Wastaoa ONLINE LIBRARY
Wastaoa
ONLINE LIBRARY
Solomon Islands Pidgin
  • BIBLE
  • OLKETA PABLIKESON
  • OLKETA MEETING
  • mwbr18 December pp. 1-8
  • Olketa Reference for Laef and Ministry Meeting Buk

Disfala sekson no garem eni video.

Sorre, disfala video no savve plei distaem.

  • Olketa Reference for Laef and Ministry Meeting Buk
  • Olketa Reference for Laef and Ministry Meeting Buk (2018)
  • Subheding
  • DECEMBER 3-9
  • DECEMBER 10-16
  • DECEMBER 17-23
  • DECEMBER 24-30
  • DECEMBER 31–JANUARY 6
Olketa Reference for Laef and Ministry Meeting Buk (2018)
mwbr18 December pp. 1-8

Olketa Reference for Laef and Ministry Meeting Buk—December

DECEMBER 3-9

GUD SAMTING FROM BIBLE | ACTS 9-11

“Man wea Againstim Olketa Christian Kamap Strongfala Brata”

(Acts 9:1, 2) Saul hem barava laekem yet for killim dae olketa disaepol bilong Lord and hem gohed talem bae hem duim datwan. Hem go long hae priest 2 and askem hem for raetem olketa leta long olketa sinagog long Damascus. Olketa leta hia bae givim hem paoa for holem and tekem go long Jerusalem eni man or woman wea followim datfala niu wei.

bt 60 par. 1-2

Olketa Disaepol “Stap Gud and No Eniwan Againstim Olketa”

SAUL and olketa wea gogo witim hem luk kros tumas. Olketa gogo for Damascus for duim nogud samting. Olketa heitim olketa disaepol bilong Jesus, so olketa plan for raosem olketa from haos, taengem olketa, mek shame long olketa, and tekem olketa go bak long Jerusalem for hae kot panisim olketa.

2 Saul wea leadim datfala grup stap taem olketa bigman sutim Stephen long ston gogo hem dae. Hem agree for olketa killim dae datfala faithful disaepol bilong Jesus. (Acts 7:57–8:1) Saul barava spoelem olketa disaepol long Jerusalem, and hem laek spoelem tu olketa disaepol wea stap long nara ples. Hem laek stopem evriwan wea followim “datfala niu wei.”—Acts 9:1, 2; lukim box “Saul Kasem Paoa for Holem Olketa Disaepol Long Damascus,” long page 61.

(Acts 9:15, 16) Bat Lord hem sei long hem: “Iu go nao, bikos mi chusim disfala man for talemaot nem bilong mi long pipol long olketa difren kantri and long olketa king and olketa son bilong Israel tu. 16 Bae mi showim hem evri nogud samting wea bae kasem hem from hem talemaot nem bilong mi.”

w16.06 7 par. 4

Jehovah Hem Olsem Man wea Wakem Samting Long Clay

4 Taem Jehovah lukluk long man hem luk insaed long heart, and hem luksavve long wanem kaen man nao iumi. (Readim 1 Samuel 16:7b.) Diswan hem showaot taem God startim Christian kongregeson. Hem leadim staka pipol wea olketa nara pipol ting daonem olketa for kam long hem and Son bilong hem. (John 6:44) Olsem example, hem leadim wanfala Pharisee wea nem bilong hem Saul for kam long hem. Saul hem man wea ‘tok spoelem God, spoelem pipol bilong hem, and hem nating showimaot respect.’ (1 Tim. 1:13) Bat Jehovah lukluk long heart bilong Saul and hem lukim gud samting. (Prov. 17:3) Jehovah luksavve Saul savve changem wei bilong hem for kamap man wea hem “chusim” for preach “long pipol long olketa difren kantri and long olketa king and olketa son bilong Israel tu.” (Acts 9:15) Jehovah chusim tu olketa narawan wea bifor olketa savve drunk, durong, and steal, bat wea hem luksavve olketa fit for changem wei bilong olketa and duim gud samting. (Rome 9:21; 1 Cor. 6:9-11) Taem olketa studyim olketa Holy Raeting, faith bilong olketa long Jehovah hem kamap strong and olketa duim wanem hem laekem.

