Olketa Reference for Laef and Ministry Meeting Buk—February
FEBRUARY 4-10
GUD SAMTING FROM BIBLE | ROME 1-3
“Gohed Trainim Konsens Bilong Iu”
(Rome 2:14, 15) Taem pipol wea no Jew duim samting wea law bilong God talem nomata olketa no savve long datfala law, datwan showimaot olketa savve long samting wea stret and samting wea no stret. 15 Olketa hia showimaot datfala law hem stap finis insaed long tingting bilong olketa. Konsens bilong olketa mekem olketa savve sapos samting wea olketa duim hem stret or nomoa.
Hao for Gohed Garem Gud Konsens
6 Waswe, pipol bilong Jehovah nomoa garem konsens? Tingim wanem aposol Paul talem. Hem sei: “Taem pipol wea no Jew duim samting wea law bilong God talem nomata olketa no savve long datfala law, datwan showimaot olketa savve long samting wea stret and samting wea no stret. Olketa hia showimaot datfala law hem stap finis insaed long tingting bilong olketa. Konsens bilong olketa mekem olketa savve sapos samting wea olketa duim hem stret or nomoa.” (Romans 2:14, 15) Samfala taem, pipol wea no savve long law bilong Jehovah duim samting wea followim olketa Bible principle bikos olketa followim konsens bilong olketa.
(Rome 2:15) Olketa hia showimaot datfala law hem stap finis insaed long tingting bilong olketa. Konsens bilong olketa mekem olketa savve sapos samting wea olketa duim hem stret or nomoa.
Hao for Gohed Garem Gud Konsens
8 Wanem nao iu mas tingim taem iu disaedem samting followim konsens? Samfala pipol disaedem samting followim tingting and feeling bilong olketa nomoa. Then maet olketa sei: “Hem olraet nomoa long konsens bilong mi.” Samting wea man laekem tumas savve mekem konsens bilong hem for sei hem gud nomoa for duim datwan. Bible sei: “Heart bilong man hem laea long hem and hem laekem tumas for duim rabis samting. Hu nao hem savve gud long heart bilong man?” (Jeremiah 17:9) So taem iumi disaedem samting, hem gud for tingim firstaem wanem nao Jehovah God laekem and no samting wea heart bilong iumi laekem.
9 Sapos konsens bilong iumi followim tingting bilong Jehovah, samting wea iumi disaedem bae showimaot iumi fraet long Jehovah and iumi no duim wanem iumi nomoa laekem. Taem Nehemiah hem governor, hem fit for askem pipol long Jerusalem for peim samfala tax. Bat hem no duim datwan. Why nao olsem? Hem no laek spoelem pipol bilong God nogud God no hapi long hem. Hem sei: “Mi no duim datwan from mi fraet long God.” (Nehemiah 5:15) Hem barava important for man fraet long God, wea minim iumi no laek duim eni samting wea God no hapi long hem. So, iumi laek savve firstaem wanem nao Bible talem abaotem samting wea iumi bae disaedem.
Faendem Gudfala Point
(Rome 3:4) Hard for hem olsem ia! Nomata evri man savve laea, God hem evritaem talem tru samting, olsem olketa Holy Raeting talem finis, wea sei: “Toktok bilong iu bae showimaot iu raeteous and taem olketa accusim iu long eni samting bae iu pruvim samting wea olketa talem hem no stret.”
Main Point From Buk Bilong Romans
3:4. Taem samting wea man talem hem difren from samting wea God talem long Bible, iumi mas trustim Bible and duim wanem God laekem bikos “wanem God talem nao hem barava tru.” Taem iumi strong for preachim Kingdom and mekem pipol kamap disaepol, bae iumi helpem olketa tu for luksavve wanem God talem hem barava tru.
