-
For Savve Long “Mind Bilong Christ”Wastaoa—2000 | February 15
-
-
For Savve Long “Mind Bilong Christ”
“‘Hu nao savve long mind bilong Jehovah, mekem hem savve teachim hem?’ Bat iumi garem mind bilong Christ.”—1 CORINTHIANS 2:16.
1, 2. Insaed long Bible, Jehovah disaed for showimaot wanem abaotem Jesus?
JESUS hem luk hao? Wanem nao color bilong hair bilong hem? skin bilong hem? eye bilong hem? Hao tol nao hem? Wanem nao hevi bilong hem? Insaed olketa handred year wea go pas, tingting bilong pipol abaotem lukluk bilong Jesus hem difren tumas, samfala fitim lelebet bat samfala tumas nao. Samfala showim hem olsem taf and strong, taem samfala moa showim hem olsem wik.
2 Bible hem no story tumas abaotem lukluk bilong Jesus. Bat, Jehovah lukim samting wea moa important for showimaot: olketa fasin bilong Jesus. Olketa Gospel reportim no samting wea Jesus talem and duim nomoa bat showimaot tu deep bilong feeling and wanem nao muvim tingting bilong hem taem hem toktok and duim samting. Fofala Gospel hia wea God givim hem helpem iumi for luk lelebet insaed wanem aposol Paul kolem olsem “mind bilong Christ.” (1 Corinthians 2:16) Hem important for iumi savve gud long olketa tingting, feeling, and fasin bilong Jesus. Why? Tufala reason givim ansa.
3. For savve gud long mind bilong Christ fit for mekem iumi luksavve long wanem?
3 First wan, mind bilong Christ showim iumi samting abaotem mind bilong Jehovah God. Jesus hem savve gud tumas long Dadi bilong hem dastawe hem savve sei: “No eniwan savve hu nao Son bat Dadi nomoa; and hu nao Dadi, no eniwan savve bat Son nomoa, and man wea Son hem willing for showim long hem.” (Luke 10:22) Hem olsem Jesus hem sei, ‘Sapos iu want for savve long fasin bilong Jehovah, iu luk long mi.’ (John 14:9) Dastawe, taem iumi studyim wanem olketa Gospel talem abaotem hao Jesus ting and feel, hem olsem iumi lanem hao nao Jehovah ting and feel. Savve olsem helpem iumi for kam moa klos long God bilong iumi.—James 4:8.
4. Sapos iumi barava laek for olsem Christ, iumi mas lanem wanem firstaem, and why?
4 Mek-tu, wei for savve long mind bilong Christ hem helpem iumi for “followim gud olketa step bilong hem.” (1 Peter 2:21) For followim Jesus hem no minim nomoa for repeatim toktok bilong hem and followim olketa samting hem duim. From toktok and samting wea iumi duim kamaot from tingting and feeling, for followim Christ minim iumi mas mekem grow semkaen “tingting” wea hem garem. (Philippians 2:5) Hem olsem, sapos iumi barava laek for olsem Christ, iumi mas lane firstaem for tingting and feelim samting olsem hem, wea minim, duim best bilong iumi olsem olketa man wea no perfect. So letem iumi, witim help bilong olketa wea raetem Gospel, luk lelebet insaed long mind bilong Christ. Firstaem iumi bae storyim olketa samting wea affectim tingting and feeling bilong Jesus.
Stap Bilong Hem Long Heven Bifor
5, 6. (a) Hao nao olketa kaban bilong iumi savve affectim iumi? (b) Wanem kaen kaban nao firstborn Son bilong God garem long heven bifor hem kam long earth, and hao nao diswan affectim hem?
5 Olketa klos kaban bilong iumi savve affectim iumi, affectim tingting, feeling, and samting wea iumi duim long gudfala or long nogud wei.a (Proverbs 13:20) Tingim olketa wea kaban witim Jesus long heven bifor hem kam long earth. Gospel bilong John mekem iumi savve long taem wea Jesus stap long heven bifor olsem “Word,” or Man For Toktok, bilong God. John hem sei: “Long firstaem Word hem stap, and Word hem stap witim God, and Word hem wanfala god. Dis wan nao stap witim God long firstaem.” (John 1:1, 2) From Jehovah no garem start, wei wea Word stap witim God “long firstaem” mas minim taem God start for creatim samting. (Psalm 90:2) Jesus nao “firstborn bilong evri creation.” So, hem stap bifor God creatim olketa nara spirit man and disfala physical universe.—Colossians 1:15; Revelation 3:14.
6 Samfala scientist tingse disfala physical universe stap winim 12 billion year finis. Sapos olketa tingting hia hem stret, firstborn Son bilong God hem stap witim Dadi bilong hem for barava planti billion year bifor hem creatim Adam. (Markem Micah 5:2.) Dastawe wanfala barava klos and strongfala wei for fren hem kamap midolwan tufala. Taem Bible storyim firstborn Son bilong God long wei wea hem olsem wisdom, hem sei: “Mi nao dat wan wea [Jehovah] laekem tumas evri day, mi hapi for stap front long hem evritaem.” (Proverbs 8:30) Iumi sure hao planti year wea hem stap klos witim dat wan wea hem Source bilong love hem barava affectim Son bilong God! (1 John 4:8) Gogo Son hem savve and showimaot olketa tingting, feeling, and wei bilong Dadi bilong hem winim eni nara man.—Matthew 11:27.
Laef Long Earth and Hao Diswan Affectim Hem
7. Wanem nao wanfala reason why firstborn Son bilong God mas kam long earth?
7 Son bilong God garem moa samting for lanem, from Jehovah plan for mekem Son bilong hem fit for kamap wanfala Hae Priest wea garem feeling, wea savve “feel sorre long olketa wik point bilong iumi.” (Hebrews 4:15) Wanfala reason why Son hem kam long earth nao hem for kasem olketa mark bilong disfala waka. Long hia, olsem wanfala man wea garem flesh and blood, Jesus hem feisim olketa kaen living and hevi wea bifor hem lukim nomoa from heven. Distaem hem fit for kasem seleva olketa feeling bilong man. Samfala taem hem taed, thirsty, and hangre. (Matthew 4:2; John 4:6, 7) Winim datwan, hem kasem evrikaen hevi and safa. So hem “lanem fasin for obey” and kamap barava fit for waka bilong hem olsem Hae Priest.—Hebrews 5:8-10.
8. Wanem nao iumi savve abaotem taem wea Jesus hem young long earth?
8 Waswe long olketa samting wea kasem Jesus taem hem young yet long earth? Story abaotem taem hem pikinini hem short nomoa. For tok stret, Matthew and Luke nomoa storyim olketa samting wea happen taem hem born. Olketa wea raetem Gospel savve hao Jesus hem stap long heven bifor hem kam long earth. Datfala laef bilong hem bifor, winim eni nara samting, hem explainim wanem kaen man nao hem kamap. Nomata olsem, Jesus hem kamap really man. Nomata hem perfect, hem still need for lane taem hem grow from baby olsem pikinini and young man go kasem bigfala man. (Luke 2:51, 52) Bible talemaot samfala samting abaotem young laef bilong Jesus wea maet affectim hem.
