hard for iumi mekem wanfala list long evri part bilong hem. (Psalm 92:5) Datwan mekem iumi barava feel hambol!
19, 20. (a) Why nao eagle fit for piksarem wisdom bilong God? (b) Hao nao Jehovah showimaot wei wea hem fit for luk go long future?
19 Long nara wei tu Jehovah “nomoa wise”: Hem nomoa savve luk go long future. Remember, Jehovah iusim eagle wea savve luk farawe for piksarem wisdom bilong hem. Hevi bilong wanfala golden eagle maet hem 5 kilogram nomoa, bat eye bilong hem big winim eye bilong full-grown man. Eye bilong eagle savve luk farawe fogud, wea mekem bird hia fit for lukim kaikai bilong hem taem hem flae planti thousand meter hae, and maet nomata planti kilometer from datwan tu! Jehovah sei olsem abaotem eagle: “Eye bilong hem lukluk go farawe.” (Job 39:29) Long sem wei, Jehovah savve luk “go farawe” long future—future bilong iumi!
20 Bible hem fulap witim samting wea pruvim diswan hem tru. Hem garem planti handred profesi, or history wea olketa raetem bifor hem happen. Hu nao bae win long samfala war, taem wea olketa world paoa kamap and foldaon, and tu wei wea samfala army komanda planim faet, evri samting hia Bible talem firstaem—and samfala taem, planti handred year bifor olketa samting hia happen.—Isaiah 44:25–45:4; Daniel 8:2-8, 20-22.
21, 22. (a) Why nao no eni reason stap for sei Jehovah lukim finis evri samting iu bae chus for duim insaed laef bilong iu? Givim example. (b) Hao nao iumi savve wisdom bilong Jehovah hem garem feeling?
21 Bat waswe, diswan minim God lukim finis olketa samting wea iu bae chusim long laef bilong iu? Samfala wea bilivim teaching for sei God disaedem finis future bilong man olketa ansa yes. Bat datfala idea spoelem wisdom bilong Jehovah, bikos hem minim God no savve kontrolem paoa bilong hem for lukim samting wea bae happen long future. Example bilong diswan: Sapos singsing bilong iu hem here naes winim eni narawan, waswe, bae iu mas singsing olowe nao? Nomoa! Olsem tu, Jehovah garem paoa for savve long future, bat hem no iusim datwan evritaem. Sapos hem duim olsem, diswan maet spoelem free will bilong iumi, wanfala spesol present wea Jehovah bae nating aotem from iumi.—Deuteronomy 30:19, 20.
22 Samting wea moa worse, idea for sei God disaedem finis future bilong man hem showimaot wisdom bilong Jehovah no garem love, no garem feeling or fasin for kea long pipol. Bat datwan barava no tru! Bible sei olsem abaotem Jehovah “heart bilong hem wise.” (Job 9:4) Diswan no minim hem garem physical heart, bat Bible planti taem iusim word heart for fasin, wea minim samting wea muvim man and olketa feeling bilong hem, wea wanfala nao hem love. So love nao kontrolem wisdom bilong Jehovah, and olketa nara fasin bilong hem tu.—1 John 4:8.
23. Wei wea wisdom bilong Jehovah hem hae shud muvim iumi for duim wanem?
23 Iumi barava fit for trustim evribit wisdom bilong Jehovah. Hem hae tumas winim wisdom bilong iumi dastawe Word bilong God encouragem iumi long loving wei olsem: “Trustim Jehovah witim full heart bilong iu and no depend long savve bilong iuseleva. Long evri samting iu duim, lisin long hem, and hemseleva nao bae stretem gogo bilong iu.” (Proverbs 3:5, 6) Distaem bae iumi lukluk moa long wisdom bilong Jehovah mekem iumi savve kam moa klos long God bilong iumi wea wise evribit.
-
-
Wisdom Insaed Word Bilong GodKam Klos Long Jehovah
-
-
CHAPTER 18
Wisdom Insaed Word Bilong God
1, 2. Wanem “leta” nao Jehovah raetem for iumi, and why nao hem duim olsem?
WASWE, iu rememberim taem wea iu kasem wanfala leta from samwan wea iu lovem wea stap farawe? For kasem leta from klos fren wea lovem iumi hem wanfala samting wea mekem iumi feel gud tumas. Iumi hapi tumas for herem hao nao hem, samting wea kasem hem, and olketa plan bilong hem. Kaen wei for story olsem hem mekem iumi feel klos long olketa wea iumi lovem, nomata olketa stap farawe.
2 So waswe, eni samting fit for mekem iumi moa hapi winim wei for kasem wanfala message from God wea iumi lovem? Hem olsem Jehovah raetem wanfala “leta” long iumi—Bible, Word bilong hem. Insaed hem talem iumi hu nao hem, wanem nao hem duim, wanem nao purpose bilong hem, and planti samting moa. Jehovah givim iumi Word bilong hem bikos hem laekem iumi for kam klos long hem. God bilong iumi wea wise evribit chusim best wei for story long iumi. Barava bigfala wisdom stap insaed wei wea olketa raetem Bible and information wea insaed long hem.
Why Nao God Givim Toktok Bilong Hem Thru Long Raeting?
3. Long wanem wei nao Jehovah givim datfala Law long Moses?
3 Samfala maet ting, ‘Why nao Jehovah no iusim wei wea moa spesol—olsem, wanfala voice from heven—for story witim olketa man?’ For tok stret, samfala taem Jehovah story from heven thru long olketa angel. Example nao taem hem givim Law long Israel. (Galatians 3:19) Datfala voice from heven barava mekem man fraet—olketa Israelite fraet fogud dastawe olketa askem Jehovah for no story witim olketa long wei olsem bat for story thru long Moses. (Exodus 20:18-20) So God talem long Moses evri word long datfala Law wea garem winim 600 part.
4. Explainim why nao wei for pasim go toktok hem no gudfala wei for talem olketa law bilong God.
4 Bat, waswe sapos hem no raetem datfala Law? Waswe, Moses bae fit for rememberim evri word bilong datfala Law and talem long stretfala wei long datfala full nation? Waswe olketa genereson bihaen? Waswe, bae olketa herem nomoa datfala law from samwan wea just talem long olketa? Hard for olketa trustim law bilong God wea olketa pasim kam thru long toktok. Tingim wanem bae happen sapos iu pasim go wanfala story from wanfala man go long narawan, then go long narawan and go ahed olsem. Bae gogo story wea last man herem bae barava difren from story wea first man herem. Olketa word bilong Law bilong God hem no stap long danger from wei for change olsem.
5, 6. Wanem nao Jehovah talem Moses for duim witim toktok bilong Hem, and why nao hem gud samting for iumi garem Word bilong Jehovah wea olketa raetem?
5 Taem Jehovah chus for olketa raetem toktok bilong hem, datwan hem wise samting. Hem talem disfala instruction long Moses: “Raetem olketa toktok hia bikos mi mekem covenant witim iu and witim Israel followim olketa toktok hia.” (Exodus 34:27) Datwan nao hem start bilong taem for raetem Bible, long 1513 B.C.E. Insaed long next 1,610 year, Jehovah planti taem givim olketa message long planti difren wei long samting olsem 40 man wea raetem Bible. (Hebrews 1:1) Long datfala taem, olketa man wea loyal for copyim raeting careful tumas for mekem olketa stretfala copy bilong olketa Scripture.—Ezra 7:6; Psalm 45:1.
6 Jehovah barava blessim iumi long wei wea hem raet long iumi. Waswe, enitaem iu kasem wanfala leta wea hem barava spesol—maet bikos hem givim iu bigfala comfort—and iu keepim for readim planti taem bihaen? Diswan hem semsem witim “leta” bilong Jehovah for iumi. Bikos Jehovah raetem toktok bilong hem, iumi fit for readim evritaem and ting raonem samting wea hem talem. (Psalm 1:2) Iumi savve kasem comfort from olketa Scripture long enitaem wea iumi needim.—Romans 15:4.
Why Nao Hem Iusim Olketa Man for Raetem?
7. Hao nao wisdom bilong Jehovah showaot long wei wea hem iusim olketa man for raetem Bible?
7 Jehovah showimaot wisdom bilong hem taem hem iusim olketa man for raetem Word bilong hem. Tingim diswan: Sapos Jehovah iusim olketa angel for raetem Bible, waswe, bae hem muvim heart bilong iumi? Hem tru, olketa angel fit for story abaotem Jehovah from samting wea olketa lukim long heven, talemaot wei wea olketa worshipim hem, and story abaotem olketa faithful servant bilong God. Bat waswe, bae iumi fit for minim tingting bilong olketa angel wea perfect, wea savve, living, and strong bilong olketa barava hae winim iumi?—Hebrews 2:6, 7.
8. Long wanem wei nao olketa man wea raetem Bible free for iusim tingting bilong olketa seleva? (Lukim tu footnote.)
8 From hem iusim olketa man for raetem Bible, Jehovah givim datfala samting wea iumi barava needim—wanfala record wea “kam from God” bat still fitim olketa man. (2 Timothy 3:16) Hao nao hem duim diswan? Planti taem, hem letem olketa man wea raet for iusim tingting bilong olketa seleva for chusim “olketa naesfala toktok” and for raetem olketa “stretfala toktok bilong truth.” (Ecclesiastes 12:10, 11) Datwan nao reason why wei wea olketa raetem each Bible buk hem difren; olketa raeting showimaot living and fasin bilong olketa man wanwan wea raet.a Nomata olsem, “holy spirit nao leadim olketa man for talemaot toktok wea kam from God.” (2 Peter 1:21) So, samting wea olketa raetem hem really “word bilong God.”—1 Thessalonians 2:13.
“Evri [Scripture] kam from God”
9, 10. Why nao wei for iusim olketa man for raet mekem Bible garem feeling and hem savve kasem heart?
9 Wei wea olketa man nao raetem Bible hem mekem Bible garem moa feeling and kasem heart bilong pipol. Olketa man wea raet garem olketa feeling wea semsem olsem iumi. From olketa no perfect, olketa feisim olketa hevi wea semsem olsem iumi. Samfala taem, spirit bilong Jehovah muvim olketa for raet abaotem olketa feeling bilong olketa seleva and hard samting wea olketa kasem. (2 Corinthians 12:7-10) So olketa raetem story from hem samting wea happen long olketa, wea no eni angel fit for duim.
10 Olsem example, tingim King David bilong Israel. Bihaen hem duim bigfala sin, David raetem wanfala psalm wea hem talemaot evri feeling insaed long heart bilong hem, taem hem begim God for forgivim hem. Hem raet olsem: “Klinim mi from sin bilong mi. From mi savve long olketa rong bilong mi, and sin bilong mi stap front long mi evritaem. Lukim! Mi born kam witim sin, and taem mi start for grow insaed lo bele bilong mami, mi sin finis. No torowem mi awe from iu; and no tekem holy spirit bilong iu awe from mi. Olketa sakrifaes wea mekem God hapi hem kam from man wea sorre tumas and wea heart bilong hem brek and pisis, O God, iu bae no rejectim.” (Psalm 51:2, 3, 5, 11, 17) Waswe iu feelim tu bigfala sorre bilong man wea raetem toktok hia? Waswe, eniwan wea no kasem diswan savve talemaot kaen toktok olsem wea kam from heart?
Why Nao Hem Buk Abaotem Pipol?
11. Wanem kaen samting wea really happen nao stap insaed Bible for “teachim iumi”?
11 Nara samting tu mekem Bible savve muvim iumi. Staka story insaed hem abaotem pipol—really pipol—olketa wea servem God and olketa wea no servem hem. Iumi read abaotem samting wea olketa kasem, olketa hard taem, and gudfala taem. Iumi lukim samting wea kamaot from wanem olketa chusim long laef. Olketa story hia for “teachim iumi.” (Romans 15:4) Thru long olketa story hia wea really happen, Jehovah teach long wei wea muvim heart bilong iumi. Tingim samfala example.
12. Olketa story bilong Bible abaotem olketa man wea no faithful helpem iumi long wanem wei?
12 Bible story abaotem olketa man wea no faithful, samfala wea wicked tu, and samting wea kasem olketa. Long olketa story hia, iumi lukim living wea showimaot nogud fasin, and diswan mekem hem moa isi for iumi luksavve. Olsem example, no eni komand for no brekem loyal fasin hem moa strong winim datfala story hao Judas brekem loyal fasin taem hem followim nogud plan for givim Jesus go long olketa enemy! (Matthew 26:14-16, 46-50; 27:3-10) Olketa story olsem diswan muvim heart bilong iumi long bigfala wei, and mekem iumi luksavve and rejectim olketa nogud fasin.