(Rome 3:24, 25) Long tingting bilong God olketa raeteous bikos long price wea Christ Jesus peim for sevem olketa. Diswan hem wanfala present wea God givim from hem kaen tumas. 25 God sendem Christ for dae olsem wanfala sakrifaes mekem olketa man wea garem faith long blood bilong hem savve fren bak witim God. God hem duim diswan for showimaot hem raeteous bikos long bifor kam hem forgivim pipol wea duim sin and hem patient witim olketa.
Main Point From Buk Bilong Romans
3:24, 25—Long wanem wei nao “ransom sakrifaes bilong Christ Jesus” savve forgivim “sin bilong pipol wea dae firstaem long hem”? Firstfala profesi abaotem Messiah wea stap long Genesis 3:15 hem kamap tru long 33 C.E. taem Jesus hem dae. (Gal. 3:13, 16) Nomata olsem, taem Jehovah talem datfala toktok, hem olsem Jesus givim nao datfala ransom bikos no eni samting savve stopem plan bilong God. So from Jesus Christ bae givim datfala sakrifaes, Jehovah fit for forgivim sin bilong olketa pikinini bilong Adam wea showimaot faith long datfala promis. Datfala ransom tu hem mekem pipol bilong God wea dae firstaem long Jesus garem chance for laef bak moa.—Acts 24:15.
DUIM GUD MINISTRY BILONG IU
Tok
w06-E 6/1 12-13
Luksavve Iumi No Fit for Duim Evri Samting Iumi Maet Laek for Duim
For iumi hapi and satisfae, iumi mas luksavve samfala samting iumi no fit for duim and olketa narawan tu savve olsem. Taem aposol Paul raetem leta long olketa long Rome, hem sei: “Evriwan sin and no savve showimaot olketa nambawan wei bilong God.” (Rome 3:23) Iumi no barava minim evri nambawan wei bilong God. Wanfala example wea showimaot God hem nambawan hem long Jenesis 1:31–2:1. Hem sei: “An God hemi lukim olketa waka ya wea hemi bin mekem, olketa i barava gud tumas.” Taem Jehovah tingim eni samting wea hem duim, hem evritaem fit for sei wanem hem duim hem “barava gud tumas.” Olketa man no fit for evritaem sei olsem abaotem wanem olketa duim. Taem iumi luksavve samfala samting iumi no fit for duim, datwan bae helpem iumi for hapi. Bat, iumi need for tingim nara samting tu. Iumi need for luksavve hao Jehovah ting long iumi.
Greek word wea olketa transleitim for “sin” hem savve minim “no kasem target.” (Rome 3:9) Olsem example: Piksarem samwan wea laek for winim wanfala prize long wanfala game for sutim arrow for kasem target. Hem garem nomoa thrifala arrow for iusim. Hem sutim first arrow bat hem wan meter from datfala target. Taem hem sutim mek-tu arrow hem gud winim first arrow, bat hem still 30 cm from datfala target. Then hem barava trae hard for sutim stret lastfala arrow, bat hem 2 cm from datfala target yet. Hem barava klosap for kasem target. Nomata olsem, hem miss nao.
Iumi evriwan olsem datfala man wea no kasem target taem hem sutim arrow. Samfala taem iumi trae for duim wanem hem stret, bat iumi barava misstim target. Olketa nara taem iumi barava klosap for kasem target, bat still no kasem. Iumi sorre bikos iumi traem best, bat hem olsem hem no inaf. Distaem, iumi storyim moa datfala man wea sutim olketa arrow.
Hem tane go bak, and hem barava sorre bikos hem laekem tumas for kasem datfala prize. Seknomoa, bigman long datfala game kolem hem kam bak and givim hem wanfala prize. Hem sei: “Mi laek givim iu disfala prize bikos mi laekem wei bilong iu, and mi luksavve iu traem best.” Datfala man hem hapi fogud!
