Wastaoa ONLINE LIBRARY
Wastaoa
ONLINE LIBRARY
Solomon Islands Pidgin
  • BIBLE
  • OLKETA PABLIKESON
  • OLKETA MEETING
  • w00 7/15 pp. 21-23
  • Olketa Cynic Affectim Iu Finis?

Disfala sekson no garem eni video.

Sorre, disfala video no savve plei distaem.

  • Olketa Cynic Affectim Iu Finis?
  • Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah—2000
  • Subheding
  • Olketa Nara Article
  • Olketa Cynic Long Bifor—Start and Biliv Bilong Olketa
  • Hao Hem Affectim Living Bilong Olketa
  • Olketa Cynic Long Distaem—Waswe, Iu Shud Showim Fasin Olsem Olketa?
  • Wei for Faet Againstim Fasin Bilong Cynic
  • Soul wea Kanduit Dae—Start bilong Datfala Teaching
    Wanem Nao Happen Long Iumi Taem Iumi Dae?
  • Waswe, Iu Mas Bilivim?
    Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah—2000
  • “Olketa Man Sei Mi Hu?”
    Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah—2001
  • Love Bae Mekem ‘Pipol Savve Iufala Olketa Disaepol blo Mi’
    Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah (Study)—2023
Samfala Moa
Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah—2000
w00 7/15 pp. 21-23

Olketa Cynic Affectim Iu Finis?

“WANFALA cynic hem man wea no savve lukim eni gud fasin long man, bat evritaem lukim nogud wan. Hem man wea olsem owl, lukluk gud taem hem dark, and blind taem hem laet, isisi lukaotem olketa smol insect, bat nating lukim olketa wild animal.” Olketa sei diswan hem toktok bilong Henry Ward Beecher, bigman long religion long America long mek-19 century. Planti maet ting disfala toktok barava storyim fasin bilong wanfala cynic distaem. Bat disfala word “cynic” hem kam from Greece bifor, wea hem no minim nomoa samwan wea showim fasin olsem. For planti handred year, disfala word hem minim wanfala sekson bilong olketa savveman.

Hao nao teaching bilong olketa Cynic hem start? Wanem nao olketa teachim? Waswe, hem gud for wanfala Christian garem fasin bilong wanfala Cynic?

Olketa Cynic Long Bifor—Start and Biliv Bilong Olketa

Greece bifor hem wanfala main ples for raoa long story. Long planti handred year kasem Common Era bilong iumi, olketa man olsem Socrates, Plato, and Aristotle startim samfala teaching wea mekem olketa garem bignem. Teaching bilong olketa affectim pipol long bigfala wei, and olketa Western kantri still followim idea bilong olketa.

Socrates (470-399 B.C.E.) hem sei hapi for olowe hem no kam from wei for aftarem material samting or for satisfaem feeling bilong body. Hem sei trufala hapi kam from laef wea aftarem gudfala fasin. Socrates ting long gudfala fasin olsem hem nomoa nambawan samting. For kasem disfala goal, hem rejectim material samting and olketa plan wea no important bikos hem sei olketa hia bae savve tanem tingting bilong hem. Hem showimaot balance fasin and bossim feeling bilong hem taem hem garem simpol laef.

Socrates startim wankaen wei for teach wea olketa kolem Socratic method. Taem planti talem wanfala idea and reason for saportim, Socrates duim opposite samting. Hem lisin long idea bilong olketa nara savveman and trae for pointim mistek wea stap long datfala idea. Diskaen wei hem encouragem tingting for judgem and lukdaonem nara man.

Wanfala follower bilong Socrates hem disfala savveman, Antisthenes (samting olsem 445-365 B.C.E.). Hem and samfala moa addim nara samting long teaching bilong Socrates taem olketa sei gudfala fasin nomoa hem gud samting. Long olketa, wei for aftarem hapitaem hem no tanem nomoa tingting bilong man, bat hem wicked samting tu. From olketa barava no laek kaban witim pipol, olketa barava lukdaonem nara man. Gogo pipol kolem olketa olketa Cynic. Maet disfala nem Cynic hem kam from wanfala Greek word (ky·ni·kosʹ) wea fitim wei wea olketa luk kwaet and praod. Hem minim “olsem dog.”a

Hao Hem Affectim Living Bilong Olketa

Nomata samfala part long teaching bilong Cynic olsem wei for againstim material samting and satisfaem feeling bilong body hem here gud long pipol, olketa Cynic mekem idea bilong olketa ova tumas. Diswan hem showaot long laef bilong wanfala Cynic wea planti savve long hem—savveman Diogenes.