(Acts 9:20-22) Long semtaem tu hem go preach long olketa sinagog abaotem Jesus and talem long pipol Jesus hem Son bilong God. 21 Evriwan wea herem samting wea hem talem olketa barava sapraes and sei: “Hem nao disfala man wea barava spoelem olketa long Jerusalem wea trust long disfala nem. Hem kam long hia for holem olketa and tekem olketa go long olketa hed priest!” 22 Bat Saul hem gohed strong long ministry bilong hem. Hem pruvim long olketa Jew long Damascus Jesus hem datfala Christ. Olketa Jew hia no savve talem eni samting againstim datwan nao.

bt 64 par. 15

Olketa Disaepol “Stap Gud and No Eniwan Againstim Olketa”

15 Taem olketa Jew lukim Saul go preach long olketa sinagog abaotem Jesus, masbi olketa barava sapraes and kros tu! Olketa sei: “Hem nao disfala man wea barava spoelem olketa long Jerusalem wea trust long disfala nem!” (Acts 9:21) Saul explainim why hem changem tingting bilong hem abaotem Jesus and “hem pruvim long olketa . . . Jesus hem datfala Christ.” (Acts 9:22) Bat wei for pruvim samting long pipol no evritaem mekem olketa bilivim samting wea olketa herem. Samfala pipol praod and strong for followim kastom bilong olketa and no laek changem tingting bilong olketa. Nomata olsem, Saul no givap.

Faendem Gudfala Point

(Acts 9:4) Hem foldaon long graon and herem wanfala toktok wea sei: “Saul, Saul, why nao iu againstim mi?”

bt 60-61 par. 5-6

Olketa Disaepol “Stap Gud and No Eniwan Againstim Olketa”

5 Taem Jesus tok kam long Saul long road wea gogo for Damascus, Jesus no sei: “Why nao iu againstim olketa disaepol bilong mi?” Bat hem sei: “Why nao iu againstim mi?” (Acts 9:4) Long tingting bilong Jesus, nogud samting wea pipol duim long olketa disaepol bilong hem, hem olsem olketa duim long hem.—Matt. 25:34-40, 45.

6 Sapos pipol againstim iu bikos iu biliv long Christ, tingim hao Jehovah and Jesus savve long samting wea kasem iu. (Matt. 10:22, 28-31) Maet distaem Jehovah no finisim hard taem wea iu kasem. Tingim, Jesus lukim wanem Saul duim taem olketa bigman killim dae Stephen and hem lukim tu Saul go insaed olketa haos and kasholem olketa disaepol long Jerusalem. (Acts 8:3) Long olketa taem hia, Jesus no stopem datwan for happen. Nomata olsem, Jehovah givim paoa long Christ for strongim Stephen and olketa disaepol hia mekem olketa savve gohed faithful.

(Acts 10:6) Disfala man hem stap long haos bilong wanfala man wea nem bilong hem Simon tu. Hem man for redyim skin bilong animal wea pipol savve iusim for wakem samting. Haos bilong hem stap long saedsea.”

nwtsty study note long Ac 10:6

Simon . . . man for redyim skin bilong animal wea pipol iusim for wakem samting: Man wea duim diskaen waka savve iusim lime for aotem hair, or eni meat and fat from skin bilong olketa animal. Then hem savve mixim juice from bark bilong olketa tree or olketa nara plant wea smel strong tumas for treatim datfala skin, mekem pipol savve iusim leather hia for wakem samting. Olketa samting wea man iusim for redyim skin bilong animal savve smel nogud and hem mas iusim staka wata tu for duim datfala waka. Maet diswan hem reason why haos bilong Simon hem stap long saedsea, wea maet hem no farawe tumas from datfala taon Joppa. Long Law bilong Moses, man wea waka witim olketa animal wea dae finis hem no klin. (Levitikas 5:2; 11:39) Dastawe plande Jew ting daonem pipol wea duim diskaen waka and olketa les for stap long haos bilong olketa. Datfala Talmud, wanfala holy buk bilong olketa Jew, sei man wea duim diskaen waka hem worse winim man wea kolektem toilet bilong olketa animal. Bat Peter hem willing for stap witim Simon and diswan showimaot hem no favorim eniwan. Wanem Peter duim mekem hem redi for next assignment bilong hem, wea hem nao for go long haos bilong man wea no Jew. Samfala savveman sei disfala Greek word for “man wea redyim skin bilong animal” (byr·seusʹ) hem last nem bilong Simon.