13. Hao nao Bible helpem iumi for minim olketa gud fasin?
13 Bible story tu abaotem planti faithful servant bilong God. Iumi read abaotem love and loyal fasin bilong olketa. Iumi lukim olketa example bilong olketa fasin wea iumi need for mekem grow for kam moa klos long God. Olsem example, tingim faith. Bible story abaotem faith and talem hao iumi mas garem datwan sapos iumi want for mekem God hapi. (Hebrews 11:1, 6) Bat Bible storyim tu olketa kliafala example bilong wei for showimaot faith. Tingim faith wea Abraham showimaot taem hem trae for offerim Isaac. (Genesis, chapter 22; Hebrews 11:17-19) Datfala story hem mekem datfala word “faith” garem moa mining and hem moa isi for iumi minim tu. Jehovah wise tumas taem hem no just kaonselem iumi for mekem grow olketa gudfala fasin bat givim tu olketa example wea showimaot olketa fasin hia!
14, 15. Wanem nao Bible talem iumi abaotem wanfala woman wea kam long temple, and wanem nao iumi lanem abaotem Jehovah from disfala story?
14 Planti taem olketa laef story insaed Bible teachim iumi samting abaotem wanem kaen person nao Jehovah. Tingim wanem iumi readim abaotem wanfala woman wea Jesus lukim long temple. Taem Jesus sidaon klosap long box for putim selen, hem lukim pipol givim contribution bilong olketa. Planti rich man kam and “givim lelebet nomoa long staka selen wea olketa garem.” Bat Jesus lukluk strong long wanfala poor widow. Present bilong hem nao “tufala coin” wea smol nomoa wea kost bilong tufala smol tumas.b Hem nao last selen wea hem garem. Jesus, wea showimaot tingting bilong Jehovah long perfect wei, sei olsem: “Selen wea disfala widow woman givim, hem barava winim nao selen wea evri narawan givim.” Toktok hia showimaot datfala woman givim moa samting winim wanem evriwan givim.—Mark 12:41-44; Luke 21:1-4; John 8:28.
15 Wanem disfala widow woman duim hem mas garem bigfala mining from nomata staka pipol kam long temple datfala day, disfala widow woman nomoa Bible story abaotem. Thru long disfala example, Jehovah showim iumi hao hem wanfala God wea garem fasin for tinghae. Hem hapi for acceptim olketa present wea man givim witim full soul, and hem no markem olketa present hia witim samting wea nara pipol givim. Jehovah barava iusim best wei for teachim iumi disfala nambawan truth!
Samting wea No Stap Insaed Bible
16, 17. Hao nao wisdom bilong Jehovah hem showaot tu long information wea hem chus for no putim insaed Word bilong hem?
16 Taem iu raetem wanfala leta long samwan wea iu lovem, hem hard for iu raetem evri samting insaed. So iu iusim gudfala tingting for chusim samting wea iu raetem. Olsem tu, Jehovah chus for raetem nomoa long Word bilong hem olketa story abaotem samfala man and samfala samting wea happen. Bat long olketa story hia, Bible no evritaem talem evri information. (John 21:25) Olsem example, taem Bible story abaotem judgment bilong God, datfala information maet no givim ansa long evri kwestin wea iumi garem. Wisdom bilong Jehovah hem showaot tu long samting wea hem chus for no putim insaed Word bilong hem. Hao nao olsem?
17 Wei wea olketa raetem Bible hem testim wanem nao insaed heart bilong iumi. Hebrews 4:12 sei: “Toktok [or, message] bilong God hem laef and hem garem paoa and hem sharp winim sword wea sharp long tufala saed. From hem savve kat go deep insaed long man, hem savve showim wanem hem insaed long man and showim aotsaed bilong hem tu . . . and hem luksavve tu long tingting bilong hem, and samting wea heart hem laekem.” Message bilong Bible hem go deep, for showimaot trufala tingting and samting wea muvim iumi. Olketa wea readim and kwiktaem tok againstim insaed heart bilong olketa, isi for stambol bikos olketa story hia no garem inaf information for mekem olketa satisfae. Olketa wea ting olsem, maet kwestinim tu sapos Jehovah hem really loving, wise, and followim justice.
18, 19. (a) Why nao iumi shud no feel nogud sapos wanfala story long Bible hem mekem iumi garem olketa kwestin wea iumi no savve stretawe kasem ansa? (b) Wanem nao man need for garem for minim Word bilong God, and hao nao diswan pruvim bigfala wisdom bilong Jehovah?
18 Long narasaed, taem iumi studyim gud Bible witim honest heart, iumi lane abaotem Jehovah fitim wei wea full Bible story abaotem hem. So, iumi no feel nogud sapos wanfala story mekem iumi garem samfala kwestin wea iumi no savve stretawe faendem ansa. Iumi luksavve hao taem iumi studyim Bible, nomata iumi no savve long evriting abaotem Jehovah, isisi iumi lane abaotem wanem kaen God nao Jehovah, and wanfala klia piksa bae showaot. Nomata sapos iumi no firstaem minim wanfala story or lukim hao nao datwan hem fitim fasin bilong God, wei wea iumi studyim Bible teachim iumi inaf samting abaotem Jehovah for savve hem wanfala God wea evritaem showimaot love, and followim justice.
19 So, for minim Word bilong God, iumi mas readim and studyim witim honest heart and tingting wea no judge kwiktaem. Waswe, diswan hem pruvim bigfala wisdom bilong Jehovah? Olketa kleva man savve raetem olketa buk wea “olketa wea wise” and garem bigfala savve nomoa fit for minim. Bat for raetem wanfala buk wea pipol wea garem stretfala feeling long heart nomoa savve minim—datwan hem needim wisdom bilong God!—Matthew 11:25.
Wanfala Buk Bilong “Wisdom wea Helpem Man”
20. Why nao Jehovah nomoa savve talem iumi best wei bilong living, and wanem nao Bible talem wea savve helpem iumi?
20 Insaed Word bilong hem, Jehovah talem iumi best wei bilong living. Olsem Creator, hem savve long evri need bilong iumi winim iumiseleva. And olketa main need bilong man—olsem wei for faendem love, for hapi, and for garem gudfala wei for fren—hem nating change. Bible garem planti “wisdom wea helpem man” for followim living wea garem purpose. (Proverbs 2:7) Each sekson bilong disfala study buk hem garem wanfala chapter wea showimaot hao iumi savve followim wise kaonsel bilong Bible, bat distaem iumi bae lukluk long wanfala example nomoa.
21-23. Wanem wise kaonsel nao savve helpem iumi for stap klia long wei for keepim kros and wei for feel nogud?
21 Waswe, iu lukim hao pipol wea keepim kros and wei for feel nogud olketa planti taem gogo spoelem olketa seleva? Wei for keepim kros hem wanfala bigfala hevi for karem long living. Taem iumi keepim datwan, hem fulimap tingting, aotem peace, and killim dae hapi bilong iumi. Olketa scientist wea studyim diswan sei wei for keepim kros hem mekem man savve kasem sik long heart and planti nara nogud sik. Longfala taem bifor olketa scientist studyim diswan, Bible talem disfala wise toktok: “Let go long kros and lusim bigfala kros.” (Psalm 37:8) Bat hao nao iumi savve duim datwan?
22 Word bilong God givim disfala wise kaonsel: “Fasin bilong man for luksavve barava katem daon kros bilong hem, and wei for no tingim rong wea narawan duim hem samting wea luk naes.” (Proverbs 19:11) Fasin for luksavve hem wei for luk deep insaed long samting, winim wei for just lukluk long wanem hem isi for lukim. Fasin for luksavve mekem wei for minim samting hem grow, bikos hem helpem iumi for luksavve why nara man talem or duim samting. Wei for minim really samting wea muvim hem, olketa feeling and living bilong hem, savve helpem iumi for aotem olketa nogud tingting and feeling wea iumi garem for hem.
23 Bible hem garem disfala advaes wea sei for go ahed for patient witim each other and willing for forgivim each other. (Colossians 3:13) Wei for go ahed patient witim each other hem minim for iumi patient witim nara pipol and acceptim olketa fasin wea iumi no mas laekem. Fasin for patient olsem savve helpem iumi for no keepim wei for kros krangge. Wei for “forgive” hem minim for let go long kros. Wise God bilong iumi savve iumi need for forgivim nara pipol taem iumi garem stretfala reason for duim olsem. Diswan hem no for gudfala samting for olketa nomoa bat tu for keepim peace insaed mind and heart bilong iumiseleva. (Luke 17:3, 4) Bigfala wisdom nao stap insaed long Word bilong God!
24. Wanem nao kamaot from wei wea iumi live followim wisdom bilong God?
24 Bigfala love nao muvim Jehovah for laek story witim iumi. Hem chusim best wei—wanfala “leta” wea olketa man raetem and holy spirit nao leadim olketa. From diswan, disfala leta garem wisdom bilong Jehovah. Man barava “fit for trustim” datfala wisdom. (Psalm 93:5) Taem iumi mekem laef bilong iumi followim diswan and sharem tu witim nara pipol, iumi kam moa klos long God bilong iumi wea wise evribit. Long next chapter, bae iumi storyim nara nambawan example bilong wisdom bilong Jehovah: wei wea hem savve wanem bae happen long future and savve fulfillim purpose bilong hem.
a Olsem example, David, wanfala shepherd, iusim olketa example from laef bilong hem olsem wanfala shepherd. (Psalm 23) Matthew, wea hem wanfala man for kolektem tax, hem story planti taem abaotem olketa namba and selen. (Matthew 17:27; 26:15; 27:3) Luke, wanfala doctor, iusim olketa word wea showimaot savve bilong hem saed long medicine.—Luke 4:38; 14:2; 16:20.
b Each wan long olketa coin hia hem wanfala lepton, barava smol Jew coin wea stap long datfala taem. Tufala lepta hem olsem wages for klosap naen minute nomoa. Tufala smol coin hia no inaf for baem wanfala sparrow, smol bird wea cheap tumas and fitim olketa poor pipol for baem.
-
-
“Wisdom Bilong God wea Stap Haed Long Wanfala Holy Secret”Kam Klos Long Jehovah
-
-
CHAPTER 19
“Wisdom Bilong God wea Stap Haed Long Wanfala Holy Secret”
1, 2. Wanem “holy secret” nao iumi shud interest long hem, and why nao olsem?
OLKETA SECRET! From olketa man interest tumas long secret and konfius long hem tu, planti taem hem hard for olketa man keepim secret. Nomata olsem, Bible sei: “Glory bilong God hem wei for keepim samting secret.” (Proverbs 25:2) Tru nao, from hem Sovereign Ruler and Creator, Jehovah fit for keepim samfala samting hem secret from olketa man go kasem taem wea hem markem for talem.
2 Nomata olsem, Jehovah talemaot wanfala interesting secret insaed long Word bilong hem. Nem bilong diswan hem “datfala holy secret [wea] join witim samting wea [God] laek for duim.” (Ephesians 1:9) Wei for lane abaotem diswan, hem no just for satisfaem interest nomoa. For savve long disfala secret savve lead go long salvation and givim iu lelebet idea long barava bigfala wisdom bilong Jehovah.
Isisi Showaot
3, 4. Hao nao profesi wea stap long Genesis 3:15 hem givim hope, and wanem secret, or “holy secret” nao insaed long diswan?
3 Taem Adam and Eve sin, maet luk olsem datwan spoelem purpose bilong Jehovah for wanfala paradaes earth wea olketa perfect man stap insaed. Bat stretawe God deal witim datfala problem. Hem sei: “Bae mi mekem iu and datfala woman, and pikinini bilong iu and pikinini bilong datfala woman, for enemy. Hem bae smasem hed bilong iu, and bae iu killim bihaen long foot bilong hem.”—Genesis 3:15.
4 Toktok hia no klia and mekem man konfius. Hu nao disfala woman? Hu nao snek? Hu nao datfala “pikinini” wea bae smasem hed bilong snek? Adam and Eve no savve tu. Nomata olsem, toktok bilong God givim hope for eni faithful pikinini bilong tufala hia. Raeteous fasin nao bae win. Purpose bilong Jehovah bae fulfill. Bat hao nao diswan bae kamap? Datwan nao hem wanfala secret! Bible kolem datwan “wisdom bilong God wea stap haed long wanfala holy secret.”—1 Corinthians 2:7.
