Wastaoa ONLINE LIBRARY
Wastaoa
ONLINE LIBRARY
Solomon Islands Pidgin
  • BIBLE
  • OLKETA PABLIKESON
  • OLKETA MEETING
  • bsi06 pp. 27-29
  • Bible Buk Namba 22—Song of Solomon

Disfala sekson no garem eni video.

Sorre, disfala video no savve plei distaem.

  • Bible Buk Namba 22—Song of Solomon
  • “Evri Scripture” Tru and Givim Help, Volume 14
  • Subheding
  • WEI WEA HEM HELPEM IUMI
“Evri Scripture” Tru and Givim Help, Volume 14
bsi06 pp. 27-29

Bible Buk Namba 22​—Song of Solomon

Man wea Raetem: Solomon

Ples Hem Raetem: Jerusalem

Taem Hem Finis Raetem: c. 1020 B.C.E.

“FULL world hem no fit for kasem disfala nambawan Song wea Israel kasem.” Hem nao toktok bilong praise wea Jew “rabbi” Akiba, wea stap long first century hem talem abaotem Song of Solomon.a Title bilong disfala buk hem kam from olketa firstfala toktok insaed, “Barava nambawan song, wea bilong Solomon.” Followim Hebrew raeting, diswan hem “Song bilong olketa song,” wea minim song wea winim evri narawan, wea olsem tu disfala toktok “heven bilong olketa heven,” wea minim barava hae heven. (Deut. 10:14) Hem no plande song wea olketa kolektem tugeta bat hem wanfala song, “wanfala song wea barava perfect, best wan wea stap, or wea eni man raetem.”b

2 King Solomon bilong Jerusalem nao raetem disfala song, olsem introduction showimaot. Hem barava fit for raetem disfala barava naesfala Hebrew poetry. (1 Ki. 4:32) Hem wanfala naesfala poem wea garem staka mining and long interesting wei hem storyim samting wea luk naes tumas. Man wea readim wea savve piksarem living long East bae tinghae long diswan long big wei moa. (Song of Sol. 4:11, 13; 5:11; 7:4) Solomon garem spesol reason for raetem diswan. Datfala maeti king Solomon, wea garem bigfala wisdom, strongfala paoa, and shaen from material riches bilong hem, wea mekem queen bilong Sheba tu hem sapraes, no savve switim wanfala simpol bush gele wea hem laekem tumas. From gele hia bin lovem olowe wanfala shepherd boy, datfala king no garem eni chance nao. So, fitim for datfala buk garem nem Song Abaotem Love Bilong Solomon wea No Win. Jehovah God muvim hem for raetem disfala song for helpem pipol wea bae readim Bible plande year bihaen. Hem raetem long Jerusalem. Maet diswan hem long samting olsem 1020 B.C.E., samfala year bihaen olketa wakem temple finis. Long taem wea hem raetem datfala song, Solomon garem “sixti queen and eiti concubine,” bat kasem end long rul bilong hem, hem garem “seven handred waef, olketa princess, and thri handred concubine.”—Song of Sol. 6:8; 1 Ki. 11:3.

3 Long bifor, no eniwan challengem wei wea Song of Solomon hem fit for stap insaed long Bible. Olketa ting long diswan olsem part bilong Hebrew Scripture wea important and kam from God longtaem bifor Common Era. Olketa putim insaed Greek Septuagint. Josephus putim insaed list wea hem raetem bilong olketa holy buk. So, hem garem sem pruv bilong wei wea hem fit for stap insaed Bible olsem eni nara buk bilong Hebrew Scripture.

4 Bat, samfala kwestinim wei wea disfala buk fit for stap insaed Bible bikos olketa sei no enitaem hem story abaotem God. Wei wea hem no story abaotem God no minim buk hia no fit for stap insaed long Bible. Nem bilong God hem stap long short wei long chapter 8, verse 6, wea sei love hem “fire bilong Jah.” Buk hia hem barava part long olketa raeting wea Jesus Christ storyim taem hem sei: “Iufala lukluk gud long olketa Scripture, from iufala tingse thru long olketa iufala bae kasem laef olowe.” (John 5:39) And tu, strongfala wei wea disfala buk showimaot love from tufala saed, wea long spiritual wei hem stap midolwan Christ and “waef” bilong hem, mekem Song of Solomon garem spesol ples insaed long Bible.—Rev. 19:7, 8; 21:9.

WEI WEA HEM HELPEM IUMI

16 Wanem leson nao disfala song bilong love teachim wea savve helpem man bilong God? Faithful and loyal fasin long olketa principle bilong God showaot klia. Datfala song teachim hao gudfala and klin fasin bilong man wea garem trufala love, hem samting wea luk naes tumas. Hem teachim hao trufala love hem samting wea no eniwan savve winim, finisim, or baem. Olketa young Christian man and woman, and tu, olketa hasband and waef savve kasem gud samting from disfala gud example bilong faithful fasin taem test kamap and samting for switim man hem stap.

17 Bat disfala song wea kam from God hem helpem tu full Christian kongregeson. Olketa Christian long first century luksavve long hem olsem part long olketa Scripture wea kam from God, wea wanfala raet olsem abaotem: “From evri samting olketa raetem bifor hem for teachim iumi, mekem iumi savve garem hope thru long wei wea iumi stand strong and thru long comfort from olketa Scripture.” (Romans 15:4) Disfala sem man wea raet, Paul, maet tingim love bilong Shulammite gele for shepherd bilong hem taem hem raet olsem long Christian kongregeson: “Mi jealous long iufala witim jealous fasin bilong God, from miseleva promisim iufala for maritim wanfala hasband mekem mi savve givim iufala olsem wanfala klinfala young gele long Christ.” Paul raet tu abaotem love wea Christ garem for kongregeson olsem love wea hasband garem for waef. (2 Corinthians 11:2; Ephesians 5:23-27) Jesus Christ hem Nambawan Shepherd bilong olketa and King bilong olketa tu wea offerim bigfala hapi long olketa anointed follower bilong hem for “maritim” hem long heven.—Rev. 19:9; John 10:11.

18 Olketa anointed follower bilong Christ Jesus savve kasem plande gudfala samting from example bilong Shulammite gele. Olketa tu mas loyal long love bilong olketa, no letem olketa material samting bilong world switim olketa, balance long faithful fasin go kasem taem olketa kasem datfala reward. Mind bilong olketa hem ting strong long olketa samting antap and ‘lukaotem Kingdom firstaem.’ Olketa laekem tumas toktok bilong love wea Shepherd bilong olketa, Jesus Christ hem talem. Olketa hapi tumas for savve diswan wea olketa lovem, nomata olketa no lukim, hem klos long olketa, askem olketa for stand strong and winim world. From olketa garem datfala strongfala love wea no savve finis, wea strong olsem “fire bilong Jah,” for Shepherd King bilong olketa, bae olketa win and join witim hem for rul insaed nambawan Kingdom bilong heven. Hem nao wei wea nem bilong Jah bae kamap holy!—Matt. 6:33; John 16:33.

[Olketa Footnote]

a Jew Mishnah (Yadayim 3:5).

b Clarke’s Commentary, Vol. III, page 841.

    Solomon Islands Pidgin Pablikeson (1988-2024)
    Log Aot
    Log In
    • Solomon Islands Pidgin
    • Sharem
    • Settings
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Terms of Use
    • Privacy Policy
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Log In
    Sharem