DECEMBER 10-16

GUD SAMTING FROM BIBLE | ACTS 12-14

“Barnabas and Paul Teachim Pipol Long Olketa Farawe Ples for Kamap Disaepol”

(Acts 13:2, 3) Taem olketa gohed worshipim Jehovah and followim kastom for no kaikai, holy spirit hem sei: “Markem Barʹna·bas and Saul for duim spesol waka wea mi chusim tufala for duim.” 3 So narataem moa olketa no kaikai. Olketa prea and putim hand long tufala and sendem tufala go.

bt 86 par. 4

‘God Givim Holy Spirit Long Olketa and Olketa Hapi Tumas’

4 Bat why nao holy spirit leadim olketa brata for markem Barnabas and Saul nomoa “for duim spesol waka”? (Acts 13:2) Bible no storyim bat iumi savve holy spirit nao chusim tufala. No eni scripture sei olketa profet and teacher long Antioch long Syria no agree long datwan. Olketa hapi long waka wea tufala kasem. Masbi Barnabas and Saul tinghae long olketa brata bikos olketa no jealous bat olketa followim kastom for ‘no kaikai, olketa prea, and putim hand long tufala and sendem tufala go.’ (Acts 13:3) Iumi tu shud hapi long olketa wea kasem assignment long kongregeson and olketa brata wea kasem appointment for kamap elder. Iumi shud no jealous long olketa wea kasem privilege olsem bat iumi shud “barava kaen long olketa and lovem olketa bikos long waka wea olketa duim.”—1 Thess. 5:13.

(Acts 13:12) Taem datfala bigman lukim samting wea happen, hem biliv nao bikos hem barava sapraes long olketa samting wea hem lanem abaotem Jehovah.

(Acts 13:48) Taem olketa wea no Jew herem diswan, olketa hapi and mekhae long message bilong Jehovah, and evriwan wea showimaot olketa laekem laef olowe, olketa biliv.

(Acts 14:1) Long I·coʹni·um, Paul and Barʹna·bas go insaed sinagog bilong olketa Jew. From tufala story gud tumas, staka Jew and staka pipol bilong Greece olketa biliv.

bt 95 par. 5

“Jehovah Strongim Tufala for No Fraet for Story”

5 Paul and Barnabas go firstaem long Iconium. Plande pipol long there followim kastom bilong olketa long Greece and hem wanfala main taon long Galatia, wanfala province bilong Rome. Staka Jew and pipol wea followim religion bilong olketa Jew stap long there. Olsem Paul and Barnabas savve duim evritaem, tufala go long sinagog and start for preach. (Acts 13:5, 14) “From tufala story gud tumas, staka Jew and staka pipol bilong Greece olketa biliv.”—Acts 14:1.

(Acts 14:21, 22) Tufala talemaot gud nius long pipol long datfala taon, and plande long olketa kamap disaepol. Then tufala go bak long Lysʹtra, I·coʹni·um, and Antioch. 22 Long there, tufala strongim olketa disaepol and encouragem olketa for gohed biliv long Lord, and sei: “Iumi mas kasem plande hard samting firstaem bifor iumi savve go insaed Kingdom bilong God.”

w14 9/15 13 par. 4-5

Faithful Long God Nomata Iu “Kasem Plande Hard Samting”

4 Bihaen Paul and Barnabas visitim Derbe, tufala “go bak long Lystra, Iconium, and Antioch. Long there, tufala strongim olketa disaepol and encouragem olketa for gohed biliv long Lord, and sei: ‘Iumi mas kasem plande hard samting firstaem bifor iumi savve go insaed Kingdom bilong God.’” (Acts 14:21, 22) Maet datfala scripture no mek sense long iumi. Taem Paul sei bae olketa kasem plande hard samting, maet iumi tingse datwan bae mekem olketa wari and no strongim olketa. So hao nao scripture hia sei, Paul and Barnabas “strongim olketa disaepol” taem tufala sei olketa “mas kasem plande hard samting”?

5 For savve long ansa bae iumi lukluk moa long wanem Paul talem. Hem sei: “Iumi mas kasem plande hard samting firstaem bifor iumi savve go insaed Kingdom bilong God.” Hem no sei nomoa: “Iumi mas kasem plande hard samting.” Bat Paul mekhae long gud samting wea olketa wea gohed faithful long God bae kasem. Olketa disaepol fit for trustim datfala promis for go insaed Kingdom bilong God. Jesus sei: “Man wea bae sev nao hem man wea no givap go kasem taem world hem finis.”—Matt. 10:22.

Faendem Gudfala Point

(Acts 12:21-23) Long wanfala day, taem olketa pipol hipap, Herod werem spesol kaleko bilong hem. Hem sidaon long ples for judgem man and hem toktok long olketa pipol hia. 22 Olketa singaot olsem: “Ino man nao toktok. Hem wanfala god ia!” 23 Semtaem nomoa, angel bilong Jehovah mekem olketa worm kaikaim Herod and hem dae nao, bikos olketa pipol hia shud praisem God bat hem letem olketa for praisem hemseleva nomoa.

w08 5/15 32 par. 7

Olketa Main Point From Buk Bilong Acts

12:21-23; 14:14-18. Herod no mekhae long God bat hem mekhae long hemseleva nomoa. Paul and Barnabas no olsem Herod bikos taem pipol praisem tufala, semtaem nomoa tufala les and no letem olketa for duim datwan! Iumi no laekem pipol for mekhae long iumi for wanem iumi duim long waka bilong Jehovah.