5. Givim example bilong why Jehovah isisi talemaot secret bilong hem.
5 From Jehovah hem Man for Showimaot olketa secret, bae gogo hem showimaot olketa important information abaotem disfala secret. (Daniel 2:28) Bat bae hem isisi duim datwan. Olsem example, maet iumi ting long wei wea wanfala loving dadi hem ansa taem smol boy bilong hem ask olsem, “Dadi, wea nao mi kam from?” Dadi wea wise talem nomoa samting wea datfala smol boy savve minim. Taem boy hia grow lelebet, dadi talem samfala samting moa long hem. Long sem wei, Jehovah luksavve long taem wea pipol bilong hem redy for savve long will and purpose bilong hem.—Proverbs 4:18; Daniel 12:4.
6. (a) Wanem nao purpose bilong wanfala covenant, wea minim kontrak? (b) Why nao iumi sapraes from Jehovah mekem olketa covenant witim olketa man?
6 Hao nao Jehovah showimaot olketa secret hia? Hem iusim samfala covenant, or kontrak for showimaot planti samting. Maet iu tu bin saenem wanfala kontrak—maet for baem wanfala haos or kaonem selen or givim kaon. Kaen kontrak hia hem olsem promis saed long law for mekem each wan fulfillim wanem olketa agree for duim. Bat why nao Jehovah need for mekem olketa covenant, or kontrak, witim olketa man? Hem tru, iumi no daotem samting wea hem talem bae fulfill. Bat samfala taem, God kaen tumas for saportim toktok bilong hem witim olketa kontrak wea fitim law. Olketa agreement hia givim iumi olketa man wea no perfect moa reason for garem trust long olketa promis bilong Jehovah.—Hebrews 6:16-18.
Covenant Witim Abraham
7, 8. (a) Wanem covenant nao Jehovah mekem witim Abraham, and wanem nao diswan showimaot abaotem datfala holy secret? (b) Hao nao Jehovah isisi showimaot laen wea datfala pikinini wea hem promisim bae kamaot from?
7 Winim tu thousand year bihaen Jehovah aotem olketa man from Paradaes, Hem sei long faithful servant bilong hem Abraham: “Mi bae blessim iu and bae mekem pikinini bilong iu for staka olsem olketa star long skae . . . And thru long pikinini bilong iu, evri nation long earth bae kasem blessing bikos iu obeyim mi.” (Genesis 22:17, 18) Datwan hem no just wanfala promis; Jehovah mekem olsem wanfala covenant saed long law and saportim datwan witim serious promis wea kanduit fail. (Genesis 17:1, 2; Hebrews 6:13-15) Hem barava spesol samting hao Sovereign Lord seleva mekem kontrak for blessim olketa man!
“Mi bae . . . mekem pikinini bilong iu for staka olsem olketa star long skae”
8 Covenant bilong Abraham showimaot datfala pikinini wea hem mekem promis abaotem bae kam olsem wanfala man, bikos hem kam from laen bilong Abraham. Bat bae hem hu? Gogo, Jehovah talem hao datfala pikinini bae kamaot from laen bilong Isaac, son bilong Abraham. Long tufala son bilong Isaac, hem chusim Jacob. (Genesis 21:12; 28:13, 14) Bihaen, Jacob talem disfala profesi abaotem wanfala long 12-fala son bilong hem: “Scepter bae no lusim Judah, and stik bilong komanda bae no lusim hem go kasem taem Shiloh [or “Man wea Onam”] hem kam, and olketa pipol bae obeyim hem.” (Genesis 49:10) Diswan showimaot klia hao datfala pikinini bae hem wanfala king, wan wea kam from laen bilong Judah!
Datfala Covenant Witim Israel
9, 10. (a) Wanem covenant nao Jehovah mekem witim nation bilong Israel, and long wanem wei nao datfala covenant protectim olketa? (b) Hao nao datfala Law showimaot need wea olketa man garem for wanfala ransom?
9 Long 1513 B.C.E., Jehovah mekem wanfala arrangement wea redyim wei for samfala samting moa for showaot abaotem datfala holy secret. Hem mekem wanfala covenant witim olketa pikinini bilong Abraham, datfala nation bilong Israel. Nomata diswan no go ahed distaem, Law covenant bilong Moses hem wanfala important part long purpose bilong Jehovah for mekem datfala pikinini wea hem mekem promis abaotem for kamap. Long wanem wei? Tingim thrifala wei. First wei, datfala Law hem olsem wanfala wall for protectim man. (Ephesians 2:14) Olketa raeteous law bilong hem olsem wanfala wall midolwan olketa Jew and Gentile. So datfala law help for keepim sef laen bilong datfala pikinini wea hem mekem promis abaotem. From Jehovah givim datfala Law, datwan mekem laen bilong Israel go ahed stap kasem taem wea God markem for Messiah hem born long tribe bilong Judah.
10 Mek-tu wei, Law hem barava showimaot man needim wanfala ransom. From Law hia perfect, hem showimaot man wea sin hem hard tumas for followim evribit. So hem “showimaot olketa rong samting wea pipol duim go kasem taem wea datfala pikinini hem kam wea hem kasem datfala promis.” (Galatians 3:19) Thru long olketa animal sakrifaes, datfala Law hem kavarem for lelebet taem olketa sin. Bat, olsem Paul hem raetem, “blood bilong olketa buluka and goat no savve finisim olketa sin,” olketa sakrifaes hia piksarem ransom sakrifaes bilong Christ. (Hebrews 10:1-4) So for olketa faithful Jew, datfala covenant hem “duim waka for leadim [olketa] go long Christ.”—Galatians 3:24.
11. Wanem nambawan chance nao datfala Law covenant givim long Israel, bat why nao datfala full nation no kasem datwan?
11 Mek-thri wei, datfala covenant givim nambawan chance for nation bilong Israel. Jehovah sei sapos olketa stap faithful long datfala covenant, olketa bae kamap “olketa priest wea rul olsem king and wanfala holy nation.” (Exodus 19:5, 6) Gogo samfala from datfala nation bilong Israel kamap firstfala member bilong kingdom bilong olketa priest long heven. Bat, olsem wanfala full sekson, Israel go againstim datfala Law covenant, olketa rejectim datfala pikinini wea hem nao Messiah, and lusim datfala chance. So, hu nao bae mekem datfala kingdom bilong olketa priest kasem full namba? And hao nao datfala nation bae join witim datfala pikinini? Olketa kwestin hia abaotem datfala holy secret bae showaot long taem wea God markem.
Kingdom Covenant Witim David
12. Wanem covenant nao Jehovah mekem witim David, and diswan showimaot wanem samting saed long holy secret bilong God?
12 Long mek-11 century B.C.E., Jehovah mekem datfala holy secret kamap moa klia taem hem mekem narafala covenant. Hem promisim faithful King David olsem: “Mi bae mekem pikinini wea kam from laen bilong iu, . . . for hem king. And bae mi mekem kingdom bilong hem for kamap strong. . . . Mi bae mekem rul bilong hem stap for olowe.” (2 Samuel 7:12, 13; Psalm 89:3) Distaem hem showimaot klia hao datfala pikinini bae kam from laen bilong David. Bat waswe, wanfala man nomoa savve rul “for olowe”? (Psalm 89:20, 29, 34-36) And waswe, king wea hem man savve sevem olketa man from sin and dae?
13, 14. (a) Olsem Psalm 110 talem, wanem promis nao Jehovah talem saed long anointed King bilong hem? (b) Olketa profet bilong Jehovah showimaot wanem samting moa abaotem datfala pikinini?
13 God muvim David for raet: “Jehovah hem sei long Lord bilong mi: ‘Sidaon long raet saed bilong mi go kasem taem mi putim olketa enemy bilong iu olsem stul for putim leg antap.’ Jehovah hem promis finis, and hem bae nating changem mind bilong hem: ‘Iu nao priest for olowe olsem Melchizedek!’” (Psalm 110:1, 4) Toktok bilong David point go evribit long datfala pikinini, or Messiah. (Acts 2:35, 36) Disfala King bae rul, no from Jerusalem, bat from heven long “raet saed” bilong Jehovah. Datwan bae givim hem paoa no ovarem land bilong Israel nomoa bat ovarem full earth tu. (Psalm 2:6-8) Diswan showimaot nara samting. Lukim hao Jehovah talem wanfala promis hao datfala Messiah bae “wanfala priest . . . olsem Melchizedek.” Long sem wei Melchizedek wea king and priest long taem bilong Abraham, datfala Pikinini wea kam bae kasem appointment from God for waka olsem King and Priest!—Genesis 14:17-20.
14 Insaed olketa year wea go pas, Jehovah iusim olketa profet for showimaot moa samting abaotem datfala holy secret. Olsem example, Isaiah showimaot hao datfala pikinini bae dae olsem wanfala sakrifaes. (Isaiah 53:3-12) Micah profesi abaotem ples wea datfala Messiah bae born. (Micah 5:2) Daniel talem profesi tu long barava taem wea datfala pikinini bae kam and dae.—Daniel 9:24-27.
Datfala Holy Secret Hem Showaot Klia!
15, 16. (a) Hao nao Son bilong Jehovah hem “born from wanfala woman”? (b) Wanem nao Jesus kasem from mami and dadi bilong hem long earth, and wanem taem nao hem kam olsem datfala pikinini wea God promisim?
15 Wei wea olketa profesi hia bae fulfill hem olsem wanfala secret go kasem taem wea datfala pikinini hem kam. Galatians 4:4 hem sei: “Long barava taem wea God markem, hem sendem Son bilong hem, wea born long wanfala woman.” Long year 2 B.C.E., wanfala angel sei olsem long wanfala young Jew girl: “Bae iu babule and bornem wanfala baby boy and iu mas nemim hem Jesus. Hem bae kamap wanfala barava important man and olketa bae kolem hem Son bilong Barava Haefala God. Jehovah God bae mekem hem King olsem dadi bilong hem, David. . . Holy spirit bae kam long iu and paoa bilong Barava Haefala God bae protectim iu. Dastawe datfala pikinini wea born bae hem holy and olketa bae kolem hem Son bilong God.”—Luke 1:31, 32, 35.
16 Bihaen, Jehovah putim laef bilong Son bilong hem from heven insaed long bele bilong Mary, dastawe hem born from wanfala woman. Mary hem wanfala woman wea no perfect. Nomata olsem, Jesus no kasem wei for no perfect from hem, bikos hem “Son bilong God.” Long semtaem, from dadi and mami bilong Jesus long earth kam from laen bilong David, diswan mekem Hem fit saed long famili laen and saed long law for rul long throne bilong David. (Acts 13:22, 23) Taem Jesus baptaes long 29 C.E., Jehovah anointim hem witim holy spirit and sei: “Diswan nao Son bilong mi, wea mi lovem.” (Matthew 3:16, 17) Tru nao, datfala pikinini hem kam nao! (Galatians 3:16) Hem taem for showimaot moa samting abaotem datfala holy secret.—2 Timothy 1:10.
17. Hao nao mining bilong Genesis 3:15 hem kamaot klia?
17 Taem hem duim ministry bilong hem, Jesus talemaot hao snek wea Genesis 3:15 storyim hem Satan and pikinini bilong datfala snek hem olketa wea followim Satan. (Matthew 23:33; John 8:44) Bihaen, hem showim hao olketa hia bae finis for olowe. (Revelation 20:1-3, 10, 15) And datfala woman nao hem “Jerusalem antap,” or waef bilong God, wea minim organization bilong Jehovah long heven, wea insaed diswan hem olketa angel.a—Galatians 4:26; Revelation 12:1-6.
Datfala Niu Covenant
18. Wanem nao purpose bilong datfala ‘niu covenant’?
18 Maet samting wea showaot klia wea moa spesol hem happen long naet bifor Jesus hem dae taem hem talem olketa faithful disaepol abaotem wanfala ‘niu covenant.’ (Luke 22:20) Olsem datfala Law covenant bilong Moses wea kamap bifor, niu covenant hia bae garem “olketa priest wea rul olsem king.” (Exodus 19:6; 1 Peter 2:9) Bat, disfala niu covenant bae startim, no wanfala nation long earth, bat wanfala spiritual nation, datfala “Israel bilong God,” wea olketa faithful anointed follower bilong Christ nomoa bae insaed. (Galatians 6:16) Olketa hia wea insaed long disfala niu covenant bae share witim Jesus for blessim olketa man!
19. (a) Why nao datfala niu covenant hem win for mekem datfala grup qualify for duim waka olsem olketa priest and king for blessim olketa man? (b) Why nao Bible kolem olketa anointed Christian ‘wanfala niu creation,’ and wanem nao namba bilong olketa wea bae serve long heven witim Christ?