9. (a) Wanem nao showimaot hao Jesus hem born long wanfala poor famili? (b) Luk olsem wanem kaen living nao Jesus hem growap insaed?
9 Luk olsem, Jesus hem born long wanfala poor famili. Diswan showaot long offering wea Joseph and Mary tekem kam long temple long samting olsem 40 day bihaen hem born. Tufala no tekem kam wanfala young man sheep olsem burnt offering and wanfala young kurukuru or wanfala young pigeon olsem sin offering, bat tufala tekem kam “tufala kurukuru or tufala young pigeon.” (Luke 2:24) Followim Law Bilong Moses, disfala offering hem bilong olketa wea poor. (Leviticus 12:6-8) Gogo, disfala smol famili hem grow. Joseph and Mary garem nara sixfala pikinini and maet moa wea born bihaen mirakol wei wea Jesus hem born. (Matthew 13:55, 56) So Jesus hem growap insaed long wanfala bigfala famili, maet no witim planti samting.
10. Wanem nao showimaot Mary and Joseph fraet long God?
10 Dadi and mami wea fraet long God nao kea for Jesus taem hem grow. Mami bilong hem, Mary, hem wanfala barava spesol woman. Rememberim hao taem hem meetim Mary, angel Gabriel hem sei: “Gud day, wan wea Jehovah hapi tumas long hem, Jehovah hem stap witim iu.” (Luke 1:28) Joseph tu hem strong for worship. Evri year hem faithful for wakabaot 150 kilometer go long Jerusalem for Passover. Mary tu hem go, nomata man nomoa need for duim diswan. (Exodus 23:17; Luke 2:41) Long wanfala taem hia, Joseph and Mary, bihaen tufala lukaot gud evriwea, tufala faendem Jesus wea 12 year long temple midolwan olketa teacher. Jesus sei long dadi and mami bilong hem wea wari tumas: “Waswe, iufala no savve mi mas stap long haos bilong Dadi bilong mi?” (Luke 2:49) “Dadi”—datfala word mas barava garem feeling and strongim youngfala Jesus. Wan samting iumi savve, olketa talem hem finis hao Jehovah nao hem really Dadi bilong hem. And tu, maet Joseph hem wanfala gudfala dadi wea adoptim Jesus. Iumi sure Jehovah bae no chusim wanfala raf and cruel man for lukaftarem Son bilong Hem!
11. Wanem waka nao Jesus hem lanem, and long taem bilong Bible, wanem nao insaed long kaen waka olsem?
11 Taem hem stap long Nazareth, Jesus lanem carpenter waka, luk olsem from dadi wea adoptim hem, Joseph. Jesus barava mastarem datfala waka dastawe olketa kolem hem “datfala carpenter.” (Mark 6:3) Long taem bilong Bible, waka bilong olketa carpenter nao for buildim haos, wakem furniture (olsem tebol, stul, and bench), and for wakem olketa tul for farming. Insaed long Dialogue With Trypho, buk bilong Justin Martyr, bilong mek-tu century C.E., hem raet olsem abaotem Jesus: “Hem planti taem waka olsem wanfala carpenter taem hem stap witim olketa man, wakem olketa plow and yoke.” Kaen waka olsem hem no isi, from olketa carpenter bifor maet no savve go baem timba. Luk olsem, hem mas go aot and chusim wanfala tree, swingim ax bilong hem, and karem timba go bak long haos. So luk olsem Jesus hem savve long olketa hevi bilong wei for waka for living, deal witim olketa customer, and hao for saportim famili bilong hem.
12. Wanem nao showimaot hao luk olsem Joseph hem dae bifor Jesus, and diswan minim Jesus mas duim wanem?
12 Olsem bigfala son bilong Joseph, luk olsem Jesus help for lukaftarem famili, from luk olsem Joseph hem dae bifor Jesus.b Zion’s Watch Tower bilong January 1, 1900, sei: “Kastom showimaot hao Joseph dae taem Jesus hem young yet, and hao Jesus kamap carpenter and saportim datfala famili. Bible record hem saportim diswan long wei wea olketa kolem Jesus wanfala carpenter, and olketa tok abaotem mami and olketa brata bilong hem, bat no abaotem Joseph. (Mark 6:3) . . . Dastawe, maet eitin year long laef bilong Lord bilong iumi, from datfala taem [wea olketa storyim long Luke 2:41-49] go kasem taem hem baptaes, Jesus iusim for duim olketa normal waka insaed laef.” Luk olsem Mary and olketa pikinini bilong hem, Jesus tu, savve long pain wea kamap taem wanfala hasband and dadi wea olketa lovem tumas hem dae.
13. Taem Jesus go ahed long ministry bilong hem, why nao hem duim witim savve, wei for luksavve, and deepfala feeling wea no eni naraman savve garem?
13 Hem klia, Jesus hem no born long wanfala isi laef. Bat, hem barava feisim laef bilong olketa man nating. Then, long 29 C.E., taem hem kam for Jesus duim waka wea God markem for hem. Klosap long coldfala season long datfala year, hem baptaes long wata and kamap wanfala spiritual Son bilong God. ‘Heven open ap for hem,’ luk olsem diswan minim hem distaem rememberim laef bilong hem long heven bifor, witim evri tingting and feeling wea hem garem. (Luke 3:21, 22) So taem Jesus go ahed long ministry bilong hem, hem duim witim savve, wei for luksavve, and deepfala feeling wea no eni nara man savve garem. Witim gudfala reason, olketa samting insaed ministry bilong Jesus nao main samting wea olketa wea raetem Gospel raet abaotem. Nomata olsem, olketa no fit tu for raetem evriting wea hem talem and duim. (John 21:25) Bat samting wea God muvim olketa for raetem hem helpem iumi for luk lelebet insaed long mind bilong barava nambawan man wea winim evri nara man.
Fasin Bilong Jesus Olsem Man
14. Hao nao olketa Gospel showimaot Jesus olsem wanfala man wea no hard bat kaen and garem deepfala feeling?
14 Olketa Gospel showimaot Jesus olsem man wea no hard bat kaen and garem deepfala feeling. Hem showimaot planti difren kaen feeling: barava feel sorre long man wea garem leprosy (Mark 1:40, 41); pain bilong sorre taem pipol no lisin (Luke 19:41, 42); stretfala wei for kros long olketa greedy man for changem selen. (John 2:13-17). From hem feelim feeling bilong pipol, diswan muvim Jesus for krae tu, and hem nating haedem olketa feeling bilong hem. Taem Jesus lukim Mary, sista bilong Lazarus, krae long dae bilong gudfala fren bilong hem Lazarus, diswan barava affectim Jesus and hem krae tu, and olketa nara man lukim hem.—John 11:32-36.