Taem iumi kasem “present wea God givim” for kamap perfect and for garem laef olowe, iumi bae hapi fogud olsem datfala man. (Rome 6:23) Long datfala taem, evri samting wea iumi duim bae hem gud, and iumi bae evritaem duim stret samting. Iumi bae barava hapi and satisfae. Bat distaem, hem gud for luksavve God laekem iumi for duim best bilong iumi nomoa. Datwan bae helpem iumi for no ting daonem iumiseleva and olketa narawan.
FEBRUARY 11-17
GUD SAMTING FROM BIBLE | ROME 4-6
“God Showimaot Hem Lovem Iumi”
(Rome 5:8) Bat Christ hem dae for iumi taem iumi sin yet, wea diswan showimaot God hem lovem iumi.
(Rome 5:12) So sin hem kasem evriwan long world bikos long wanfala man nomoa. From olketa sin, olketa dae, dastawe evriwan dae bikos evriwan sin.
God Showimaot Hem Lovem Iumi
5 Paul storyim datwan olsem: “Sin hem kasem evriwan long world bikos long wanfala man nomoa. From olketa sin, olketa dae, dastawe evriwan dae bikos evriwan sin.” (Rom. 5:12) Iumi savve minim datwan bikos Jehovah talem iumi long Bible hao laef hem start. Hem wakem Adam and Eve. From Jehovah perfect, Adam and Eve perfect tu. God givim wanfala law for tufala followim and sapos tufala no obeyim datwan bae tufala dae. (Gen. 2:17) Bat Adam and Eve disaed for duim samting wea no stret and no followim wanem God talem. Wanem tufala duim showimaot tufala againstim Jehovah wea givim law and no laekem Jehovah for rul.—Deut. 32:4, 5.
(Rome 5:13, 14) Bifor long taem wea Law hem stap, evriwan long world sin, bat sapos no eni law hem stap, no eniwan savve accusim narawan for sei hem duim sin. 14 Nomata olsem, dae hem rul olsem king start long Adam go kasem taem bilong Moses. Nomata pipol wea no duim sem sin olsem Adam bat dae hem king ovarem olketa tu. Adam hem olsem datfala man wea bae kam.
God Showimaot Hem Lovem Iumi
6 Bihaen Adam sin hem garem olketa pikinini. Datwan mekem olketa pikinini bilong hem for kasem sin and nogud samting. Hem tru, olketa pikinini bilong Adam no brekem law bilong God olsem hem duim, so olketa no guilty long sin wea Adam duim and no eni Law stap long datfala taem tu for olketa followim. (Gen. 2:17) Nomata olsem, olketa pikinini bilong Adam kasem sin. Dastawe sin and dae hem rul olsem king start long Adam go kasem taem God givim Law long olketa Israelite, wea datwan mekem olketa Israelite luksavve olketa sin. (Readim Rome 5:13, 14.) Sin wea iumi kasem hem olsem wanfala sik wea maet iumi kasem from dadi or mami. Nomata samfala pikinini long famili kasem datfala sik, maet no evri pikinini kasem datwan. Bat sin wea iumi kasem from Adam hem no olsem. Iumi evriwan nao kasem sin and bae dae. Waswe, enitaem datfala problem bae finis?
(Rome 5:18) So sin bilong wanfala man hem mekem evri man guilty. Olsem tu, from stretfala samting wea wanfala man hem duim, long tingting bilong God evri difren kaen man raeteous and olketa savve laef.
(Rome 5:21) Diswan hem for wanem? Sin and dae hem rul olsem king. Olsem tu, wei bilong God for kaen tumas hem rul olsem king mekem hem savve ting long pipol olsem olketa raeteous. Diswan hem for mekem pipol savve kasem laef olowe bikos long Lord bilong iumi Jesus Christ.
God Showimaot Hem Lovem Iumi
9 Wanem nao disfala Greek toktok “long tingting bilong God olketa man raeteous” hem minim? Wanfala man wea transleitim Bible sei disfala toktok minim man no change, bat hao God ting long hem nao hem change. God hem olsem wanfala judge wea mekem disison for man hem no guilty, nomata pipol accusim hem and sei hem no raeteous. God mekem datfala man kamap free and ting long man hia olsem hem raeteous nao.
