-
Golden Rul—Wanfala Teaching for EvriwanWastaoa—2001 | December 1
-
-
Golden Rul—Wanfala Teaching for Evriwan
“Dastawe, evri samting wea iufala wantem olketa man for duim long iufala, iufala tu mas duim olsem long olketa.”—Matthew 7:12.
JESUS CHRIST talem olketa toktok hia klosap tu thousand year go finis long Sermon Long Maunten wea planti pipol savve long hem. Insaed planti handred year start kam from datfala taem, pipol talem and raetem planti samting abaotem datfala simpol toktok. Olsem example, pipol mekhae long hem olsem “main idea bilong Scripture,” “main samting long responsibility bilong Christian for neiba bilong hem,” and “wanfala main principle saed long fasin.” Staka pipol savve gud long diswan gogo planti taem olketa kolem hem Golden Rul.
No pipol wea sei olketa Christian nomoa acceptim disfala idea bilong Golden Rul. Jew religion, Buddhist religion, and Greek idea tu tokhae long disfala important principle long planti difren wei. Planti pipol long Far East savve long toktok bilong Confucius, man wea olketa long Asia respectim olsem nambawan savveman and teacher. Insaed The Analects, mek-thri long Fofala Buk bilong Confucius, olketa talem disfala idea thrifala taem. Tufala taem, for ansarem olketa kwestin bilong olketa student, Confucius sei: “Samting wea iu no wantem man duim long iu, iu no duim long nara pipol.” Long narafala taem, wanfala student bilong hem Zigong tok praod “Samting wea mi no wantem pipol for duim long mi, mi no want for duim long olketa tu,” datfala teacher mekem hem tingting strong taem hem ansa, “Hem tru, bat iu no fit for duim diswan yet.”
Taem man readim diswan, hem savve lukim hao toktok bilong Confucius hem opposite long samting wea Jesus talem bihaen. Samting wea difren midolwan tufala hem wei wea Golden Rul wea Jesus talem minim man mas duim gud samting long nara pipol. Tingim sapos pipol followim toktok bilong Jesus, kea long and duim samting for helpem nara pipol, and live followim diswan evriday. Iu tingse datwan bae mekem disfala world kamap wanfala ples wea moabeta? Iumi no daotem.
Nomata olketa talem toktok hia for mekhae long wei for duim gud samting or nomoa, wanfala interesting samting hem wei wea pipol wea stap long olketa difren taem and ples and wea garem difren kaen living olketa trustim idea bilong Golden Rul. Diswan showimaot toktok bilong Jesus long Sermon Long Maunten hem wanfala teaching wea affectim laef bilong pipol long evri ples and thru long full history.
Askem iuseleva: ‘Waswe, mi laekem pipol for respectim mi, no teksaed, and deal witim mi long honest wei? Waswe, mi laek for stap long wanfala world wea no garem wei for daonem man from difren ples, criminal fasin, and war? Waswe, mi laek for stap insaed wanfala famili wea evriwan kea for feeling and living bilong narawan?’ For tok stret, hu nao bae les long olketa samting olsem? Bat sorre nao, distaem tu-thri nomoa garem diskaen living. Klosap evriwan bae feel olsem no eni hope stap for garem kaen living olsem.
Spoelem Golden Rul
Insaed full history, planti duim criminal fasin againstim olketa man long wei wea olketa ting nating long olketa raet bilong pipol. Insaed diswan hem wei for baem and sellim olketa slave long Africa, olketa Nazi camp, forcem pikinini for waka, and raf wei for killim dae pipol bilong nara tribe. List bilong olketa nogud samting hia hem savve kamap moa long.
Distaem, world bilong iumi wea garem enikaen stael samting barava ting tumas long seleva. Planti pipol no tingim nara pipol taem hem no fitim olketa or spoelem freedom bilong olketa. (2 Timothy 3:1-5) Why nao planti pipol kamap selfish, raf, no garem feeling, and ting tumas long olketa seleva? Waswe, hem bikos nomata planti pipol savve long Golden Rul, olketa no tinghae long hem, or tingim olsem samting wea no fitim taem bilong iumi, samting wea fitim fasin bilong bifor? Sorre tumas, diswan hem tru nomata midolwan planti wea sei olketa biliv long God. Taem iumi lukluk long samting wea happen distaem luk olsem pipol bae go ahed for ting long olketa seleva.
Dastawe, olketa important kwestin for tingim hem: Wanem nao insaed wei for live followim Golden Rul? Waswe, eniwan followim diswan long living bilong hem distaem? And, waswe long future, bae enitaem evri pipol live followim datfala Golden Rul? For kasem trufala ansa for olketa kwestin hia, plis readim nextfala article.
[Piksa long page 3]
Confucius and samfala narawan teachim difren idea abaotem Golden Rul
-
-
Golden Rul—Hem Gud SamtingWastaoa—2001 | December 1
-
-
Golden Rul—Hem Gud Samting
Nomata planti pipol tingim Golden Rul olsem wanfala teaching wea Jesus talem, hemseleva sei: “Wanem mi teachim hem no bilong mi, bat bilong hem wea sendem mi kam.”—John 7:16.