15. Hao nao kaenfala feeling bilong Jesus hem showaot long wei wea hem lukim and treatim olketa narawan?
15 Olketa kaenfala feeling bilong Jesus barava showaot long wei wea hem lukim and treatim olketa narawan. Hem duim samting for olketa wea poor and sorre, and helpem olketa for ‘faendem samting for strongim olketa.’ (Matthew 11:4, 5, 28-30) Hem garem taem for duim samting for need bilong olketa wea safa, nomata hem wanfala sik woman wea tasim kaleko bilong hem or wanfala barava poor blind man wea no savve stap kwaet. (Matthew 9:20-22; Mark 10:46-52) Jesus lukaotem gud fasin bilong olketa man and hem tokhae long olketa for diswan; bat, hem willing tu for givim kaonsel sapos eniwan needim. (Matthew 16:23; John 1:47; 8:44) Nomata hem taem wea olketa woman no garem planti freedom, Jesus treatim olketa witim bigfala honor and respect. (John 4:9, 27) Dastawe, wanfala grup bilong olketa woman hapi for lukaftarem need bilong hem from samting bilong olketa seleva.—Luke 8:3.
16. Wanem nao showimaot Jesus hem garem balance tingting abaotem laef and material samting?
16 Jesus hem garem balance tingting abaotem laef. Olketa material samting hem no main samting long laef bilong hem. Luk olsem hem no garem planti material samting. Hem sei hem no garem “eni ples for putim hed bilong hem.” (Matthew 8:20) Long semtaem, Jesus hem helpem hapitaem bilong olketa narawan. Taem hem attendim wanfala marit feast—taem bilong music, singsing, and bigfala hapi—hem klia hao hem no kam long there for daonem datfala feast. Tru samting, Jesus hem duim firstfala mirakol bilong hem long there. Taem wine hem finis, hem tanem wata for kamap gudfala wine, wanfala drink wea “mekem heart bilong man hapi.” (Psalm 104:15; John 2:1-11) Dastawe feast savve go ahed, and tufala wea marit no shame nao from wine hem stap yet. Wei wea Jesus hem garem balance tingting hem showaot tu from planti moa taem wea olketa raet abaotem hao Jesus waka hard long ministry bilong hem.—John 4:34.
17. Why nao iumi no sapraes hao Jesus hem wanfala Masta Teacher, and wanem nao olketa teaching bilong hem showimaot?
17 Jesus hem wanfala Masta Teacher. Planti teaching bilong hem showimaot olketa really samting wea kasem man, wea hem tu barava savve gud long hem. (Matthew 13:33; Luke 15:8) Hao hem teach hem barava gud tumas—evritaem klia, simpol, and givim gudfala samting. Samting wea hem teachim hem gud go moa. Olketa teaching bilong hem showimaot deepfala feeling insaed heart bilong hem for mekem olketa wea lisin long hem for savve gud long olketa tingting, feeling, and olketa wei bilong Jehovah.—John 17:6-8.
18, 19. (a) Witim wanem barava kliafala tokpiksa nao Jesus storyim Dadi bilong hem? (b) Wanem nao bae iumi storyim long next article?
18 Jesus samtaem iusim barava kliafala tokpiksa, wea no isi for forgetim, taem hem storyim Dadi bilong hem. For tok abaotem mercy bilong God hem gud nomoa. Bat winim datwan, Jesus storyim Jehovah olsem wanfala dadi wea laek for forgive, and wea barava showimaot feeling taem hem lukim son bilong hem kam bak moa so hem “ran go and holem hem and kissim hem.” (Luke 15:11-24) Long wei wea rejectim strongfala kastom bilong olketa bigman long church for lukdaonem man nating, Jesus explainim hao Dadi bilong hem laekem prea bilong hambol tax kolekta winim enikaen prea bilong praodfala Pharisee. (Luke 18:9-14) Jesus showimaot Jehovah olsem wanfala God wea kea and wea savve taem wanfala smolfala bird hem foldaon long graon. “No fraet,” Jesus encouragem olketa disaepol bilong hem, “iufala moa important winim planti bird.” (Matthew 10:29, 31) So iumi minim hao pipol sapraes tumas long ‘wei bilong Jesus for teach’ and olketa kam long hem. (Matthew 7:28, 29) Wantaem, ‘wanfala crowd’ stap witim hem for thrifala day, nomata olketa hangre!—Mark 8:1, 2.
19 Iumi thankiu tumas hao Jehovah hem showimaot insaed long Word bilong hem datfala mind bilong Christ! Bat, hao nao iumi savve mekem grow and showimaot mind bilong Christ taem iumi deal witim narawan? Bae iumi storyim diswan long next article.
[Olketa Footnote]
a Revelation 12:3, 4 showimaot hao kaban bilong olketa spirit man savve affectim olketa. Long there, “dragon,” wea piksarem Satan, hem iusim paoa bilong hem for pullim olketa nara “star,” or olketa spirit son, for saed witim hem for bighed.—Markem Job 38:7.
b Lastfala story abaotem Joseph hem taem olketa faendem Jesus wea 12 year, insaed long temple. No eni story sei Joseph hem stap long datfala marit feast long Cana, long start long ministry bilong Jesus. (John 2:1-3) Long 33 C.E., Jesus putim long aposol John waka for kea long Mary. Datwan hem samting wea Jesus maet no duim sapos Joseph hem laef yet.—John 19:26, 27.
-
-
Iu Garem “Mind Bilong Christ”?Wastaoa—2000 | February 15
-
-
Iu Garem “Mind Bilong Christ”?
“Letem God wea givim fasin for go ahed strong and comfort givim iufala sem tingting olsem Christ Jesus hem garem bifor.”—ROMANS 15:5.
1. Hao nao planti long olketa painting bilong Christendom showimaot Jesus, and why nao diswan hem no stret?
“NO ENITAEM pipol lukim hem laf.” Hem nao toktok abaotem Jesus insaed wanfala pepa wea olketa laea for sei wanfala bigman long Rome bifor nao raetem. Disfala pepa, wea olketa lukim start kam from mek-11 century, olketa sei hem affectim planti artist.a Insaed planti painting, Jesus hem luk sorre, hem nating savve smile. Bat datwan hem no stretfala piksa bilong Jesus, wea olketa Gospel storyim olsem man wea laek for fren, wea showimaot kaenfala fasin from heart.
2. Hao nao iumi savve mekem grow “sem tingting olsem Christ Jesus hem garem bifor,” and diswan bae helpem iumi for duim wanem?
2 Hem klia, for savve long really Jesus, iumi mas fulimap mind and heart bilong iumi witim barava stretfala savve abaotem wanem kaen man nao Jesus taem hem stap long earth. So letem iumi lukluk gud long samfala story long Gospel wea givim iumi idea long “mind bilong Christ”—hem nao, feeling, lukluk, tingting, and hao hem disaed long samting. (1 Corinthians 2:16) Taem iumi duim olsem, letem iumi ting raonem hao for mekem grow “sem tingting olsem Christ Jesus hem garem bifor.” (Romans 15:5) Then, bae iumi moa fit for followim example bilong hem insaed long laef bilong iumi and hao iumi deal witim olketa nara man.—John 13:15.
Isi for Tok Witim
3, 4. (a) Wanem nao happen long taem bilong story long Mark 10:13-16? (b) Wanem nao Jesus duim taem olketa disaepol bilong hem trae for stopem olketa pikinini for kam long hem?