19 Bat why nao datfala niu covenant hem win for mekem datfala grup qualify for duim waka olsem olketa priest and king for blessim olketa man? Bikos hem no judgem olketa disaepol bilong Christ olsem sinner, bat hem openem wei for olketa kasem forgiveness from sin thru long sakrifaes bilong Christ. (Jeremiah 31:31-34) Taem olketa kasem wei for standap raeteous front long Jehovah, hem adoptim olketa for kamap part long famili bilong hem long heven and anointim olketa witim holy spirit. (Romans 8:15-17; 2 Corinthians 1:21) So “hem mekem [olketa] born moa for [olketa] savve garem strongfala hope . . . long heven.” (1 Peter 1:3, 4) From wei for garem hae position olsem hem niu samting for man, Bible kolem olketa anointed Christian hia, wea born long spirit, ‘wanfala niu creation.’ (2 Corinthians 5:17) Bible showimaot hao gogo 144,000 nao bae share for rul long heven ovarem olketa man wea Jesus baem bak.—Revelation 5:9, 10; 14:1-4.
20. (a) Wanem nao showaot saed long datfala holy secret long 36 C.E.? (b) Hu nao bae kasem olketa blessing wea God promisim long Abraham?
20 Olketa anointed wan hia kamap “pikinini bilong Abraham,” witim Jesus tu.”b (Galatians 3:29) Olketa first wan kam from nation bilong olketa Jew. Bat long 36 C.E., narafala part bilong datfala holy secret hem showaot: olketa Gentile, olketa wea no Jew, bae garem tu datfala hope for stap long heven. (Romans 9:6-8; 11:25, 26; Ephesians 3:5, 6) Waswe, olketa anointed Christian nomoa bae kasem olketa blessing wea God promisim long Abraham? Nomoa, bikos sakrifaes bilong Jesus helpem full world. (1 John 2:2) Gogo, Jehovah showimaot hao wanfala “big crowd” wea man no savve kaontem bae sev thru long end bilong disfala system bilong Satan. (Revelation 7:9, 14) Planti pipol tu bae resurrect witim hope for laef olowe insaed wanfala Paradaes!—Luke 23:43; John 5:28, 29; Revelation 20:11-15; 21:3, 4.
Wisdom Bilong God and Datfala Holy Secret
21, 22. Wanem nao olketa wei wea holy secret bilong Jehovah showimaot wisdom bilong hem?
21 Datfala holy secret hem spesol bikos iumi “lukim staka difren wei wea hem showimaot wisdom bilong [God].” (Ephesians 3:8-10) Jehovah garem nambawan wisdom taem hem planim disfala secret, and tu taem hem isisi showimaot! Hem wise tumas from hem luksavve hem no isi for olketa man minim staka samting, diswan mekem wei for man showimaot tru samting long heart bilong hem.—Psalm 103:14.
22 Jehovah showimaot tu bigfala wisdom taem hem chusim Jesus for King. Iumi no fit for trustim eniwan long universe winim Son bilong Jehovah. Taem hem laef olsem wanfala man long earth, Jesus kasem planti difren kaen problem. Hem minim evribit olketa problem bilong olketa man. (Hebrews 5:7-9) And waswe long olketa wea bae rul witim Jesus? Insaed planti handred year, olketa man and woman—from evri difren kaen kala skin, languis, and living—kasem anointing. Evriwan long olketa hia bin feisim and winim evri difren kaen problem. (Ephesians 4:22-24) Wei for stap anda long rul bilong olketa king and priest hia wea garem mercy bae mekem man hapi tumas!
23. Wanem privilege nao olketa Christian garem saed long holy secret bilong Jehovah?
23 Aposol Paul raet olsem: “Datfala holy secret wea hem haed from pipol wea stap long olketa taem bifor . . . hem showaot long olketa holy wan bilong hem.” (Colossians 1:26) Tru nao, olketa anointed holy wan bilong Jehovah minim planti samting abaotem datfala holy secret, and olketa sharem datfala savve witim planti million pipol. Iumi evriwan garem bigfala privilege! Jehovah “hem mekem iumi savve long holy secret abaotem plan bilong hem.” (Ephesians 1:9) Iumi mas sharem disfala nambawan secret witim nara pipol, helpem olketa tu for lukluk insaed long barava bigfala wisdom bilong Jehovah God!
a “Datfala holy secret abaotem wei for faithful long God” hem showaot klia long Jesus tu. (1 Timothy 3:16) For longfala taem ansa long nara kwestin hem olsem secret; waswe, eni man savve keepim faithful fasin long Jehovah long perfect wei? Jesus nao showimaot klia ansa. Hem stap faithful long evri test wea Satan duim long hem.—Matthew 4:1-11; 27:26-50.
b Jesus mekem tu wanfala covenant “for rul long wanfala kingdom” witim disfala sem sekson. (Luke 22:29, 30) Diswan minim Jesus mekem wanfala kontrak witim “smol sekson” hia for rul witim hem long heven olsem mek-tu part bilong pikinini bilong Abraham.—Luke 12:32.
-
-
“Heart Bilong Hem Wise”—Bat Hem HambolKam Klos Long Jehovah
-
-
CHAPTER 20
“Heart Bilong Hem Wise”—Bat Hem Hambol
1-3. Why nao iumi sure Jehovah hem hambol?
WANFALA dadi laek for teachim important leson long smol pikinini bilong hem. Hem really want for kasem heart bilong pikinini. Hao nao bae hem duim diswan? Waswe, bae hem standap and iusim raf toktok long datfala pikinini? Or waswe, hem shud nildaon kasem level bilong pikinini hia and story long isi and kwaet wei? Tru nao, dadi wea wise and hambol bae chus for story long kwaet wei.
2 Wanem kaen Dadi nao Jehovah—praod or hambol, raf or kwaet? Jehovah savve long evri samting, and hem wise evribit. Bat waswe, iu lukim hao savve and kleva wei for iusim datfala savve no mekem pipol hambol? Bible hem sei “savve wea man garem savve mekem hem praod.” (1 Corinthians 3:19; 8:1) Bat Jehovah, nomata “heart bilong hem wise” hem hambol tu. (Job 9:4) Datwan minim hem garem hae position and hem barava nambawan, bat no eni praod fasin stap insaed long hem. Why nao olsem?
3 Jehovah hem holy. So praod fasin, wea mekem man dirty, no stap long hem. (Mark 7:20-22) And tu, tingim samting wea profet Jeremiah sei long Jehovah: “Iu bae remember and bendaon for helpem mi.”a (Lamentations 3:20) Tingim datwan! Jehovah, Sovereign Lord bilong universe, hem willing for “barava bendaon,” or kam daon kasem level bilong Jeremiah, mekem hem lisin long disfala man wea no perfect. (Psalm 113:7) Tru nao, Jehovah hem hambol. Bat wanem nao insaed long hambol fasin bilong God? Hao nao diswan join witim wisdom? And why nao hem important long iumi?
Hao Jehovah Showimaot Hem Hambol
4, 5. (a) Wanem nao hambol fasin, hao nao hem showaot, and why nao iumi mas no sei hem minim man wik or fraet? (b) Hao nao Jehovah showimaot hambol fasin taem hem deal witim David, and hambol fasin bilong Jehovah hem hao important for iumi?
4 Hambol fasin hem wei for no garem eni praod tingting or praod feeling. Hambol fasin, wanfala fasin bilong heart, showaot long olketa mark olsem kwaet fasin, patient fasin, and fasin for mekwe. (Galatians 5:22, 23) Bat, iumi mas no ting olketa fasin bilong God hia minim hem wik or man for fraet. Olketa fasin hia no againstim raeteous kros bilong Jehovah or paoa wea hem iusim for distroem samting. Bat, thru long hambol and kwaet fasin bilong hem, Jehovah showimaot barava bigfala strong bilong hem taem hem kontrolem hemseleva long perfect wei. (Isaiah 42:14) Hao nao hambol fasin hem join witim wisdom? Wanfala buk wea story abaotem Bible hem sei: “Main mining bilong hambol fasin . . . hem wei for barava no tingim seleva and hem faondeson bilong evri wisdom.” So, man no savve garem trufala wisdom sapos hem no garem hambol fasin. Hao nao hambol fasin bilong Jehovah helpem iumi?
Dadi wea wise hem deal long hambol and kwaet wei witim pikinini bilong hem
5 King David sing long Jehovah: “Iu givim mi shield bilong salvation bilong iu, raet hand bilong iu saportim mi, and hambol fasin bilong iu hem mekem mi garem paoa.” (Psalm 18:35) Hem olsem Jehovah mekem hemseleva bendaon for deal witim disfala man wea no perfect, long wei for protectim and saportim hem each day. David luksavve hao only wei for hem savve kasem salvation—and gogo, kasem paoa olsem wanfala king—hem from Jehovah nao willing for mekem Hemseleva hambol olsem. Tru nao, hu long iumi nao bae garem eni hope for kasem salvation sapos Jehovah hem no hambol, willing for kam daon for deal witim iumi olsem wanfala kwaet and loving Father?
6, 7. (a) Why nao Bible no enitaem sei Jehovah hem garem fasin for no ova tumas? (b) Why nao kwaet fasin and wisdom mas join tugeta, and hu nao showimaot best example long diswan?
6 Fasin for no ova tumas hem barava gudfala fasin for olketa man wea faithful for mekem grow. Hem join witim wisdom. Olsem example, Proverbs 11:2 hem sei: “Wisdom stap witim olketa wea garem fasin for no ova tumas.” Nomata olsem, no enitaem Bible sei Jehovah garem fasin for no ova tumas. Why nao olsem? Fasin for no ova tumas, wea Bible story abaotem, minim for luksavve long wanem iu no fit for duim. Olmaeti Wan fit for duim eniting, bat eni samting wea hem no duim hem bikos hemseleva disaedem datwan fitim olketa raeteous standard bilong hem. (Mark 10:27; Titus 1:2) And tu, olsem Most Hae God, hem no stap anda long eniwan. So fasin for no ova tumas hem no fitim Jehovah.
7 Nomata olsem, Jehovah hem hambol and garem kwaet fasin. Hem teachim olketa servant bilong hem hao olketa mas garem kwaet fasin for kasem trufala wisdom. Bible storyim hao kwaet fasin hem kam from wei for garem wisdom.b (James 3:13) Tingim example bilong Jehovah long diswan.
Jehovah Hambol for Trustim Narawan and Hem Lisin
8-10. (a) Why nao hem sapraesing samting hao Jehovah willing for sharem waka and for lisin? (b) Hao nao Olmaeti deal long hambol wei witim olketa angel bilong hem?
8 Samting wea pruvim hambol fasin bilong Jehovah, wea mekem iumi feel klos long hem, hem wei wea hem willing for trustim narawan and for lisin. Datwan barava sapraesing samting bikos Jehovah no needim help or kaonsel from eniwan. (Isaiah 40:13, 14; Romans 11:34, 35) Nomata olsem, Bible planti taem showim iumi hao Jehovah hem hambol long olketa wei olsem.
9 Olsem example, tingim spesol samting wea happen long laef bilong Abraham. Thrifala man visitim Abraham, and hem kolem wanfala long olketa “Jehovah.” Olketa visitor hia thrifala angel, bat wanfala kam long nem bilong Jehovah and duim waka saed long nem bilong Hem. Taem datfala angel toktok and duim samting, hem olsem Jehovah nao toktok and duim samting. Jehovah iusim angel hia for talem Abraham hao Hem herem “bigfala komplen abaotem Sodom and Gomorrah.” Jehovah talem: “So mi mas go daon for faendaot sapos komplen wea mi herem hem tru or nomoa. Mi laek for mek sure long datwan.” (Genesis 18:3, 20, 21) Message bilong Jehovah no minim Olmaeti seleva bae “go daon.” Bat, hem sendem moa olketa angel for stand for hem. (Genesis 19:1) Why nao olsem? Waswe, Jehovah wea lukim evri samting hem needim help for lukim wanem nao gohed long there? Nomoa, hem no needim. Bat long hambol wei Jehovah givim olketa angel hia assignment for lukluk long samting wea happen and for visitim Lot and famili bilong hem long Sodom.
10 Nara samting, Jehovah hem lisin. Wantaem hem askem olketa angel bilong hem long samfala difren idea long hao for trikim wicked King Ahab. Jehovah no needim kaen help olsem. Nomata olsem, hem acceptim idea bilong wanfala angel and markem hem for duim samting followim datfala plan. (1 Kings 22:19-22) Datwan showimaot hem barava hambol!
11, 12. Hao nao Abraham lukim hambol fasin bilong Jehovah?