10 Wanem nao mekem “Judge long full earth” wea raeteous fit for mekem pipol wea no raeteous kamap free? (Gen. 18:25) First samting wea Jehovah duim for mekem olketa man raeteous, hem sendem kam spesol Son bilong hem long earth. Jesus duim samting wea Dadi bilong hem laekem nomata hem kasem hard taem, pipol spoelem and mekfani long hem. Hem gohed faithful go kasem taem hem dae long post. (Heb. 2:10) From Jesus dae for iumi, hem givim price wea savve mekem iumi evriwan kamap free from sin and dae.—Matt. 20:28; Rom. 5:6-8.
Faendem Gudfala Point
(Rome 6:3-5) Or waswe, iufala no savve iumi evriwan wea baptaes and wea distaem iumi wan mind witim Christ Jesus, iumi baptaes long dae bilong hem tu? 4 So God berem iumi witim hem from iumi baptaes long dae bilong hem. Diswan hem for mekem iumi garem wanfala niu laef olsem Christ, wea Dadi long heven iusim paoa bilong hem for mekem hem laef bak. 5 Sapos dae bilong iumi hem olsem dae bilong Jesus, wei wea iumi laef bak bae olsem hao Jesus hem laef bak tu. Olketa samting hia mekem iumi wan mind witim hem.
Main Point From Buk Bilong Romans
6:3-5—Wanem nao hem minim for baptaes long Christ Jesus and for baptaes long dae bilong hem? Taem Jehovah anointim olketa wea followim Christ witim holy spirit, olketa join witim Jesus and kamap datfala kongregeson bilong olketa anointed Christian. Datfala kongregeson nao piksarem body bilong Christ wea Jesus nao Hed bilong hem. (1 Cor. 12:12, 13, 27; Col. 1:18) Olketa baptaes long Christ Jesus taem Jehovah anointim olketa. Olketa anointed Christian “baptaes long dae bilong [Christ]” tu from olketa iusim laef bilong olketa for duim wanem Jehovah nomoa laekem and olketa lusim hope for laef olowe long earth. Dastawe taem olketa dae, hem olsem olketa givim sakrifaes wea Jesus givim. Bat dae bilong olketa no savve sevem man olsem dae bilong Jesus. Olketa baptaes long dae bilong Christ taem olketa dae and go ap long heven.
(Rome 6:7) Man wea dae, hem no guilty nao long olketa sin bilong hem.
Waswe, Eni Hope Stap for Olketa Grani Bilong Mi wea Dae Finis?
Taem olketa wea no raeteous laef bak, waswe, bae God judgem olketa followim samting wea olketa duim bifor? Nomoa. Rome 6:7 sei: “Man wea dae, hem no guilty nao long olketa sin bilong hem.” Taem olketa wea no raeteous dae, datwan mekem olketa free from sin bilong olketa. So God bae judgem olketa followim wanem olketa duim bihaen olketa laef bak, and no followim wanem olketa duim bifor. Wanem gud samting nao bae olketa kasem?
FEBRUARY 18-24
GUD SAMTING FROM BIBLE | ROME 7-8
“Waswe, Iu ‘Barava Weitim’ Datfala Taem?”
(Rome 8:19) Evri samting wea God wakem barava weitim taem wea olketa son bilong God bae showaot.
Jehovah Nao Savve Mekem Iu Free
17 Paul hem storyim wei wea Jehovah bae mekem pipol bilong hem long earth kamap free. Hem sei: “Evri samting wea God wakem barava weitim taem wea olketa son bilong God bae showaot.” Hem sei moa: “Olketa samting wea hem wakem [bae] no slave moa long sin and dae. From datwan olketa bae free olsem olketa pikinini bilong God, wea datwan hem nambawan samting.” (Rom. 8:19-21) “Olketa samting wea [God] wakem” hem minim olketa man wea garem hope for laef olowe long earth, and wea bae kasem gud samting taem olketa anointed “son bilong God bae showaot.” Olketa anointed Christian long heven bae showaot taem olketa helpem Christ for finisim olketa nogud pipol, and sevem “wanfala big crowd” for laef insaed long niu world.—Rev. 7:9, 14.
