Wastaoa ONLINE LIBRARY
Wastaoa
ONLINE LIBRARY
Solomon Islands Pidgin
  • BIBLE
  • OLKETA PABLIKESON
  • OLKETA MEETING
  • w08 6/15 pp. 7-11
  • Olketa Samting wea Iumi Mas Ranawe From

Disfala sekson no garem eni video.

Sorre, disfala video no savve plei distaem.

  • Olketa Samting wea Iumi Mas Ranawe From
  • Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah—2008
  • Subheding
  • Iumi Mas Ranawe From Kros Bilong God wea Bae Kam
  • “Ranawe From Babylon”
  • Ranawe From Olketa Idol
  • “Ranawe From Wei for Durong”
  • Ranawe From Wei for “Lovem Selen Tumas”
  • “Ranawe From Olketa Samting wea Young Pipol Laekem”
Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah—2008
w08 6/15 pp. 7-11

Olketa Samting wea Iumi Mas Ranawe From

“Iufala olketa pikinini bilong olketa poison snek. Hu nao sei iufala fit for ranawe from kros bilong God wea hem klosap for kam?”​—MATT. 3:7.

1. Hu nao samfala pipol wea Bible storyim wea olketa ranawe?

TAEM iu herem disfala toktok “ranawe,” wanem nao iu tingim? Samfala tingim taem wea Joseph hem ranawe from waef bilong Potiphar from woman hia laek durong witim hem. (Gen. 39:​7-​12) Samfala moa tingim olketa Christian wea ranawe from Jerusalem long 66 C.E., bikos olketa obeyim disfala toktok bilong Jesus: “Taem iufala lukim olketa army camp raonem Jerusalem, . . . olketa wea stap long Judea mas ranawe go long olketa maunten, and olketa wea stap long Jerusalem mas go aot from hem.”​—Luke 21:20, 21.

2, 3. (a) Why nao John Baptaesa tok strong long olketa bigman bilong religion? (b) Wanem nao Jesus talem long olketa bigman hia tu?

2 Tufala story long antap storyim pipol wea ranawe from wanfala samting or from wanfala ples. Distaem olketa tru Christian mas ranawe tu, bat long tokpiksa wei. John Baptaesa hem storyim datfala toktok “ranawe” long kaen wei olsem. Taem olketa Jew wea repent kam lukim John for hem baptaesim olketa, samfala bigman bilong Jew religion tu kam lukim hem. Bat olketa bigman hia ting daonem pipol hia from olketa tingse olketa holy tumas and olketa no need for repent. Dastawe John no fraet for tok strong olsem long olketa: “Iufala olketa pikinini bilong olketa poison snek. Hu nao sei iufala fit for ranawe from kros bilong God wea hem klosap for kam? Duim olketa samting wea showimaot iufala repent.”​—Matt. 3:​7, 8.

3 John no talem for olketa ranawe from wanfala ples or from wanfala man. Hem storyim nao taem wea God bae judgem pipol taem hem showimaot kros bilong hem. John talem sapos olketa bigman hia no laek dae long datfala taem, olketa mas duim samting wea showimaot olketa repent. Jesus tok strong long olketa bigman bilong religion tu. From olketa laek killim man dae, Jesus talem dadi bilong olketa nao hem Devil. (John 8:​44) Jesus tu talem sem samting wea John talem long olketa bigman hia. Jesus sei olketa nao “pikinini bilong olketa poison snek” and hem talem olketa: “Hard tumas for iufala ranawe from Gehenna!” (Matt. 23:33) Taem Jesus talem disfala toktok “Gehenna,” wanem nao hem minim?

4. Taem Jesus storyim “Gehenna,” wanem nao hem minim?

4 Gehenna hem wanfala valley aotsaed long wall bilong Jerusalem wea pipol savve torowem rabis and bonem olketa animal wea dae finis long there. Jesus iusim disfala toktok “Gehenna” for piksarem taem man dae, bae hem no laef bak moa. (Lukim page 27.) Hem talem datwan long olketa bigman bilong religion bikos olketa no fit for ranawe from Gehenna.​—Matt. 5:​22, 29.