11 Jehovah hem willing tu for lisin long pipol wea want for talemaot wari bilong olketa. Olsem example, taem Jehovah talem Abraham firstaem abaotem purpose bilong Hem for distroem Sodom and Gomorrah, datfala faithful man hem konfius. Abraham sei: “Iu nao Judge bilong full earth. So hao, bae iu no duim stret samting?” Hem askem Jehovah for no distroem datfala taon sapos 50 raeteous man stap long there. Jehovah agree long datwan. Bat Abraham ask moa, hem daonem namba go kasem 45 and 40, and go daon moa. Nomata Jehovah agree long each taem hia, Abraham go ahed for ask go kasem taem wea datfala namba hem kasem ten nomoa. Maet Abraham no minim yet bigfala mercy bilong Jehovah. Nomata Abraham askem olketa kwestin hia, long patient and hambol wei Jehovah letem fren and servant bilong hem Abraham for talemaot olketa wari bilong hem long wei olsem.—Genesis 18:23-33.
12 Haomas savveman nao bae lisin long barava patient wei long man wea no garem bigfala savve?c Hambol fasin bilong God nomoa hem olsem. Long datfala taem tu, Abraham luksavve hao Jehovah hem “no savve kros kwiktaem.” (Exodus 34:6) Maet from Abraham luksavve hem no garem eni right for askem wanem nao Most Hae duim, hem begim Jehovah tufala taem: “Jehovah, plis iu no kros long mi.” (Genesis 18:30, 32) Jehovah hem no kros. Hem garem kwaet fasin wea kam from wei for garem wisdom.
Jehovah Willing for Mekwe
13. Wanem nao mining bilong toktok willing for mekwe wea Bible iusim, and why nao disfala toktok hem barava fitim Jehovah?
13 Hambol fasin bilong Jehovah hem showaot thru long narafala nambawan fasin—willing for mekwe. From pipol no perfect olketa barava short long disfala fasin. Jehovah hem willing for lisin long olketa wea hem creatim and hem willing tu for mekwe taem samting hem no againstim olketa raeteous principle. Disfala fasin tu hem wanfala important mark bilong wisdom bilong God. James 3:17 sei: “Wisdom from heven hem mekem man . . . no forcem tingting bilong hem.” Long wanem wei nao Jehovah wea wise evribit hem willing for mekwe? Wan samting nao, hem willing for change. Remember, nem bilong hem minim Jehovah savve kamap eni samting wea hem need for kamap for fulfillim olketa purpose bilong hem. (Exodus 3:14) Datwan showimaot hem willing for change and mekwe!
14, 15. Vision wea Ezekiel lukim abaotem chariot bilong Jehovah long heven hem teachim iumi wanem abaotem datfala part long organization bilong Jehovah, and hao nao diswan difren from olketa organization long world?
14 Wanfala story long Bible helpem iumi for minim wei wea Jehovah savve change. Profet Ezekiel hem kasem wanfala vision wea showim part bilong organization bilong Jehovah wea stap long heven wea olketa angel insaed. Hem lukim wanfala mamaeti chariot, wea hem nao samting wea karem Jehovah and wea Hem kontrolem evritaem. Wei wea datwan muv hem barava interesting. Olketa barava bigfala wheel bilong chariot hia garem fofala saed and fulap witim eye mekem olketa savve lukluk long evri ples and no need for stop taem hem tan raet or left. And disfala mamaeti chariot hem no savve isisi olsem trak wea man wakem. Hem savve muv fast olsem laetning, nomata taem hem tan long right-angle! (Ezekiel 1:1, 14-28) Tru nao, organization bilong Jehovah, wea datfala olmaeti Sovereign hem kontrolem, savve change kwiktaem followim olketa need wea kamap.
15 Hem hard tumas for iumi man change long perfect wei olsem. Planti taem olketa man and organization bilong olketa strict tumas and no willing for mekwe. For minim diswan, tingim: Wanfala mamaeti ship or kago train wea big tumas and garem bigfala engine. Bat waswe, tufala hia savve change kwiktaem sapos need kamap? Sapos wanfala samting blokem road front long kago train, hem kanduit tan. Hem hard for stop kwiktaem tu. Wanfala kago train wea fulap needim samting olsem 2 kilometer for stop bihaen olketa brake! Olsem tu, wanfala supertanker maet gogo for 8 kilometer bihaen olketa offem engine. Nomata sapos olketa putim long reverse, datfala tanker maet gogo yet for 3 kilometer. Hem semsem tu witim olketa organization bilong olketa man wea strict tumas and no willing for mekwe. From olketa praod, planti taem olketa man no want for change for fitim need wea kamap. Kaen wei for strict olsem mekem samfala company for finis and daonem samfala gavman tu. (Proverbs 16:18) Iumi hapi tumas bikos Jehovah and organization bilong hem barava no olsem!
Hao Jehovah Showimaot Fasin for Willing for Mekwe
16. Hao nao Jehovah showimaot hem willing for mekwe taem hem deal witim Lot bifor Sodom and Gomorrah distroe?
16 Tingim moa taem wea Sodom and Gomorrah distroe. Lot and famili bilong hem kasem kliafala instruction from angel bilong Jehovah: “Ranawe go long olketa area long olketa maunten.” Bat Lot no laek for duim datwan. Hem sei: “Plis Jehovah, no long there!” From hem barava tingse hem bae dae sapos hem ranawe go long olketa maunten, Lot ask strong for hem and famili bilong hem for ranawe go long Zoar, wanfala taon wea stap klosap. Bat remember, Jehovah hem redy for distroem datfala taon tu. And, Lot no garem eni trufala reason for fraet. Jehovah fit for lukaftarem Lot long olketa maunten hia! Nomata olsem, Jehovah lisin long wanem Lot askem. Datfala angel sei long Lot: “Hem olraet, bae mi duim wanem iu askem. Bae mi no distroem datfala taon wea iu storyim.” (Genesis 19:17-22) Jehovah hem barava willing for mekwe.
17, 18. Taem hem deal witim pipol bilong Nineveh, hao nao Jehovah showimaot hem willing for mekwe?
17 Jehovah lisin tu long man wea repent from heart, and evritaem duim samting wea followim mercy and wea stret. Tingim samting wea happen long profet Jonah taem God sendem hem go long wicked and raf taon bilong Nineveh. Jonah hem gogo long olketa road bilong Nineveh witim disfala simpol message bilong God: Datfala bigfala taon bae finis insaed 40 day. Nomata olsem, evriting change. Pipol bilong Nineveh repent!—Jonah, chapter 3.
18 Iumi savve lanem samting sapos iumi markem tingting wea Jehovah garem witim tingting bilong Jonah taem olketa long Ninevah change. Jehovah change and mekem hemseleva kamap Samwan for Forgivim olketa sin and no “strongfala warrior.”d (Exodus 15:3) Bat long narasaed, Jonah no change and no willing for showimaot mercy. Hem no ting raonem fasin bilong Jehovah for willing for mekwe, bat hem duim samting olsem datfala kago train or datfala mamaeti ship wea iumi storyim finis. From hem talemaot judgment finis, so judgment mas kam nao! Nomata olsem, Jehovah teachim disfala profet wea no patient wanfala leson long hao for mekwe and showimaot mercy.—Jonah, chapter 4.
Jehovah hem willing for mekwe and luksavve olketa samting iumi no fit for duim
19. (a) Why nao iumi savve sure Jehovah willing for mekwe long wanem hem expectim from iumi? (b) Hao nao Proverbs 19:17 showimaot Jehovah hem wanfala Masta wea gud and willing for mekwe and barava hambol tu?
19 Last samting, Jehovah hem willing for mekwe long samting wea hem expectim from iumi. King David sei olsem: “Hem savve gud hao hem wakem iumi, hem tingim hao iumi dust.” (Psalm 103:14) Iumi no minim evribit olketa wik point and wei wea iumi no perfect bat Jehovah minim evribit. Hem nating expectim from iumi wanem iumi no fit for duim. Bible markem olketa masta wea gud and wea “no ova tumas” and olketa masta wea “raf.” (1 Peter 2:18) Wanem kaen Masta nao Jehovah? Lukim samting wea Proverbs 19:17 talem: “Man wea showaot kaenfala fasin long poor man hem give long Jehovah.” Tru nao, masta wea gud and willing for mekwe nomoa bae luksavve long evri kaenfala samting wea man duim for olketa poor pipol. Winim datwan, disfala scripture showimaot hao Creator bilong universe agree hem garem kaon long olketa wea duim kaenfala samting olsem! Kaen hambol fasin olsem hem barava spesol.
20. Hao nao iumi sure Jehovah herem olketa prea bilong iumi and ansarem olketa?
20 Jehovah hem willing for mekwe and showimaot kwaet fasin long sem wei taem hem deal witim olketa servant bilong hem distaem. Taem iumi prea witim faith, hem lisin. And nomata hem no sendem olketa angel for toktok long iumi, iumi shud no tingse hem no ansarem olketa prea bilong iumi. Tingim taem aposol Paul askem olketa brata for “go ahed prea” for mekem hem kamaot from prison, hem sei tu for mekem “mi savve kam bak long iufala kwiktaem.” (Hebrews 13:18, 19) So olketa prea bilong iumi maet mekem Jehovah for duim samting wea maet hem no duim sapos iumi no prea!—James 5:16.
21. From Jehovah garem hambol fasin, wanem nao iumi mas nating tingim, bat, wanem nao iumi mas luksavve abaotem hem?
21 Bat no eni wei wea showimaot hambol fasin bilong Jehovah—kwaet fasin, wei wea hem willing for lisin, wei wea hem patient, and willing for mekwe—minim Jehovah wik for followim stret olketa raeteous principle bilong hem. Olketa bigman bilong Christendom maet tingse olketa mekwe taem olketa talem wanem pipol laek for herem long wei for daonem olketa standard bilong Jehovah saed long fasin. (2 Timothy 4:3) Bat wei bilong man for chusim isi samting for missim trabol, hem no semsem witim fasin bilong God for mekwe. Jehovah hem holy; no enitaem bae hem mekem olketa raeteous standard bilong hem kamap dirty. (Leviticus 11:44) So, hem gud for iumi lovem wei wea Jehovah willing for mekwe bikos diswan hem nara pruv wea showimaot hem garem hambol fasin. Waswe, iu hapi for tingim hao Jehovah God, barava wise Wan long universe, hem hambol tumas tu? Hem gud tumas for kam klos long disfala God wea fit for kasem honor and praise, bat garem kwaet and hambol fasin, and hem willing for mekwe tu!
a Olketa scribe bilong bifor changem disfala verse for sei Jeremiah, and no Jehovah, nao datwan wea bendaon. Olketa ting hem no fitim God for duim hambol samting olsem. From datwan, planti transleison no luksavve long point bilong disfala nambawan verse. Bat, The New English Bible transleitim stret taem hem sei Jeremiah nao sei long God: “Remember, O remember, and bendaon kam long mi.”
b Olketa nara transleison sei “hambol fasin hem kam from wisdom” and “wei for kaen hem showimaot man hem garem wisdom.”
c Interesting samting, Bible hem markem patient fasin witim praod fasin. (Ecclesiastes 7:8) Patient fasin bilong Jehovah hem barava pruvim hambol fasin bilong hem.—2 Peter 3:9.
d Long Psalm 86:5, hem sei Jehovah hem “gud and redy for forgive.” Taem olketa transleitim datfala psalm go long Greek languis, datfala toktok “redy for forgive” hem e·pi·ei·kesʹ, or “fasin for mekwe.”
-
-
Jesus Showimaot “Wisdom Bilong God”Kam Klos Long Jehovah
-
-
CHAPTER 21
Jesus Showimaot “Wisdom Bilong God”
1-3. Wanem nao tingting bilong olketa neiba bilong Jesus abaotem teaching bilong hem, and wanem nao olketa fail for luksavve long hem?
PIPOL wea herehere sapraes fogud. Datfala young man Jesus standap front long olketa insaed synagogue and go ahed for teach. Olketa savve gud long hem—hem growap long taon bilong olketa, and for planti year hem waka olsem wanfala carpenter. Maet Jesus help for buildim haos bilong samfala, or maet olketa iusim hou for digim garden and yoke wea hem nao wakem.a Bat hao nao olketa bae ting long teaching bilong disfala man wea carpenter bifor?
2 Planti long olketa wea lisin seke fogud and ask: “Wea nao disfala man kasem bigfala [wisdom] olsem?” Bat olketa sei tu: “Man hia hem son bilong datfala carpenter. . . . Mami bilong hem Mary.” (Matthew 13:54-58; Mark 6:1-3) Sorre samting nao, olketa hia wea neiba bilong Jesus bifor sei, ‘Disfala carpenter hem man olsem iumi nomoa from sem ples.’ Nomata hem talemaot wisefala toktok, olketa rejectim hem. Olketa no savve hao wisdom wea hem talemaot no kam from hemseleva.