(Acts 13:9) God givim holy spirit long Saul, wea nara nem bilong hem Paul. Hem luk stret go long Elʹy·mas

nwtsty olketa study note long Ac 13:9

Saul, wea nara nem bilong hem Paul: Start long disfala taem, Saul iusim nem Paul. Paul hem born long Hebrew famili wea citizen bilong Rome. (Ac 22:27, 28; Php 3:5) So luk olsem from taem hem pikinini, hem garem Hebrew nem Saul and Roman nem Paul. Staka Jew long datfala taem garem tufala nem, especially olketa wea no stap long Israel. (Ac 12:12; 13:1) Samfala relative bilong Paul tu garem Roman and Greek nem. (Ro 16:7, 21) Paul kasem assignment for kamap “aposol for preach long pipol wea no Jew.” (Ro 11:13) Luk olsem hem disaed for iusim Roman nem bilong hem bikos maet hem tingse pipol from olketa nara kantri bae acceptim datfala nem winim wei for hem iusim Hebrew nem bilong hem. (Ac 9:15; Ga 2:7, 8) Samfala pipol sei hem tekem Roman nem for mekhae long Sergius Paulus, bat luk olsem datwan hem no tru bikos Paul gohed iusim Roman nem Paul bihaen hem lusim Cyprus. Olketa narawan sei Paul no laek iusim Hebrew nem bilong hem bikos long Greek languis, hem here olsem Greek word for man (or animal) wea wakabaot olsem hem garem spring andanit long leg bilong hem.

Paul: Datfala nem Pauʹlos, wea kam from Latin nem Paulus, hem minim “Smol.” Long Solomon Islands Pidgin transleison bilong olketa Christian Greek Scripture, Bible iusim datfala nem 227 taem for storyim aposol Paul, and thrifala taem nomoa for storyim datfala bigman bilong Cyprus, Sergius Paulus.—Ac 13:7, 8.

DECEMBER 17-23

GUD SAMTING FROM BIBLE | ACTS 15-16

“Olketa Wan Mind for Disaedem Samting Followim Olketa Scripture”

(Acts 15:1, 2) Samfala man kam from Ju·deʹa and teachim olketa brata olsem: “Sapos iufala no followim law bilong Moses wea sei man mas circumcise, God bae no sevem iufala.” 2 Paul and Barʹna·bas no agree witim diswan and raoa witim olketa. So olketa brata disaed for sendem Paul and Barʹna·bas and samfala nara brata for go storyim diswan witim olketa aposol and olketa elder long Jerusalem.

bt 102-103 par. 8

Olketa “No Agree Witim Diswan”

8 Luke sei: “Paul and Barnabas no agree witim diswan and raoa witim [olketa man from Judea]. So [olketa elder] disaed for sendem Paul and Barnabas and samfala nara brata for go storyim diswan witim olketa aposol and olketa elder long Jerusalem.” (Acts 15:2) From ‘olketa no agree and raoa,’ datwan showimaot evriwan garem strong tingting abaotem wei for circumcise. Kongregeson long Antioch no savve stretem datfala problem. So for kongregeson gohed garem peace and wan mind, olketa elder disaed for askem help from “olketa aposol and olketa elder long Jerusalem,” wea olketa nao governing body. Wanem nao iumi lanem from olketa elder long Antioch?

(Acts 15:13-20) Taem tufala story finis, James hem sei: “Olketa brata, herehere kam long mi firstaem. 14 Olsem Symʹe·on hem storyim gud long iumi finis, distaem God hem acceptim pipol wea no Jew mekem hem savve chusim samfala wea no Jew tu for garem nem bilong hem. 15 Diswan hem semsem witim samting wea olketa profet talem. Olketa sei: 16 ‘Bihaen olketa samting hia, mi bae kam bak and wakem moa haos bilong David wea foldaon. Bae mi mekem datfala haos for gud bak. 17 Diswan hem for pipol savve lukaotem Jehovah. Olketa hia nao hem olketa man wea stap yet, and olketa wea no Jew wea garem nem bilong mi. Hem nao toktok bilong Jehovah wea hem duim evri samting hia, 18 and wea hem disaed for duim long bifor kam yet.’ 19 So long tingting bilong mi, iumi no mekem hem hard for olketa wea no Jew wea worshipim God distaem. 20 Bat iumi raet go and talem olketa for stap klia long eni samting wea pipol iusim for worshipim idol, for no durong, for no kaikaim eni animal wea olketa skwisim nek bilong hem, and for stap klia long blood.

