Wastaoa ONLINE LIBRARY
Wastaoa
ONLINE LIBRARY
Solomon Islands Pidgin
  • BIBLE
  • OLKETA PABLIKESON
  • OLKETA MEETING
  • w05 3/1 pp. 3-4
  • Why Nao Wei for Iusim Toktok for Faet Spoelem Man?

Disfala sekson no garem eni video.

Sorre, disfala video no savve plei distaem.

  • Why Nao Wei for Iusim Toktok for Faet Spoelem Man?
  • Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah—2005
  • Olketa Nara Article
  • Waswe, God Appruvim War?
    Wekap!—2002
  • “Duim Olketa Samting for Mekem Evriwan Stap Gud”
    Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah—2008
  • Wat Taem Nao Bae Faeting Stop?—Wat Nao Bible Sei?
    Samfala Topic Moa
  • Olketa Israelite Faet lo War, So Why Nao Iumi No Faet?
    Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah (Study)——2022
Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah—2005
w05 3/1 pp. 3-4

Why Nao Wei for Iusim Toktok for Faet Spoelem Man?

“From wea nao olketa raoa and from wea nao olketa faet hem kamap midolwan long iufala?”—JAMES 4:1.

JAMES hia wea raetem Bible, hem no askem disfala kwestin long olketa soldia bilong Rome wea winim olketa war long datfala taem, and hem no ask for savve abaotem sekson bilong olketa Jew wea raf and killim dae nara pipol wea olketa stap long fasfala century. Long hia, James storyim raoa wea maet midolwan tufala man nomoa. Why nao olsem? Long sem wei wea war savve spoelem pipol, raoa midolwan tufala man savve olsem tu. Lukluk long olketa story hia from Bible.

Olketa son bilong Jacob barava heitim brata bilong olketa, Joseph, gogo olketa salem hem for kamap slave. (Genesis 37:4-28) Bihaen, King bilong Israel, Saul, trae for killim dae David. Why nao olsem? From Saul jealous long David. (1 Samuel 18:7-11; 23:14, 15) Raoa bilong tufala Christian woman long fas century, Euodia and Syntyche, hem barava spoelem peace bilong full kongregeson.—Philippians 4:2.

No longtaem go nomoa, sapos tufala man garem problem, tufala savve stretem datfala raoa long wei wea tufala faet midolwan tufala seleva nomoa taem tufala iusim sword or gun. Plande taem wanfala mas dae or barava garekil nogud. Distaem, plande taem pipol wea raoa no iusim samting olsem, bat iusim barava strong toktok wea mekem man feel nogud tumas. Nomata toktok no mekem man garekil, hem barava savve spoelem feeling and savve spoelem hao pipol ting abaotem man. Plande taem, olketa wea no garem blame nao safa long “olketa war” hia.

Tingim samting wea happen samfala year bifor taem wanfala priest bilong Anglican church accusim nara priest for iusim selen bilong church long rong wei. Taem evriwan savve abaotem datfala raoa, kongregeson wea tufala serve long hem divaed. Samfala member bilong church no savve kam lotu sapos nara priest wea olketa againstim nao hem tekem service. Datfala feeling barava strong tumas, wea mekem olketa no savve story long each other taem olketa kam long church for worship. Taem olketa sei datfala priest wea accusim narawan, hem nao duim dirty fasin, raoa hia kamap big go moa.

Archbishop bilong Canterbury askem tufala priest hia for mek peace and hem sei faet bilong tufala hem olsem “wanfala sik wea spred and no savve finis” and “wanfala raoa wea nating showimaot respect long nem bilong Lord bilong Iumi.” Long 1997, wanfala priest agree for finis waka. Narawan gohed waka kasem age wea church sei man mas finis waka. Nomata olsem, hem gohed waka kasem August 7, 2001, day wea hem kamap 70 year, wea hem nao last day wea church markem for hem finis waka. The Church of England Newspaper storyim hao day wea datfala priest finis from waka, hem feast day bilong “Saint” Victricius. Hu nao “Saint” Victricius? Hem wanfala bishop wea stap samting olsem winim foa handred year go finis wea olketa whipim nogud from hem no laek joinim army. Niuspepa storyim hao fasin bilong “Saint” Victricius and disfala priest barava difren. Hem sei: “Datfala priest wea finis from waka hem willing for faet witim nara priest, wea hem difren evribit from “Saint” Victricius.”

Tufala priest hia savve missim wei for spoelem olketa seleva and nara pipol, sapos tufala followim kaonsel long Romans 12:17, 18: “No peim bak nogud samting witim nogud samting long eniwan. Duim gudfala samting front long evri man. Sapos iufala fit for duim, keepim peace witim evri man.”

Wanem nao bae iu duim? Sapos eniwan mekem iu feel nogud, waswe, iu kros and iusim strong toktok for raoa long datfala man? Or iu no iusim strong toktok and iu willing for mek peace? Sapos iu mekem narawan feel nogud, waswe, iu stap klia from hem and hope bihaen samfala taem bae hem forgetim datfala problem? Or waswe, iu kwiktaem for tok sorre long hem? Taem iu ask for forgiveness or iu nao forgivim narawan, wei for trae mekem peace kamap bae mekem iu hapi and healthy. Olsem nara article wea bae kamap showimaot, kaonsel bilong Bible savve helpem iumi for stretem eni raoa nomata hem gohed for longfala taem finis.

    Solomon Islands Pidgin Pablikeson (1988-2024)
    Log Aot
    Log In
    • Solomon Islands Pidgin
    • Sharem
    • Settings
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Terms of Use
    • Privacy Policy
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Log In
    Sharem