3 Wea nao Jesus kasem disfala wisdom? Hem sei: “Samting wea mi teachim long pipol hem no bilong mi bat hem bilong God wea sendem mi kam.” (John 7:16) Aposol Paul explainim hao Jesus hem showimaot “wisdom bilong God” for iumi. (1 Corinthians 1:30) Wisdom bilong Jehovah hem showaot thru long Son bilong hem Jesus. Yes, diswan hem tru long planti kaen wei dastawe Jesus savve sei: “Mi and Dadi long heven, mitufala wan.” (John 10:30) Bae iumi lukluk long thrifala wei wea Jesus showimaot “wisdom bilong God.”
Wanem Hem Teachim
4. (a) Wanem nao theme bilong message bilong Jesus, and why nao diswan hem important tumas? (b) Why nao kaonsel bilong Jesus hem evritaem gudfala and helpem olketa wea lisin long hem?
4 Firstaem, tingim wanem Jesus teachim. Theme bilong message bilong hem nao “gud nius abaotem Kingdom.” (Luke 4:43) Datwan hem barava important from Kingdom nao bae duim waka for kliarem nem bilong Jehovah, wea insaed datwan hem for pruvim dat hem nao raeteous Ruler, and Kingdom bae mekem olketa man kasem blessing for olowe. Long teaching bilong hem, Jesus givim tu wise kaonsel for evriday living. Hem fulfillim profesi wea sei hem bae “Nambawan Man for Givim Kaonsel.” (Isaiah 9:6) Yes, kaonsel bilong hem barava nambawan! Hem garem bigfala savve abaotem Word and will bilong God, hem barava minim gud evri fasin bilong man, and garem deep love for olketa man tu. Dastawe kaonsel bilong hem evritaem gudfala and fit for helpem olketa wea lisin long hem. Jesus talem ‘toktok wea savve mekem man laef olowe.’ Tru nao, taem man followim kaonsel bilong hem, diswan lead go long salvation.—John 6:68.
5. Wanem nao samfala subject wea Jesus story abaotem long Sermon Long Maunten?
5 Datfala Sermon Long Maunten hem nambawan example bilong bigfala wisdom wea stap insaed olketa teaching bilong Jesus. Disfala sermon long Matthew 5:3–7:27, maet hem 20 minute nomoa. Nomata olsem, kaonsel bilong hem fitim evritaem—hem fitim distaem long sem wei wea hem fitim taem wea Jesus givim. Jesus story abaotem planti difren subject, olsem wei for fren gud witim nara pipol (5:23-26, 38-42; 7:1-5, 12), hao for stap klin saed long fasin (5:27-32), and hao for garem laef wea garem mining (6:19-24; 7:24-27). Bat Jesus duim moa samting winim wei for just talem olketa wea lisin wanem nao wise wei for followim; hem showim olketa long wei for explainim, pullim tingting, and givim pruv.
6-8. (a) Wanem nao olketa reason wea Jesus talem wea helpem man for stap klia long wei for wari? (b) Wanem nao showimaot kaonsel bilong Jesus hem wisdom wea kam from God?
6 Olsem example, tingim wise kaonsel bilong Jesus long Matthew chapter 6 wea storyim hao for deal witim wei for warim material samting. Jesus givim disfala advaes long iumi: “[Stop for] wari abaotem wanem iufala bae kaikaim and drinkim or wanem iufala bae werem. Laef bilong man hem important winim kaikai and kaleko!” (Verse 25) Kaikai and kaleko olketa main samting man needim, so hem normal for iumi wari for kasem olketa samting hia. Bat Jesus talem iumi for “stop for wari” abaotem olketa samting hia.b Why?
7 Lisin long Jesus taem hem explainim diswan long klia wei. From Jehovah givim iumi laef and wanfala body, waswe, hem no savve givim kaikai for iumi go ahed laef and kaleko for kavarem body bilong iumi? (Verse 25) Sapos God provaedem kaikai for olketa bird and mekem olketa flaoa luk naes tumas, bae hem barava kea for olketa man wea worshipim hem! (Verses 26, 28-30) Tru nao, wei for wari nating hem iusles samting. Hem no savve mekem iumi laef longfala taem go moa.c (Verse 27) Hao nao iumi savve stap klia long wari? Jesus givim disfala kaonsel: Putim worship bilong God olsem first samting long living. Olketa wea duim olsem savve sure “olketa bae kasem” need bilong olketa for evriday from Dadi bilong olketa long heven. (Verse 33) Last samting, Jesus talem wanfala idea wea barava fitim living—deal witim each day nomoa. No eni gud samting kamaot from wei for joinim go wari bilong tumoro witim wari bilong tuday. (Verse 34) And tu, no eni gud samting kamaot from wei for wari abaotem samting wea maet nating happen! Wei for followim wise kaonsel hia savve mekem iumi missim planti problem long disfala world wea fulap witim hevi.
8 Tru nao, kaonsel wea Jesus givim hem fitim distaem olsem hem fitim tu taem wea hem talem klosap 2,000 year go finis. Datwan barava pruvim hem wisdom wea kam from God. Nomata best advaes bilong olketa man savve gogo kamap no fit and olketa changem witim narawan tu. Bat, olketa teaching bilong Jesus still fitim distaem. Iumi shud no sapraes long datwan bikos disfala Nambawan Man for Givim Kaonsel hem talem “toktok bilong God.”—John 3:34.
Wei Bilong Hem for Teach
9. Wanem nao samfala soldia talem abaotem teaching bilong Jesus, and why nao diswan hem no ova tumas?
9 Mek-tu wei wea Jesus showimaot wisdom bilong God hem thru long wei wea hem teach. Wanfala taem, samfala soldia wea go for arrestim hem olketa kam bak nating and sei: “Ei, taem disfala man hem toktok, no eniwan hem fitim hem nao.” (John 7:45, 46) Datwan hem barava fitim. Jesus wea kam from “antap,” garem bigfala savve and hem experiencem staka samting winim eni nara man. (John 8:23) Hem teach long wei wea no eni nara man savve teach. Tingim tufala example for teach bilong disfala wise Teacher.
“Pipol wea lisin kam olketa barava sapraes nao long hao hem teach”
10, 11. (a) Why nao wei wea Jesus iusim olketa tokpiksa mekem iumi sapraes? (b) Wanem nao olketa parabol, and wanem example nao showimaot olketa parabol bilong Jesus gud for teachim man?
10 Iusim gudfala tokpiksa. Bible hem sei: “Jesus iusim olketa tokpiksa for storyim olketa samting hia long pipol. Sapos hem talem eni samting, hem mas iusim tokpiksa nao for talem datwan.” (Matthew 13:34) Iumi barava tinghae long wei wea hem savve tumas for teachim olketa nambawan tru samting thru long olketa samting wea happen evriday. Olketa farmer wea plantim seed, woman wea redy for beikem bred, pikinini wea plei long marketples, fisherman wea iusim net for fishing, shepherd wea luk aotem olketa sheep wea lus—pipol wea lisin long hem lukim olketa samting hia planti taem. Taem iumi joinim olketa important tru samting witim olketa samting wea pipol lukim evriday, olketa bae kwiktaem minim and hem bae stap deep insaed mind and heart bilong olketa.—Matthew 11:16-19; 13:3-8, 33, 47-50; 18:12-14.
11 Planti taem Jesus iusim olketa parabol, wea olsem short story for teachim olketa truth saed long fasin and spiritual saed. From hem moa isi for minim and rememberim olketa story winim olketa idea nomoa, olketa parabol mekem teaching bilong Jesus stap kam kasem distaem. Long planti parabol, Jesus iusim olketa kliafala tokpiksa for story abaotem Dadi bilong hem wea hard for man forgetim. Olsem example, hem isi for kasem point long parabol bilong son wea olabaot—hao taem eniwan wea go difren hem really repent, Jehovah bae feel sorre and acceptim hem bak?—Luke 15:11-32.
12. (a) Long wanem wei nao Jesus iusim olketa kwestin long teaching bilong hem? (b) Hao nao Jesus ansarem olketa wea kwestinim paoa wea hem garem?
12 Savve tumas for iusim olketa kwestin. Jesus iusim olketa kwestin for mekem olketa wea lisin for iusim tingting bilong olketa seleva, lukluk long wanem nao muvim olketa, or for disaedem samting. (Matthew 12:24-30; 17:24-27; 22:41-46) Taem olketa bigman bilong religion kwestinim sapos paoa wea Jesus garem kam from God, hem ansa olsem: “Waswe, paoa wea John kasem for baptaesim pipol hem from heven or from olketa man?” From olketa sapraes fogud long datfala kwestin, olketa sei midolwan long olketa seleva: “Sapos iumi sei, ‘Datwan hem from heven,’ bae hem sei, ‘Sapos olsem, hao nao iufala no biliv long hem?’ And iumi no savve sei, ‘Man nao givim paoa long hem.’” Olketa tok olsem bikos olketa fraetem pipol wea stap long there, bikos long tingting bilong olketa, John hem wanfala profet. So olketa sei long Jesus: “Mifala no savve.” (Mark 11:27-33; Matthew 21:23-27) From simpol kwestin wea Jesus askem, olketa no savve tok nao and hem showimaot tu giaman fasin wea stap insaed long heart bilong olketa.
13-15. Hao nao parabol bilong gudfala Samaritan hem showimaot wisdom bilong Jesus?
13 Samfala taem Jesus iusim olketa kwestin wea mekem man tingting insaed olketa tokpiksa. Taem wanfala Jew lawyer askem Jesus wanem nao man mas duim for kasem laef olowe, Jesus talem hem for tingim Law Bilong Moses, wea sei man mas lovem God and neiba. From hem want for sei hem raeteous, datfala man ask: “Hu nao [neiba] wea mi mas lovem?” Jesus ansarem hem witim wanfala story. Wanfala Jew man hem gogo seleva long road taem olketa man for steal attakim hem, and leavim hem haf dead long road. Tufala Jew nao go pas, firstaem wanfala priest and then wanfala Levite. Tufala evriwan no want for helpem hem. Bat then wanfala Samaritan hem kam long road. From hem feel sorre tumas, hem klinim garekil bilong datfala man and long loving wei karem hem go long wanfala sef haos wea hem bae kamap gud moa. Jesus finisim story witim disfala kwestin: “Long tingting bilong iu, hu long thrifala man hia nao lovem datfala man [olsem neiba]?” Datfala man hem ansa: “Man wea [showimaot mercy] long hem.”—Luke 10:25-37.
14 Hao nao datfala tokpiksa hem showimaot wisdom bilong Jesus? Long taem bilong Jesus, olketa Jew ting long datfala word “neiba” olsem word wea fitim nomoa man wea followim kastom bilong olketa—no olketa Samaritan. (John 4:9) Sapos Jesus talem datfala story and sei olketa attakim Samaritan man and Jew man nao helpem hem, waswe, datwan bae daonem nogud feeling wea olketa Jew garem for nara pipol? Jesus wise for talem story long wei wea wanfala Samaritan nao lukaftarem wanfala Jew. Lukim tu kwestin wea Jesus askem long end bilong datfala story. Hem changem wei for ting long datfala word “neiba.” Really samting wea datfala lawyer askem hem: ‘Mi shud showimaot love for neiba long hu nao?’ Bat Jesus ask: “Long tingting bilong iu, hu long thrifala man hia nao lovem datfala man [olsem neiba]?” Jesus point go, no long datwan wea kasem kaenfala samting hia, wea olketa spoelem, bat long datwan wea showimaot kaenfala fasin, datfala Samaritan. Trufala neiba duim samting firstaem for showimaot love long nara pipol nomata wanem nao tribe or nation olketa kam from. Point wea Jesus showimaot hem barava klia nao.
15 Dastawe pipol sapraes tumas ‘long hao Jesus teach’ and olketa kam long hem. (Matthew 7:28, 29) Wanfala taem, “staka pipol” stap witim hem for thrifala day, nomata olketa no garem eni kaikai!—Mark 8:1, 2.
Living Bilong Hem
16. Hao nao Jesus “pruvim” wisdom bilong God leadim hem?
16 Mek-thri wei wea Jesus showimaot wisdom bilong Jehovah hem long living bilong hem. Wisdom hem helpem man; hem savve win. Disaepol James ask: “Hu long iufala nao hem wise?” Then hem ansarem kwestin bilong hemseleva: “Stretfala fasin bilong hem nao pruvim datwan.” (James 3:13, The New English Bible) Wei bilong living wea Jesus followim “pruvim” hao wisdom bilong God nao leadim hem. Bae iumi lukluk long wei wea hem iusim gud tingting long living bilong hem and tu long wei wea hem deal witim nara pipol.