(Rome 8:20) Laef bilong olketa samting wea God wakem hem iusles nomoa. Olketa no laekem diswan for olsem. God nao letem diswan for kasem olketa bat long semtaem hem givim hope
Hapi Long Hope wea Iumi Garem
11 Jehovah mekem olketa man for garem hope taem hem talem profesi abaotem “pikinini” wea bae mekem olketa man kamap free from wei wea Satan spoelem olketa. (Rev. 12:9; Gen. 3:15) Jesus Christ nao datfala “pikinini.” (Gal. 3:16) Wei wea Jesus dae and laef bak mekem olketa man for garem hope for no slave moa long sin and dae. Datfala hope bae kamap tru taem “olketa son bilong God” wea hem nao olketa anointed Christian, “bae showaot” long heven. Olketa anointed Christian tu kamap “pikinini” bilong God. Wei wea olketa rul witim Christ long heven “bae showaot” taem olketa kam witim Christ for finisim disfala rabis world bilong Satan. (Rev. 2:26, 27) Datwan bae mekem olketa nara sheepsheep for sev long datfala big trabol.—Rev. 7:9, 10, 14.
(Rome 8:21) for olketa samting wea hem wakem for no slave moa long sin and dae. From datwan olketa bae free olsem olketa pikinini bilong God, wea datwan hem nambawan samting.
Hapi Long Hope wea Iumi Garem
12 Olketa man bae kasem staka gud samting long datfala wan thousand year rul bilong Christ! Long datfala taem, olketa son bilong God “bae showaot” tu taem olketa waka olsem priest witim Christ and helpem olketa man for kasem gud samting from sakrifaes bilong Jesus. Taem Kingdom bilong God rulim earth, olketa man wea obey bae isisi “no slave moa long sin and dae.” Sapos olketa gohed for faithful long datfala wan thousand year and long lastfala test, nem bilong olketa bae stap for olowe long “scroll bilong laef.” Olketa bae kamap “free olsem olketa pikinini bilong God.” (Rev. 20:7, 8, 11, 12) Datwan hem nambawan hope!
Faendem Gudfala Point
(Rome 8:6) Man wea tingim samting wea body laekem bae dae, bat man wea tingim samting bilong spirit bae kasem laef and garem peace witim God.
Waswe, Iu Tingim Yet?
Why nao wei for “tingim samting wea body laekem” hem difren from wei for “tingim samting bilong spirit”? (Rome 8:6)
Olketa wea duim samting wea body laekem and letem body wea sin for bossim olketa evritaem story abaotem olketa nogud samting wea body laekem, and duim samting wea olketa seleva laekem. Olketa wea tingim samting bilong spirit duim samting wea God laekem, olketa hia letem holy spirit for leadim olketa. Man wea duim samting wea body laekem bae dae, bat man wea tingim samting bilong spirit bae kasem laef and garem peace.—w16.12, p. 15-17.
(Rome 8:26, 27) And tu, from iumi no strong, maet samfala taem iumi laek prea bat no savve wanem nao iumi shud prea for hem. Long taem olsem, nomata iumi no savve wanem for talem, holy spirit nao askem God for helpem iumi. 27 God lukluk gud long heart bilong iumi. Hem savve long samting wea holy spirit hem askem for olketa holy wan bikos datwan hem fitim wanem God hem laekem.
Waswe, Olketa Prea Bilong Iu Showimaot Iu Fren Gud Witim Jehovah?