w12 1/15 5 par. 6-7

Olketa Tru Christian Tinghae Long Bible

6 Olketa elder iusim toktok long Amos 9:11, 12 for stretem datfala problem. Olketa toktok hia stap tu long Acts 15:16, 17. Hem sei: “Mi bae kam bak and wakem moa haos bilong David wea foldaon. Bae mi mekem datfala haos for gud bak. Diswan hem for pipol savve lukaotem Jehovah. Olketa hia nao hem olketa man wea stap yet, and olketa wea no Jew wea garem nem bilong mi. Hem nao toktok bilong Jehovah.”

7 From datfala scripture, olketa Jew Christian luksavve olketa wea no Jew wea laek kamap Christian no need for circumcise. Why nao olketa minim datfala scripture long wei olsem? Olketa ting long olketa wea no Jew wea circumcise olsem brata bilong olketa, and no olsem pipol “wea no Jew.” (Ex. 12:48, 49) Olsem example, Esther 8:17 long Bagster’s Septuagint version, hem sei: “Staka wea no Jew olketa circumcise and kamap Jew.” Datfala scripture sei “olketa man wea stap yet” (hem minim olketa really Jew and tu samfala wea no Jew wea circumcise) and “olketa wea no Jew” (hem minim olketa wea no circumcise) bae wan mind for worshipim God tugeta. So olketa Jew Christian luksavve olketa wea no Jew no need for circumcise for kamap Christian.

(Acts 15:28, 29) Samting wea holy spirit helpem mifala for disaedem nao hem for no putim eni hevi long iufala, bat for askem iufala for duim nomoa olketa important samting hia: 29 Stap klia long eni kaikai wea pipol sakrifaesim long olketa idol, stap klia long blood, no kaikaim eni animal wea olketa skwisim nek bilong hem, and no durong. Sapos iufala stap klia long olketa samting hia, bae iufala stap gud. Hem nomoa ia!”

(Acts 16:4, 5) Taem olketa gogo long olketa taon, olketa storyim long olketa brata samting wea olketa aposol and elder long Jerusalem disaedem for evriwan mas followim. 5 So faith bilong olketa long olketa kongregeson hem gohed for kamap strong, and evriday plande pipol moa olketa biliv.

bt 123 par. 18

‘Strongim Olketa Kongregeson’

18 Paul and Timothy waka tugeta for staka year. Taem tufala duim traveling waka, governing body iusim tufala for duim olketa difren assignment. Bible sei: “Taem olketa gogo long olketa taon, olketa storyim long olketa brata samting wea olketa aposol and elder long Jerusalem disaedem for evriwan mas followim.” (Acts 16:4) Luk olsem olketa kongregeson followim samting wea olketa aposol and elder long Jerusalem disaedem. From olketa brata and sista obey, faith bilong olketa “gohed for kamap strong, and evriday plande pipol moa olketa biliv.”—Acts 16:5.

Faendem Gudfala Point

(Acts 16:6-9) Olketa go kasem tu olketa ples long Phrygʹi·a and Ga·laʹti·a, bikos holy spirit stopem olketa for no storyim gud nius long Asia. 7 Taem olketa kasem Mysʹi·a, olketa trae for go long Bi·thynʹi·a, bat spirit bilong Jesus stopem olketa for no go long there. 8 So olketa go pas nomoa long Mysʹi·a and go kasem Troʹas. 9 Long naet, Paul hem lukim wanfala vision. Hem lukim wanfala man bilong Mac·e·doʹni·a hem standap and sei long hem: “Plis, iu kam long Mac·e·doʹni·a and helpem mifala.”

w12 1/15 10 par. 8

Lanem Wei for Lukaot From Olketa Aposol

8 Wanem nao iumi lanem? Iumi lanem hao holy spirit start for leadim Paul bihaen hem lusim Lystra for go long Asia. Jesus iusim spirit for leadim Paul moa bihaen hem lusim Mysia for go long Bithynia. Then, Jesus leadim Paul for go long Macedonia bihaen Paul kasem Troas. From Jesus hem hed long kongregeson, hem savve iusim spirit for leadim iumi long sem wei. (Col. 1:18) Olsem example, maet iu tingting for pioneer or muv go long ples wea needim moa pablisa. Bat maet iu need for duim samting firstaem for kasem goal bilong iu bifor Jesus savve iusim holy spirit for leadim iu. Tingim disfala tokpiksa. Sapos man wea draev laek tanem trak for go long left or raet, datfala trak mas muv firstaem. Long sem wei tu, Jesus savve leadim iumi for duim moa samting long ministry sapos iumi traem best for kasem goal bilong iumi firstaem.