5. Wanem nao John and Jesus talem wea hem kamap tru?

5 Olketa bigman bilong olketa Jew sin go moa taem olketa duim nogud samting long Jesus and olketa wea followim hem. Olsem John and Jesus talem finis, gogo God hem showimaot kros bilong hem. Bat bikos God showimaot “kros” bilong hem long Jerusalem and Judea nomoa, man savve ranawe from datfala ples. Long 70 C.E. nao God letem army bilong Rome for finisim Jerusalem and temple long there. Datfala “trabol” wea kasem pipol long Jerusalem hem big winim evri trabol wea kasem olketa bifor. Staka pipol nao dae and staka tu kamap prisoner. Wanfala big trabol wea winim datwan bae kasem pipol wea sei olketa Christian and pipol bilong nara religion tu.​—Matt. 24:21.

Iumi Mas Ranawe From Kros Bilong God wea Bae Kam

6. Wanem samting nao kamap long first century?

6 Long first century, samfala Christian kamap apostate and pipol followim olketa tu. (Acts 20:29, 30) Taem olketa aposol bilong Jesus laef yet, olketa “stopem” olketa apostate for spoelem kongregeson. Bat bihaen olketa aposol dae, plande giaman religion kamap. Distaem plande handred religion stap wea sei olketa Christian, bat teaching bilong evriwan hem difren. Bible talem finis olketa bigman bilong olketa giaman religion hia bae kamap, and hem storyim olketa nao “man for brekem law” and ‘son for killim man dae wea Lord Jesus bae finisim long taem wea hem stap.’​—2 Thess. 2:​3, 6-8.

7. Why nao datfala toktok “man for brekem law” barava fitim olketa bigman bilong religion wea sei olketa Christian?

7 From olketa bigman bilong religion wea sei olketa Christian olketa giamanim staka million pipol, olketa brekem law nao. Olketa teachim samting wea no kam from Bible, letem pipol duim wanem olketa laekem, and celebratem olketa holiday wea againstim Bible. Olketa bigman bilong religion distaem olketa “son for killim man dae” tu. God bae finisim olketa and olketa bae no laef bak moa olsem hem duim long olketa bigman bilong religion bifor. (2 Thess. 1:​6-9) Bat wanem nao bae kasem pipol wea followim olketa bigman bilong olketa religion wea giamanim olketa? Olketa samting wea happen taem Jerusalem finis long 607 B.C.E. bae ansarem datfala kwestin.

“Ranawe From Babylon”

8, 9. (a) Jeremiah talem wanem nao bae happen long olketa Jew wea prisoner long Babylon? (b) Bihaen Media and Persia tekovarem Babylon, wanem nao olketa Jew savve duim?

8 Profet Jeremiah talem Jerusalem bae finis. Datwan hem happen long 607 B.C.E. Hem talem pipol bilong God bae kamap prisoner, bat bihaen “seventi year” olketa bae go bak long hom bilong olketa. (Jer. 29:​4, 10) Jeremiah talem olketa Jew wea stap prisoner long Babylon for olketa mas no followim giaman religion wea olketa long Babylon followim. Sapos olsem, long taem wea Jehovah markem, bae olketa redi for go bak long Jerusalem and startim tru worship moa long there. Diswan happen no longtaem bihaen olketa bilong Media and Persia tekovarem Babylon long 539 B.C.E. King Cyrus II bilong Persia letem olketa Jew go bak long Jerusalem and buildim bak temple bilong Jehovah long there.​—Ezra 1:​1-4.

9 Winim 42,000 Jew go bak long Jerusalem. (Ezra 2:​64-​67) Olketa duim nao samting wea Jeremiah talem finis. Olketa “ranawe from Babylon” and go bak long Jerusalem. (Readim Jeremiah 51:​6, 45, 50.) Bat no evri Jew fit for go bak long Jerusalem and Judah bikos hem farawe tumas from Babylon. Wanfala nao hem olo profet Daniel. Bat nomata samfala no go bak, God bae hapi long olketa sapos olketa worshipim Hem and no followim giaman religion wea olketa long Babylon followim.

10. “Bigfala Babylon” bihaenem olketa wanem “rabis samting”?

10 Staka pipol distaem followim olketa giaman religion wea start kam long Babylon bifor. (Gen. 11:​6-9) Evri giaman religion nao “Bigfala Babylon, wea hem mami bilong olketa jury and bilong evri rabis samting long earth.” (Rev. 17:5) For staka year finis, olketa giaman religion bihaenem olketa gavman bilong disfala world. Wanfala “rabis samting” olketa religion bihaenem nao hem olketa war wea staka million pipol “dae” long hem. (Rev. 18:24) Olketa nara “rabis samting” wea happen tu, olketa bigman bilong religion durong and olketa spoelem olketa pikinini, bat church letem datwan gohed nomoa. Dastawe klosap nao Jehovah God bae finisim evri giaman religion long disfala earth!​—Rev. 18:8.