TRU NAO, Man wea Startim samting wea Jesus teachim, insaed diswan hem datfala Golden Rul, hem nao Jehovah God datfala Creator wea sendem kam Jesus.
Hem purpose bilong God firstaem for evri man deal witim narawan long sem wei wea olketa laekem nara pipol deal witim olketa. Wei wea God wakem olketa man hem showimaot best example long wei for kea for living bilong nara pipol: “God hem creatim man long image bilong hemseleva, long image bilong God nao hem creatim hem; man and woman hem creatim tufala.” (Genesis 1:27) Diswan minim God givim olketa nambawan fasin bilong hem long olketa man mekem olketa savve enjoyim laef long peace, hapi living, and wan mind—sapos fitim, for olowe. Conscience bilong olketa wea God givim, sapos olketa trainim long stretfala wei, savve leadim olketa for deal witim nara pipol long wei wea olketa seleva wantem nara pipol for deal witim olketa.
Selfish Fasin Hem Win
From olketa man start kam long nambawan wei olsem, wanem nao go rong? For tok stret, selfish fasin hem start for kamap. Planti pipol savve gud long story bilong Bible abaotem wanem first hasband and waef duim, wea stap long Genesis chapter 3. From Satan, man wea againstim evri raeteous mark bilong God encouragem tufala, Adam and Eve selfish for rejectim rul bilong God and laek for independent and for chus seleva. Samting wea kamaot from selfish fasin bilong tufala and wei wea tufala no obey hem no spoelem tufala seleva nomoa, bat hem bringim bigfala trabol for evri future pikinini bilong tufala tu. Datwan showimaot klia trabol wea kamaot from wei for no followim datfala teaching wea gogo pipol savve long hem olsem Golden Rul. From diswan, “thru long wanfala man sin hem kam insaed long world and dae hem kam from sin, dastawe dae hem kasem evri man bikos evriwan sin.”—Romans 5:12.
Nomata klosap evri man rejectim olketa loving wei bilong Jehovah God, hem nating lusim olketa. Olsem example, Jehovah givim nation bilong Israel Law bilong hem for leadim olketa. Law teachim olketa for deal witim nara pipol long wei wea olketa seleva wantem nara pipol for deal witim olketa. Law givim direction long hao for deal witim olketa slave, pikinini wei wea no garem dadi, and olketa widow woman. Hem showimaot hao for deal witim man wea attakim nara man, wei for stealim man and fasin for steal. Olketa law saed long health showimaot wei for kea for health bilong nara pipol. Olketa law saed long sex stap tu. Jehovah showimaot main point long Law bilong hem taem hem talem pipol: “Iu mas lovem narafala man olsem iuseleva,” wanfala toktok wea Jesus talem moa bihaen. (Leviticus 19:18; Matthew 22:39, 40) Law hia talem tu wei for deal witim olketa stranger wea stap midolwan olketa Israelite. Law hia givim komand olsem: “Iufala mas no spoelem wanfala stranger, from iufala seleva savve finis long feeling bilong stranger, bikos iufala kamap olketa stranger long land bilong Egypt.” Hem minim, olketa Israelite mas showimaot kaenfala fasin and garem feeling for pipol wea garem hardfala living.—Exodus 23:9; Leviticus 19:34; Deuteronomy 10:19.
Taem Israel followim Law hia long faithful wei, Jehovah blessim datfala nation. Anda long rul bilong David and Solomon, datfala nation win and pipol barava hapi and satisfae. Bible talem iumi: “Judah and Israel staka for gud, olsem sandbis long saed sea wea staka tumas, olketa kaikai and drink and hapi. And Judah and Israel go ahed for garem sef living, evriwan anda long vine bilong hemseleva and anda long fig tree bilong hemseleva.”—1 Kings 4:20, 25.
Sorre tumas, peace and security bilong datfala nation hem no stap longtaem. Nomata olketa Israelite garem Law bilong God, olketa nating keepim; olketa letem selfish fasin for stopem interest bilong olketa for nara pipol. Disfala samting, witim apostate fasin, mekem problem kamap long olketa wanwan and olsem wanfala nation. Gogo, long year 607 B.C.E., Jehovah letem olketa bilong Babylon for distroem kingdom bilong Judah, taon bilong Jerusalem, and datfala nambawan temple long there. Why nao olsem? “ ‘From iufala no obeyim olketa word bilong mi, mi bae bringim kam olketa famili bilong north,’ hem nao toktok bilong Jehovah, ‘mi bae bringim kam Nebuchadrezzar king bilong Babylon, servant bilong mi, and mi bae bringim olketa kam againstim disfala kantri and againstim pipol bilong hem and againstim olketa nation wea stap raonem olketa; and mi bae finisim evribit and mekem olketa olsem samting wea mekem pipol sapraes and samting for olketa singaot long hem and olketa ples wea finis evribit for olowe.’ ” (Jeremiah 25:8, 9) Hem bigfala kost for lusim klinfala worship bilong Jehovah!