(Acts 16:37) Bat Paul sei long olketa: “Nomoa ia! Olketa seleva nao mas kam aotem mitufala. Olketa laek aotem mitufala haed bikos nomata mitufala man bilong Rome and no duim eni rong samting bat olketa whipim mitufala nogud front long evriwan and putim mitufala long prison.”

nwtsty study note long Ac 16:37

mitufala man bilong Rome: Diswan minim tufala hia citizen bilong Rome. Paul hem citizen bilong Rome and luk olsem Silas tu hem citizen. Hem againstim law bilong Rome for panisim eni citizen bilong olketa front long pipol sapos olketa no tekem hem long kot firstaem and faendaot hem guilty. Citizen bilong Rome garem olketa raet long evri ples wea hem go long hem wea Rome rulim. Hem mas followim olketa law bilong Rome and no olketa law bilong olketa taon long province. Sapos samwan accusim hem long eni samting, hem savve agree for olketa kotem hem long ples wea hem stap. Nomata olsem, hem still garem raet for askem wanfala kot bilong Rome nao for herem case bilong hem. Sapos citizen bilong Rome duim samting wea kot sei hem shud kasem panis for dae, hem garem raet for askem king bilong Rome for judgem case bilong hem. Aposol Paul preach long staka ples wea Rome rulim. Bible storyim thrifala taem wea hem iusim raet bilong hem olsem citizen bilong Rome. Firstfala taem hem long Philippi taem hem talem olketa magistrate long there olketa no respectim raet bilong hem taem olketa whipim hem. Long Ac 22:25; 25:11 hem storyim nara tufala taem wea hem iusim raet bilong hem olsem citizen bilong Rome.

DECEMBER 24-30

GUD SAMTING FROM BIBLE | ACTS 17-18

“Followim Example Bilong Aposol Paul Taem Iu Preach and Teach”

(Acts 17:2, 3) and Paul hem go insaed olsem hem savve duim evritaem. Long thrifala Sabbath hem iusim olketa Holy Raeting for story witim olketa. 3 Hem iusim olketa raeting hia for pruvim Christ hem mas safa and laef bak moa. Hem sei: “Disfala man Jesus wea mi story abaotem long iufala, hem nao datfala Christ.”

nwtsty olketa study note long Ac 17:2, 3

story witim olketa: Paul no just storyim gud nius long pipol, bat hem explainim datfala gud nius and hem iusim olketa Holy Raeting, wea hem nao olketa Hebrew Scripture for pruvim wanem hem storyim. Hem no just readim olketa scripture, bat hem storyim for fitim audience bilong hem. Greek word di·a·leʹgo·mai hem minim “for story tugeta, or story witim samwan.” So disfala word hem minim pipol story tugeta. Disfala Greek word stap tu long Ac 17:17; 18:4, 19; 19:8, 9; 20:7, 9.

iusim olketa raeting hia for pruvim: Greek word long hia savve minim “markem witim (comparem).” Maet diswan showimaot Paul comparem olketa profesi abaotem Messiah wea stap long olketa Hebrew Scripture witim olketa samting wea happen taem Jesus stap long earth, for pruvim Jesus mekem olketa profesi hia kamap tru.

(Acts 17:17) So hem go long sinagog for story long olketa Jew and nara pipol wea worshipim God. Evriday hem savve story tu witim pipol wea hem meetim long market.

nwtsty study note long Ac 17:17

long market: Market long Athens (long Greek languis hem a·go·raʹ) hem stap north west from Acropolis, and size bilong market hem samting olsem 5 hectare. Pipol no go long market nomoa for baem or salem samting. Hem main ples long Athens saed long bisnis, politik, and culture. Pipol bilong Athens laekem tumas for hipap long market for storyim olketa difren kaen idea.