Diogenes hem born long 412 B.C.E. long Sinope, wanfala taon long Black Sea. Hem muv witim dadi bilong hem go long Athens, wea hem herem teaching bilong olketa Cynic. Antisthenes nao teachim Diogenes and gogo hem savve gud long teaching bilong olketa Cynic. Socrates garem simpol living, and Antisthenes garem kwaet living. Bat, Diogenes garem barava strict living. For showimaot hem rejectim olketa material samting, Diogenes stap insaed wanfala drum for lelebet taem!

For lukaotem barava gud samting, olketa sei Diogenes wakabaot long Athens long midol day witim wanfala lamp for lukaotem man wea garem gud fasin! Diswan mekem pipol lukluk long hem and hem nao wanfala wei wea Diogenes and samfala nara Cynic iusim for teach. Olketa sei hao wantaem Alexander the Great askem Diogenes wanem samting nao hem barava wantem. Diogenes sei samting hem wantem nomoa hem for Alexander muv for no blokem laet bilong sun!

Diogenes and samfala nara Cynic garem living olsem pipol for beg. Olketa no garem taem for fren witim pipol, and olketa rejectim duty bilong olketa citizen. Maet from Socratic method hem affectim olketa, olketa barava no respectim nara pipol. Pipol savve long Diogenes olsem man wea toktok bilong hem savve killim nara man. Pipol sei olketa Cynic “olsem dog,” bat olketa savve kolem Diogenes seleva tu Datfala Dog. Hem dae long samting olsem 320 B.C.E. taem hem samting olsem 90 year. Olketa putim wanfala marbol karving wea sheip olsem wanfala dog antap long grev bilong hem.

Samfala nara skul bilong olketa savveman iusim samfala part bilong teaching bilong olketa Cynic. Bat gogo, fasin wea ova tumas bilong Diogenes and olketa wea followim hem bihaen hem mekem skul bilong Cynic garem nogud nem. Gogo, skul hia finis evribit.

Olketa Cynic Long Distaem—Waswe, Iu Shud Showim Fasin Olsem Olketa?

The Oxford English Dictionary storyim wanfala cynic long distaem olsem “man wea savve tok raf or faendem mistek. . . . Man wea no savve laek trustim honest feeling or gudfala reason wea muvim man and samting hem duim, and hem savve showimaot diswan long toktok for mekful and katem man; wanfala man for mekful wea lukaotem rong bilong narawan.” Olketa fasin hia stap long world raonem iumi, bat hem no fitim fasin bilong Christian. Ting raonem olketa Bible teaching and principle long daon.

“Jehovah hem garem mercy and hem kaen, hem no savve kros kwiktaem and hem fulap witim loving-kaeness. Hem bae no go ahed for lukaotem rong evritaem, or hem bae no keepim kros olowe.” (Psalm 103:8, 9) Olketa Christian shud “followim example bilong God.” (Ephesians 5:1) Sapos Almighty God chus for showim mercy and bigfala loving-kaeness winim wei for “tok raf or faendem mistek,” olketa Christian shud trae for duim sem samting.

Jesus Christ, wea barava followim Jehovah, ‘leavim wanfala example for iumi for followim gud olketa step bilong hem.’ (1 Peter 2:21; Hebrews 1:3) Samfala taem, Jesus showimaot olketa rongfala teaching bilong religion and wicked waka bilong world. (John 7:7) Nomata olsem, hem talem gudfala samting abaotem honest pipol. Olsem example, hem tok olsem abaotem Nathanael: “Lukim, wanfala Israelite, wea no eni laea samting stap long hem.” (John 1:47) Taem Jesus duim wanfala mirakol, samfala taem hem mekhae long faith bilong datfala man wea hem helpem. (Matthew 9:22) And taem samfala tingse present wea wanfala woman givim for showimaot thankiu hem ova tumas, Jesus no daotem reason wea muvim woman hia bat hem sei: “Long eni ples wea olketa preachim gud nius evriwea long world, samting wea disfala woman duim bae olketa storyim for rememberim hem.” (Matthew 26:6-13) Jesus hem wanfala fren wea garem trust and fren wea garem love long olketa follower bilong hem, hem “lovem olketa go kasem end.”—John 13:1.

From Jesus hem perfect, hem isi for hem faendem mistek bilong pipol wea no perfect. Bat winim wei for showimaot fasin for no biliv and for faendem mistek, hem lukaotem chance for strongim pipol.—Matthew 11:29, 30.