3 Pipol laek for klos long Jesus. Long planti taem, olketa man wanwan bilong difren year and living feel free for tok witim hem. Tingim story long Mark 10:13-16. Diswan happen klosap long end bilong ministry bilong hem long lastfala gogo bilong hem for Jerusalem, for feisim dae witim bigfala pain.—Mark 10:32-34.
4 Tingim datfala taem. Pipol start for tekem kam pikinini, baby tu, for Jesus blessim olketa.b Bat, olketa disaepol trae for stopem olketa pikinini for kam long Jesus. Maet olketa disaepol tingse Jesus no laekem pikinini for disturbem hem long olketa week wea olsem hevi long laef bilong hem. Bat olketa rong. Taem Jesus hem savve long samting wea olketa disaepol duim, hem nating hapi. Jesus kolem olketa pikinini for kam long hem, hem sei: “Letem olketa smol pikinini kam long mi; no trae for stopem olketa.” (Mark 10:14) Then hem duim samting wea showimaot barava fasin for kea and love. Story hem sei: “Hem holem olketa pikinini hia insaed arm bilong hem and start for blessim olketa.” (Mark 10:16) Olketa pikinini feel free taem Jesus holem olketa insaed arm bilong hem.
5. Wanem nao story long Mark 10:13-16 talem iumi abaotem wanem kaen man nao Jesus?
5 Datfala smol story talem iumi planti samting abaotem wanem kaen man nao Jesus. Lukim hao pipol feel free for tok long hem. Nomata hem garem haefala position long heven, hem nating lukdaonem olketa man wea no perfect. (John 17:5) Waswe, hem no big samting tu hao, nomata olketa pikinini bat feel free witim hem? Iumi barava sure olketa bae no feel klosap long wanfala man wea serious nomoa, wea kanduit smile or laf! Pipol bilong enikaen year tok long Jesus from olketa luksavve hem savve showimaot feeling, hem kea, and olketa barava sure hem bae no raosem olketa.
6. Hao nao olketa elder savve mekem pipol feel moa free for tok long olketa?
6 Taem iumi tingim disfala story, iumi savve ask, ‘Mi garem mind bilong Christ? Pipol feel free for tok long mi?’ Long olketa hardfala taem tuday, olketa sheep bilong God needim olketa shepherd wea olketa savve feel free for tok long hem, olketa man wea olsem “ples for haed from wind.” (Isaiah 32:1, 2; 2 Timothy 3:1) Olketa elder, sapos iu mekem grow trufala interest wea kamaot from heart bilong iu, for olketa brata bilong iu and iu willing for givim iuseleva for olketa, bae olketa luksavve long kea bilong iu. Olketa bae lukim diswan long lukluk long feis bilong iu, herem long saond bilong toktok bilong iu, and lukim long kaenfala fasin bilong iu. Trufala feeling and kea olsem savve mekem isi for olketa narawan, and olketa pikinini tu, for tok long iu. Wanfala Christian woman explainim why nao hem feel free for story long wanfala elder: “Hem tok long mi long wei wea garem feeling and kea. Sapos nomoa, ating bae mi no talem eniting. Hem mekem mi feel sef.”
Ting Long Olketa Narawan
7. (a) Hao nao Jesus showimaot hem ting long olketa narawan? (b) Why nao maet Jesus hem isisi for mekem wanfala blind man hem lukluk moa?
7 Jesus hem ting long olketa narawan. Hem minim feeling bilong olketa narawan. Lukluk nomoa bilong wan wea sik hem barava muvim hem tumas for aotem datfala safa. (Matthew 14:14) Hem minim tu need and haomas samting man seleva savve duim. (John 16:12) Wantaem, pipol tekem kam wanfala blind man and barava askem Jesus for healim hem. Jesus isisi mekem man hia lukluk moa. Firstaem, man hia lukim man bat hem no mas klia—“samting wea luk olsem olketa tree, bat olketa wakabaot.” Then, Jesus mekem man hia lukluk gud nao. Why nao hem isisi healim disfala man? Maet for mekem disfala man wea barava getius long darkness for redy lelebet for bigfala sunlaet and world.—Mark 8:22-26.
8, 9. (a) Wanem nao happen no longtaem bihaen Jesus and olketa disaepol bilong hem go insaed area bilong Decapolis? (b) Storyim taem Jesus healim man wea earpas.
8 Tingim tu samting wea happen bihaen long Passover bilong 32 C.E. Jesus and olketa disaepol bilong hem go insaed long area bilong Decapolis, east saed long Sea Bilong Galilee. Long there, bigfala crowd kasem olketa and tekem kam long Jesus planti wea sik and disable, and hem healim evriwan. (Matthew 15:29, 30) Interesting samting, Jesus hem givim spesol tingting for wanfala man. Man wea raetem Gospel, Mark, hem nomoa raet abaotem disfala samting wea happen.—Mark 7:31-35.
9 Man hia hem earpas and klosap no savve toktok. Jesus maet luksavve long fraet and shame bilong disfala man. Then Jesus duim samting wea difren lelebet. Hem tekem man hia from olketa pipol, long wanfala ples wea haed lelebet. Then Jesus mek-saen for talem man hia wanem hem redy for duim. Hem “putim finger bilong hem insaed long ear bilong man hia and, bihaen hem spit, hem tasim tongue bilong man hia.” (Mark 7:33) Then Jesus luk ap long heven and breathe big taem hem prea. Olketa samting wea hem duim hia talem disfala man, ‘Wanem mi redy for duim long iu hem from paoa bilong God.’ Then Jesus sei: “Kamap open.” (Mark 7:34) Long there, man hia savve here moa, and hem savve toktok gud nao.
10, 11. Hao nao iumi savve showim iumi luksavve long feeling bilong olketa narawan insaed long kongregeson? insaed long famili?
10 Bigfala feeling nao Jesus hem showim long olketa narawan! Hem minim feeling bilong olketa, and diswan muvim hem for duim samting long wei wea luksavve long feeling bilong olketa. Olsem olketa Christian, hem gud for iumi mekem grow and showimaot mind bilong Christ long wei olsem. Bible hem kaonselem iumi: “Iufala evriwan mas garem wankaen tingting, showim feeling long narawan, garem love olsem brata, garem fasin for kea, hambol long mind.” (1 Peter 3:8) Diswan barava minim iumi mas tok and duim samting long wei wea luksavve long feeling bilong olketa narawan.
11 Insaed long kongregeson, iumi savve showim iumi luksavve long feeling bilong narawan taem iumi showim respect long olketa, treatim olketa olsem iumi laekem pipol for treatim iumi. (Matthew 7:12) Datwan minim for careful long wanem iumi talem and hao iumi talem. (Colossians 4:6) Tingim hao ‘olabaot toktok savve kat olsem sword.’ (Proverbs 12:18) Waswe insaed long famili? Hasband and waef wea garem trufala love midolwan long tufala bae minim gud olketa feeling bilong each wan. (Ephesians 5:33) Olketa stap klia from raf toktok, tokspoelem olowe, and toktok for killim man—evriting wea savve kosim nogud feeling wea no isi for healim. Pikinini tu garem feeling, and olketa dadi and mami wea garem love tingim diswan. Taem need for stretem olketa hem kamap, diskaen dadi and mami duim long wei wea respectim feeling bilong pikinini and no mekem hem shame nating.c (Colossians 3:21) Taem iumi duim olsem iumi showimaot feeling for narawan, iumi showimaot iumi garem mind bilong Christ.