(Acts 17:22, 23) Paul hem standap long Ar·e·opʹa·gus and hem sei: “Olketa man bilong Athens, mi lukim iufala savve lotu gud tumas winim olketa nara pipol.23 Taem mi go raon long taon bilong iufala, mi lukluk gud long olketa samting wea iufala worshipim. Mi lukim tu wanfala altar wea garem toktok long hem wea sei: ‘Altar bilong god wea mifala no savve long hem.’ Disfala god wea iufala worshipim nomata iufala no savve long hem, hem nao mi storyim long iufala.

nwtsty study note long Ac 17:22, 23

Altar bilong god wea mifala no savve long hem: Olketa raetem datfala Greek toktok A·gnoʹstoi the·oiʹ, long wanfala altar long Athens. Pipol bilong Athens savve wakem plande temple and altar for olketa god bikos olketa fraetem olketa. Olketa savve mekem altar tu for olketa god wea garem nem olsem Famous, Hambol, Paoa, Switim, and Sorre Long Samwan. Maet olketa wakem altar for “god wea [olketa] no savve long hem” bikos olketa fraet nogud olketa no worshipim wanfala god and hem feel nogud long olketa. From olketa wakem altar olsem, hem showimaot olketa luksavve wanfala God hem stap bat olketa no savve long hem. Paul storyim datfala altar mekem hem savve preach long olketa abaotem tru God wea olketa no savve long hem.

Faendem Gudfala Point

(Acts 18:18) Bihaen Paul hem stap long there for samfala day moa, hem lusim olketa brata and hem go insaed long wanfala boat for go long Syria. Pris·cilʹla and Aqʹui·la go witim hem tu. Hem kat hair long Cenʹchre·ae for showimaot hem mekem wanfala promis long God.

w08 5/15 32 par. 5

Olketa Main Point From Buk Bilong Acts

18:18—Wanem samting nao Paul promis for duim? Samfala savveman tingse Paul promis for kamap wanfala Nazirite. (Num. 6:1-21) Bat Bible nating storyim wanem nao datfala samting wea Paul promis for duim. And tu, Bible no storyim sapos Paul talem datfala promis bifor hem kamap wanfala Christian or bihaen datwan, or sapos hem start for duim samting wea hem promis for duim or hem duim finis datwan. Nomata iumi no savve wanem nao hem promis for duim, iumi savve datwan no mekem hem sin.

(Acts 18:21) bat hem sekhand witim olketa and hem sei: “Sapos hem will bilong Jehovah, bae mi kam bak moa long iufala.” Then hem go insaed wanfala boat long Ephʹe·sus

nwtsty study note long Ac 18:21

sapos hem will bilong Jehovah: Disfala toktok showimaot iumi mas evritaem tingim will bilong God taem iumi duim or planim eni samting. Aposol Paul evritaem followim disfala principle. (1Co 4:19; 16:7; Heb 6:3) Disaepol James tu encouragem pipol for talem disfala toktok: “Sapos Jehovah letem, bae iumi laef and bae iumi duim wanem iumi tingim.” (Jas 4:15) Iumi no just talem datfala toktok “sapos hem will bilong Jehovah,” bat iumi mas trae for duim wanem Jehovah hem laekem tu. Iumi no need for evritaem talem datfala toktok bat hem samting wea iumi shud tingim evritaem.

DECEMBER 31–JANUARY 6

GUD SAMTING FROM BIBLE | ACTS 19-20

“Lukluk Gud Long Iufala Seleva and Lukaftarem Olketa Sheepsheep”

(Acts 20:28) Holy spirit hem markem iufala for elder long kongregeson bilong God wea hem baem long blood bilong Son bilong hem. So iufala mas lukluk gud long iufala seleva and lukaftarem olketa sheepsheep.

w11 6/15 20-21 par. 5

“Lukaftarem Olketa Sheepsheep Bilong God”

5 Peter sei olketa elder mas ‘lukaftarem olketa sheepsheep bilong God wea hem markem olketa for lukaftarem.’ Hem important for olketa luksavve evri sheepsheep hem bilong Jehovah and Jesus Christ. Olketa elder mas ansa long Jehovah for hao olketa lukaftarem olketa sheepsheep. Tingim sapos wanfala fren askem iu for lukaftarem olketa pikinini bilong hem. Bae iu lukaftarem olketa gud and feedim olketa! Sapos wanfala pikinini sik, bae iu tekem hem long doctor mekem hem kasem treatment! Olketa elder mas duim sem samting tu. Olketa mas lukaftarem “kongregeson bilong God wea hem baem long blood bilong Son bilong hem.” (Acts 20:28) Olketa elder luksavve God baem each sheepsheep long blood bilong Christ Jesus. From olketa elder mas ansa long God, olketa feedim, protectim, and lukaftarem olketa sheepsheep.