11. Wanem nao olketa tru Christian mas duim bifor Bigfala Babylon hem finis?

11 From iumi olketa tru Christian savve long diswan, iumi mas warnim pipol wea stap long Bigfala Babylon. “Faithful and wise slave” wea Jesus markem for givim “kaikai long barava taem” redyim olketa Bible and buk for iumi givim long pipol for warnim olketa. (Matt. 24:45) Taem pipol laek savve wanem Bible hem talem, iumi helpem olketa for minim Bible. Iumi laekem olketa for luksavve olketa mas “ranawe from Babylon” taem hem no leit yet.​—Rev. 18:4.

Ranawe From Olketa Idol

12. Wanem nao tingting bilong God long wei for worshipim olketa idol?

12 Narafala rabis samting wea Bigfala Babylon duim nao hem worshipim olketa idol. God talem olketa idol hia “rabis samting.” (Deut. 29:17) Sapos iumi laekem God for hapi long iumi, iumi mas followim disfala toktok bilong God: “Mi nao Jehovah. Hem nao nem bilong mi. Iufala mas mekhae long mi nomoa and praisem mi nomoa, no olketa idol.”​—Isa. 42:8.

13. Wanem nao olketa nara samting wea sapos man duim, hem worshipim idol?

13 Bible storyim tu olketa nara samting wea sapos man duim, hem “worshipim idol” nao. Wanfala nao hem for kavet. (Col. 3:5) Man wea kavet hem laekem tumas samting wea no bilong hem. (Ex. 20:17) Datfala angel wea kamap Satan hem laek tumas for olsem God and for pipol worshipim hem. (Luke 4:​5-7) Gogo hem againstim Jehovah and hem switim Eve for kavetem samting wea God tambuim. From Adam laekem tumas for stap witim waef bilong hem winim wei for obeyim Dadi bilong hem long heven, datwan minim hem worshipim idol tu. Bat long distaem, man wea no laek dae taem God showimaot kros bilong hem, hem mas worshipim God nomoa and hem mas no kavet.

“Ranawe From Wei for Durong”

14-16. (a) Why nao iumi laek followim wei bilong Joseph? (b) Sapos iumi laekem nogud samting saed long sex, wanem nao iumi mas duim? (c) Wanem nao bae helpem iumi for no durong?

14 Readim 1 Corinthians 6:​18. Taem waef bilong Potiphar laek switim Joseph for durong witim hem, Joseph ranawe from hem. Nomata iumi marit or nomoa, iumi savve followim gudfala wei bilong Joseph! Hem savve long tingting bilong God abaotem wei for durong taem hem tingim olketa samting wea happen bifor. Sapos iumi no laek “durong,” iumi mas stap klia long evri samting wea maet mekem iumi laek duim sex witim samwan wea iumi no maritim. Bible sei: “Killim dae olketa feeling long body for laek durong, olsem wei for duim samting wea no klin, wei for laekem sex tumas, wei for laekem nogud samting, and wei for kavet, wea minim man worshipim idol. Bikos olketa samting hia nao bae mekem God showimaot kros bilong hem.”​—Col. 3:​5, 6.

15 Datfala scripture sei “God [bae] showimaot kros bilong hem.” Staka pipol long world distaem laekem and duim olketa nogud samting saed long sex. Dastawe iumi olketa Christian mas prea long God for hem helpem iumi and givim holy spirit long iumi mekem iumi no duim kaen samting olsem. And tu, iumi mas studyim Bible, go long olketa Christian meeting evritaem, and preachim gud nius long pipol. Olketa samting hia bae helpem iumi for “gohed followim spirit.” Sapos olsem, “bae [iumi] no duim eni nogud samting.”​—Gal. 5:​16.

16 Sapos iumi lukluk long olketa rabis piksa, iumi no “followim spirit.” Olketa Christian mas no readim olketa buk, lukluk long olketa piksa, or lisin long music wea mekem man laek for duim sex. Hem no stret tu for ‘pipol bilong God wea holy’ for mekfani long olketa rabis samting or storyim olketa tu. (Eph. 5:​3, 4) Sapos olsem, Dadi bilong iumi bae luksavve iumi no laekem hem for kros long iumi bat iumi laek stap long niu world wea gudfala pipol nomoa bae stap.