17. Wanem nao showimaot living wea Jesus garem hem balance long perfect wei?
17 Waswe, iu lukim hao pipol wea no iusim stretfala tingting olketa planti taem ova tumas? Yes, man needim wisdom for balance. Taem hem showimaot wisdom bilong God, Jesus balance long perfect wei. Winim evri samting, hem putim olketa spiritual samting olsem first samting long living bilong hem. Hem barava busy long waka for talemaot gud nius. Hem sei: “Hem nao wanem mi kam for duim.” (Mark 1:38) Olketa material samting no main samting long hem; luk olsem hem no garem staka material samting. (Matthew 8:20) Nomata olsem, hem no man wea ova tumas long strict living. Olsem Dadi bilong hem, “datfala hapi God,” Jesus hem man wea hapi, and mekem nara pipol hapi tu. (1 Timothy 1:11; 6:15) Taem hem attendim wanfala marit feast—wea olketa pleim music, singsing, and hapi—hem no go long there for spoelem wei for enjoyim hapitaem. Taem wine hia hem finis, hem tanem wata for kamap nambawan wine, drink wea “mekem heart bilong man hapi.” (Psalm 104:15; John 2:1-11) Jesus acceptim planti invitation for kaikai witim pipol, and planti taem hem iusim taem hia for teach.—Luke 10:38-42; 14:1-6.
18. Hao nao Jesus showimaot hem iusim stretfala tingting taem hem deal witim olketa disaepol bilong hem?
18 Jesus showimaot hem iusim perfect wei for luksavve taem hem deal witim nara pipol. Wei wea hem savve long fasin bilong olketa man hem mekem hem minim olketa disaepol bilong hem. Hem savve hao olketa no perfect. Nomata olsem, hem luksavve long olketa gud fasin bilong olketa. Hem lukim samting wea olketa man hia wea Jehovah pullim kam bae fit for duim long future. (John 6:44) Nomata olketa garem wik point, Jesus willing for trustim olketa. Hem showimaot trust hia taem hem givim olketa disaepol bigfala responsibility. Hem komandim olketa for preachim gud nius, and hem sure olketa bae duim wanem hem komandim. (Matthew 28:19, 20) Buk bilong Acts storyim wei wea olketa faithful for duim waka wea hem komandim olketa for duim. (Acts 2:41, 42; 4:33; 5:27-32) Datwan showimaot Jesus hem wise for trustim olketa.
19. Hao nao Jesus showimaot hem ‘no savve raf and hem hambol’?
19 Olsem iumi lukim long Chapter 20, Bible joinim hambol and kwaet fasin witim wisdom. Jehovah nao showimaot best example long diswan. Bat waswe long Jesus? Hem muvim heart bilong iumi, taem iumi lukim hao Jesus hem hambol taem hem deal witim olketa disaepol bilong hem. From hem wanfala perfect man, hem moa hae winim olketa. Nomata olsem, hem nating lukdaonem olketa disaepol bilong hem. No enitaem hem trae for mekem olketa feel olsem man nating or iusles. Bat, hem minim samting olketa no savve duim and patient witim wik point bilong olketa. (Mark 14:34-38; John 16:12) Wei wea olketa pikinini no fraetem Jesus showim iumi samting saed long diswan tu! Masbi olketa feel klos long hem from olketa feelim hao hem ‘no savve raf and hem hambol.’—Matthew 11:29; Mark 10:13-16.
20. Hao nao Jesus showimaot hem willing for mekwe taem hem deal witim wanfala Gentile woman wea olketa demon spoelem dota bilong hem?
20 Jesus showimaot hambol fasin wea kam from God long narafala important wei tu. Hem willing for mekwe long taem wea hem fit for showimaot mercy. Olsem example, tingim taem wanfala Gentile woman begim hem for healim dota bilong hem wea olketa demon barava spoelem. Long thrifala difren wei, Jesus firstaem showimaot bae hem no helpem hem—firstaem, hem no ansarem woman hia; mek-tu, hem talem stret Jehovah sendem hem for helpem, no olketa Gentile, bat olketa Jew; and mek-thri, taem hem givim kaenfala tokpiksa wea showimaot datfala sem point. Nomata olsem, datfala woman go ahed for ask, wea showimaot hem garem barava bigfala faith. From samting wea woman hia duim hem difren tumas, wanem nao Jesus bae duim? Hem barava duim wanem hem sei bae hem no duim. Hem healim dota bilong datfala woman. (Matthew 15:21-28) Datwan showimaot hambol fasin. And no forgetim hao hambol fasin hem faondeson bilong trufala wisdom.
21. Why nao iumi shud trae for followim fasin, toktok, and olketa wei bilong Jesus?
21 Iumi thankiu tumas bikos olketa Gospel showim long iumi toktok and olketa akson bilong man wea wise winim evri nara man long earth! Iumi mas remember hao Jesus hem showimaot Dadi bilong hem long perfect wei. Taem iumi followim fasin, toktok and olketa wei bilong Jesus, iumi mekem grow wisdom from antap. Long next chapter, bae iumi lukim hao iumi savve iusim wisdom bilong God long living bilong iumi.
a Long taem bilong Bible, olketa carpenter savve buildim olketa haos, wakem chair and tebol, and mekem olketa tul for waka long farm. Justin Martyr, wea stap long mek-tu century C.E., hem raet olsem abaotem Jesus: “Taem hem stap witim olketa man, hem duim waka olsem wanfala carpenter, for wakem olketa hou and yoke.”
b Greek word wea olketa transleitim “for wari” hem minim “for mind bilong man go olabaot.” So long Matthew 6:25, hem minim wari wea kamaot from fraet wea mekem mind bilong man go olabaot or divaed, and diswan mekem man no hapi.
c Tru nao, olketa scientist wea studyim diswan sei wei for wari tumas and stress savve mekem man garem sik long heart and planti nara sik tu wea savve mekem man no laef longtaem.
-
-
Waswe, Iu Followim “Wisdom From Heven” Insaed Living Bilong Iu?Kam Klos Long Jehovah
-
-
CHAPTER 22
Waswe, Iu Followim “Wisdom From Heven” Insaed Living Bilong Iu?
1-3. (a) Hao nao Solomon showimaot spesol wisdom taem hem stretem wanfala raoa midolwan tufala woman? (b) Wanem nao Jehovah promis for givim long iumi, and wanem kwestin nao kamap abaotem datwan?
HEM hardfala kot case—tufala woman raoa abaotem wanfala baby. Tufala stap long sem haos, and no longtaem go nomoa each wan bornem wanfala son. Wanfala baby dae, and tufala woman evriwan sei hem nao mami bilong baby wea laef.a No eniwan lukim samting wea happen. Wanfala smol kot herem finis disfala kot case bat olketa no savve stretem. Gogo, olketa tekem kam disfala raoa long Solomon, king bilong Israel. Waswe, bae hem fit for faendemaot tru samting?
2 Bihaen hem lisin lelebet long raoa bilong tufala woman hia, Solomon ask for wanfala sword. Then, hem givim order for olketa katem long haf datfala pikinini, and givim wan haf long each woman. Stretawe, really mami askem king for givim go datfala baby—pikinini wea hem lovem—long nara woman. Bat nara woman sei for olketa mas katem datfala baby. Solomon savve long truth nao. Hem savve long bigfala love wea wanfala mami garem for pikinini wea hem bornem, and hem iusim datfala savve for stretem raoa hia. Tingim hapi bilong mami hia taem Solomon givim hem datfala baby and sei: “Diswan nao real mami bilong hem.”—1 Kings 3:16-27.
3 Datwan hem barava spesol wisdom, hem tru? Taem pipol herem hao Solomon stretem datfala problem, olketa respectim hem “bikos olketa luksavve wisdom from God stap witim hem.” Tru nao, wisdom bilong Solomon hem wanfala present from God. Jehovah givim hem “wisdom and heart wea obey.” (1 Kings 3:12, 28) Bat waswe long iumi? Iumi tu savve kasem wisdom from God? Yes, bikos spirit bilong God muvim Solomon for raet olsem: “Jehovah seleva givim wisdom.” (Proverbs 2:6) Jehovah promis for givim wisdom—wea hem nao wei for iusim gud savve, fasin for minim samting, and fasin for luksavve—long olketa wea really luk aotem datwan. Hao nao iumi savve kasem wisdom from heven? And hao nao iumi savve followim insaed living bilong iumi?
Hao Nao for “Kasem Wisdom”?
4-7. Wanem nao fofala samting man mas duim for kasem wisdom?
4 Waswe, iumi needim bigfala savve or bigfala education for kasem wisdom from God? Nomoa. Jehovah willing for sharem wisdom bilong hem witim iumi nomata wanem living and education iumi garem. (1 Corinthians 1:26-29) Bat iumi mas duim samting firstaem, from Bible encouragem iumi for “kasem wisdom.” (Proverbs 4:7) Hao nao iumi savve duim olsem?
5 First samting, iumi need for fraet long God. Proverbs 9:10 hem sei: “Wei for fraet long Jehovah hem start bilong wisdom [“first step for kasem wisdom,” The New English Bible].” Wei for fraet long God hem faondeson bilong tru wisdom. Why nao olsem? Tingim hao wisdom hem minim wei for iusim savve long gudfala wei. For fraet long God, hem no minim man barava seksek front long hem, bat hem minim for kam front long hem witim bigfala respect and trust. Wei for fraet olsem hem gud and barava muvim man. Hem muvim iumi for mekem living bilong iumi fitim savve wea iumi garem abaotem will and olketa wei bilong God. Hem nomoa only wise wei for iumi followim, bikos olketa standard bilong Jehovah evritaem barava helpem olketa wea followim.
6 Mek-tu samting, iumi mas hambol and no ova tumas. Man no savve kasem wisdom from God sapos hem ova tumas and no hambol. (Proverbs 11:2) Why nao olsem? Sapos iumi hambol and no ova tumas, iumi willing for sei iumi no savve long evri samting, tingting bilong iumi no stret evritaem, and iumi need for savve long tingting bilong Jehovah long planti samting. Jehovah “againstim olketa wea praod tumas,” bat hem hapi for givim wisdom long olketa wea garem hambol heart.—James 4:6.
7 Mek-thri samting man need for duim hem for studyim Word bilong God. Wisdom bilong Jehovah hem showaot insaed long Word bilong hem. For kasem datfala wisdom, iumi mas waka hard for luk aotem. (Proverbs 2:1-5) Mek-foa samting hem prea. Sapos iumi really askem God for wisdom, bae hem willing for givim datwan. (James 1:5) Hem bae ansarem olketa prea wea iumi askem help from spirit bilong hem. And spirit bilong hem savve openem wei for iumi faendem—insaed Word bilong hem—olketa samting wea savve helpem iumi for stretem olketa problem, stap klia long danger, and disaed long wisefala wei.—Luke 11:13.
For kasem wisdom bilong God, iumi mas waka hard for luk aotem datwan
8. Sapos iumi barava kasem wisdom bilong God, hao nao bae hem showaot?
8 Olsem iumi lukim finis long Chapter 17, wisdom bilong Jehovah hem helpem man. So, sapos iumi barava kasem wisdom bilong God, datwan bae showaot long fasin bilong iumi. Disaepol James storyim olketa frut bilong wisdom bilong God taem hem raet olsem: “Wisdom from heven hem mekem man for klin, stap gud witim narawan, no forcem tingting bilong hem, willing for obey, showimaot mercy long narawan, duim gudfala samting, no favorim eniwan, and no laea.” (James 3:17) Taem iumi storyim each part bilong wisdom bilong God hia, iumi savve askem iumiseleva, ‘Waswe, mi really followim wisdom from heven?’
“Klin, Stap Gud Witim Narawan”
9. Wanem nao hem minim for klin, and why nao hem fitim for klin fasin nao first part bilong wisdom?
9 “Hem mekem man klin.” For klin hem minim for no dirty long aotsaed and long insaed tu. Bible joinim wisdom witim heart, bat wisdom from heven no savve go insaed long wanfala heart wea hem dirty from wicked tingting, feeling, and reason wea muvim man. (Proverbs 2:10; Matthew 15:19, 20) Bat, sapos heart bilong iumi hem klin—fitim man wea no perfect—bae iumi “tanawe from samting wea nogud and duim samting wea gud.” (Psalm 37:27; Proverbs 3:7) Dastawe hem barava fitim for klin fasin nao first part bilong wisdom! Tru nao, sapos iumi no klin long fasin and spiritual saed, hao nao bae iumi showimaot olketa nara part bilong wisdom from heven?