Willing for Trustim Narawan
12. Jesus garem wanem kaen tingting wea balance and stretfala abaotem olketa disaepol bilong hem?
12 Jesus garem balance and stretfala tingting abaotem olketa disaepol bilong hem. Hem savve gud hao olketa no perfect. Tingim, hem savve readim heart bilong man. (John 2:24, 25) Nomata olsem, hem lukim no saed long fasin bilong olketa wea no perfect nomoa, bat gud fasin bilong olketa tu. Hem lukim tu hao gud samting long olketa man hia wea Jehovah pullim kam savve grow. (John 6:44) Wei wea Jesus tinghae long olketa disaepol bilong hem hem showaot long hao hem deal witim and treatim olketa. Wan samting, hem showimaot hem willing for trustim olketa.
13. Hao nao Jesus showimaot hem trustim olketa disaepol bilong hem?
13 Hao nao Jesus showim datfala trust? Taem hem lusim earth, hem givim bigfala responsibility go long olketa disaepol bilong hem wea God anointim. Hem putim insaed long hand bilong olketa disfala responsibility for lukaftarem waka bilong Kingdom bilong hem raonem full world. (Matthew 25:14, 15; Luke 12:42-44) Insaed long ministry bilong hem, hem showimaot nomata long olketa smolfala wei hao hem trustim olketa. Taem hem iusim mirakol for mekem kaikai kamap staka for feedim olketa pipol, hem givim long disaepol bilong hem responsibility for sharem kaikai.—Matthew 14:15-21; 15:32-37.
14. Witim shortfala toktok storyim Mark 4:35-41.
14 Tingim, tu, story wea stap long Mark 4:35-41. Long datfala taem Jesus and olketa disaepol bilong hem go insaed wanfala boat and akrosim Sea Bilong Galilee. No longtaem bihaen olketa go, Jesus leidaon long bihaen bilong boat and hem deepim sleep. Bat, no longtaem bihaen, “wanfala big wind kamap.” Big wind olsem hem olowe nomoa long Sea Bilong Galilee. Bikos ples hem low tumas (olsem 200 meter andanit sea level), air long there hem hot winim nara ples long there, and diswan kosim weather for olabaot. Witim diswan, olketa strong wind kamdaon long Jordan Valley from Maunt Hermon, wea stap long north saed. Taem wea fine savve seknomoa kamap raf tumas. Tingim diswan: Jesus savve long strong wind wea kamap evritaem long there, from hem growap long Galilee. Nomata olsem, hem sleep nomoa, from hem trustim savve bilong olketa disaepol bilong hem, wea samfala olketa fisherman.—Matthew 4:18, 19.
15. Hao nao iumi savve followim wei wea Jesus hem willing for trustim olketa disaepol bilong hem?
15 Waswe, iumi savve followim wei wea Jesus willing for trustim olketa disaepol bilong hem? Samfala faendem hard for givim responsibility long olketa narawan. Hem olsem olketa nao mas evritaem steerim kanu. Olketa maet ting, ‘Sapos mi laekem diswan for stret, mi mas duim seleva!’ Bat sapos iumi mas duim evriting seleva, iumi insaed danger for kamap taed tumas and maet stap difren from famili for longfala taem nating. And tu, sapos iumi no givimaot olketa waka and responsibility wea fitim narawan, maet iumi holem bak training and experience wea olketa needim. Hem wise for lane for trustim olketa narawan, and givim responsibility long olketa. Hem gud for iumi askem stret long seleva, ‘Waswe, mi garem mind bilong Christ long diswan? Mi willing for givim samfala waka long olketa narawan, trustim olketa for duim best bilong olketa?’
Hem Showimaot Hem Trustim Olketa Disaepol Bilong Hem
16, 17. Long lastfala naet bilong hem long earth, hao nao Jesus showimaot hem tinghae and trustim olketa aposol bilong hem, nomata hem savve olketa bae lusim hem?
16 Jesus showimaot hem tinghae long olketa disaepol bilong hem long narafala important wei. Hem letem olketa savve hem trustim olketa. Diswan klia tumas long olketa toktok wea hem talem long olketa aposol bilong hem long lastfala naet bilong hem long earth. Lukim samting wea happen.
17 Hem wanfala busy evening for Jesus. Hem givim olketa disaepol bilong hem wanfala tokpiksa leson long wei for hambol taem hem wasim leg bilong olketa. Bihaen, hem startim evening kaikai wea kamap memorial bilong dae bilong hem. Then, olketa aposol insaed long bigfala raoa moa abaotem hu nao hem luk olsem nambawan. Jesus, hem patient nomoa and hem story gud witim olketa, hem no hotem olketa. Hem talem olketa wanem bae kamap long future: “Iufala evriwan bae stambol for saed bilong mi long disfala naet, from olketa raetem finis, ‘Mi bae killim shepherd, and olketa sheep bae go olabaot.’” (Matthew 26:31; Zechariah 13:7) Hem savve hao olketa klos kaban bilong hem hia bae lusim hem taem hem needim olketa. Nomata olsem, hem nating hotem olketa. Bat difren samting nao happen, hem talem olketa: “Bat bihaen mi rise ap, mi bae go firstaem long iufala long Galilee.” (Matthew 26:32) Tru nao, hem strongim moa wei wea hem bae no lusim olketa nomata olketa bae lusim hem. Taem disfala bigfala hevi hem finis, bae hem meetim olketa moa.
18. Long Galilee, Jesus givim olketa disaepol bilong hem wanem bigfala waka, and hao nao olketa aposol go ahed long diswan?
18 Jesus keepim toktok bilong hem. Bihaen, long Galilee, Jesus wea resurrect hem showaot long 11-fala faithful aposol, wea luk olsem olketa hipap witim planti narawan moa. (Matthew 28:16, 17; 1 Corinthians 15:6) Long there, Jesus givim bigfala waka for olketa lukaftarem: “Dastawe go and mekem disaepol long pipol bilong evri nation, baptaesim olketa long nem bilong Father and bilong Son and bilong holy spirit, teachim olketa for duim evri samting wea mi komandim long iufala.” (Matthew 28:19‚ 20) Buk bilong Acts givim iumi kliafala pruv hao olketa aposol followim disfala komand. Olketa faithful for leadim disfala waka for preachim gud nius long first century.—Acts 2:41, 42; 4:33; 5:27-32.