Ranawe From Wei for “Lovem Selen Tumas”

17, 18. Why nao iumi mas no “lovem selen tumas”?

17 Long firstfala leta wea Paul raetem long Timothy, hem talem samting wea olketa wakman mas tingim. From olketa wakman hia garem boss wea hem Christian brata tu, maet samfala tingse boss mas givim material samting long olketa. Maet samfala moa mekius long olketa brata long kongregeson for kasem material samting. Paul talem olketa for no tingse “wei for worshipim God hem wanfala wei for man kasem [material] samting.” Maet samting wea mekem olketa duim diswan hem from olketa “lovem selen tumas.” Kaen samting olsem savve spoelem man wea garem staka samting and man wea poor tu.​—1 Tim. 6:​1, 2, 5, 9, 10.

18 Taem man “lovem selen tumas” or hem laek tumas for kasem olketa material samting, datwan bae mekem hem no savve fren gud witim God. Waswe, iu savve tingim eniwan long Bible wea diswan kasem hem? (Josh. 7:​11, 21; 2 Ki. 5:​20, 25-​27) Paul talem Timothy: “Iu nao iu man bilong God and iu mas no duim olketa samting hia. Bat iu mas waka hard for duim samting wea stret, lovem God, garem faith, lovem pipol, stand strong, no kros.” (1 Tim. 6:​11) Sapos iumi no laek dae taem God showimaot kros bilong hem, iumi mas followim datfala toktok bilong Paul.

“Ranawe From Olketa Samting wea Young Pipol Laekem”

19. Wanem nao savve helpem olketa young wan?

19 Readim Proverbs 22:15. Krangge tingting bilong wanfala young wan savve mekem hem go difren. Toktok insaed Bible nao savve helpem hem for no duim datwan. Staka young Christian wea dadi and mami bilong olketa no Witness, olketa lukluk long Bible for helpem olketa. Olketa nara young wan kasem help from olketa strongfala brata and sista long kongregeson. Taem olketa followim datwan, bae olketa hapi distaem and long future tu.​—Heb. 12:​8-​11.

20. Wanem nao savve helpem olketa young wan for stap klia long olketa nogud samting?

20 Readim 2 Timothy 2:​20-​22. Plande young wan wea no kasem help, olketa duim krangge samting, olsem for laek winim nara man evritaem, kavet, durong, lovem selen tumas, and aftarem hapitaem nomoa. Olketa samting hia hem “samting wea young pipol laekem” wea Bible talem iumi for mas ranawe from. Datwan minim olketa young Christian mas stap klia long olketa nogud samting. Wanfala samting wea bae helpem olketa nao hem taem olketa followim olketa wei bilong God and hipap “witim olketa wea garem stretfala tingting and mekhae long Lord.”

21. Wanem nambawan samting nao Jesus Christ promisim long olketa sheepsheep bilong hem?

21 Nomata iumi young or olo, taem iumi no herem pipol wea laek giamanim iumi, datwan showimaot iumi followim Jesus and “ranawe from . . . toktok bilong olketa stranger.” (John 10:5) Sapos iumi no laek dae taem God showimaot kros bilong hem, iumi mas stap klia long olketa nogud samting, and iumi mas showimaot olketa gudfala wei. Study bihaen diswan bae storyim sevenfala long olketa wei hia. Hem gud for iumi storyim diswan bikos Jesus talem disfala nambawan promis: “Bae mi givim laef olowe [long olketa sheepsheep bilong mi], and bae olketa no dae. And no eniwan bae aotem olketa from hand bilong mi.”​—John 10:28.

Wanem Nao Ansa Bilong Iu?

• Wanem nao Jesus talem long olketa bigman bilong religion?

• Staka million pipol distaem mas ranawe from wanem nogud samting?

• Wanem nao olketa nara samting wea sapos man duim, hem worshipim idol?

[Piksa long page 8, 9]

Taem iu herem disfala toktok “ranawe,” wanem nao iu tingim?

    Solomon Islands Pidgin Pablikeson (1988-2024)
    Log Aot
    Log In
    • Solomon Islands Pidgin
    • Sharem
    • Settings
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Terms of Use
    • Privacy Policy
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Log In
    Sharem