(Acts 20:31) “So iufala lukaot gud and no forgetim hard waka wea mi duim for iufala. For thrifala year nao mi teachim iufala evriwan and mi krae for iufala tu.

w13 1/15 31 par. 15

Olketa Elder ‘Waka Tugeta Witim Iumi for Mekem Iumi Hapi’

15 Olketa elder barava waka hard. Samfala taem olketa no savve sleep gud long naet bikos olketa wari abaotem olketa brata and sista, and maet olketa wekap leit for prea abaotem olketa or helpem olketa. (2 Cor. 11:27, 28) Nomata olsem olketa elder hapi for duim waka bilong olketa, olsem Paul. Hem sei long olketa long Corinth: “Mi hapi for givim evri samting wea mi garem and givim miseleva tu for helpem iufala.” (2 Cor. 12:15) From Paul lovem olketa long kongregeson, hem ‘givim hemseleva’ long olketa, wea minim hem iusim full strong bilong hem for strongim olketa. (Readim 2 Corinth 2:4; Phil. 2:17; 1 Thess. 2:8) Dastawe olketa brata barava lovem Paul!—Acts 20:31-38.

(Acts 20:35) Evri samting wea mi duim hem example for iufala followim, mekem iufala tu mas waka for helpem olketa wea wik, and tingim disfala toktok bilong Lord Jesus, ‘Man wea givim samting hem barava hapi winim man wea kasem samting.’”

bt 172 par. 20

‘Sapos Man No Sev Bae Mi No Kasem Blame’

20 Example wea Paul showimaot hem barava difren from olketa apostate wea spoelem kongregeson. Paul waka for selen bikos hem no laek fulbae long eniwan long kongregeson. Hem helpem olketa Christian no bikos hem laek for kasem staka material samting from olketa. Paul encouragem olketa elder long Ephesus for iusim taem, strong, and material samting for helpem narawan. Hem sei olketa “mas waka for helpem olketa wea wik” and “tingim disfala toktok bilong Jesus, ‘Man wea givim samting hem barava hapi winim man wea kasem samting.’”—Acts 20:35.

Faendem Gudfala Point

(Acts 19:9) Bat samfala long olketa strong hed tumas and no laek biliv. Olketa tok spoelem datfala niu wei front long evriwan. So Paul lusim olketa. Hem tekem olketa disaepol witim hem and evriday hem preach long skul bilong Ty·ranʹnus.

bt 161 par. 11

Pipol Againstim Olketa Bat ‘Message Kasem Staka Ples and Plande Bilivim’

11 Long skul, maet Paul hem preach from 11:00 a.m. go kasem 4:00 p.m. (Acts 19:9, Reference Bible, footnote) Maet hem taem long day wea kwaet bikos pipol savve rest from waka and olketa kaikai, bat hem savve hot tumas tu. Sapos Paul followim datfala schedule for tufala year, hem bae preach for winim 3,000 hour, wea datwan hem 125 hour evri month. Datwan hem nara reason why message bilong Jehovah go kasem staka ples and plande pipol bilivim. Paul waka hard and changem schedule bilong hem mekem hem savve preach long taem wea fitim pipol long community. Wanem gud samting nao happen? “Olketa Jew and olketa bilong Greece wea stap long Asia olketa herem message bilong Lord.” (Acts 19:10) Paul barava preach gud long pipol!

(Acts 19:19) Staka wea duim magic tekem kam olketa buk bilong olketa and bonem front long evriwan. Taem olketa addim kost bilong evri buk hia hem kasem 50,000 silver coin.

bt 162-163 par. 15

Pipol Againstim Olketa Bat ‘Message Kasem Staka Ples and Plande Bilivim’

15 Nogud samting wea kasem olketa son bilong Sceva mekem staka pipol for fraet long God. Olketa biliv and stop for duim olketa samting wea join witim devildevil. Pipol long Ephesus duim enikaen magic. Olketa cursim narawan, werem samting for protectim olketa seleva, and garem olketa buk bilong magic wea toktok insaed olketa savve singim or readim. Staka long Ephesus wea duim magic tekem kam olketa buk bilong olketa and bonem front long evriwan, nomata kost bilong olketa hem staka thousand dollar long selen bilong iumi. From olketa duim datwan, Luke sei “message bilong Jehovah hem go kasem staka nara ples moa and plande pipol nao bilivim datwan.” (Acts 19:17-20) Datwan pruvim hao tru samting long Bible garem moa paoa winim olketa demon and olketa laea samting! Olketa long Ephesus showimaot gudfala example for iumi. Plande pipol long world distaem duim samting wea join witim devildevil. Sapos iumi garem eni samting wea join witim devildevil, iumi shud distroem datwan olsem olketa long Ephesus duim! Iumi shud stap klia long eni samting wea join witim devildevil, nomata datfala samting wea iumi garem kostim staka selen.

    Solomon Islands Pidgin Pablikeson (1988-2024)
    Log Aot
    Log In
    • Solomon Islands Pidgin
    • Sharem
    • Settings
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Terms of Use
    • Privacy Policy
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Log In
    Sharem