20 Samfala taem maet iumi no savve wanem for talem taem iumi prea seleva long God. Paul sei: “Samfala taem iumi savve iumi need for prea, bat iumi no savve wanem for prea abaotem. Long taem olsem, nomata iumi no savve wanem for talem, God givim holy spirit bilong hem for helpem iumi. And God wea lukluk long heart bilong evriwan savve iusim holy spirit bilong hem for savve long wanem nao iumi tingim.” (Rom. 8:26, 27) Jehovah mekem olketa man raetem staka prea insaed long Bible. Hem hapi taem iumi talem toktok long olketa prea hia and hem herem. God savve gud long iumi and hem savve long mining bilong olketa samting wea holy spirit bilong hem leadim olketa man for raetem long Bible. Taem iumi prea strong long Jehovah, hem ansarem prea bilong iumi taem hem iusim holy spirit for “helpem” iumi. Bat taem iumi savve gud long wanem Bible talem, iumi bae kwiktaem tingim wanem iumi bae prea abaotem.
FEBRUARY 25–MARCH 3
GUD SAMTING FROM BIBLE | ROME 9-11
“Tokpiksa Bilong Olive Tree”
(Rome 11:16) Sapos first pis bred wea man tekem hem holy, full bred hem holy tu, and sapos rut bilong tree hem holy, olketa branch holy tu.
‘Wisdom Bilong God Barava Big Tumas!’
13 Aposol Paul comparem olketa wea bae kamap pikinini bilong Abraham witim olketa branch bilong wanfala tokpiksa olive tree. (Rom. 11:21) Disfala olive tree piksarem wei wea plan bilong God abaotem agreement wea hem mekem witim Abraham kamap tru. Rut bilong datfala tree hem holy and piksarem Jehovah wea hem givim laef long spiritual Israel. (Isa. 10:20; Rom. 11:16) Body bilong datfala tree piksarem Jesus wea hem nao barava important “pikinini” bilong Abraham. Each branch long datfala tree piksarem “full namba bilong olketa” wea kamap pikinini bilong Abraham tu.
(Rome 11:17) God katem samfala branch bilong olive tree, and nomata iufala wanfala branch bilong wild olive tree, hem joinim iufala go long datfala tree and iufala tu kasem gudfala samting from rut bilong hem.
(Rome 11:20, 21) Datwan hem tru samting! Bat why God katem olketa nao, hem bikos olketa no garem faith, bat iufala gohed strong bikos iufala garem faith. Iufala mas keakea and no garem kaen praod tingting olsem. 21 Sapos God no letem olketa really branch bilong datfala tree for stap, bae hem no letem iufala tu for stap sapos iufala duim sem samting.
‘Wisdom Bilong God Barava Big Tumas!’
15 Wanem nao Jehovah duim for mekem plan bilong hem kamap tru? Paul talem hao God joinim olketa branch from wanfala wild olive tree go long datfala olive tree for changem olketa branch wea God katem. (Readim Rome 11:17, 18.) So olketa anointed Christian wea no Jew, wea samfala from kongregeson long Rome, olketa hia piksarem olketa branch bilong wild olive tree wea God joinim long datfala tokpiksa olive tree. Datwan mekem olketa kamap pikinini bilong Abraham. Tru tumas, firstaem olketa hia olketa branch bilong wild olive tree wea no garem chance for kamap pikinini bilong Abraham. Bat Jehovah mekem wei for olketa savve kamap olketa spiritual Israelite.—Rom. 2:28, 29.
(Rome 11:25, 26) Olketa brata, mi laekem iufala for savve long disfala holy secret, mekem iufala no tingse iufala savve long evri samting. Disfala secret hem olsem: Samfala pipol bilong Israel barava no laek for lisin. Bae hem olsem go kasem taem full namba bilong pipol wea no Jew wea God chusim, olketa kam. 26 Long wei olsem evriwan bilong Israel bae sev. Olketa Holy Raeting sei: “Man for sevem pipol bae kamaot from Zion. Bae hem mekem olketa son bilong Jacob lusim nogud wei bilong olketa.