“[Love] bilivim evri samting.” (1 Corinthians 13:7) Datfala toktok hem barava difren from fasin bilong cynic, wea daotem reason and akson bilong nara man. Hem tru, world hem fulap witim pipol wea difren reason muvim olketa; so need hem stap for careful. (Proverbs 14:15) Nomata olsem, love hem redy for biliv bikos hem trustim man, no daotem man.

God lovem and trustim olketa servant bilong hem. Hem savve wanem olketa fit for duim winim olketa seleva. Bat, Jehovah no savve daotem pipol bilong hem, and hem no expectim olketa for duim samting winim wanem olketa fit for duim. (Psalm 103:13, 14) And tu, God lukaotem gud fasin long man, and hem showim trust taem hem givim olketa privilege and paoa long olketa servant bilong hem wea loyal, bat no perfect.—1 Kings 14:13; Psalm 82:6.

“Mi, Jehovah, mi lukluk gud long heart, lukluk insaed long olketa kidney, for givim samting long man wanwan for fitim wei bilong hem, for fitim frut bilong samting wea hem duim.” (Jeremiah 17:10) Jehovah savve readim heart bilong man long stretfala wei. Iumi kanduit. Dastawe, iumi need for careful for no talem wanem kaen reason nao muvim man for duim wanfala samting.

Wei for letem fasin bilong wanfala cynic grow insaed long iumi and gogo hem kontrolem tingting bilong iumi savve separatem iumi from olketa nara brata. Hem savve spoelem peace bilong Christian kongregeson. Dastawe letem iumi followim example bilong Jesus, wea minim tru samting bat hem deal witim olketa disaepol bilong hem long gudfala wei. Hem kamap fren wea olketa trustim.—John 15:11-15.

“Olsem iufala wantem olketa man for duim long iufala, duim sem samting long olketa tu.” (Luke 6:31) Planti wei stap for followim kaonsel bilong Jesus Christ. Olsem example, iumi evriwan laekem narawan for tok kaen long iumi and witim respect. Tru nao, iumi shud tok long nara pipol long kaenfala wei and witim respect. Nomata taem Jesus showimaot long strongfala wei rongfala teaching bilong olketa bigman long religion, hem nating duim diswan long wei wea showimaot daot.—Matthew 23:13-36.

Wei for Faet Againstim Fasin Bilong Cynic

Sapos iumi feel nogud, maet hem isi for letem fasin bilong cynic for affectim iumi. Iumi savve faet againstim diswan taem iumi luksavve Jehovah showimaot hem trustim pipol bilong hem wea no perfect. Diswan savve helpem iumi for acceptim fasin bilong olketa narawan wea worshipim God—pipol wea no perfect wea trae for duim stret samting.

Samfala nogud samting wea kasem pipol maet leadim olketa for no trustim pipol. Hem tru, hem no wise for putim full trust long pipol wea no perfect. (Psalm 146:3, 4) Bat, insaed long Christian kongregeson, planti want for givim encouragement. Tingim planti thousand wea olsem mami, dadi, sista, brata, and pikinini long olketa wea lusim famili bilong olketa seleva. (Mark 10:30) Tingim haomas nao showimaot olketa trufala fren long taem bilong trabol.b—Proverbs 18:24.

Mark for luksavve long olketa trufala follower bilong Jesus hem no fasin bilong cynic bat love for olketa brata, bikos hem sei: “From diswan evriwan bae savve iufala nao olketa disaepol bilong mi, sapos iufala garem love midolwan long iufala seleva.” (John 13:35) So letem iumi showim love, and letem iumi tingim gudfala fasin nomoa bilong olketa Christian brata. Wei for duim olsem bae helpem iumi for stap klia long fasin bilong wanfala Cynic.

[Olketa Footnote]

a Maet disfala nem Cynic hem kam tu from Ky·noʹsar·ges, wanfala gymnasium long Athens wea Antisthenes teach long there.

b Lukim article wea garem title “Christian Kongregeson—Wanfala Ples for Kasem Strong” insaed Wastaoa bilong May 15, 1999.

[Piksa long page 21]

Datfala Cynic wea staka savve long hem, Diogenes

[Credit Line]

From disfala buk Great Men and Famous Women

    Solomon Islands Pidgin Pablikeson (1988-2024)
    Log Aot
    Log In
    • Solomon Islands Pidgin
    • Sharem
    • Settings
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Terms of Use
    • Privacy Policy
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Log In
    Sharem