Wanfala Example for Followim
Long narasaed, Jesus Christ no teachim datfala Golden Rul nomoa bat hem showimaot best example long wei for followim tu. Hem barava interest long living bilong nara pipol. (Matthew 9:36; 14:14; Luke 5:12, 13) Wantaem, klosap long taon bilong Nain, Jesus lukim wanfala widow woman wea feel sorre tumas taem wanfala funeral service bilong only son bilong hem go ahed. Story bilong Bible sei: “Taem Lord lukim hem, hem sorre tumas long hem.” (Luke 7:11-15) Vine’s Expository Dictionary of Old and New Testament Words minim disfala toktok “sorre tumas” olsem “wei for feel sorre insaed.” Hem feelim pain long heart bilong datfala woman, and diswan muvim hem for duim samting for aotem pain bilong hem. Datfala widow woman hapi tumas taem Jesus resurrectim boy hia and “givim hem long mami bilong hem”!
Last samting, for fitim purpose bilong God, long willing wei Jesus safa and givim laef bilong hem olsem wanfala ransom mekem olketa man savve kamap free from wei for slave long sin and dae. Diswan hem nambawan example bilong wei for live followim Golden Rul.—Matthew 20:28; John 15:13; Hebrews 4:15.
Pipol wea Followim Golden Rul
Eni pipol stap long taem bilong iumi wea really live followim Golden Rul? Yes, and olketa no duim long taem wea fitim olketa nomoa. Olsem example, long taem bilong World War II long Nazi Germany, Olketa Jehovah’s Witness keepim faith bilong olketa long God and love for neiba and no willing for brekem datfala Golden Rul. Nomata Gavman forcem pipol for heitim evri Jew and markem olketa olsem difren, olketa Witness go ahed for followim datfala Golden Rul. Nomata insaed olketa concentration camp, olketa go ahed for kea for evriwan, sharem kaikai bilong olketa witim olketa Jew and pipol wea no Jew, nomata kaikai hem short. Narafala samting moa, nomata Gavman komandim olketa for iusim samting for faet for killim dae nara pipol, olketa nating willing for duim, sem wei olsem olketa no want for nara pipol killim dae olketa. Hao nao olketa savve killim dae pipol wea olketa shud lovem olsem olketa seleva? From olketa no willing, olketa sendem planti long olketa for go no long olketa concentration camp nomoa, bat for dae tu.—Matthew 5:43-48.
Taem iu readim disfala article, iu kasem gud samting from narafala example bilong wei wea Golden Rul hem waka. Olketa Jehovah’s Witness luksavve hao distaem planti pipol safa bikos olketa no garem eni hope and eniwan for helpem olketa. From diswan, olketa Witness volunteer for helpem nara pipol for lane abaotem datfala hope and direction bilong Bible. Diswan hem part long wanfala education waka evriwea long world wea olketa go ahed for duim long bigfala wei winim enitaem bifor. Wanem nao kamaot from diswan? Olsem profesi long Isaiah 2:2-4 talem, “planti pipol,” tru nao winim six million pipol raonem world, kasem ‘teaching abaotem wei bilong Jehovah, and olketa wakabaot long road bilong hem.’ Long tok piksa wei, olketa lane for “hammerim sword bilong olketa for kamap hou and spia bilong olketa for kamap naef for katem tree.” Olketa faendem peace and security insaed taem hia wea fulap witim trabol.
Waswe Long Iu?
For lelebet taem tingim bigfala pain and safa wea wei for ting nating long Golden Rul hem bringim long olketa man start from taem wea olketa againstim God long Eden, wea Satan nao startim. Klosap nao Jehovah hem plan for stretem bak datfala problem. Hao? “For disfala reason Son bilong God hem showaot, hem nao, for brekem olketa waka bilong Devil.” (1 John 3:8) Diswan bae kamap anda long rul bilong Kingdom bilong God, thru long man wea wise and fit, Jesus Christ, wan wea teachim and live followim Golden Rul.—Psalm 37:9-11; Daniel 2:44.
King David bilong Israel bifor hem sei: “Long bifor, mi wanfala young man, and distaem mi kamap olo nao, bat mi nating lukim eniwan wea raeteous hem no garem eni samting, or pikinini bilong hem lukaotem bred. Long full day hem showimaot favor and help, and so olketa pikinini bilong hem fit for kasem wanfala blessing.” (Psalm 37:25, 26) Waswe, iu agree hao planti pipol distaem want for tekem and kasem samting nomoa winim wei for “showimaot favor and help”? Tru nao, wei for followim Golden Rul savve lead go long tru peace and security bikos hem mekem man fit for kasem olketa blessing distaem and long future anda long Kingdom bilong God. Kingdom bilong God bae aotem evribit selfish and nogud fasin from earth and changem disfala nogud system bilong rul bilong olketa man witim wanfala niu system wea God wakem. Then, evri pipol bae enjoyim wei for live followim Golden Rul.—Psalm 29:11; 2 Peter 3:13.
[Olketa Piksa long page 4, 5]
Jesus no just teachim Golden Rul nomoa bat hem showim nambawan example long hao for followim
[Olketa Piksa long page 7]
Wei for followim Golden Rul savve lead go long tru peace and security
-