19. Olketa samting wea Jesus duim bihaen hem resurrect teachim iumi wanem abaotem mind bilong Christ?
19 Wanem nao disfala kliafala story teachim iumi abaotem mind bilong Christ? Nomata Jesus lukim finis olketa aposol bilong hem taem olketa barava rong tumas, bat still “hem lovem olketa go kasem end.” (John 13:1) Nomata olketa fail long samfala samting, hem letem olketa savve hao hem biliv long olketa. Lukim hao trust bilong Jesus hem no stap rong. Trust and faith wea hem showimaot long olketa luk olsem hem mekem olketa for disaed insaed heart bilong olketa for duim waka wea hem komandim olketa for duim.
20, 21. Hao nao iumi savve showimaot gudfala tingting abaotem olketa brata?
20 Hao nao iumi savve showim mind bilong Christ long samting olsem? No tingim nogud saed bilong olketa brata. Sapos iu tingim barava nogud saed, toktok and fasin bilong iu bae showimaot diswan. (Luke 6:45) Bat, Bible talem iumi hao love hem “bilivim evri samting.” (1 Corinthians 13:7) Love hem duim gud samting, no nogud samting. Hem buildimap and no brekem daon. Pipol willing for followim love and encouragement winim fraet. Iumi savve buildimap and encouragem olketa narawan taem iumi showimaot trust long olketa. (1 Thessalonians 5:11) Sapos, olsem Christ, iumi garem gudfala tingting abaotem olketa brata bilong iumi, bae iumi treatim olketa long wei wea buildimap olketa and wea bae iusim best bilong olketa.
21 For mekem grow and followim mind bilong Christ hem no for followim nomoa samting wea Jesus hem duim. Olsem iumi talem long article bifor diswan, sapos iumi laek for barava followim Christ, iumi mas firstaem lane for lukim samting long wei wea hem duim. Olketa Gospel helpem iumi for lukim narasaed long fasin bilong hem, hem nao tingting and feeling bilong hem abaotem waka bilong hem, olsem next article bae storyim.
[Olketa Footnote]
a Insaed datfala pepa, laea samting wea man raetem hem color bilong hair, beard, and eye bilong Jesus. Man for transleitim Bible Edgar J. Goodspeed hem sei disfala laea pepa olketa “raetem for saportim raeting wea datfala man for paint hem talem abaotem lukluk bilong Jesus.”
b Luk olsem, olketa pikinini kasem difren year. Sem word wea olketa iusim long hia for “smol pikinini” olketa iusim tu for dota bilong Jairus wea 12 year. (Mark 5:39, 42; 10:13) Bat long sem story, Luke hem iusim word wea savve minim baby tu.—Luke 1:41; 2:12; 18:15.
c Lukim article “Waswe, Iu Givim Respect Wea Olketa Fit for Kasem?” insaed long Wastaoa bilong April 1, 1998.
-
-
Iu Kasem Feeling for Duim Samting Olsem Jesus?Wastaoa—2000 | February 15
-
-
Iu Kasem Feeling for Duim Samting Olsem Jesus?
“Hem lukim staka pipol, bat hem feel sorre long olketa, from olketa olsem sheep wea no garem shepherd. And hem start for teachim . . . olketa.”—MARK 6:34.
1. Why nao iumi savve why nao samfala showimaot olketa gudfala fasin?
KAM thru long history planti man showimaot gudfala fasin. Iumi savve why nao olsem. Jehovah God garem and showim love, kaeness, fasin for give, and narakaen fasin wea iumi tinghae long hem. God wakem man long image bilong hem. So iumi fit for luksavve why planti showim love, kaeness, fasin for feel sorre, and narakaen fasin bilong God, olsem hao planti tu savve showimaot olketa garem conscience. (Genesis 1:26; Romans 2:14, 15) Bat, iu maet luksavve hao samfala isi for showimaot olketa fasin hia winim nara pipol.
2. Wanem nao gudfala waka wea samfala pipol duim, maet witim tingting hao olketa followim Christ?
2 Maet iu savve long olketa man and woman wea savve visitim or helpem olketa wea sik, kaen long olketa wea handicap, or givim samting for olketa wea poor. Tingim tu olketa wea kaenfala feeling muvim olketa for iusim taem for lukaftarem olketa wea needim help, or olketa olo, olketa wea duim volunteer waka long hospital, or pipol wea trae hard for helpem olketa wea no garem haos or wea refugee. Maet samfala long olketa ting olketa followim Christ, wea putim example for olketa Christian. Iumi readim insaed olketa Gospel hao Christ hem healim olketa wea sik and feedim olketa wea hangre. (Mark 1:34; 8:1-9; Luke 4:40) Taem Jesus hem showim love, fasin for feel sorre, and kaenfala feeling, hem showimaot “mind bilong Christ,” wea followim Dadi bilong hem long heven.—1 Corinthians 2:16.
3. For garem balance tingting abaotem olketa gudfala waka bilong Jesus, wanem nao iumi need for tingim?
3 Bat waswe, iu lukim hao planti wea love and feeling bilong Jesus muvim olketa tuday, olketa missim important point bilong mind bilong Christ? Iumi luksavve long diswan sapos iumi lukluk gud long Mark chapter 6. Iumi readim long there hao pipol tekem kam olketa wea sik for Jesus healim olketa. Long story, iumi lanem tu hao taem hem lukim planti thousand wea kam olketa hangre, Jesus iusim mirakol for feedim olketa. (Mark 6:35-44, 54-56) Wei for healim sik and feedim hangre pipol hem tufala barava spesol wei wea showimaot fasin for kea, bat waswe, tufala nao main wei wea Jesus iusim for helpem olketa narawan? And hao nao iumi savve barava followim perfect example long love, kaeness, and fasin for feel sorre, olsem hao hem followim Jehovah?
Garem Feeling for Duim Samting for Spiritual Need
4. Wanem nao happen long taem bilong story wea stap long Mark 6:30-34?
4 Main reason Jesus feel sorre for olketa raonem hem hem from spiritual need bilong olketa. Olketa need hia nao barava important, winim olketa physical need. Tingim story long Mark 6:30-34. Samting wea happen long there hem happen long land klosap long Sea Bilong Galilee, klosap long taem bilong Passover long 32 C.E. Olketa aposol barava hapi, from gudfala reason. Olketa just finisim barava bigfala gogo, olketa kam long Jesus, maet for talem hem abaotem experience bilong olketa. Bat, planti pipol hipap. From pipol planti tumas Jesus and olketa aposol bilong hem no savve kaikai or rest tu. Jesus talem olketa aposol: “Kam, iufala seleva nomoa, long wanfala kwaet ples and rest lelebet.” (Mark 6:31) Olketa go insaed long wanfala boat, maet klosap long Capernaum, and olketa go narasaed long Sea Bilong Galilee long wanfala kwaet ples. Bat crowd hem ran followim saedsea and kasem long there firstaem. Wanem nao bae Jesus duim? Waswe, hem kros from olketa disturbem hem? Nating nao!
