-
Garem Balance Tingting Abaotem AlcoholWastaoa—2004 | December 1
-
-
2. Wanem nao olketa kwestin wea iumi bae storyim saed long wei for drinkim alcohol?
2 Naesfala present hem gudfala sapos iumi iusim long stretfala wei. Olsem example, honey hem “gudfala,” bat “wei for kaikaim tumas honey hem nogud.” (Proverbs 24:13; 25:27) Wei for drinkim “lelebet wine” hem gud, bat wei for ova tumas long alcohol hem wanfala serious samting. (1 Timothy 5:23) Bible givim disfala warning: “Wine hem mekfani long man, alcohol hem no savve stap kwaet, and evriwan wea foldaon long hem no wise.” (Proverbs 20:1) Bat, wanem nao hem minim for foldaon long alcohol?a Hao nao iumi savve haomas alcohol hem ova tumas? Wanem nao balance tingting saed long diswan?
Long Wanem Wei Nao Alcohol Mekem Man “Foldaon”?
3, 4. (a) Wanem nao showimaot Bible tambuim wei for drink gogo man drunk? (b) Wanem nao samfala saen wea showimaot man hem drunk?
3 Long Israel bifor, sapos wanfala man garem wanfala son wea ova tumas long kaikai and man for drunk, olketa mas sutim dae datfala son witim ston. (Deuteronomy 21:18-21) Aposol Paul hem givim disfala kaonsel long olketa Christian: “No kaban witim eniwan wea olketa kolem wanfala brata wea duim fornication or wea hem greedy or worshipim idol or tok againstim narafala man or wea savve drunk or forcem narawan for givim selen, nomata for kaikai witim man olsem, iufala mas no duim.” Hem klia tumas, Bible sei hem tambu for man drink gogo hem drunk.—1 Corinthians 5:11; 6:9, 10.
4 Bible storyim olketa saen bilong man wea drunk olsem: “No luk long wine taem hem garem redfala kala, taem hem shaen insaed kap, taem hem smooth for go daon. End bilong hem baet olsem wanfala snek, and hem poisonim man olsem wanfala snek. Eye bilong iu bae lukim enikaen nogud samting, and heart bilong iu bae talem olketa dirty samting.” (Proverbs 23:31-33) Wei for ova tumas long drink hem savve baet olsem wanfala poison snek long wei wea hem mekem man sik, konfius olobaot, and savve haf dead tu. Man wea drunk savve lukim “enikaen nogud samting” wea minim hem dream krangge. Taem hem drunk hem no hol bak tu for talemaot olketa nogud tingting and feeling wea hard for hem talem sapos hem no drunk.
5. Hao nao wei for ova tumas long alcohol savve spoelem man?
5 Waswe sapos man drinkim staka alcohol bat hem careful for nara man no luksavve hem drunk? For samfala pipol, hem hard for luksavve sapos olketa drunk nomata olketa drinkim staka alcohol. Nomata olsem, man wea tingse kaen wei olsem hem gud nomoa hem laea long hemseleva. (Jeremiah 17:9) Gogo, maet hem start for depend long alcohol and “drinkim tumas wine.” (Titus 2:3) Wanfala woman for raet, Caroline Knapp, hem sei olsem abaotem wei wea man gogo for depend long alcohol: “For kamap man wea depend long alcohol hem samting wea isisi nomoa kamap, hem no samting wea happen kwiktaem.” Tru nao, wei for ova tumas long alcohol hem wanfala trap wea savve barava spoelem man!
6. Why nao man mas stap klia long wei for ova tumas long alcohol and kaikai tu?
6 Tingim tu disfala warning bilong Jesus: “Lukluk gud long iufala seleva, nogud heart bilong iufala kamap hevi from iufala ova tumas for kaikai and drink and from wari bilong living, and seknomoa datfala day kasem iufala kwiktaem olsem wanfala trap. From hem bae kasem evriwan wea stap long earth.” (Luke 21:34, 35) Man no need for drunk bifor hem sleep and kamap lesy—long body and tu long spiritual saed. Waswe sapos taem hem olsem, day bilong Jehovah kam nao?
-
-
Garem Balance Tingting Abaotem AlcoholWastaoa—2004 | December 1
-
-
10. Long wanem wei nao alcohol savve affectim mind, and why nao datwan hem danger samting?
10 Wei for ova tumas long alcohol hem no spoelem pipol long body nomoa, bat long spiritual saed tu. Bible sei: “Wine and swit wine nao aotem gudfala tingting.” (Hosea 4:11) Alcohol hem affectim mind bilong man. Wanfala buk wea U.S. National Institute on Drug Abuse pablisim hem sei: “Taem man drink, alcohol go insaed long body and insaed long blood and kwiktaem insaed long brain. Part long brain wea kontrolem tingting and feeling bilong man start for slow for waka. Man bae no feel shame and no hol bak for duim samting.” Sapos iumi olsem, bae hem moa isi for iumi “foldaon” for duim samting wea no fitim, and tu, for kasem staka temptation.—Proverbs 20:1.
-