10, 11. (a) Why nao hem important for iumi stap gud witim narawan? (b) Sapos iu luksavve iu mekem wanfala brata or sista feel nogud, hao nao iu savve showimaot iu man for mek peace? (Lukim tu footnote.)
10 “Stap gud witim narawan.” Wisdom from heven muvim iumi for aftarem peace, wea hem part long olketa frut bilong spirit bilong God. (Galatians 5:22) Iumi traem best for stap gud witim narawan and keepim “wei for wan mind” wea pipol bilong Jehovah garem. (Ephesians 4:3) Iumi savve duim best bilong iumi tu for mekem peace kamap moa taem samting spoelem datwan. Why nao diswan important? Bible hem sei: “Go ahed . . . stap gud witim narawan. Sapos iufala duim olsem, God wea garem love and givim peace bae stap witim iufala.” (2 Corinthians 13:11) So sapos iumi go ahed for stap long peace, God bilong peace bae stap witim iumi. Wei wea iumi deal witim olketa nara brata hem affectim wei wea iumi fren witim Jehovah. Hao nao iumi savve kamap man for mek peace? Tingim wanfala example.
11 Wanem nao iu shud duim sapos iu luksavve iu mekem wanfala brata or sista hem feel nogud? Jesus hem sei: “Tingim sapos iu tekem sakrifaes bilong iu go long altar. Waswe sapos taem iu kasem long there iu tingim hao brata bilong iu hem feel nogud long iu? Firstaem, leavim sakrifaes bilong iu long there and go [mek peace] witim brata bilong iu. Bihaen, go bak moa long altar and givim datfala sakrifaes.” (Matthew 5:23, 24) Iu savve followim datfala kaonsel long wei for duim samting firstaem for go long brata bilong iu. Wanem nao goal bilong iu? For “mek peace” witim hem.b For kasem datwan, maet iu need for luksavve and no denyim wei wea hem feel nogud. Sapos iu go long hem witim goal for mek peace and keepim datfala tingting, luk olsem iufala fit for stretem eni tingting wea no stret, talem toktok for sei sorre wea fitim, and willing for forgive. Taem iu duim samting firstaem for mek peace, iu showimaot wisdom bilong God nao leadim iu.
“No Forcem Tingting Bilong Hem, Willing for Obey”
12, 13. (a) Wanem nao mining bilong word wea olketa transleitim olsem “no forcem tingting” long James 3:17? (b) Hao nao iumi savve showimaot iumi willing for mekwe?
12 “No forcem tingting.” Wanem nao hem minim for willing for mekwe for narawan? Olketa savveman sei hem hard for transleitim datfala Greek word wea olketa transleitim “no forcem tingting” long James 3:17. Datfala word hem join witim wei for mekwe. Olketa transleita iusim olketa word olsem “kaen,” “patient,” and “tingim feeling.” Hao nao iumi savve showimaot iumi followim disfala part bilong wisdom from heven?
13 Philippians 4:5 hem sei: “Showimaot long evriwan, iufala no ova tumas.” Narafala transleison sei: “Pipol mas savve long iu olsem man wea willing for mekwe.” (The New Testament in Modern English, by J. B. Phillips) Lukim hao diswan hem no minim wei wea iumi ting abaotem iumiseleva; diswan hem minim wei wea nara pipol ting long iumi, and wanem kaen nem iumi garem. Man wea mekwe hem no forcem man for followim evribit olketa rul or mas followim tingting bilong hemseleva. Bat, hem willing for lisin long nara pipol and, long taem wea fitim, hem mekwe for samting olketa laekem. Hem kaen, no raf taem hem deal witim nara pipol. Diswan hem important for evri Christian duim, and moa important for olketa wea serve olsem elder. Kaenfala fasin hem mekem pipol laekem man, olketa no fraet for go story witim man olsem. (1 Thessalonians 2:7, 8) Hem gud for iumi askem iumiseleva, ‘Waswe, pipol ting long mi olsem samwan wea tingim feeling, willing for mekwe, and kaen?’
14. Hao nao iumi savve showimaot iumi “willing for obey”?
14 “Willing for obey.” Greek word wea olketa transleitim “willing for obey” hem no stap long eni nara ples insaed long Christian Greek Scripture. Wanfala savveman sei disfala word “olketa planti taem iusim for discipline insaed long army.” Hem savve mekem man tingim wei for “willing for followim” and “stap anda.” Man wea letem wisdom from heven leadim hem bae barava willing for followim wanem olketa Scripture talem. Hem no olsem man wea disaedem samting and then letem eni nara samting wea no fitim datfala disison for affectim datwan. Bat, hem savve kwiktaem for change taem kliafala pruv from Bible showimaot hem disaedem samting long rong wei or garem olketa rong idea. Waswe, pipol ting iu kaen man olsem?
“Showimaot Mercy Long Narawan, Duim Gudfala Samting”
15. Wanem nao mercy, and why nao hem fitim for James 3:17 storyim “mercy and “duim gudfala samting” tugeta?
15 ‘Showimaot mercy and duim gudfala samting.’c Mercy hem wanfala important part long wisdom from heven, bikos wisdom olsem hem “showimaot mercy.” Lukim hao toktok “mercy” and “duim gudfala samting” olketa stap tugeta. Diswan hem fitim bikos insaed long Bible, planti taem mercy hem minim feeling wea muvim man for duim planti kaenfala samting, from hem tingim and kea long pipol. Wanfala buk talemaot mining bilong mercy olsem “feeling for sorre long nogud samting wea kasem samwan and for trae for givim help long datwan.” So, wisdom from God hem no samting wea no garem feeling, or no fitim really living bilong pipol. Bat, hem samting wea kam from heart and wea kwiktaem for lukim need wea kamap. Hao nao iumi savve showimaot mercy?
16, 17. (a) For join witim wei for lovem God, wanem nao muvim iumi for share insaed long preaching waka, and why nao olsem? (b) Wanem nao olketa wei wea iumi savve showimaot mercy?
16 Waswe, iumi agree wanfala important wei hem for sharem gud nius bilong Kingdom bilong God witim nara pipol? Wanem nao muvim iumi for duim disfala waka? Main samting hem love for God. Bat mercy and wei for kea long nara pipol tu muvim iumi. (Matthew 22: 37-39) Planti pipol distaem “olketa garekil and stap olabaot olsem olketa [sheep] wea no garem eni [shepherd].” (Matthew 9:36) Olketa shepherd bilong giaman religion blindim and no lukaftarem olketa long spiritual wei. From diswan, olketa no savve long wise kaonsel wea stap insaed Word bilong God or olketa blessing wea Kingdom bae klosap mekem for hem kamap long earth. So, taem iumi tingim olketa spiritual need bilong pipol raonem iumi, fasin for kea wea kam from heart bae muvim iumi for duim best bilong iumi for talem olketa abaotem loving purpose bilong Jehovah.
Taem iumi showimaot mercy, or fasin for kea long nara pipol, iumi showimaot “wisdom from heven”
17 Wanem nao olketa nara wei wea iumi showimaot mercy? Tingim tokpiksa bilong Jesus abaotem datfala Samaritan wea faendem wanfala man haf dead long saed road from pipol stealim and killim hem. From fasin for kea muvim hem, datfala Samaritan “showimaot mercy” long hem taem hem klinim garekil bilong datfala man and lukaftarem hem. (Luke 10:29-37) Waswe, diswan no showimaot hao mercy hem minim wei for givim gudfala help long olketa wea needim? Bible talem iumi for “mas duim gudfala samting long evriwan . . . , main wan nao olketa wea garem sem biliv.” (Galatians 6:10) Tingim samfala wei for duim olsem. Wanfala olo brata or sista maet needim transport for go and kam long olketa Christian meeting. Wanfala widow insaed kongregeson maet needim help for fixim samfala samting long haos bilong hem. (James 1:27) Man wea feel wikdaon maet needim “gudfala toktok” for mekem hem feel hapi. (Proverbs 12:25) Taem iumi showimaot mercy long olketa wei olsem, iumi showimaot iumi followim wisdom from heven.
“No Favorim Eniwan, and No Laea”
18. Sapos wisdom from heven nao leadim iumi, wanem nao iumi mas traem best for aotem from heart bilong iumi, and why nao olsem?
18 “No favorim eniwan.” Wisdom from God hem no daonem man wea garem difren kala skin or from narafala nation. Sapos wisdom olsem hem leadim iumi, iumi traem best for aotem from heart eni feeling for showimaot diskaen wei for favorim samwan. (James 2:9) Iumi no favorim eniwan from olketa kasem education, garem selen, or responsibility insaed kongregeson; and tu iumi no lukdaonem eniwan wea worship witim iumi, nomata maet luk olsem olketa low tumas. Sapos Jehovah showimaot love bilong hem long olketa, then olketa barava fit for kasem love bilong iumi.
19, 20. (a) Wanem nao history bilong datfala Greek word for “hypocrite”? (b) Hao nao iumi savve showimaot love for olketa brata wea tru wan, and why nao diswan hem important?
19 “No laea.” Greek word for “no laea or hypocrite” savve minim wanfala “man for act wea pleim wanfala part long wanfala drama.” Long bifor, olketa man for act from Greece and Rome werem mask wea kavarem full feis taem olketa act. So, datfala Greek word for “hypocrite” hem minim samwan wea act nomoa, or haedem tru fasin bilong hem. Disfala part bilong wisdom bilong God shud no only affectim hao iumi deal witim olketa nara worshiper bat tu hao iumi feel abaotem olketa.
20 Aposol Peter sei wei wea iumi “obeyim olketa tru teaching” hem shud kam from love for olketa brata wea hem tru wan or wea no hypocrite. (1 Peter 1:22) Tru nao, love wea iumi garem for olketa brata bilong iumi hem no just samting for pipol lukim. Iumi no want for werem mask or act difren for giamanim pipol. Love bilong iumi mas tru wan wea kam from heart. Sapos olsem, then olketa brata bae trustim iumi, bikos wanem olketa lukim saed long iumi hem really iumi and no wanfala mask. Kaen wei for no hypocrite olsem hem openem wei for fren gud midolwan olketa Christian and help for mekem feeling for trust kamap insaed kongregeson.
“Protectim Wisdom wea Helpem Man”
21, 22. (a) Hao nao Solomon fail for protectim wisdom wea helpem man? (b) Hao nao iumi savve protectim wisdom, and hao nao iumi savve kasem gud samting sapos iumi duim datwan?
21 Wisdom bilong God hem wanfala present from Jehovah, wea iumi shud protectim. Solomon sei: “Son bilong mi, . . . protectim wisdom wea helpem man and wei for tingting gud.” (Proverbs 3:21) Sorre tumas, Solomon seleva fail for duim datwan. Hem go ahed wise long taem hem garem heart wea obey nomoa. Bat gogo, planti waef bilong hem from nara ples mekem heart bilong hem tanawe from klin worship bilong Jehovah. (1 Kings 11:1-8) Last part long laef bilong Solomon showimaot hao savve hem iusles sapos iumi no iusim datwan long stretfala wei.
22 Hao nao iumi savve protectim wisdom wea helpem man? Hem no just important for readim Bible evritaem and olketa Bible pablikeson wea “wakaman wea faithful and wise” preparem, bat tu, iumi mas traem best for followim samting wea iumi lanem. (Matthew 24:45) Iumi garem evri reason for followim wisdom bilong God. Iumi garem living wea moabeta distaem. Hem mekem iumi fit for “hol strong long datfala tru laef”—laef insaed niu world bilong God. (1 Timothy 6:19) And samting wea moa important, from iumi mekem grow disfala wisdom from heven iumi kam moa klos long start bilong evri wisdom, Jehovah God.
a Wan Kings 3:16 sei tufala hia jury woman. Insight on the Scriptures sei: “Tufala hia maet jury woman, no long wei for tek selen, bat tufala bin duim fornication and maet tufala hia Jew woman or tufala woman from nara ples.”—Olketa Jehovah’s Witness nao pablisim.
b Greek toktok wea olketa transleitim “mek peace” hem kam from wanfala word wea minim “for changem wei for enemy for kamap fren, hem minim for fren bak moa and stap gud moa witim narawan.” So goal bilong iu hem for changem samting, and sapos fitim for aotem nogud feeling from heart bilong samwan.—Romans 12:18.
c Narafala transleison bilong olketa toktok hia hem nao, “fulap witim fasin for kea and duim gud samting.”—A Translation in the Language of the People, by Charles B. Williams.
-