5. Hao nao feeling bilong Jesus long planti pipol wea kam long hem, and wanem nao hem duim?
5 Taem Jesus lukim planti thousand pipol, sik wan tu, olketa weit for hem, diswan muvim heart bilong hem. (Matthew 14:14; Mark 6:44) Taem Mark story abaotem samting wea muvim feeling bilong Jesus and wanem Hem duim, hem raet: “Hem lukim staka pipol, bat hem feel sorre long olketa, from olketa olsem sheep wea no garem shepherd. And hem start for teachim planti samting long olketa.” (Mark 6:34) Jesus no lukim bigfala grup long pipol nomoa. Hem lukim olketa man wanwan wea garem spiritual need. Olketa olsem sheep wea lus nating, no garem eni shepherd for gaedem olketa go long ples for kaikai or for lukaftarem olketa. Jesus savve hao olketa bigman bilong religion, wea shud olsem shepherd, olketa ting daonem olketa man nating and no tingim spiritual need bilong olketa. (Ezekiel 34:2-4; John 7:47-49) Jesus bae treatim olketa long difren wei, hem duim barava nambawan samting for olketa. Hem start for teachim olketa abaotem Kingdom bilong God.
6, 7. (a) Wanem nao olketa Gospel showimaot olsem samting wea moa important wea Jesus duim long olketa need bilong pipol? (b) Wanem nao muvim Jesus for preach and teach?
6 Lukim gogo bilong story and wanem nao important samting insaed narafala sem story. Diswan Luke nao raetem, wea hem doctor and hem interest tumas long physical need bilong pipol. “Olketa pipol . . . followim [Jesus]. And hem welkamim olketa long kaenfala wei and start for tok long olketa abaotem kingdom bilong God, and hem healim olketa wea sik.” (Luke 9:11; Colossians 4:14) Nomata hem no olsem long evri story abaotem olketa mirakol, long disfala taem, wanem nao story bilong Luke talem olsem first samting wea Jesus duim? Hem nao disfala wei wea Jesus teachim olketa pipol.
7 Diswan agree witim main point wea stap long Mark 6:34. Datfala verse showimaot klia hao feeling bilong Jesus muvim hem for showimaot sorre. Hem teachim pipol, and duim samting for olketa spiritual need bilong olketa. Long taem bifor insaed long ministry bilong hem, Jesus hem sei: “Long narafala taon tu mi mas talemaot gud nius bilong kingdom bilong God, from hem sendem mi for duim diswan.” (Luke 4:43) Nomata olsem, iumi rong sapos iumi ting Jesus talemaot Kingdom message from hem waka bilong hem nomoa, olsem for duim nomoa from hem mas duim. Nomoa nao, kaenfala feeling bilong hem for pipol nao main samting wea muvim hem for sharem gud nius witim olketa. Barava main gud samting wea Jesus savve duim—nomata for olketa wea sik, olketa wea demon holem, olketa wea poor, or olketa wea hangre—hem for helpem olketa for savve, acceptim, and lovem truth abaotem Kingdom bilong God. Datfala truth nao barava important bikos waka bilong Kingdom hem for mekhae long olmaeti rul bilong Jehovah and for givim blessing long man.
8. Hao nao Jesus feel abaotem wei for preach and teach?
8 Wei wea Jesus busy for preach abaotem Kingdom hem barava main reason why hem kam long earth. Klosap long end long ministry bilong hem long earth, Jesus talem Pilate: “For diswan nao mi born kam, and for diswan nao mi kam insaed long world, for mi mas witness abaotem truth. Evriwan wea stap long saed bilong truth lisin long voice bilong mi.” (John 18:37) Iumi lukim insaed tufala article wea just finis hao Jesus hem wanfala wea garem softfala feeling—savve kea, isi for tok witim, tingim man, garem trust, and winim evriting, hem garem love. Iumi need for minim gud olketa fasin bilong hem hia sapos iumi barava want for savve long mind bilong Christ. Hem barava important tu for luksavve hao mind bilong Christ minim tu wei wea hem tinghae long waka bilong hem for preach and teach.
Hem Encouragem Narawan for Preach
9. Disfala waka for preach and teach mas kamap first samting for hu?
9 Wei for tinghae long waka for preach and teach—olsem wei for showimaot love and feeling—hem no for Jesus nomoa. Hem askem olketa follower bilong hem for followim wei bilong hem saed long wanem nao muvim hem, wanem nao important, and olketa akson. Olsem example, bihaen Jesus chusim 12-fala aposol bilong hem, wanem nao olketa bae duim? Mark 3:14, 15 talem iumi: “Hem mekem wanfala grup long twelvfala, wea hem kolem tu ‘olketa aposol,’ mekem olketa savve stap witim hem and mekem hem savve sendem olketa go for preach and for garem paoa for aotem olketa demon.” Waswe, iu lukim wanem nao olketa aposol shud duim firstaem?
10, 11. (a) Taem Jesus sendem olketa disaepol, wanem nao hem talem olketa for duim? (b) Taem hem sendem olketa go, wanem nao main goal?
10 No longtaem, Jesus mekem 12-fala hia for healim olketa narawan and for aotem olketa demon. (Matthew 10:1; Luke 9:1) Then hem sendem olketa go long “olketa sheep wea lus long haos bilong Israel.” For duim wanem? Jesus komandim olketa: “Taem iufala go, preach, and sei, ‘Kingdom bilong heven hem kam klosap.’ Healim sik pipol, raisem ap pipol wea dae, mekem olketa leprosy man kamap klin, raosem olketa demon.” (Matthew 10:5-8; Luke 9:2) So wanem nao olketa duim? “So olketa go aot and [1] preach mekem olketa pipol savve repent; and [2] olketa bae aotem planti demon and grisim planti sik pipol witim oil and healim olketa.”—Mark 6: 12, 13.
11 From olketa no evritaem raet abaotem wei for teach firstaem, waswe, for strongim diswan hem ova tumas saed long which wan nao mas firstaem? (Luke 10:1-9) Iumi shud no ting daonem planti taem wea wei for teach hem kamap bifor healing. Ting raonem evri samting wea happen long hia. Just bifor hem sendem aot 12-fala aposol bilong hem, lukluk bilong olketa pipol barava muvim Jesus. Iumi readim: “Jesus hem startim gogo long olketa taon and vilij, and hem teach long olketa synagogue bilong olketa and preachim gud nius bilong kingdom and hem healim evrikaen sik. Taem hem lukim olketa pipol hem feel sorre long olketa, from olketa garekil and stap olabaot olsem olketa sheep wea no garem eni shepherd. Then hem sei long olketa disaepol bilong hem: ‘Tru nao, harvest hem big, bat olketa wakman no staka. Dastawe, askem Masta bilong harvest for sendem aot olketa wakman long harvest bilong hem.’”—Matthew 9:35-38.
12. Olketa mirakol bilong Jesus and olketa aposol savve duim wanem nara waka moa?
12 From olketa stap witim hem, olketa aposol savve minim lelebet mind bilong Christ. Olketa savve minim hao trufala love and feeling for pipol minim tu for preach and teach abaotem Kingdom—datwan nao barava main part long waka bilong olketa. Witim datwan, olketa gudfala physical waka, olsem wei for healim sik, hem duim moa samting winim wei for helpem olketa wea needim help nomoa. Olsem iu savve tingim, samfala pipol maet kam bikos long healing and kaikai wea kamap from mirakol. (Matthew 4:24, 25; 8:16; 9:32, 33; 14:35, 36; John 6:26) Bat, winim wei for help long physical wei nomoa, olketa waka hia barava muvim olketa for luksavve hao Jesus nao hem Son bilong God and “datfala profet” wea Moses talem profesi abaotem.—John 6:14; Deuteronomy 18:15.