‘Wisdom Bilong God Barava Big Tumas!’
19 Tru tumas, plan bilong Jehovah wea hem abaotem datfala “Israel bilong God” hem kamap tru long spesol wei. (Gal. 6:16) Olsem Paul hem talem, “evriwan bilong Israel bae sev.” (Rom. 11:26) “Evriwan bilong Israel” wea olketa nao full namba bilong Israel bilong God, bae kamap olketa priest wea rul olsem king long heven long taem wea Jehovah markem. No eni samting savve spoelem plan bilong Jehovah God!
Faendem Gudfala Point
(Rome 9:21-23) Hao, iu no savve? Man wea wakem samting long clay savve iusim sem clay nomoa for wakem wanfala pot for putim gud samting insaed, and nara pot for putim olketa rabis samting insaed, iaman? 22 God hem olsem tu. Hem laek for showimaot kros bilong hem long nogud pipol and for mekem pipol luksavve long paoa bilong hem. Nomata olsem, hem patient witim pipol wea hem kros long olketa and wea fit for finis. 23 Hem duim diswan for mekem pipol wea hem showimaot mercy long olketa and wea bae kasem datfala reward wea hem redyim for olketa, for luksavve long barava bigfala glory bilong hem.
Letem Discipline From Jehovah Stretem Iu
5 Waswe sapos wanfala man hem bighed and hem les for Jehovah stretem hem? Bae wanem nao Jehovah hem duim? Taem man wea wakem samting long clay no savve sheipim datfala clay for followim wanem hem laekem, hem savve disaed for wakem difren samting, or hem savve torowem datfala clay. Plande taem diswan savve happen bikos datfala man nao no sheipim gud datfala clay. Bat Jehovah hem no olsem. (Deut. 32:4) Taem man no letem Jehovah stretem hem, man hia nao hem rong, no Jehovah. Taem pipol obeyim Jehovah, hem savve iusim olketa for duim gud samting. Olsem example, olketa anointed Christian savve olsem ‘olketa pot for putim gud samting insaed.’ Bat olketa wea les for followim kaonsel bilong God olketa olsem ‘olketa pot for putim rabis samting insaed,’ wea olketa fit for finis nomoa.—Rom. 9:19-23.
(Rome 10:2) Wanem mi savve long hem nao hem olsem: Olketa laekem tumas for mekem God hapi, bat olketa no savve long tru samting abaotem hem.
it-1-E 1260 par. 2
Jealous
Olketa Tingse Olketa Duim Stret Samting. Maet man laekem tumas for duim wanfala samting (wea minim hem jealous) bat hem no luksavve wanem hem duim hem no stret and God no hapi long datwan. Hem nao wanem plande Jew long first century duim. Olketa tingse God bae ting long olketa olsem raeteous from wanem olketa duim for followim Law bilong Moses. Bat Paul showimaot wanem olketa duim hem no stret bikos olketa no savve long tru samting abaotem God. So God no ting long olketa olsem olketa raeteous. Olketa mas luksavve olketa duim rong samting and showimaot faith long Christ mekem God ting long olketa olsem raeteous and for olketa kamap free from wei wea olketa brekem Law. (Ro 10:1-10) Saul bilong Tarsus, wea bihaen hem kamap aposol Paul, hem man wea barava strong tumas for followim religion bilong olketa Jew, and from datwan hem “barava spoelem kongregeson bilong God and trae for finisim datwan.” Hem tinghae long Law dastawe hem “barava duim samting wea datfala law sei hem stret.” (Ga 1:13, 14; Php 3:6) Bat hem no savve God no hapi long wei wea hem strong (or jealous) for followim religion bilong olketa Jew. Hem garem gudfala heart, dastawe God kaen tumas long hem and iusim Christ for mekem hem change for followim tru worship.—1Ti 1:12, 13.