13. Profesi long Deuteronomy 18:18 strongim wanem waka for “datfala profet” wea bae kam?
13 Why nao hem important hao Jesus nao hem “datfala profet”? Tingim, wanem nao main waka wea dat wan bae duim? Waswe, “datfala profet” bae garem bignem from hem duim planti mirakol for healim man or from feeling muvim hem for wakem kaikai for olketa wea hangre? Deuteronomy 18:18 talem finis: “Wanfala profet mi bae raisem ap for olketa from midolwan long olketa brata bilong olketa, olsem iu [Moses]; and mi bae putim olketa toktok bilong mi insaed long mouth bilong hem, and hem bae talem evri samting wea mi bae komandim hem.” So taem olketa aposol lane for garem and showimaot softfala feeling, olketa savve minim hao mind bilong Christ mas showaot tu insaed long waka bilong olketa for preach and teach. Datwan nao barava best samting olketa savve duim for pipol. Thru long datwan, olketa wea sik and poor savve kasem gud samting for olowe, no for lelebet taem nomoa long shortfala laef bilong man or for wan or tufala taem for kaikai nomoa.—John 6:26-30.
Mekem Grow Mind Bilong Christ Tuday
14. Hao nao wei for garem mind bilong Christ hem insaed long waka bilong iumi for preach?
14 No eniwan long iumi bae tingim mind bilong Christ olsem samting bilong first century nomoa—bilong Jesus and olketa disaepol bifor wea aposol Paul raet olsem long olketa: “Iumi garem mind bilong Christ.” (1 Corinthians 2:16) And iumi barava agree hao iumi garem waka for preachim gud nius and for mek-disaepol. (Matthew 24:14; 28:19, 20) Bat, hem gud for tingim why nao iumiseleva duim datfala waka. Hem shud no kamap from hem waka for duim nomoa. Love for God hem wanfala main reason why iumi tekpart insaed long ministry, and for iumi barava olsem Jesus feeling tu mas muvim iumi for preach and teach.—Matthew 22:37-39.
15. Why nao wei for garem feeling hem wanfala important part long pablik ministry bilong iumi?
15 Hem tru, hem no isi for evritaem feel sorre long olketa wea no garem sem biliv olsem iumi, especially taem olketa no interest, or olketa againstim iumi. Nomata olsem, sapos iumi lusim love and feeling bilong iumi for pipol, bae iumi savve lusim main samting wea muvim iumi for tekpart insaed long Christian ministry. So hao nao iumi savve mekem feeling grow? Iumi savve trae for ting long pipol olsem hao Jesus ting long olketa, “olketa garekil and stap olabaot olsem olketa sheep wea no garem eni shepherd.” (Matthew 9: 36) Waswe, datwan no fitim tuday? Olketa shepherd bilong false religion no lukaftarem bat olketa blindim olketa long spiritual wei. From diswan, olketa no savve long gudfala kaonsel wea stap insaed long Bible or abaotem living long Paradaes wea Kingdom bilong God bae klosap mekem long earth. Olketa feisim olketa problem bilong evriday living—olsem poor tumas, famili no stret, sik, and dae—bat no witim Kingdom hope. Iumi garem wanem olketa needim: disfala gud nius abaotem Kingdom bilong God wea savve sevem man wea stap distaem long heven!
16. Why nao iumi shud want for sharem gud nius witim olketa narawan?
16 So taem iu ting raonem spiritual need bilong olketa wea stap raonem iu, waswe, heart bilong iu no muvim iu for duim best bilong iu for talem olketa abaotem nambawan purpose bilong God? Tru nao, iumi garem waka wea showimaot kea and feeling. Taem iumi garem feeling for pipol olsem Jesus, bae diswan showaot long saond bilong voice, long smile, and long wei bilong iumi for teach. Evriting hia bae mekem message bilong iumi pullim “evriwan wea fitim laef olowe.”—Acts 13:48.
17. (a) Wanem nao samfala wei wea iumi savve showimaot love and feeling bilong iumi for olketa narawan? (b) Why nao iumi mas duim tufala evriwan—duim gudfala waka and tekpart long ministry?
17 Bat, love and feeling bilong iumi shud showaot klia long full laef bilong iumi. Insaed diswan hem wei for kaen long olketa wea no mas gud, wea sik, and poor—duim samting wea iumi fit for duim for helpem olketa. Hem minim tu for talem and duim samting for helpem sorre bilong pipol wea lusim wan wea olketa lovem from dae. (Luke 7:11-15; John 11:33-35) Bat, datkaen waka bilong love, kaeness, and fasin for feel sorre mas no kamap main goal bilong gudfala waka bilong iumi, olsem samfala nara pipol duim. Samting wea help for olowe nao hem waka wea kamaot from semkaen fasin bilong God, bat wea showaot long wei for tekpart insaed long Christian waka for preach and teach. Rememberim samting wea Jesus talem abaotem olketa leader bilong Jew religion: “Iufala givim mek-ten part bilong mint and dill and cumin, bat iufala nating tingim olketa moa important samting bilong Law, olsem, justice and mercy and faithful fasin. Olketa samting hia iufala mas duim, bat no forgetim tu olketa narafala samting.” (Matthew 23:23) Saed long Jesus, hem duim tufala evriwan—helpem pipol witim physical need bilong olketa and tu hem teachim spiritual samting wea savve givim laef long olketa. Nomata olsem, hem klia hao teaching waka bilong hem nao barava moa important bikos gud samting wea kamaot from diswan hem helpem olketa for olowe.—John 20:16.
18. Wei for ting raonem mind bilong Christ shud muvim iumi for duim wanem?
18 Iumi thankiu tumas from Jehovah showim iumi mind bilong Christ! Thru long olketa Gospel, iumi savve minim moabeta olketa tingting, feeling, fasin, waka, and samting wea moa important long man wea winim evri nara man. Hem saed bilong iumi nao for read, ting raonem, and duim samting wea Bible talem iumi abaotem Jesus. No forgetim, sapos iumi barava laek for followim Jesus, iumi mas firstaem lane for tingim, feelim, and ting raonem samting olsem hao hem duim, duim best bilong iumi olsem olketa wea no perfect. So letem iumi disaed strong for garem and iusim mind bilong Christ. No eni nara living hem moabeta, no eni nara wei for treatim man hem moabeta, no eni nara wei for iumi and olketa narawan for kam moa klos long dat wan wea Jesus barava showimaot, nambawan God bilong iumi, Jehovah.—2 Corinthians 1:3; Hebrews 1:3.
-
-
Iu Kasem Feeling for Duim Samting Olsem Jesus?Wastaoa—2000 | February 15
-
-
[Piksa long page 23]
-